Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.48.0-wmf.1</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42715067</id>
      <parentid>42714573</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:14:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42715067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3382" sha1="dycmhtd7bhl7ked14o2qknh1ep27vcd" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka =2026 Serbian Election Map.svg
| opis = Preliminarni rezultati izbora u Srbiji po općinama
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[26. oktobra]] – Napadač [[Bayern München]]a i [[Fudbalska reprezentacija Engleske|engleske reprezentacije]], [[Harry Kane]], dobio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]].
* [[25. oktobra]] – Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|vanrednim parlamentarnim izborima]] u [[Srbija|Srbiji]] (''rezultati na slici'') [[Studentska lista]] odnijela je uvjerljivu pobjedu protiv [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] bivšeg predsjednika [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i osvojila apsolutnu većinu u [[Narodna skupština (Srbija)|Narodnoj skupštini]]. Istovremeno, [[Luiz Inácio Lula da Silva]] pobijedio je [[Flávio Bolsonaro|Flávija Bolsonara]] u drugom krugu predsjedničkih izbora u [[Brazil]]u.
* [[17. oktobra]] – u raznim dijelovima Europe (Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Albanija) izbile su [[Protesti u Europi u oktobru 2026.|masovne studentske i narodne demonstracije]], često popraćene nasilnim sukobima između policije i prosvjednika. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su [[Prosvjedi u Albaniji (2026)|u Albaniji posvjedi]] eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, [[gradska vijećnica]] u [[Limoges]]u djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta.
* [[16. oktobra]] – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom [[Narodna partija bubašvaba]] uhapšeni su u [[New Delhi]]ju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska.
* [[15. oktobra]] – [[Međunarodni biro za tegove i mjere]] glasao je za ukidanje [[Prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] zbog zabrinutosti oko poremećaja u radu [[Kompjuter|računarskih]] sistema.
* [[11. oktobra]] – Najmanje 20 ljudi je poginulo, dok je više od 370 njih ranjeno u napadima [[Huti (Jemen)|Huta]] na aerodrome u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]].
* [[9. oktobra]] – Južnoafrička pravnica [[Navi Pillay]] dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Ostali dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] bili su: [[Karl Deisseroth]] ([[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|medicina]]), [[Peter Hegemann]] (medicina), [[Georg Nagel]] (medicina), [[Francis Halzen]] ([[Nobelova nagrada za fiziku|fizika]]), [[Henri B. Kagan]] (kemija), [[Kenso Soai]] ([[Nobelova nagrada za hemiju|kemija]]), [[Anne Carson]] ([[Nobelova nagrada za književnost|književnost]]), [[Robert E. Hall]] (ekonomija) i [[Michael Woodford]] ([[Nobelova nagrada za ekonomiju|ekonomija]]).
&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;!-- Koristiti abecedni red. --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rat u Gazi]] |[[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki, koristiti hronološki red, prvo najnovije. --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Mišo Kovač]] | [[Patrick Stewart]] | [[Yasuo Fukuda]] | [[Walter Koenig]] | [[Tom Skerritt]] | [[Richard Riehle]]| [[Goran Bare]] }}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>dycmhtd7bhl7ked14o2qknh1ep27vcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žaba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3658</id>
    <revision>
      <id>42715027</id>
      <parentid>42449137</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57913-07</username>
        <id>407282</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2324" sha1="khrwhkn6zu2t9ty1q69ykmk7wwdnfsj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Australian toad.jpg|thumb|Žaba]]
'''Žabe''' ili '''bezrepci''' pripadaju Kolundzicima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju [[rep]]. Tijelo im je također drugačije (okruglo, glava naprijed).

Zadnje [[noge]] su im znatno duže od prednjih, na kojim se nalazi 4 ili 5 prstiju. Zadnje noge su prilagođene za katapultarni skok. Najveći broj žaba polaže tisuće [[jaje|jaja]] u [[voda|vodi]], gdje [[larve]] zvane [[punoglavci]] završe larveni period i [[metamorfoza|metamorfozu]]. Hrane se mušicama, komarcima itd. Također postoje otrovne žabe koje su &quot;obojene&quot; živim bojama. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko [[otrov]]a da čak mogu usmrtiti [[čovjek]]a. [[Indijanci]] se služe njihovim otrovom za koplja i strelice.

== Žlijezde ==

Žlijezde u koži žabe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva '''Usmina'''. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze kromatofori, mišićna vlakna i žlijezde. Dvije vrste žlijezda se nalaze kod &quot;prave žabe&quot; ''Rana species'', a to su '''sluzne (mukozne) i zrnate žlijezde.'''

== Pigment ==

Pigmentne stanice kod žabe nazivaju se '''''Kromatofori'''''. Oni sadrže razna pigmentna zrnca, različitih boja: žute, crvene, smeđe. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajednički nazivaju '''''Alanofori'''''

== Škrge ==

Nemaju unutarnje ni vanjske [[škrge]]. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na vanjskoj strani životinje, kao privjesci, a služe kao opskrba krvlju s kisikom. [[Krv]] pritom iz srca ulazi u škrge, koje se sastoje od mnogo krvnih žilica, tu se vrši izmjena plinova te se [[kiseonik|kisik]] veže na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i tako prenosi tijelom.

== Zanimljivosti ==
* Najveća vrsta je ''Rana Goliath'' koja živi u [[Kamerun]]u i duga je 35&amp;nbsp;cm.
* Danas je poznato oko 3800 vrsta žaba.
* Zadnje noge zabe golijata dugačke su 60&amp;nbsp;cm!
* Jedini&quot;Muzej žaba&quot; nalazi se u Lokvama-Hrvatska

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Micrixalus saxicola.jpg|Ova se malena amazonska žaba &quot;stopila&quot; s bojom kamenja 
File:Frogspawn closeup.jpg|Jajašca
File:Groene kikker op bankirai.jpg|&quot;Obična&quot; žaba&lt;/gallery&gt;

{{Commonscat|Ranidae}}

[[Kategorija:Žabe| ]]
[[Kategorija:Vodozemci]]</text>
      <sha1>khrwhkn6zu2t9ty1q69ykmk7wwdnfsj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715034</id>
      <parentid>42715027</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-57913-07|~2026-57913-07]] ([[User talk:~2026-57913-07|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:AcaBot|AcaBot]]</comment>
      <origin>42449137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2337" sha1="ssxeemd8x3027g3a3pzxpj2s6xdq0td" xml:space="preserve">[[Datoteka:Australian toad.jpg|thumb|Žaba]]
'''Žabe''' ili '''bezrepci''' pripadaju [[vodozemac|vodozemcima]], a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju [[rep]]. Tijelo im je također drugačije (okruglo, glava naprijed).

Zadnje [[noge]] su im znatno duže od prednjih, na kojim se nalazi 4 ili 5 prstiju. Zadnje noge su prilagođene za katapultarni skok. Najveći broj žaba polaže tisuće [[jaje|jaja]] u [[voda|vodi]], gdje [[larve]] zvane [[punoglavci]] završe larveni period i [[metamorfoza|metamorfozu]]. Hrane se mušicama, komarcima itd. Također postoje otrovne žabe koje su &quot;obojene&quot; živim bojama. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko [[otrov]]a da čak mogu usmrtiti [[čovjek]]a. [[Indijanci]] se služe njihovim otrovom za koplja i strelice.

== Žlijezde ==

Žlijezde u koži žabe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva '''Usmina'''. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze kromatofori, mišićna vlakna i žlijezde. Dvije vrste žlijezda se nalaze kod &quot;prave žabe&quot; ''Rana species'', a to su '''sluzne (mukozne) i zrnate žlijezde.'''

== Pigment ==

Pigmentne stanice kod žabe nazivaju se '''''Kromatofori'''''. Oni sadrže razna pigmentna zrnca, različitih boja: žute, crvene, smeđe. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajednički nazivaju '''''Alanofori'''''

== Škrge ==

Nemaju unutarnje ni vanjske [[škrge]]. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na vanjskoj strani životinje, kao privjesci, a služe kao opskrba krvlju s kisikom. [[Krv]] pritom iz srca ulazi u škrge, koje se sastoje od mnogo krvnih žilica, tu se vrši izmjena plinova te se [[kiseonik|kisik]] veže na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i tako prenosi tijelom.

== Zanimljivosti ==
* Najveća vrsta je ''Rana Goliath'' koja živi u [[Kamerun]]u i duga je 35&amp;nbsp;cm.
* Danas je poznato oko 3800 vrsta žaba.
* Zadnje noge zabe golijata dugačke su 60&amp;nbsp;cm!
* Jedini&quot;Muzej žaba&quot; nalazi se u Lokvama-Hrvatska

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
File:Micrixalus saxicola.jpg|Ova se malena amazonska žaba &quot;stopila&quot; s bojom kamenja 
File:Frogspawn closeup.jpg|Jajašca
File:Groene kikker op bankirai.jpg|&quot;Obična&quot; žaba&lt;/gallery&gt;

{{Commonscat|Ranidae}}

[[Kategorija:Žabe| ]]
[[Kategorija:Vodozemci]]</text>
      <sha1>ssxeemd8x3027g3a3pzxpj2s6xdq0td</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donald Rumsfeld</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8479</id>
    <revision>
      <id>42715058</id>
      <parentid>42461579</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:43:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Katin pusku</username>
        <id>407323</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka</comment>
      <origin>42715058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5991" sha1="qkg6e46qnnhdvifkbjy5m7xme9shs1g" xml:space="preserve">{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; margin: 0 0 1em 1em; text-align:left;&quot;
|+ style=&quot;margin-left: inherit; font-size: larger;&quot; | '''Donald H. Rumsfeld'''
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;| [[Datoteka:Rumsfeld1.jpg|200px|Donald H. Rumsfeld]]
|-
! Ime:
| Donald Henry Rumsfeld
|-
! Redoslijed:
| 13. sekretar za obranu&lt;br /&gt;21. sekretar za obranu
|-
! Mandat:
| [[20. 11.|20.11.]] [[1975]]. – [[20. 1.|20.1.]] [[1977]].&lt;br /&gt;[[20. 1.|20.1.]] [[2001]]–[[8. 11.|8.11.]] [[2006]]. 
|-
! Prethodnik:
| [[James R. Schlesinger]]&lt;br /&gt;[[William S. Cohen]] &lt;!-- | '''Nasljednik:''' || [[Add Successor Here]] --&gt;
|-
| '''Nasljednik:''' || [[Harold Brown (sekretar za obranu)|Harold Brown]]&lt;br /&gt;[[Robert Gates]]
|-
! Datum rođenja
| [[9. 7.|9.7.]] [[1932]]. 
|-
! Mjesto rođenja:
| [[Evanston (Illinois)|Evanston]], [[Illinois]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|-
! [[Supruga]]:
| Joyce Rumsfeld
|-
! [[Zanimanje]]:
| [[Bankar]]
|-
! [[Politička stranka]]:
| [[Republikanska stranka SAD|Republikanska]]
|-
! [[predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]]:
| [[Gerald Ford]]&lt;br /&gt;[[George W. Bush|George Walker Bush]]
|}
[[File:Rumsfeld1954 princeton yearbook.jpg|thumb|Donald Rumsfeld (1954)]]

'''Donald Henry Rumsfeld''' ([[9. 7.|9.7.]], [[1932]].-2021) je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[Republikanska stranka SAD|republikanski]] političar poznat po tome što je najmlađi, najstariji i [[Sekretar za obranu SAD|sekretar za obranu]] s najdužim mandatom u američkoj historiji. Također je poznat kao najgorljiviji zagovornik i arhitekt [[rat u Iraku|američke invazije na Irak]] 2003. godine, te neslužbeni vođa [[neokonzervativizam u SAD|neoconske]] frakcije unutar administracije predsjednika Georgea W. Busha.

Rumsfeld se rodio u gradu [[Evanston]] u državi Illinois u porodici [[nemci|njemačkog]] porijekla. U djetinjstvu je bio [[skaut]] te pohađao [[Demonstracijska škola Baker|demonstracijsku školu Baker]] u Illinoisu. Nakon toga je pohađao [[Univerzitet Princeton]] uz vojnu stipendiju. [[1954]]. se pridružio [[ratna mornarica Sjedinjenih Država|američkoj ratnoj mornarici]] gdje je služio kao pilot i avio-instruktor.

[[1957]]. je otišao u mornaričku rezervu kako bi se počeo baviti politikom kao pomoćnik republikanskog kongresmena [[David S. Denison Jr.|Davida S. Denisona Jr.]], a potom [[Robert P. Griffin|Roberta P. Griffina]]. Nakon dvogodišnje karijere u investicijskoj banci [[A.G. Becker]] je [[1962]]. i sam izabran u [[Predstavnički dom SAD|Zastupnički dom Kongresa]]. Na to je mjesto izabran još tri puta.

1969. je podnio ostavku kako bi se priključio administraciji predsjednika [[Richard Nixon|Nixona]], gdje se istakao na cijelom nizu važnih dužnosti. [[1973]]. je imenovan na mjesto ambasadora SAD u [[NATO]]-u.

Rumsfeld je za vrijeme službe u Kongresu bio ostavio dobar dojam na novog predsjednika [[Gerald Ford|Forda]], pa je nakon Nixonove ostavke [[1974]]. imenovao šefom Fordovog tranzicijskog tima. Poslije toga je bio načelnik Fordove Bijele kuće, a [[1975]]. je prvi put postao sekretar za obranu. Njegov je mandat upamćen po cijelom nizu reformi i uspješnim nastojanjem da se američke oružane snage profesionaliziraju, odnosno promijene koncepciju koja se pokazala neadekvatnom za vrijeme [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]].

Nakon Fordovog poraza na predsjedničkim izborima se [[1977]]. okrenuo privatnom biznisu, te istakao kao uspješan direktor farmaceutske tvrtke [[G.D. Searle &amp; Company]], poznate po proizvodnji umjetnog sladila zvanog [[Nutrasweet]]. Pored toga je služio u upravom odboru multinacionalne korporacije ABB, a od 1983. do 1984. je služio i kao Reaganov izaslanik za [[Bliski Istok|Bliski istok]], prilikom čega se, u svrhu normalizacije odnosa s [[Irak]]om u doba [[iračko-iranski rat|iransko-iračkog rata]], sreo i sa [[Sadam Husein|Sadamom Huseinom]].

Rumsfeld je 1998. bio jedan od osnivača ''[[Projekt za novi američki vijek|Projekta za novi američki vijek]]'', trusta mozgova čiji je član bio i bivši ministar obrane [[Dick Cheney]]. Kada je George W. Bush postao predsjednikom a Cheney potpredsjednikom, 2001. je Rumsfeld imenovan sekretarom za obranu.

Za vrijeme [[napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra 2001]]. Rumsfeld se nalazio u [[Pentagon]]u, a nakon udara aviona u zgradu je osobno pomagao pri evakuaciji ranjenika, držeći nosila. Taj je događaj - kao i odluka predsjednika Busha da započne [[rat protiv terorizma]] - povećala Rumsfeld utjecaj u Bushovoj administraciji.

Rumsfeld je za taj rat primijenio Rusmfeldovu doktrinu - temeljenu na korištenje najsuvremenije tehnologije umjesto velikog broja konvencionalnih kopnenih snaga. Ta je strategija imala uspjeha u pohodu kojim je u novembru 2001. zbačen [[talibani|talibanski]] režim u [[Afganistan]]u.

Rusmfeld je isti recept primijenio i prilikom [[rat u Iraku|invazije na Irak]] 2003. kada je s relativno malo kopnenih snaga slomljen režim Sadama Huseina. Međutim, uskoro se pokazalo da su te snage neadekvatne kako za obavljanje efikasne vojne [[ratna okupacija|okupacije]], tako i za zaustavljanje jačanja iračke gerile, kao i nicanja raznih paravojnih formacija na vjerskoj i etničkoj osnovi. Porast nasilja, kao i američkih žrtava, je dovela do sve više zahtjeva s Rumsfeldovom ostavkom, posebno intenziviranih nakon izbijanja skandala oko zlostavljanja zatvorenika u zatvoru [[Abu Ghraib]].

Bush je, usprkos zahtjeva nekih svojih suradnika da Rumsfelda smijeni pred predsjedničke izbore [[2004]]. godine, to odbio učiniti. Međutim, dvije godine kasnije je nezadovoljstvo ratom u Iraku bitno pridonijelo teškom porazu Republikanske stranke na izborima za Kongres. Bush je zbog toga odlučio prihvatiti Rumsfeldovu ostavku te ga zamijeniti s bivšim direktorom CIA-e [[Robert Gates|Robertom Gatesom]].

{{commonscat|Donald Rumsfeld}}

[[Kategorija:Američki političari|Rumsfeld, Donald]]
[[Kategorija:Bushova administracija|Rumsfeld, Donald]]</text>
      <sha1>qkg6e46qnnhdvifkbjy5m7xme9shs1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fojnica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12947</id>
    <revision>
      <id>42715560</id>
      <parentid>42513842</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:45:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9763" sha1="2sogamt1zfs040dintvokm6xa05bj8b" xml:space="preserve">{{Općina FBiH|
ime = Fojnica|
županija = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanska]]|
centar = Fojnica|
načelnik = Salkan Merdžanić|
površina = ?|
stanovništvo =  15 000|
gustoća = ?|
}}
'''Fojnica''' je stari bosanski [[grad]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], s oko 3.400 stanovnika u gradu, odnosno 15.000 u općini ([[1991]]. Administrativno pripada [[Srednjobosanski kanton|Srednjebosanskom kantonu]] [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]]. Poznata je po glasovitom [[Franjevci|Franjevačkom samostanu]]), s bogatom knjižnicom i zbirkom.

== Geografija ==
==Stanovništvo==
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Fojnica imala je 16.227 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja.

{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 8.010 (49,36%)
|-
| [[Hrvati]]
| 6.639 (40,91%)
|-
| [[Srbi]]
| 154 (0,94%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 396 (2,44%)
|-
| ostali
| 1.028 (6,35%)
|}

{|
|-
|colspan=7| Nacionalni sastav 1971. godine
|-
| ukupno
| 12.829
|-
| [[Muslimani (narod)|Muslimani]]
| 6.473 (50,45%)
|-
| [[Hrvati]]
| 5.948 (46,36%)
|-
| [[Srbi]]
| 223 (1,73%)
|-
| [[Jugoslaveni]]
| 85 (0,66%)
|-
| ostali
| 100 (0,80%)
|}

Naseljena mjesta su:
Alaupovka, Bakovački Put, Bakovići, Bakovićka Citonja, Banja, Bašići, Bašino brdo, Bistrica, Bježanija, Botun,
Božići, Carev Do, Čemernica, Djedov Do, Dragačići, 
Dusina, Fojnica, Gojevići, Gornja Mahala, Grabovik, Gradina, Hadrovići,
Klisura, Korita, Kozica, Kujušići, Lopar, Lučice, Luke,
Lužine, Majdan, Marinići, Merdžanići (Merđanići), Mujakovići, 
Nadbare, Novo Naselje, Obojak, Oglavak, Ormanov Potok, Ostruška Citonja,
Otigošće, Paljike, Pločari, Pločari Polje, Podcitonja,
Podgora, Poljana (Poljane), Polje Ostružnica (Ostružnica), Polje Šćitovo, Ponjušina, Poraće, Prokos, Prokoški Put,
Ragale, Rajetići, Rizvići, Selakovići, Selište,
Sitišće, Smajlovići, Šavnik, Tješilo, Tovarište, 
Turkovići, Vladići, Voljevac, Vukeljići i Živčići.

== Uprava ==
== Historija ==

=== Pred-osmansko doba ===
Ime grada, u pisanim dokumentima, prvi put se spominje [[18. 3.|18. ožujka]] [[1365]]. godine povodom prodaje polovine [[rudarstvo|rudarskih]] jama vlasništva Hansa i Nikla Sasinovića u Fojnici i [[Ostružnica|Ostružnici]] nekim [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]].

Valja spomenuti da se u ranim spisima spominje kao '''Hvojnica''' (stari hrvatski nije poznavao glas &lt;u&gt;''f''&lt;/u&gt;, nego ga se izgovaralo kao &lt;u&gt;''hv''&lt;/u&gt;, odnosno u narječjima kao &lt;u&gt;'''v''&lt;/u&gt;).

Inače, braća Sasinovići se vrlo često spominju, u sačuvanoj povijesnoj građi, po različitim osnovama: kupoprodajni ugovori, sudski sporovi, obiteljske nesuglasice. Vjerovatno zbog bogatih nalazišta [[srebro|srebra]] i [[zlato|zlata]], [[historija srednjovjekovne Bosne|bosanski]] vladari veoma rano Fojnicu proglašavaju svojim posjedom, kojim je upravljao [[knez]], imenovan od strane kralja i obično iz reda trgovaca. O sigurnosti grada i rudokopa brinule su se posade utvrđenja razmještene po kotama s kojih su imale dobru preglednost fojničke doline ([[Kozov grad]], [[Zvonigrad]], [[Lagumi]]). [[Sasi]] svojom su stručnošću osuvremenili rudarsku tehniku proizvodnje srebra i zlata, a Dubrovčani si razvili [[trgovina|trgovinu]] i [[zanatstvo]], te tako Fojnicu učiniše privredno najznačajnijm mjestom srednjovjekovne Bosne.

Prva polovina [[15. vijek|15. stoljeća]] je period kada Fojnica u svom [[privreda|privrednom]] i [[demografija|demografskom]] širenju dostiže vrhunac; urbani dio grada prelazi broj od 2.000 stanovnika s izrazito jakim naseljem Dubrovčana, otvaraju se novi rudnici u [[Deževice|Deževicama]] ([[1403]]. godine) i [[Dusina|Dusini]] ([[1413]]. godine), [[franjevci]] grade samostan na [[Pazarnice|Pazarnicama]], trguje se zanatskim proizvodima izrađenim od [[plemeniti metali|plemenitih metala]], [[koža|kožom]],[[svila|svilom]], [[vino]]m, [[oružje]]m, kućnim potrepštinama, skupocjenim talijanskim [[tekstil|tkaninama]]. Rudarstvo, posebno proizvodnja srebra, bilo je najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne, a imalo je nesumnjivog značaja i za privredu [[Evropa|Europe]] onoga vremena. Konzultirajući dubrovačke izvore o izvozu i podatke o kupljenom godišnjem ušuru (350&amp;nbsp;kg srebra), može se sasvim sigurno tvrditi, da proizvodnja u fojničkim rudnicima nije bila ispod 3 [[tona|tone]] godišnje. Uzimajući u obzir bogatstvo rudnika kao i stalno prisustvo dubrovačkih zlatara (oko [[1430]]. godine, ukupno 12 ) koji su se između ostalog bavili i kovanjem novca, najvjerovatnije da je u Fojnici dugo vremena egzistirala kovnica novca bosanskih vladara. Novac označen kao kraljev (grossi di Re; denarii regis Bossine itd.) često se pominje u izvorima i to obično u vezi s Fojnicom.

=== Osmansko doba ===
Fojnica je pred dolazak osmanlija bila drugi po veličini grad u BiH.
Dolazak [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] kao nove imperijalne sile na [[Balkan]]u, vjerovatno je uticao, iz straha i opće nesigurnosti, na smanjeni obim trgovačkih veza, a time i proizvodnje u fojničkim rudnicima. Sigurno bi se to još drastičnije odrazilo na demografsku i privrednu sliku ondašnje Fojnice, da nije bilo političke pronicljivosti fojničkog [[gvardijan]]a [[fra Anđel Zvizdović|fra Anđela Zvizdovića]] koji je izjavom o lojalnosti novom osvajaču dobio od [[Mehmed II. Fatih|Mehmeda II Fatiha]] na [[Milodraško polje|Milodraškom polju]], znamenitom ahdnamom, garancije slobode kretanja, imovinskog posjedovanja i vjeroispovijedanja za [[Hrišćanska crkva|Crkvu]] i [[hrišćanstvo|kršćanske]] podanike sve dok budu vjerni novoj vlasti. Kroz vijekove turskog prisustva na ovim prostorima [[ahdnam]]a je predstavljala pravu povelju slobode kršćanskog stanovništva u Bosni, osnovni dokument kojim je reguliran položaj kršćana u Osmanskom carstvu i utvrđivani odnosi osmanskih vlasti prema kršćanskoj religiji u cjelini. Prema najranijem popisu Bosne iz [[1468]]/[[1469|9]]. godine, najveće varoško naselje na prostoru [[srednja Bosna|srednje Bosne]] i nekih dijelova [[Hercegovina|Hercegovine]], i dalje je Fojnica sa 329 kuća poreznih obveznika uz 20 neoženjenih sinova, s tim da je opadanje broja stanovnika u nekim kasnijim periodima bilo još osjetnije. Za dva desetljeća broj kuća se smanjio za 104, jer novim popisom domaćinstava iz [[1489]]. godine, Fojnica broji 219 kršćanskih i 6 muslimanskih kuća. Na osnovu navedenog, može se zaključiti da je proces [[islam]]izacije, u naseljima koja su imala jaku ekonomsku bazu (rudnici) i moćne vjerske institucije (samostan), tekao veoma sporo. Međutim, promjena vlasti, i pored izraženih potreba za plemenitim metalima, ipak je bitno uticala na izvjesno zamiranje privredne aktivnosti na području Fojnice. Možda je na ovu stagnaciju uticala zabrana izvoza plemenitih metala i obaveza prodaje cjelokupne proizvodnje državnoj kovnici po utvrđenim cijenama. Isto tako, umjesto do tada važeće zakonske odredbe o podjeli prihoda izmedu korisnika rudnika i države od 1/10, uvedena je odredba od 1/5 odnosno 1/8 zavisno od uvjeta proizvodnje i rentabilnosti. Krajem [[16. vijek|16.]] i početkom [[17. vijek|17.stoljeća]] skoro da je sasvim prestala proizvodnja plemenitih metala uz pojačanu eksploataciju [[željezo|željeza]], [[olovo|olova]] i [[bakar|bakra]]. Zahvaljujući preradi [[Željezo|željezne rude]], Fojnica je tijekom [[19. vijek|19.stoljeća]] postala ponovo značajan zanatsko-trgovački centar. U samom gradu se posebno isticao [[kovački zanat]], ali i radionice za obradu metala. Proizvodnja [[puška|pušaka]], [[pištolj]]a, jatagana, poljoprivrednih alatki bila je poznata i van granica Bosne.

=== Period austro-ugarske vladavine ===
Fojnica i njena okolina za vrijeme [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine nije doživjela privredni prosperitet kao oni gradovi koje je zahvatila [[industrijalizacija]] i nove saobraćajne mogućnosti. Stari željezni [[majdan (Mrkonjić Grad)|majdani]] i brojne kovačnice nisu mogle izdržati utrku s visokim pećima i jeftinijom industrijskom robom. [[Geologija|Geološka]] istraživanja koja su vršena u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] neposredno poslije okupacije nisu zaobišla ni Fojnicu. Tako je utvrđeno prvom analizom [[piritna ruda|piritne rude]] da se u toni rude nalazi 8-15 grama [[zlato|zlata]]. Procijenjeno je da je nalazište u [[Bakovići]]ma rentabilno za proizvodnju i prvi koncesionari su bili braća Došen [[1885]]. godine. Uporedo s aktiviranjem rudarske proizvodnje počinje i eksploatacija i prerada šume kojom je fojničko područje izuzetno bogato. Međutim prometna izoliranost uticala je da u čitavom tom periodu ne nastane nijedan značajniji prerađivački kapacitet do poslije Drugog svjetskog rata.

== Gospodarstvo ==
== Značajne osobe ==
* [[Raif Dizdarević]], jugoslavenski i bosanskohercegovački političar
* Hašim Kučuk Hoki , poznati pjevač narodne muzike

== Spomenici i znamenitosti ==
* Lug (jezera)

==Obrazovanje==
== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici kulture ===
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Fojnici}}

== Sport ==
== Reference ==
{{reference}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fojnica}}
* [https://web.archive.org/web/20111124063353/http://www.fojnica.ba/ www.fojnica.ba]
* [http://www.fojnica-samostan.com Službena stranica Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici]
* [http://www.reumal.ba Centar za medicinsku rehabilitaciju &quot;Fojnica&quot; (Reumal)]
* [http://www.grbovnik.iz.rs Fojnički grbovnik]

{{Administrativna podjela BiH}}

[[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Srednjobosanski kanton‎]]
[[Kategorija:Fojnica]]</text>
      <sha1>2sogamt1zfs040dintvokm6xa05bj8b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1941.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13067</id>
    <revision>
      <id>42715007</id>
      <parentid>42597032</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42715007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90234" sha1="1tcbtvphqozq3xtozo4zw0dva6r2wuc" xml:space="preserve">{{Year dab|1941}} {{otheruses}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1941}}

Godina '''1941''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[2. 1.]] - [[Drugi svetski rat]]: Nemačko bombardovanje znatno oštetilo [[Landaf katedrala|Landaf katedralu]], sagrađenu [[1290]]. na obali reke [[Taf (reka)|Taf]] u [[Kardif]]u, [[Vels]]. Istog dana Nemci prvi put bacili bombe na južni kraj Dablina u Republici Irskoj. 
* 2. 1. - Američka vlada objavila ''[[Liberty ship]]'', program sa ciljem da se napravi 200 tovarnih brodova. Do kraja rata, biće ih sagrađeno preko 2.700.
* [[3. 1.]] - U Nemačkoj zabranjena [[gotica]]. 
* [[3. 1.|3]] - [[5. 1.]] - [[Operacija Kompas]] &amp;mdash; Bitka za Bardiju, Australci zauzimaju [[Bardia|grad]] na krajnjem istoku talijanske Libije. 
* [[5. 1.]] - Engleska avijatičarka [[Amy Johnson]] poginula na estuaru Temze.
* [[6. 1.]] - [[Franklin Delano Roosevelt|FD Roosevelt]] formulisao u govoru o stanju nacije [[Četiri slobode]]: govora, bogosluženja, od nemaštine i od straha. 
* [[7. 1.]] - Japanski admiral [[Isoroku Yamamoto]] predložio da rat protiv SAD počne razornim udarom, najbolje napadom na flotu u [[Pearl Harbor]]u. 
*   7. 1. - [[Incident s Novom četvrtom armijom]]: nacionalistički Kinezi napali i razbili korpus komunističkih snaga. 
* [[9. 1.]] - Prvi let bombardera [[Avro Lancaster]] (u službi od februara 1942). 
* [[10. 1.]] - U Moskvi zaključen [[Nemačko-sovjetski sporazum o trgovini i granicama (1941)|Nemačko-sovjetski sporazum o trgovini i granicama]]. 
[[Datoteka:Italo-Grecian War 1940-1941 - political map of operations.gif|mini|250px|[[Grčko-italijanski rat]]]]
* 6 - [[11. 1.]] - [[Grčko-italijanski rat]] &amp;mdash; [[Zauzeće Klisure]] je vrhunac grčke protivofanzive u južnoj Albaniji, front se stabilizuje do aprila. 
* [[14. 1.]] - Bivši ministar [[Victor de Laveleye]] predložio preko BBC-ja Belgijancima da koriste [[Znak V]] kao znak otpora - uspeh vodi kampanji &quot;V kao Viktorija&quot;. 
* januar - Proradio prvi generator u američkoj [[Hidroelektrana Grand Coulee|hidroelektrani Grand Coulee]].
* [[17. 1.]] - [[Franko-tajski rat]] - pomorska [[Bitka kod Ko Changa]] je pobeda višijevskih Francuza. 
* [[19. 1.]] - Istočnoafrička kampanja: Britanska invazija na italijansku [[Eritreja|Eritreju]].
* [[20. 1.]] - Bugarski kabinet glasa za potpisivanje [[Trojni pakt|Trojnog pakta]].
* [[21. 1.]] - Prikazan film ''[[High Sierra (film)|High Sierra]]'', proboj za [[Humphrey Bogart|Humphreya Bogarta]]. 
* [[21.1.|21]] - [[23. 1.]] - [[Pobuna legionara i Bukureški pogrom]]: [[Gvozdena garda]] se pobunila protiv [[Jon Antonesku|Antoneskua]] i usput ubila 125 Jevreja - vojska ugušila pobunu, &quot;Nacionalna legionarska država&quot; ukinuta [[15. 2.]].
[[Datoteka:AfricaMap1.jpg|mini|250px|Afričko ratište, sept. 1940 - feb. 1941.]]
* [[22. 1.]] - Britanske i australske snage zauzele [[Tobruk]] posle 11 dana opsade, četiri dana kasnije [[Derna|Dernu]].
* 22. 1. - Pukovnik [[Vilijam Džozef Donovan]], specijalni [[Ruzvelt]]ov izaslanik, doputovao u Beograd; na balkanskom putovanju posećuje još i Grčku, Tursku i Bugarsku.
* [[25. 1.]] - Japanska [[Politika tri sve]]: u selu Panjiayu, prov. [[Hebei]], ubijeno 1.230 Kineza zbog pomaganja komunistima. 
* [[29. 1.]] - Umro gen. [[Ioannis Metaxas]], grčki predsednik vlade.
* [[29. 1.]] - [[17. 2.]] - [[Bitka na Trebešini]]: Grci uspevaju zauzeti planinske visove, po cenu velikih žrtava. 
* [[30. 1.]] - Prvi nemački avionski napad na Suecki kanal, koji će veći deo februara biti zatvoren&lt;ref name=&quot;Brown2013&quot;&gt;{{cite book|author=David Brown|title=The Royal Navy and the Mediterranean: Vol.II: November 1940-December 1941|url=https://books.google.com/books?id=M0YsBgAAQBAJ&amp;pg=PA68|date=11 January 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-34120-5|pages=68–}}&lt;/ref&gt;.
* 30. 1. - [[1. 3.]] - [[Bitka u južnom Henanu]]: kineski nacionalisti odbili japanski napad.
* [[31. 1.]] - Slobodni Francuzi i Britanci započinju [[Bitka za Kufru|Bitku za Kufru]] u jugoistočnoj Libiji.
* 31. 1. - Podmornica ''HMS Rorqual'' potopila italijanski remorker ''Ursus'' između Korčule i Sušca.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1941/02/12?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 12. feb. 1941]&lt;/ref&gt;
* 31. 1. - Proosovinski premijer Iraka [[Rashid Ali al-Gaylani]] prinuđen na ostavku - ali vraća se u aprilu.
* 31. 1. - Primirje između Višijevske Francuske i Tajlanda, nakon što su Tajlanđani ušli u Kambodžu.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - General [[Georgij Žukov]] na čelu generalštaba Crvene armije (do jula).
* [[4. 2.]] - [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarski]] parlament ratifikovao sporazum o pristupanju zemlje Trojnom paktu i sporazum o večnom prijateljstvu sa Jugoslavijom.
* 4. 2. - Eksplozija pred vratima čitaonice Engleskog kluba u Zagrebu.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1941/02/05?pageIndex=00010 &quot;Politika&quot;, 5. feb. 1941]&lt;/ref&gt;
* [[5. 2.]] - [[Istočnoafrička kampanja]]: počinje [[Bitka za Keren]] - grad u italijanskoj Eritreji će biti osvojen 27. 3.
* [[6. 2.]] - [[Operacija Kompas]]: zauzet [[Bengazi]], ubedljiva pobeda Britanaca i ostalih nad italijanskom armijom u zapadnom Egiptu i istočnoj Libiji (Kirenaici).
* [[8. 2.]] - Nemačka i [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]] potpisuju vojni pakt.
* [[9. 2.]] - Operacija Kompas se okončava zauzećem [[El Agheila|El Agheile]]. 
* 9. 2. - Operacija Grog: britanski brodovi granatiraju đenovsku luku.
* [[11. 2.]] - Ulična bitka između holandskih nacista i jevrejske samoodbrane u Amsterdamu.
* [[12. 2.]] - [[Operacija Sonnenblume]]: [[Erwin Rommel]] stigao u [[Tripoli]], dva dana kasnije stižu i prve jedinice [[Afrika Korps|Afričkog korpusa]].
* [[14. 2.]] - Hitler i Ribentrop razgovaraju sa Cvetkovićem i Cincar-Markovićem u Berghofu, istog dana Ruzveltova poruka jugoslovenskoj vladi: &quot;budući [[Zajam i najam]] će pomoći narodima koji mogu biti žrtve agresije&quot;.
* [[15. 2.]] - Iberijska oluja, ili ciklon - [[Lisabon]] je direktno pogođen, uz veliku materijalnu štetu ima i preko 130 mrtvih.
* [[17. 2.]] - Bugarsko-turska deklaracija o nenapadanju.
* [[22. 2.]] - Ruzveltova poruka knezu Pavlu: &quot;svet gleda sa simpatijama na zemlje koje pružaju otpor agresivnim silama&quot;.
[[Datoteka:Yugoslav Hungary Eternal Friendship 1941.png|mini|250px|Ugovor o večnom prijateljstvu Jugoslavije i Mađarske - ratifikacija]]
* [[24. 2.]] - Britanci zauzeli Bengazi, Nemci se vraćaju sledećeg meseca.
* [[25. 2.]] - Februarski štrajk u okupiranoj Holandiji protiv progona i hapšenja Jevreja.
*   25. 2. - Britanske i južnoafričke snage zauzele [[Mogadishu]] u italijanskoj Somaliji. 
*   25. 2. - Operacija Abstention: britanski komandosi pokušali zauzeti ostrvo [[Kastellorizo]] na krajnjem istoku [[Dodekanez]]a. 
* ca. 25. 2. - Početak rada Nemačkog naučnog instituta u Beogradu.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1941/02/26?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 26. feb. 1941]&lt;/ref&gt;
* [[27. 2.]] - [[13. dodjela Oscara]], prva sa zatvorenim kovertama; najbolji film je ''[[Rebecca]]'', dve nagrade od 11 nominacija, ''[[The Thief of Bagdad (film, 1940)|The Thief of Bagdad]]'' tri od četiri.
*   27. 2. - U Budimpešti razmenjene ratifikacije Jugoslovensko-mađarskog sporazuma o večnom prijateljstvu.

=== Mart/Ožujak ===
&lt;!-- {|style=&quot;float:right; margin: 0 0 1em 1em;&quot;
|__TOC__
|} --&gt;
* [[1. 3.]] - [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]] se pridružuje [[Trojni pakt|Trojnom paktu]], nemačka vojska sutradan ulazi na njenu teritoriju, u pravcu Grčke.
*   1. 3. - [[Bitka kod Kufre]]: Italijani u [[Kufra|Kufri]], Libija, predali se Slobodnim Francuzima. Gen. [[Philippe Leclerc de Hauteclocque|Leclerc]] i francuske trupe se sutradan zaklinju da neće položiti oružje dok francuska zastava ne bude na Strasbourškoj katedrali (ispunjeno novembra 1944).
*   1. 3. - Senat SAD osnovao Senatski specijalni komitet za ispitivanje nacionalnog odbrambenog programa, poznatiji kao [[Trumanov komitet]], koji će ostvariti uštedu od 10-15 milijardi dolara u vojnoj potrošnji. 
*   1. 3. - U SAD izašao samizdat [[Theodore N. Kaufman|Theodora N. Kaufmana]] ''[[Germany Must Perish!]]'' u kome predlaže genocid Nemaca putem sterilizacije - nacisti je koriste u svojoj propagandi. 
* 1. 3. - U Banjaluci odata pošta umrlom bivšem španskom kralju [[Alfonso XIII|Alfonsu XIII]], koji se zauzeo za Srbe osuđene u [[Veleizdajnički proces (1915—1916)|Veleizdajničkom procesu]].
* 1. 3. - Razoran zemljotres pogodio [[Larisa|Larisu]] u Grčkoj.
* [[2. 3.]] - Nemac [[Rudi Gering]] skočio 118 metara na [[Planica|Planici]] a Rudolf Finžgar 101 m, što su svetski odn. jugoslovenski rekord.
* [[4. 3.]] - Tajni sastanak kneza Pavla i Hitlera u Berghofu - pritisak za pristupanje Trojnom paktu.
* 4. 3. - [[Operacija Claymore]] - britanski komandosi uništili fabrike i zalihe [[riblje ulje|ribljeg ulja]] i [[glicerin]]a na [[lofotska ostrva|Lofotskim ostrvima]] i zarobili set rotora za Enigmu.
* [[5. 3.]] - Vel. Britanija prekida diplomatske odnose sa Bugarskom; ovih dana počinje [[Operacija Lustre]], iskrcavanje britanskih i komonveltskih trupa u Grčku.
* 5. 3. - Rumunija: gen. Jon Antonesku zvanično dobio 99,91% podrške na referendumu.
* [[6. 3.]] - Krunski savet Kraljevine Jugoslavije doneo odluku o pristupanju Trojnom paktu, pod uslovima koje će Hitler prihvatiti (potvrđeno 20. 3.).
* [[7. 3.]] - Nemački podmornički as [[Günther Prien]] nestao sa podmornicom [[U-47 (1938)|U-47]]. 
* [[9. 3.|9]] - [[16. 3.]] - Italijanska prolećna ofanziva protiv Grka u Albaniji - neuspeh. 
* [[11. 3.]] - U [[SAD]] potpisan [[Zakon o zajmu i najmu]] (''Lend-Lease''), na osnovu kojeg će snabdevati Britance i druge saveznike vojnim materijalom.
* [[14. 3.]] - [[9. 4.]] - Bitka kod Shanggaoa ili Operacija Kinkō: Kinezi odbili japanski napad u [[Jiangxi]]ju.
* [[17. 3.]] - Nemci izgubili dve uspešne podmornice U-99 i U-100. 
*   17. 3. - Predsednik Roosevelt otvorio zgradu ''[[National Gallery of Art]]''. 
* [[18. 3.]] - Ruzvelt Beogradu: zemlja koja se pokorno preda uživaće manje naklonosti od one koja se makar i kratko bude odupirala.
* 18. 3. - Bivši premijer [[Milan Stojadinović]] proteran u Grčku, odakle ga Britanci odvode na Mauricijus.
* [[19. 3.]] - Hitlerov ultimatum knezu Pavlu: pridružite se Trojnom paktu za pet dana ili sledi invazija.&lt;ref&gt;[http://ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=84 The Tripartite Pact - World War II Database]. ww2db.com&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Nakon što je Krunski savet potvrdio odluku o pristupanju Trojnom paktu, za to se izjasnila i vlada Kraljevine Jugoslavije, trojica ministara podnela ostavku.
*   20. 3. - Britanske indijske trupe zauzele [[Hargeisa|Hargeisu]] u Somalilandu. 
* [[23. 3.]] - Gen. [[Dušan Simović]] upozorava kneza Pavla da bi se vazduhoplovstvo moglo pobuniti ako bude potpisan pakt sa Osovinom; [[Čerčil]] premijeru Cvetkoviću: rat će biti samo odložen a ne izbegnut (pristupanjem Trojnom paktu).
* [[24. 3.]] - [[Ervin Romel]] počinje prvu nemačku ofanzivu u [[Libija|Libiji]], povraćaju [[El Agheila|El Agheilu]].
* 24. 3. - Tursko-sovjetska deklaracija: ko god da napadne Tursku, SSSR će ostati neutralan.
[[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|mini|240px|Demonstracije 27. marta u Beogradu]]
* [[25. 3.]] - Jugoslavija se u Beču pridružuje [[Trojni pakt|Trojnom paktu]], za šta je obećano: očuvanje integriteta, bez prolaza i prevoza osovinskih snaga, neće biti tražena vojna pomoć od Jugoslavije (povoljnije nego za ostale članice Trojnog pakta) + tajno obećan [[Solun]] posle rata.
*   25. 3. - Britanski putnički brod ''[[SS Britannia (1925)|SS Britannia]]'' potopljen kod Siera Leonea, 249 mrtvih. 
* [[26. 3.]] - Uspešni italijanski [[Napad na zaliv Suda]] na Kritu, trajno izgubljena teška krstarica ''[[HMS York (90)|HMS York]]''. 
* [[27. mart]] - [[Vojni puč 27. marta 1941.|Vojni puč prethodne noći]], velike demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u većem delu [[Jugoslavija|Jugoslavije]], [[Petar II Karađorđević]] proglašen punoletnim, general [[Dušan Simović]] novi predsednik vlade.
* 27. 3. - Hitlerova Direktiva 25: napasti Jugoslaviju. Treba je razbiti, računajući na pomoć nezadovoljnih Hrvata i većine suseda; operacija Barbarosa se odlaže za četiri nedelje.
* [[28. 3.]] - Sastanak Benita Musolinija i [[Ante Pavelić]]a u Rimu.
*   28. 3. - Kralj Petar II položio zakletvu. 
* 27 - [[29. 3.]] - Pomorska [[bitka kod Matapana]] se okončava velikim italijanskim porazom.
* 29. 3. - Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ, stiže avionom iz Zagreba u Beograd.
* [[30. 3.]] - Jugoslovenska vlada izdala direktivu o &quot;opštem aktiviranju&quot; (tajna mobilizacija); nemačka Vrhovna komanda izdala direktive u vezi napada na Jugoslaviju (&quot;Poduhvat 25&quot;) i Grčku (&quot;Marita&quot;).
* [[31. 3.]] - Sastanak &quot;velikog dela&quot; poslanika HSS i zastupnika vlasti u Zagrebu, u Berlin poslan &quot;Memorandum petorice&quot;, koji tvrdi da Jugoslavija više ne postoji i traži pomoć i priznanje &quot;slobodne Hrvatske države&quot;. [[Joahim fon Ribentrop|Ribentropov]] telegram Mačeku - odvraća ga od saradnje sa beogradskom vladom.
* 31. 3. - Predsednik vlade Simović zabranio iseljavanje iz svojih mesta (i da se narod ne povodi za &quot;alarmantnim vestima&quot;).
* 31. 3. - 1. 4. - Razgovori vojnih predstavnika Jugoslavije i Velike Britanije u Beogradu.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Maček polaže prisegu, ožujak 1941..jpg|mini|200px|left|[[Vladko Maček|Maček]] polaže prisegu potpredsjednika vlade]]
* [[1. 4.]] - Pobeda u [[Bitka kod Kerena|Bici kod Kerena]] doneće saveznicima [[Asmara|Asmaru]] (3. 4.) i [[Masava|Masavu]] (8. 4.) u [[Italijanska Eritreja|Eritreji]].
* 1. 4. - [[Irački puč 1941.|Irački puč]], u izvedbi &quot;Zlatnog kvadrata&quot;, četvorice oficira-nacionalista i pristalica Osovine: [[Rashid Ali al-Gaylani]] ponovo dolazi za premijera [[Kraljevina Irak|Iraka]], regent [['Abd al-Ilah]] je juče pobegao iz zemlje.
* [[3. 4.]] - Mađarski predsednik vlade grof [[Pal Teleki]] izvršio samoubistvo, ne želeći da učestvuje u invaziji na Jugoslaviju; naslediće ga [[László Bárdossy]] (do 1942)
* 3. 4. - Razgovori jugoslovenskih, grčkih i britanskih vojnih predstavnika u [[Florina|Florini]].
* [[4. 4.]] - [[Vlatko Maček]] stigao u Beograd i preuzeo mesto potpredsednika vlade. Beograd, Zagreb i Ljubljana će u slučaju ratnog stanja biti proglašeni za otvorene gradove.
* 4. 4. - Osovinske snage zauzele [[Bengazi]] u Libiji.
* [[5. 4.]] (u stvari 6. 4. rano ujutru) - Pakt o prijateljstvu i nenapadanju SSSR i Jugoslavije.
[[Datoteka:Bomben auf Belgrad Operation Strafgericht 6 April 1941.tif|250px|mini|&quot;[[Bombardovanje Beograda (1941)|Bombe na Beograd]]&quot;]]
* [[6. 4.]] - Napadom [[Treći rajh|Njemačke]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] počinje '''[[Aprilski rat]]''' - [[Bombardovanje Beograda (1941)|Bombardovanje Beograda]] i vazduhoplovnih instalacija, udar nemačke 12. armije na Makedoniju.
* 6. 4. - Njemačka napada i [[Kraljevina Grčka|Grčku]] (Operacija Marita, deo [[Bitka za Grčku|Bitke za Grčku]]).
* 6. 4. - Saveznici zauzeli etiopsku prestonicu [[Adis Abeba|Adis Abebu]]. 
* [[7. 4.]] - Zauzeto [[Skoplje]] - presečena glavna veza Jugoslavije sa Grčkom; takođe uvodni napad 2. nemačke armije na Sloveniju i Hrvatsku.
* [[8. 4.]] - Vlatko Maček napustio kraljevsku vladu; udar nemačkih snaga iz Bugarske na Srbiju.
* [[9. 4.]] - Nemci kontrolišu Makedoniju, zauzeli su [[Solun]]. 
*   9. 4. - SAD preuzima protektorat na danskom [[Grenland]]u. 
* [[10. 4.]] - Nemački prodor u severnu Hrvatsku i Sloveniju dovodi do sloma fronta.
* 10. 4. - [[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg |30px]] Pre ulaska Nemaca u Zagreb proglašena '''[[Nezavisna Država Hrvatska]]''' ([[Slavko Kvaternik]]); Vlatko Maček pozvao članstvo HSS na lojalnost novoj državi.
* 10. 4. - ''Narodni svet za Slovenijo'', na čelu sa dravskim banom [[Marko Natlačen|Natlačenom]], preuzeo vlast u Sloveniji.
* 10. 4. - Pošto Jugoslavija &quot;ne postoji&quot;, mađarska vlada naredila ulazak u &quot;južne krajeve&quot; ([[Prekomurje]], [[Baranja]], [[Bačka]]), Banat u sporu sa Rumunijom.
* 10. 4. - Politbiro CK KPJ u Zagrebu odlučio da se premesti u Beograd i osnuje Vojni komitet radi otpora okupaciji.
* 10. 4. - Počinje nemačka [[opsada Tobruka]] (do novembra).
* [[11. 4.]] - Italijanske snage ulaze u Jugoslaviju.
* 11 - [[15. 4.]] - [[Mađarska okupacija Bačke, Baranje, Prekomurja i Međimurja]].
* 11/12. 4. - Posade potopile monitore &quot;Sava&quot;, &quot;Vardar&quot; i &quot;Morava&quot; kod Beograda, minirani savski most pao na jedan od čamaca, s velikim žrtvama. 
* [[12. 4.]] - [[Nemačka]] okupira [[Beograd]].
&lt;gallery&gt;
Bundesarchiv Bild 146-1973-035-12, Jugoslawien, zerstörter jugosl. Panzer.jpg |Uništeni jugoslovenski tenk
Prihod nemških čet v Zagreb.jpg|Nemci u Zagrebu
German soldiers in destroyed Belgrade 1941.jpg |Nemci u Beogradu
Podpis brezpogojne kapitulacije jugoslovanske vojske v Beogradu.jpg |Potpisivanje kapitulacije
&lt;/gallery&gt;
* [[13. 4.]] - Potpisan [[Sovjetsko-japanski pakt o neutralnosti]] (Sovjeti ga se odrekli 1945).
* [[14. 4.]] - Jugoslovenska Vrhovna komanda traži primirje, Nemci prihvataju samo bezuslovnu kapitulaciju.
* [[15. 4.]] - Kralj [[Petar II Karađorđević]] i Vlada napustili zemlju, odletevši iz [[Nikšić]]a; pad Sarajeva, zarobljena Vrhovna komanda Kraljevske vojske.
* 15. 4. - Bugarska prekinula diplomatske odnose sa Jugoslavijom.
[[Datoteka:500kn ap.jpg|mini|180px|[[Ante Pavelić|Pavelić]] na kovanici od 500 [[Kuna (NDH)|kuna]]]]
* 15. 4. - [[Ante Pavelić]] stigao u Zagreb (dva dana ranije se u Karlovcu sastao sa [[Edmund Veesenmayer|Edmundom Vezenmajerom]]). Nemačka i Italija priznali NDH.
* 15. 4. - Osovinske snage stigle na libijsko-egipatsku granicu.
* 15. 4. - ''Belfast Blitz'': najjači od četiri napada na [[Belfast]], 900 mrtvih. 
* [[16. 4.]] - Bitka Tarigovog konvoja pored Tunisa, Britanci potopili italijanski konvoj.
* [[17. 4.]] - Zaključena bezuslovna kapitulacija [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (stupa na snagu sutradan u podne).
* 17. 4. - Poručnici [[Milan Spasić]] i [[Sergej Mašera]] potopili [[razarač Zagreb]] u Bokokotorskom zalivu, žrtvujući svoje živote.
* [[18. 4.]] - S okupacijom Jugoslavije uvedeno [[letnje računanje vremena]], od 23:00 (traje do 2. novembra [[1942]], zatim sezonski, zaključno sa [[1945]]).
* 18. 4. - Bugarski car Boris razgovara sa Hitlerom u Beču.
* 18. 4. - Grčki premijer [[Aleksandros Korizis]] izvršio samoubistvo (objavljeno da je umro od srca). 
* [[19. 4.]] - Bugarska vojska ulazi u delove Jugoslavije i Grčke.
* 19. 4. - Premijera [[Bertold Breht|Brehtovog]] komada &quot;[[Majka hrabrost i njena deca]]&quot; u Cirihu.
* [[21. 4.]] - General [[Georgios Colakoglu]] potpisao u Larisi predaju Grčke vojske, isključivo Nemcima, protivno naređenjima više komande (23. 4. biće potpisan još jedan dokument u kome se pominje i Italija, Colakoglu će postati prvi kolaborantski premijer). 
* [[22. 4.]] - Nemački vazduhoplovni gen. [[Helmut Forster]] objavio da preuzima okupacionu upravu u Srbiji (on ostaje do juna).
* 22. 4. - Pet pešadijskih bataljona Kosovske divizije prekinulo napade na italijanske položaje severno od [[Skadar|Skadra]], čuvši za kapitulaciju.
* 22 - [[24. 4.]] - Na sastanku u Beču određena italijansko-nemačka demarkaciona linija u Jugoslaviji. Bosna dodeljena NDH.
* [[23. 4.]] - Grčka potpisuje primirje sa Nemačkom.
* 23. 4. - U Njujorku održan prvi masovni miting izolacionističkog Komiteta ''[[America First Committee|America First]]'', glavni govornik [[Charles Lindbergh]].
* [[24. 4.]] - Nakon smrti kralja [[Francuska Kambodža|Kambodže]] [[Sisowath Monivong|Monivonga]], Francuzi postavljaju njegovog unuka [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]] (1941-55. i 1993-2004).
* 24 - 25. 4. - Operacija Demon: britanske i komonveltske snage se povlače iz Grčke
* [[25. 4.]] - Počinje s radom nemačka stanica ''[[Vojnički radio Beograd|Sender Belgrad]]''.
* [[27. 4.]] - U okupiranoj Sloveniji formirana [[Osvobodilna fronta]].
* 27. 4. - [[Adolf Hitler]] posetio [[Maribor]], naredio raseljavanje Slovenaca iz Štajerske i Koruške.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-L22515, Griechenland, Parthenon, Deutsche Soldaten.jpg|mini|200px|Partenon i Nemci]]
* 27. 4. - Nemci u [[Atina|Atini]].
* 27. 4. - Istočno od Peloponeza potopljen holandski transporter ''Slamat'' i britanski razarači ''Diamond'' i ''Wryneck'', procenjeno 983 mrtvih. 
* 27 - [[28. 4.]] - U selu [[Gudovac]] kod [[Bjelovar]]a prvi masovni pokolj u NDH - ubijeno 196 Srba.
* [[28. 4.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] uputio okružnicu katoličkom svećenstvu, pozivajući ga da podrži NDH.
* [[30. 4.]] - [[Ante Pavelić]] izdao zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti, osnov za progon Srba, Jevreja i Cigana.
* 30. 4. - U okupiranoj Srbiji postavljena [[Komesarska uprava Milana Aćimovića]].
* 30. 4. - Nemci dovršili okupaciju kontinentalne Grčke, zarobljeno i 1500 Jugoslovena.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Fascist occupation of yugoslavia.png|thumb|290px|[[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|Okupirana Jugoslavija]]]]
[[Datoteka:Territorial gains of Hungary 1938-41 en.svg|mini|200px|Mađarska proširenja 1938-41]]
[[Datoteka:Map of Bulgaria during WWII.png|mini|200px|Bugarska proširenja]]
* [[1. 5.]] - Premijera filma ''[[Citizen Kane]]''.
* [[2. 5.|2]] - [[31. 5.]] - [[Anglo-irački rat]]: Britanci porazili premijera Rašid Alija. Jerusalimski muftija [[Muhamed Amin al-Huseini]] beži iz zemlje, najesen stiže u Nemačku.
* [[3. 5.]] - Italija anektirala južni deo Slovenije, u vidu [[Ljubljanska pokrajina|Ljubljanske provincije]].
* početkom maja - [[Majsko savetovanje CK KPJ]] u Zagrebu - ne priznaje se komadanje Jugoslavije, odlučeno da sve partijske organizacije formiraju vojne komitete za pripremu ustanka (borba protiv okupatora uz revolucionarnu perspektivu).
* [[4. 5.]] - Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila rat Mađarskoj i Bugarskoj.
* [[5. 5.]] - [[Haile Selasije]] se vratio u oslobođenu [[Adis Abeba|Adis Abebu]], tačno pet godina nakon italijanske okupacije (danas praznik ''Arbegnoch Qen'').
* [[6. 5.]] - [[Pokolj u Blagaju 1941.|Pokolj u Blagaju]], prvi veći protiv Srba na Kordunu.
* 6. 5. - [[Ustanak u NDH#Đurđevdanska pobuna|Đurđevdanska pobuna]] protiv ustaške vlasti u srpskim selima kod Sanskog Mosta, ugušena za dva dana. 
* [[7. 5.]] - Orkestar [[Glenn Miller|Glenna Millera]] snimio pesmu ''[[Chattanooga Choo Choo]]'', ploča će do sledećeg februara postati prva zlatna. 
* 7 - [[27. 5.]] - [[Bitka na jugu Shanxija]] je jedan od najtežih kineskih poraza.
* [[9. 5.]] - Zatvorena poslanstva Norveške, Belgije i Jugoslavije u Moskvi (na nemačko traženje).
*   9. 5. - Britanci zarobili podmornicu U-110 sa šifarskom knjigom i jednom Enigmom. 
*   9. 5. - [[Franko-tajski rat]]: u Tokiju potpisan mirovni ugovor, Francuzi prinuđeni predati Tajlandu nekoliko provincija [[Francuska Indokina|Indokine]], 54.000 kv.km zemlje u Laosu i Kambodži. 
* [[10. 5.]] - [[Rudolf Hess]], Hitlerov zamenik, preleteo u Škotsku, u nadi da će sklopiti mir sa V. Britanijom.
*   10. 5. - Poslednji veliki napad na London, ali i jedan od najrazornijih, preko 1.400 mrtvih, oštećen i parlament. ''[[The Blitz]]'' se okončava jer Hitler prebacuje sredstva na istok.
* [[12.5.|12]] - [[13. 5.]] - Puk. [[Dragoljub Mihailović]] sa grupom vojnika i oficira počinje organizovanje gerilskog pokreta na [[Ravna gora|Ravnoj gori]].
* 12 - 13. 5. - [[Pokolj u glinskoj crkvi]], ubijeno 300 Srba, zbog čega protestuje kardinal [[Alojzije Stepinac]].
* [[13. 5.]] - Ministar un. poslova NDH [[Andrija Artuković]] propisao &quot;Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju Ravnateljstva za javni red i sigurnost&quot;, glavnog sredstva zločinačke politike prema Srbima, Jevrejima i hrvatskim antifašistima.
* [[17. 5.]] - Mladi revolucionar [[Vasil Laçi]] pokušao u [[Tirana|Tirani]] da ubije kralja [[Viktor Emanuel III|Viktora Emanuela]] i premijera [[Shefqet Vërlaci|Vërlacija]].
* 17. 5. - Sastanak Ante Pavelića i pape Pija XII.
* [[18. 5.]] - Pavelić i [[Benito Musolini|Musolini]] potpisali [[Rimski ugovori između Italije i NDH|Rimske ugovore]]:
** veći deo [[dalmacija|dalmatinske]] obale, [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i otoka pripada Italiji (Zona I). [[Guvernatorat Dalmacija]] u Zadru, sa Zadarskom, Splitskom i Bokokotorskom provincijom.
** italijanski princ Aimone označen hrvatskim kraljem pod imenom [[Tomislav II.]] ali nikad nije vladao. 
* [[19. 5.]] - U Vijetnamu osnovan pokret za nezavisnost [[Viet Minh]]. 
* 19. 5. - Okončana [[Bitka kod Amba Alagija (1941)|Bitka kod Amba Alagija]], italijanski komandant u Etiopiji [[Amedeo di Savoia-Aosta (1898-1942)|vojvoda d'Aosta]], inače brat nesuđenog hrvatskog kralja, predao se sa svojim snagama.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 141-0864, Kreta, Landung von Fallschirmjägern.jpg|mini|250px|[[Bitka za Krit]]]]
* [[20.5.|20]] - [[31. 5.]] - [[Bitka za Krit]], Nemci ga osvajaju uz velike žrtve, naročito među padobrancima. Grčki kralj i vlada odlaze u [[Kairo]].
* [[24. 5.]] - [[Bitka u Danskom moreuzu]]: [[Nemački bojni brod Bizmark]] potapa [[HMS Hood (51)|HMS Hood]] - od 1418 članova posade spasila se samo trojica.
*   24. 5. - Blizu Sicilije potopljen italijanski transportni brod ''SS Conte Rosso'', 1.300 mrtvih.
* [[27. 5.]] - Potopljen bojni brod Bizmark.
* 27. 5. - Ruzvelt proglašava vanredno stanje zbog rata u Evropi i Africi.
* 27. 5. - Nemci u Srbiji zabranili slušanje stranih radio stanica (sem nemačkih), pod pretnjom smrću.
* 27. 5. - Zauzećem [[Gondar]]a u Etiopiji, eliminisana je [[Italijanska Istočna Afrika]]. 
* [[28. 5.]] - Pariski protokoli: Nemci dobijaju na korišćenje vojna postrojenja u francuskim kolonijama u zamenu za olakšice u okupaciji (nije ratifikovano). 
* [[30. 5.]] - Tito se uselio u vilu Nenadovića na beogradskom Dedinju.
* 30. 5. - Uklanjanje nemačke zastave sa [[kukasti krst|kukastim krstom]] sa [[Akropolj (Atina)|Akropolja]], prvi tamošnji simbolični čin otpora.
* 30. 5. - Britanci ušli u Bagdad, čime su ugušili irački ustanak.
* maj - Mađarski okupatori prisilno iseljavaju Srbe iz nekih naselja.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Second World War Europe 05 1941 de.svg|mini|250px|Evropa nakon Balkanske kampanje]]
* [[1. 6.|1]] - [[2. 6.]] - ''[[Farhud]]'': tokom anarhije u Bagdadu nakon obaranja Rašid Alija, ubijeno nekoliko stotina Jevreja, zatim i nekoliko stotina učesnika nemira. 
* početak juna - Raspuštena Hrvatska seljačka zaštita.
* [[2. 6.]] - Počeli ustaški pokolji u okolini [[Ljubinje|Ljubinja]] i u selu Drežanj kod [[Nevesinje|Nevesinja]], gde [[3.6.|3. juna]] dolazi do oružanog otpora.
* 2. 6. - Iz [[Slovenska Bistrica|Slovenske Bistrice]] krenuo prvi konvoj za Srbiju.
* 2. 6. - Počinju nemačke represalije protiv civila na Kritu (masakr u Kondomariju, streljanja u Alikianosu). 
[[Datoteka:Eksplozija u Smederevu 1941 05.jpg|250px|mini|left|Krater nakon [[Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi 1941.|eksplozije u Smederevskoj tvrđavi]]]]
* [[4. 6.]] - Dogovor Nemačke i NDH u Zagrebu o iseljavanju oko 200.000 Srba u Srbiju, i istog broja Slovenaca u Hrvatsku.
* [[5. 6.]] - [[Ustanak u NDH 1941.]]: oko [[Gacko|Gacka]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] počeo spontani ustanak izazvan [[ustaše|ustaškim]] nasiljem.
* 5. 6. - [[Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi 1941.|Eksplozija u Smederevskoj tvrđavi]] - skoro sve kuće u Smederevu oštećene, veliki broj žrtava.
* 5. 6. - Sastanak Ante Pavelića i Hitlera u Berhtesgadenu.
* 5. 6. - Tokom jednog od mnogih bombardovanja [[Čunkging]]a, u skloništu se ugušilo 4000 ljudi.
* [[6. 6.]] - Apel kralja Petra II papi [[Pio XII.|Piju XII]] i preds. Ruzveltu da se srpski narod spase od istrebljenja.
*   6. 6. - [[Komesarsko naređenje]]: u predstojećem ratu protiv SSSR odmah streljati političke komesare i sve boljševizovane zarobljenike. 
* [[7. 6.]] - [[Ludwig von Schröder]] novi nemački zapovednik u Srbiji.
*   7. 6. - Japan priznao NDH. 
* ca. [[7. 6.]] - Naoružani seljaci gornjeg Gatačkog polja uništili nekoliko žandarmerijskih stanica, prekinuli put Gacko - Bileća.
* [[8. 6.]] - [[12. 7.]] - [[Sirijsko-libanska kampanja]] (''Operation Exporter'') - Britanci i Slobodni Francuzi zauzimaju [[Višijevska Francuska|višijevsku]] Siriju i Liban.
* [[9. 6.]] - Feldmaršal [[Wilhelm List]] postavljen zapovjednikom oružane sile za Jugoistok, sa sjedištem u Solunu.
[[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|240px|Hitler i Pavelić]]
* 10 - 12. 6. - Sastanak [[franjevci|franjevačkih]] provincijala u Zagrebu - zabranjeno stupanje franjevaca u Ustaše (neki su već u ustašama), osuđuje se progon Srba.
* [[12. 6.]] - U Londonu usvojena Deklaracija o međusavezničkoj pomoći između V. Britanije i devet izbegličkih vlada i predstavnika (među kojima je i Jugoslavija).
* [[14. 6.]] - [[Banat u Drugom svjetskom ratu]]: komesarska srpska vlada donela Uredbu o unutrašnjoj upravi u [[Banat]]u - preko podbana, vlast u rukama [[Folksdojčeri|nemačke narodnosti]].
* 14. 6. - Deportacije stanovništva iz baltičkih republika SSSR.
* 14. 6. - Zamrznuta sva nemačka i italijanska imovina u SAD.
* [[15. 6.]] - N.D. Hrvatska u Veneciji pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]].
* 15 - 17. 6. - Operacija Battleaxe: neuspešna britanska ofanziva u Kirenaici, [[Archibald Wavell]] će biti zamenjen [[Claude Auchinleck|Claudeom Auchinleckom]].
* [[18. 6.]] - Tursko-nemački sporazum o prijateljstvu i nenapadanju (ratifikovan [[25. 6.]] u turskoj skupštini).
* [[19. 6.]] - [[Operacija Pastorius]]: član nemačke saboterske grupe se predao FBI.
* 19/20. 6. - Sovjetski naučnici otvorili [[Timur]]ovu grobnicu u Samarkandu. 
* [[20. 6.]] - Premijera [[Walt Disney|Diznijevog]] filma &quot;[[Snebivljiva aždaja]]&quot;.
[[Datoteka:German troops crossing the Soviet border.jpg|thumb|260px|[[Operacija Barbarosa]]]]
* [[21. 6.]] - Kralj Petar II i veći deo vlade stigli u London iz Jerusalima.
*   21. 6. - Saveznici zauzeli [[Damask]] od višijevskih Francuza. 
* [[22. 6.]] - '''[[Operacija Barbarossa]]''': napad [[Njemačka|Njemačke]], Italije i Rumunije na [[Sovjetski Savez]]. [[Junski ustanak (Litvanija)|Ustanak u Litvaniji]]. Turska proglašava neutralnost.
* 22. 6. - Osnovan [[Sisački narodnooslobodilački partizanski odred]] (što se danas smatra početkom ustanka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]).
* 22. 6. - Proglas CK KPJ poziva na ustanak.
* [[23. 6.]] - Formiran IV antikomunistički odsek Specijalne policije Uprave grada Beograda, šef je uglavnom [[Božidar Bećarević]] (? nemački plan &quot;Internacionala&quot; za hapšenje komunista u Evropi odmah nakon napada na SSSR).
* [[24. 6.]] - Napadom na žandarmerijsku stanicu Lukavac kod Nevesinja počeo [[Ustanak u Hercegovini 1941.|ustanak gornje Hercegovine]].
* 24. 6. - Konferencija katoličkih biskupa u Zagrebu potvrđuje lojalnost prema NDH.
* 24. 6. - Bugarski komunisti dižu oružani ustanak.
* 24. 6. - Nemci zauzeli [[Kaunas]] i [[Vilnius]] - u Kaunasu dolazi do pogroma nad Jevrejima. 
* [[25. 6.]] - Finska objavljuje rat SSSR, počinje [[Nastavljeni rat]]. 
* [[26. 6.]] - Pavelićeva Izvanredna zakonska odredba i zapovjed - Židove u &quot;zbirališta pod vedrim nebom&quot;, osobe koje su se &quot;ogrješivale o hrvatske narodne probitke&quot; da u roku od 8 dana napuste državne i druge službe.
*   26. 6. - Nepoznati avioni bombardovali mađarski grad Kassa (Košice), što vodi ulasku Mađarske u rat protiv SSSR. 
* [[27. 6.]] - [[KPJ]] osnovala [[Vrhovni štab NOVJ|Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije]] - komandant Josip Broz Tito.
* [[28. 6.]] - U [[Srb]]u prvi masovni pokolj Srba u [[Lika|Lici]].
* 28. 6. - Hercegovački ustanici kod [[Gacko]]g oborili domobranski avion.
* 28. 6. - [[Bitka za Bjalistok i Minsk]]: Nemci zauzeli [[Minsk]], takođe i [[Rovno]]. U obuhvatnoj operaciji kod Minska biće zarobljeno do 300.000 crvenoarmejaca.
* 28. 6. - Rumunske vlasti pokreću [[Pogrom u Iașiju]], u gradu i vozovima smrti ubijeno i umrlo preko 13.000 Jevreja. 
* [[29. 6.]] - Musolini prenosi [[Velika Albanija|Velikoj Albaniji]] civilnu vlast na Kosovu, u [[Struga|Strugi]] i [[Debar|Debru]].
*   29. 6. - Okončana herojska [[Obrana Brestske tvrđave]].
*   29. 6. - U SAD uhapšena 33 člana nemačkog [[Duquesneov špijunski krug|Duquesneovog špijunskog kruga]], u januaru osuđeni na 300 godina zatvora.
* [[30. 6.]] - Nemci zauzeli [[Lavov]] - [[Organizacija Ukrajinskih Nacionalista]] [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] istog dana proglasila nezavisnu Ukrajinu. 
* 30. 6. - [[Mostar]]ski biskup fra [[Alojzije Mišić]] osudio ustaške zločine.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Nemci zauzimaju [[Riga|Rigu]], odmah počinje pogrom nad Jevrejima.
* 1. 7. - S emitiranjem započele prve komercijalne TV stanice u SAD, [[WNBC|WNBT]] i [[WCBS-TV|WCBW]].
* [[2. 7.|2]] - [[24. 7.]] - [[Operacija München]]: rumunsko-nemačka ofanziva na Besarabiju i Severnu Bukovinu.  
* [[3. 7.]] - Nevesinjski ustanici razbili ustaše na pl. Trusini (zahvat puta Stolac - Nevesinje).
* [[4. 7.]] - [[Sednica CK KPJ 4. jula 1941.|Sednica CK KPJ]]: doneta odluka da se pređe sa sabotaža na [[Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji|opšti ustanak]], objavljen proglas (posle rata praznik [[Dan borca]]).
* [[5. 7.]] - Osnovan koncentracioni [[Banjički logor]] u Beogradu.
* 5 - [[31. 7.]] - [[Ekvadorsko-peruanski rat]] oko sporne granice (prvi od tri sukoba, spor rešen 1998).
* [[7. 7.]] - U [[Srbija|Srbiji]] je počeo [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanak protiv nemačke okupacije]], pod vođstvom komunista u [[Bela Crkva (Krupanj)|Beloj Crkvi]].
* [[8. 7.]] - Nalog za slanje &quot;nepoćudnih osoba... grkoistočnjaka, Židova&quot; i katolika koji su to postali posle 10. 4., u logor u [[Gospić]]u ([[Koncentracijski logor Jadovno|Jadovno]]).
* [[9. 7.]] - U [[Zagreb]]u streljano 10 komunista, među kojima [[Božidar Adžija]], [[Otokar Keršovani]], [[Ognjen Prica]] - odmazda za ubistvo ustaškog agenta [[4. 7.]].
* 9. 7. - Poglavari [[SPC]] uručuju memorandum gen. Schroderu (u avg. Dankelmanu) - traže od komandanta Srbije da zamoli vladu Rajha da se zauzme za Srbe u NDH.
* [[10. 7.]] - Počela [[Bitka za Smolensk (1941)|Bitka za Smolensk]] (do septembra).
* 10. 7. - [[Italijanski ekspedicioni korpus u Rusiji|Italijanski ekspedicioni korpus]] kreće na istočni front.
* [[11. 7.]] - Nemačka uredba o kaznama za sabotaže u Srbiji.
* [[12. 7.]] - Na [[Cetinje|Cetinju]] održana &quot;[[Petrovdanska skupština]]&quot; na kojoj je proglašena &quot;suverena i nezavisna&quot; [[Kraljevina Crna Gora (1941–1944)|Kraljevina Crna Gora]] pod italijanskim protektoratom.
* 12. 7. - V. Britanija i Sovjetski Savez potpisuju sporazum, kojim se dodeljuje pomoć SSSR-u.
* [[13. 7.]] - [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|Trinaestojulski ustanak]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], postiže velike početne uspehe.
* [[14. 7.]] - [[Bijeg iz logora Kerestinec 1941.|Bijeg iz logora Kerestinec]] - stotinak robijaša, većina ubrzo pohvatana ili pobijena.
*   14. 7. - [[Sirijsko-libanska kampanja]]: potpisivanjem primirja, višijevski Francuzi gube Siriju i Liban. [[Georges Catroux]] je visoki komesar ispred Slobodnih Francuza.
* [[15. 7.]] - Počela [[Strelište u Jajincima|streljanja u Jajincima]] kod Beograda (do novembra 1943. streljano 80.000 ljudi).
* 15. 7. - Prvi put upotrebljene sovjetske [[kaćuša|kaćuše]].
* [[16. 7.]] - Beogradski ilegalci zapalili nemačke garaže u Mileševskoj i Grobljanskoj.
* 16. 7. - Formirana [[369. pojačana pješačka pukovnija]] - dobrovoljci za [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]].
* [[17. 7.]] - Vlada SSSR obnovila diplomatske odnose sa Kraljevinom Jugoslavijom (izbegličkom vladom).
* 17. 7. - Osnovano [[Rajhsministarstvo za okupirana istočna područja]], na čelu [[Alfred Rosenberg]].
* [[18. 7.]] - SSSR i V. Britanija u potpunosti priznali čehoslovačku izbegličku vladu.
* [[19. 7.]] - Britanski premijer [[Vinston Čerčil]] počeo je kampanju pod nazivom &quot;V za pobedu&quot; (V for Victory) u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]].
* 19. 7. - Sreski odbor za [[Kolašin]] je prvi [[Narodnooslobodilački odbori|NO odbor]], koji će zamenjivati predratne organe vlasti (protivno direktivama [[Kominterna|Kominterne]] o dve etape revolucije).
* [[22. 7.]] - Partizanski ustanak u [[Slovenija|Sloveniji]].
* 22. 7. - [[Paljenje stadiona u Zagrebu 1941.|Zapaljen stadion na Maksimiru]].
* [[23. 7.]] - U selu Grabovcu kod [[Petrinja|Petrinje]] ustanici porušili železničku stanicu i ubili 12 ustaša, zbog čega će ovi izvršiti veliku odmazdu.
* 23. 7. - Italijansko-srpski razgovori u Benkovcu o priključenju [[knin]]skog i [[gračac|gračačkog]] sreza Italiji.
* 23/24. 7. - U Beogradu uhapšeno 198 komunista i simpatizera NOP; Vojni komandant Srbije naredio predaju oružja do [[20. 8.]].
* [[24. 7.]] - Smenjen i isključen iz partije [[Metodije Šatorov]] Šarlo, sekretar PK KPJ za Makedoniju (protivio se ustanku, priključio se bugarskoj radničkoj partiji).
[[Datoteka:Rom1942.jpg|mini|180px|Rumunija 1941-44.]]
* [[25. 7.]] - Osnovan ''[[Reichskommissariat Ostland]]''. Rumuni povratili Besarabiju i Bukovinu.
* [[26. 7.]] - SAD uvode trgovački embargo prema Japanu.
* [[27. 7.]] - Počeo masovni ustanak u južnoj [[Lika|Lici]], zauzet [[Srb]] - posle rata [[Dan ustanka naroda Hrvatske]].
* 27. 7. - Gerila i seljaci zauzeli [[Drvar]] i [[Bosansko Grahovo]] - posle rata [[Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine]].
* 27. 7. - Pokolji [[Pokolj u Bosanskom Grahovu|u Bosanskom Grahovu]] i [[Pokolj kod Drvara|kod Drvara]] - napadnuti Hrvati.
* 27. 7. - U Beogradu uhapšen [[Aleksandar Ranković]], član Politbiroa CK KPJ, mučen i prebačen u gradsku bolnicu (dan. Očna bolnica), partizani Beograda ga oslobodili dva dana kasnije.
* [[28. 7.]] - U odmazdi za požare u nemačkim garažama [[Nemačka|Nemci]] u [[Beograd]]u streljali više od 120 ljudi, mahom Jevreja, komunista i njihovih simpatizera.
* 28 - 29. 7. - Počeli ustaški pokolji oko [[Duvno|Duvna]] i [[Livno|Livna]].
* [[29. 7.]] - [[Pokolj u glinskoj crkvi]], u [[Glina (grad)|mestu]] narednih dana ubijeno oko dve hiljade Srba.
* 29. 7. - [[Višijevska Francuska]] i [[Japan]] potpisali sporazum o zajedničkom protektoratu nad [[Indokina|Indokinom]] - Francuska nastavila upravljanje Indokinom, a Japan poslao trupe.
* [[30. 7.]] - [[Sporazum Sikorski-Majski]]: obnovljeni diplomatski odnosi između sovjetske i poljske vlade.
* 30. 7. - (i narednih dana) Ustaše ubijaju preko 1000 Srba u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]] i okolini.
* 30. 7. - Komandant okupirane Srbije naredio da grad Beograd plati 10.000.000 dinara kazne za sabotaže i diverzije prethodnih dana.
* [[31. 7.]] - Nemački maršal [[Herman Gering]] dao pismenu direktivu šefu policije [[Reinhard Heydrich|Rajnhardu Hajdrihu]] da sačini nacrt plana za [[Holokaust|istrebljenje evropskih Jevreja]].
* 31. 7. - U Bugarskoj objavljeni dekreti kojim se formiraju [[bitolj]]ska i [[skopje|skopska]] oblast, odn. priključuju [[sofija|sofijskoj]] oblasti delovi okupirane Jugoslavije.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Invasion1941.jpg|mini|240px|[[Operacija Barbarossa]]: stanje u augustu]]
* avgust - Nastavljaju se ustaški masakri ([[Ključ]], [[Glamoč]], [[Prijedor]], [[Cazinska krajina]]...).
* [[2. 8.]] - [[Masakr u Sanskom Mostu]], na Šušnjaru: ustaše ubile 2.862 Srba u gradu i okolini.
* [[4. 8.]] - Iz zagrebačkog Botaničkog vrta bačene bombe na ustaški univerzitetski bataljon.
* [[5. 8.]] - Nakon što su isterani iz sela [[Divoselo]] kod [[Gospić]]a, ustaše vrše zločine nad zbegom iz tog sela.
*   5. 8. - Okončana prva bitka kod Smolenska, zarobljeno preko 300.000 Sovjeta. 
* [[6. 8.]] - Preko 400 žena i dece iz srpskog sela [[Pribilovci]] kod [[Čapljina|Čapljine]] bačeno u jamu u [[Šurmanci]]ma.
* [[7. 8.|7]] - [[9. 8.]] - [[Operacija Kosmaj]] (ili ''Baden'') protiv [[Kosmajski partizanski odred|kosmajskih partizana]].
* [[8. 8.]] - Kod [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] razbijena domobranska snabdevačka kolona.
* 8. 8. - Završena [[Bitka kod Umana]] u zapadnoj Ukrajini, zarobljeno oko 100.000 Sovjeta. 
* 8. 8. - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of Odessa ribbon.svg|35px|Medalja &quot;Za odbranu Odese&quot;]] Počinje dvomesečna rumunsko-nemačka [[Opsada Odese (1941)|opsada Odese]].
* [[10. 8.]] - Partizani i četnici zauzeli [[Vlasenica|Vlasenicu]] u Bosni (domobrani se vratili 15/16. 8.).
* 10. 8. - Italijani povratili Berane (kao i većinu gradova u severnoj Crnoj Gori prethodnih dana).
* 10. 8. - GŠ NOP Jugoslavije izdao uputstvo pod nazivom &quot;Zadatak narodnooslobodilačkih partizanskih odreda&quot;, konstatovano &quot;da se zanemarivalo pitanje opšteg narodnog ustanka&quot;.
* 10. 8. - Na I sveslovenskom mitingu u Moskvi istaknuto pravo na samoopredeljenje crnogorskog i makedonskog naroda, što izaziva protest jugoslovenske kraljevske vlade.
* [[11. 8.]] - Partizani demolirali rudnik [[Bogovina]] u Srbiji (kasnije represalije).
* 11. 8. - Prvi ratni broj &quot;[[Vjesnik]]a&quot;.
* [[12. 8.]] - Ukazom [[Viktor Emanuel III|italijanskog kralja]] zapadna Makedonija, deo Crne Gore i veći deo Kosmeta priključeni Velikoj Albaniji.
* 12. 8. - Predsednik vlade u izbeglištvu Simović se preko BBC-ija protivi preuranjenom ustanku u Jugoslaviji.
* [[13. 8.]] - Objavljen &quot;[[Apel srpskom narodu]]&quot; protiv komunističkog ustanka, koji su potpisale mnoge istaknute ličnosti (neki su odbili, ukupno 545 potpisa).
[[Datoteka:Atlantic charter.jpeg|mini|250px|[[Atlantska povelja]]]]
* [[14. 8.]] - Objavljena [[Atlantska povelja]], zajednička izjava Čerčila i Ruzvelta, definicija ratnih ciljeva, začetak [[UN]].
* 14. 8. - Zakonska odredba o čistoći hrvatskog jezika.
* [[14.8.|14]] - [[26. 8.]] - Ustaško-domobransko-nemačka operacija protiv ustanka u Bosanskoj krajini.
* [[15. 8.]] - Uvedena građanska mađarska vlast u [[Bačka|Bačkoj]] i [[Baranja|Baranji]].
* sredina avgusta - [[Kosta Pećanac]] sklopio u Pločniku kod Prokuplja sporazum sa Nemcima protiv NOP, 27. 8. uputio proglas protiv ustanka.
* ca. [[15. 8.]] - [[Draža Mihailović]] organizovao političko telo [[Centralni nacionalni komitet]] - najvažniji članovi: [[Dragiša Vasić]] i [[Stevan Moljević]].
* [[16. 8.]] - [[Naređenje br. 270]]: zarobljeni crvenoarmejski oficiri će biti smatrani za dezertere.
[[Datoteka:Prvo javno vešanje na Terazijama, 1941. godina.jpg|mini|280px|Vešanje na Terazijam]]
* [[17. 8.]] - Obešeni taoci na beogradskim Terazijama.
* [[18. 8.]] - Svetska premijera pesme ''[[Lili Marleen]]'' na talasima Radio Beograda.
* 18. 8. - U [[Koncentracioni logor Buhenvald]] dovedena prva grupa jugoslovenskih zarobljenika.
* 18. 8. - Domobrani iz Vlasenice ušli u [[Han Pijesak]]; četnici zauzeli [[Srebrenica|Srebrenicu]]; Husinski rudari izašli na Ozren u partizane, nakon što su na prevaru primili opremu od ustaša.
* 18. 8. - Crvena armija u povlačenju digla u vazduh [[Dnjeparska hidroelektrana|Dnjeparsku hidroelektranu]].
* [[19. 8.]] - Ante Pavelić obavestio Musolinija da prihvata zahtev za reokupaciju demilitarizovanih zona II i III.
* 19. 8. - Srpska kvislinška vlada raspisala nagradu za ubistvo ili hvatanje pripadnika NOP.
* [[20. 8.]] - Osnovan [[Reichskommissariat Ukrajina]].
* [[22. 8.]] - [[Beg iz sremskomitrovačkog zatvora 1941.|Bekstvo 32 zatvorenika]], većinom komunista, iz zatvora u Sremskoj Mitrovici (dočekao ih [[Boško Palkovljević Pinki|Pinki]]).
* [[23. 8.]] - Ustanici ušli u [[Doboj]], moraju se povući dva dana kasnije.
* 23. 8. - U okupiranoj Srbiji smenjena komesarska uprava [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]].
* 23. 8. - Gen. Jon Antonesku proizveden u maršala, zbog povratka [[Besarabija|Besarabije]] i sev. [[Bukovina|Bukovine]] Rumuniji.
* 23. 8. - 26. 9. - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of Kiev ribbon.svg|35px|Medalja &quot;Za odbranu Kijeva&quot;]] Prva [[Bitka za Kijev (1941)|Bitka za Kijev]] - Hitler je odlučio da se koncentriše na Kijev i Lenjingrad, dok su neki generali želeli pravo na Moskvu. 
* [[24. 8.]] - Usled protesta javnosti, Hitler prekinuo [[Akcija T4|Akciju T4]], program prisilne eutanazije. 
* [[25. 8.]] - [[Anglo-sovjetska invazija na Iran]] (''Operation Countenance'') - osiguranje nafte i [[Persijski koridor|Persijskog koridora]].
[[Datoteka:Milan Nedić 1939.jpg|mini|200px|[[Milan Nedić]]]]
* 25. 8. - 3. 9. - [[Operacija Gauntlet]]: saveznici uništavaju rudnike uglja na [[Špicberška ostrva|Špicbergenu]] i vrše evakuaciju. 
* [[26. 8.]] - Kod [[Oštrelj]]a odbijen ustaško-domobranski napad.
* [[27. 8.|27]] - [[31. 8.]] - [[Sovjetska evakuacija Talina]] - velike žrtve. 
* 27 - 28. 8. - [[Masakr u Kamjanjec-Podiljskom]]: [[Einsatzgruppen|Ajnzacgrupe]] ubile 23.600 Jevreja. 
* [[28. 8.]] - Četnici u Doboju potpisuju primirje sa [[NDH]].
* [[29. 8.]] - [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlada narodnog spasa]] na čelu sa generalom [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] u okupiranoj Srbiji, po mandatu od vojnog komandanta [[Heinrich Dankelmann|Dankelmana]] (formalno prihvaćeni Nedićevi uslovi).
* 29. 8. - Ustanici ušli u [[Mrkonjić Grad]].
* [[30. 8.]] - [[8. 9.]] - Sovjetska Jelnjanska ofanziva kod Smolenska - uspešna uz prevelike žrtve. 
* [[31. 8.]] - [[Bitka za Loznicu 1941.|Bitka za Loznicu]]: četnički oficir [[Veselin Misita]] zauzeo grad.
* 31. 8. - Partizani zauzeli [[Banja Koviljača|Banju Koviljaču]].

=== Septembar/Rujan ===
* početkom - Formiran 1. srpski [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljački odred]] (Ljotićev).
* [[1. 9.]] - Partizansko-četnički sporazum o koordinaciji u istočnoj Bosni.
* 1. 9. - Jevrejima u Rajhu propisano nošenje [[žuta zvezda|žute zvezde]].
* [[1.9.|1]] - [[6. 9.]] - Ustaško-domobransko-nemačka ofanziva u Bosanskoj krajini, pali Mrkonjić, Šipovo, Mliništa, počinjeni zločini.
* [[2. 9.]] - Deklaracija Nedićeve vlade - sastaviće vojsku kako bi razbio komuniste.
* [[3. 9.]] - Valjevski NOP odred i četnici [[Vlada Zečević|Zečevića]] i R. Martinovića zauzeli [[Krupanj]].
* 3. 9. - Službeni datum osnivanja ustaške [[Crna legija|Crne legije]].
* [[4. 9.]] - Podrinski NOP odred zauzeo Loznicu.
* [[5. 9.]] - [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom]]: sporazum M. Nedića i predstavnika D. Mihailovića - zajedno protiv komunista, pomaganje stvaranja četničkih jedinica u Bosni i Crnoj Gori.
* 5/[[6. 9.]] - Partizani i četnici nakratko zauzeli [[Rogatica|Rogaticu]].
* [[6. 9.]] - Delovi Drvarske brigade zauzeli [[Kulen Vakuf]].
* 6. 9. - Svi Jevreji stariji od šest godina na teritorijama pod nemačkom kontrolom moraju nositi [[Davidova zvezda|Davidovu zvezdu]].
* 6. 9. - [[8. 10.]] - Druga bitka za [[Changsha]], Japanci opet odbijeni od grada.
* [[7. 9.]] - Komandant Nedićeve žandarmerije naredio formiranje osam odreda za borbu protiv ustanka.
* 7. 9. - Proglas komandanta italijanske 2. armije - preuzima vojnu i civilnu vlast u II i III zoni NDH.
* [[8. 9.]] - Počinje [[Opsada Lenjingrada]] (do januara 1944).
* [[9. 9.]] - Britanci uspostavili kontakt sa Dražom Mihailovićem.
* 9 - 12. 9. - Vučji čopor nemačkih podmornica potopio 16 brodova iz konvoja SC 42. 
* [[11. 9.]] - Domobrani razbili Majevički odred, četnici pobegli u Srbiju.
* 11. 9. - [[Medvjedevski pokolj]]: NKVD kod Orela likvidirao 157 političkih zatvorenika, komunista.
* [[12. 9.]] - Partizani zauzeli [[Bajina Bašta|B. Baštu]] od Nemaca, nakon sukoba sa četnicima.
* [[14. 9.]] - Oštećena telefonska centrala u zagrebačkoj Glavnoj pošti.
* 14. 9. - Partizani ušli u [[Majdanpek]].
* [[15. 9.]] - Nemačka [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pešadijska divizija]] poslata iz Francuske u Srbiju.
* 15. 9. - Osniva se prvi odred budućeg [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].
* [[16. 9.]] - [[Adolf Hitler]] naredio gušenje ustanka u Srbiji po svaku cenu. Nemačka uprava u Srbiji naredila streljanje 100 Srba za poginulog i 50 za ranjenog nemačkog vojnika (→ [[Nemački zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]]).
* 16. 9. - Saveznici su pred Teheranom, iranski šah [[Reza-šah Pahlavi|Reza Pahlavi]] prinuđen na abdikaciju u korist sina [[Mohammed Reza Pahlavi|Mohameda Reze]] (do [[1979]]), zemlja je pod anglo-sovjetskom okupacijom do 1946.
* [[18. 9.]] - Tito stigao u [[Robaje]] kod Valjeva, nakon dvodnevnog putovanja iz Beograda.
* [[19. 9.]] - Nemci [[Bitka za Kijev (1941)|zauzimaju]] [[Kijev]], Sovjeti su imali preko 600.000 mrtvih i zarobljenih.
* 19. 9. - Sastanak [[Tito|Tita]] i [[Draža Mihailović|Draže]] u [[Struganik]]u kod Mionice.
* 19. 9. - Štab 18. armijskog korpusa prebačen iz Grčke u Beograd, komandant [[Franz Böhme]] ima vojnu i civilnu vlast u Srbiji, dva dana kasnije naređuje čišćenje Mačve.
* 21. 9. - Nemci napustili [[Užice]] i [[Užička Požega|Požegu]], partizani uzeli od četnika [[Čajetina|Čajetinu]] i [[Palisad]].
* 21. 9. - Prva nemačka podmornica ušla u Mediteran. 
* [[22. 9.]] - Četnici nakratko ušli u [[Zvornik]], partizani prethodno u [[Caparde]].
* 22. 9. - Delovi Bosanske domobranske divizije probili partizansko-četničke položaje na Romaniji.
* 22. 9. - Počinje trodnevna [[Bitka za Šabac 1941.|Bitka za Šabac]].
* 22 - [[26. 9.]] - [[Japanska invazija Francuske Indokine]]: japanske trupe zauzimaju sever teritorije prema sporazumu postignutom u zadnji čas, ali ipak dolazi do oružanog okršaja.
* [[23.9.|23]] - [[26. 9.]] - Neuspeo partizansko-četnički [[Bitka za Kruševac 1941|napad na Kruševac]] (major [[Dragutin Keserović]]).
* [[24. 9.]] - Na savezničkoj konferenciji u Londonu potpisana [[Atlantska povelja]], osnova Povelje Ujedinjenih nacija pa i [[NATO]]-a (među potpisnicima i izbeglička vlada Jugoslavije).
* 24. 9. - Partizani ušli u [[Užice]], koje će dva meseca biti centar &quot;[[Užička Republika|Užičke Republike]]&quot;; partizani takođe ušli u [[Kosjerić]].
[[Datoteka:Nemacki zarobljenici u Uzicu 1941.JPG|mini|250px|[[Užička republika]]: zarobljeni Nemci]]
* [[24.9.|24]] - [[27. 9.]] - Masovna hapšenja i streljanja u [[Šabac|Šapcu]], [[Krvavi marš]] do logora u Jarku.
* [[25. 9.]] - Posle 3-dnevnih borbi italijanska [[12. pešadijska divizija Sassari|divizija &quot;Sasari&quot;]] zauzela [[Drvar]]
* 25. 9. - Srednjoškolci u [[Split]]u demonstriraju protiv italijanskog jezika u školama.
* [[25.9.|25]] - [[29. 9.]] - Koristeći italijanske uspehe, ustaše i domobrani povraćaju [[Kulen Vakuf]] i komunikacije na zapadu Bosanske krajine.
* [[26.9.|26]] - [[29. 9.]] - Sukob četnika i partizana kod Kosjerića.
* 26. 9. - 10. 10. - Nemačka [[Operacija Mačva]] protiv ustanika.
* [[26. 9.]] - Vojno-političko [[Savetovanje u Stolicama]] kod [[Krupanj|Krupnja]]; između ostalog naređeno formiranje glavnih štabova po pokrajinama, gde ih nema (anticipiranje federalizma).
* 26. 9. - Proradila fabrika municije u Užicu.
* [[27. 9.]] - [[Reinhard Heydrich]] imenovan za v.d. rajhsprotektora [[Protektorat Češka i Moravska|Češke i Moravske]].
* 27. 9. - Slobodni Francuzi proglašavaju nezavisnost Sirijske Države, u okviru mandata, u novembru i Libana.
* 27. 9. - Dan flote slobode u SAD: porinuto je 14 brodova iz programa hitne brodogradnje, među njima i prvi [[Liberty (klasa brodova)|transportni brod Liberty]]. 
* [[28. 9.]] - [[Dramski ustanak]] u grčkoj Makedoniji, brzo ugušen od strane Bugara, praćen masakrima i proterivanjem Grka.
* [[29. 9.]] - Prva Moskovska konferencija SSSR, SAD i V. Britanije - dogovorena pomoć SSSR-u.
* 29. 9. - '''&quot;[[Prva neprijateljska ofanziva]]&quot;''': početak operacija [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pešadijske divizije]] na komunikaciji Šabac - Loznica.
* 29. 9. - Veliki gubici Bosanskohercegovačkog NOP odreda kod [[Kalinovik]]a.
* 29. 9. - Nacisti masakrirali 33.711 Jevreja u [[Babi Jar]]u kod Kijeva.
* [[30. 9.]] - [[4. 12.]] - [[Operacija Višegrad|Višegradska operacija]]: NDH protiv četnika i partizana u istočnoj Bosni.
* [[septembar]] - Osnovan logor [[Jasenovac]].
* septembar - Osnovane tri organizacije otpora u Grčkoj: [[EDES]], [[EKKA]] i [[EAM]].
* septembar - U Rumuniji počinje deportacija Jevreja u [[Transnistrija|Transnistriju]], mnogi umiru u lošim uslovima.
* septembar - Naziv &quot;partizan&quot; umesto &quot;gerilac&quot;.
* druga polovina sept. - Konferencije muslimana u gradovima BiH osuđuju ustaške zločine; u [[Ostrožac|Ostrošcu]] kod Duvna muslimani i Hrvati oslobodili Srbe koje su ustaše hteli ubiti.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Map Operation Typhoon.jpg|mini|250px|Nemačko napredovanje tokom [[Bitka za Moskvu|Bitke za Moskvu]]]]
* [[1. 10.]] - Vrhovni štab NOP odreda, u skladu sa odlukama iz Stolica, izdao naredbu o oznakama, zastavama, načinu pozdravljanja itd.
* 1. 10. - U [[Drinjača|Drinjači]] postignut sporazum o saradnji partizana i četnika u istočnoj Bosni.
* 1. 10. - [[Zakon o zajmu i najmu|Zajam i najam]]: počinje američka pomoć SSSR, do 1945. izručeno 17,5 miliona tona materijala vrednosti 11 milijardi dolara.
* [[2. 10.]] - Ubijen 21 nemački vojnik na putu Beograd-Obrenovac, naređeno streljanje odgovarajućeg broja logoraša iz Beograda i Šapca.
* 2. 10. - Zakonska odredba u NDH - 10 komunista za jednog ustašu.
* 2. 10. - Počinje [[Bitka za Moskvu]]: nemačka glavnina krenula prema gradu, sutradan zauzet [[Orel]]. Ali veći deo ovog meseca su zaglavljeni na blatnjavim putevima.
* [[3. 10.]] - Italijani organizovali Guvernatorat Crne Gore.
* 3. 10. - Premijera filma ''[[The Maltese Falcon (film, 1941)|The Maltese Falcon]]''. 
* [[5. 10.]] - Četnici Draže Mihailovića nakon borbe uzeli Už. Požegu od partizana, sukob izglađen sporazumom.
* [[7. 10.]] - U borbama za [[Kraljevo]] upotrebljena baterija topova 75mm (zarobljena 1. 10.) - posle rata Dan artiljerije [[JNA]].
* 7. 10. - Po pristanku vlade Rajha srezovi Zemun i Stara Pazova pod &quot;isključivom vlašću&quot; NDH.
* [[8. 10.]] - Po pijačnom danu Nemci bombardovali [[Rabrovo]] kod Požarevca, veliki broj civilnih žrtava.
* [[11. 10.]] - Drugi partizansko-četnički (D.M.) napad na Kraljevo, nakratko prodrli u grad.
* 11. 10. - Napadima na neke objekte u [[Prilep]]u počinje partizanski ustanak u [[Makedonija|Makedoniji]] (→ [[Narodnooslobodilačka borba u Makedoniji]]).
* [[12. 10.]] - Na sastanku muslimana u Sarajevu doneta rezolucija kojom se zahteva sigurnost života, časti, imovine i vere svih građana.
* [[13. 10.]] - Nemci odbijaju četničke uslove za saradnju u borbi protiv partizana.
* [[14. 10.]] - Masovno streljanje civila u [[Kruševac|Kruševcu]] i Dragincu.
* [[15. 10.]] - [[Draža Mihailović]] obrazovao Komandu četničkih odreda za Crnu Goru, na čelu sa [[Đorđije Lašić|Đorđijem Lašićem]], u [[Sandžak]]u je [[Pavle Đurišić]]; poslao oficire u BiH, Liku, Gorski Kotar, Kordun.
* 15. 10. - Hapšenje preostalih Jevreja Bosne (uključujući i one koji su prešli u katoličanstvo).
* [[16. 10.]] - Deo nemačke [[717. divizija (Nemačka)|717. pešadijske]] razara [[Gornji Milanovac]]
* 16. 10. - Rumuni i Nemci ušli u [[Odesa|Odesu]].
* 16. 10. - [[Bitka za Moskvu]]: evakuacija, u gradu nekoliko dana vlada panika. 
* [[17. 10.]] - General [[Hideki Tōjō]] je novi premijer Japana nakon [[Fumimaro Konoe|Konoeove]] ostavke - pobeda opcije rata sa SAD.
* 17. 10. - Partizani ušli u [[Žabljak]] i [[Šavnik]].
* 17. 10. - Blizu Islanda torpedovan ''USS Kearny'' uz gubitak 11 mornara (prve američke vojne žrtve II svetskog rata).
* [[18. 10.]] - Uništena italijanska auto-kolona kod Jelin duba, na putu Podgorica-Kolašin.
* [[19. 10.]] - U Užicu izašla obnovljena [[Borba (novine)|&quot;Borba&quot;]]; u istom mestu bombardovana fabrika oružja, mašine prenete u trezor Narodne banke.
* [[18.10.|18]] - [[20. 10.]] - Nemci [[Masakr u Kraljevu|streljaju u Kraljevu]].
* [[20. 10.]] - Opsadno stanje u [[Moskva|Moskvi]], vlada (osim [[Staljin]]a) prešla u [[Kujbišev]].
* 20. 10. - Nakon Loznice i Banje Koviljače, 342. pešadijska zauzela i Krupanj, ubijeni ranjenici i civili.
[[Datoteka:German Soldiers arresting in 1941 people in Kragujevac.jpg|mini|250px|[[Masakr u Kragujevcu]]: hapšenje]]
* [[21. 10.]] - [[Masakr u Kragujevcu]].
* 21. 10. - Naređeno da se nemačka 113. pešadijska divizija prebaci sa Istočnog fronta u Srbiju.
* [[22. 10.]] - Peta domobranska pešadijska divizija napada iz Sarajeva u pravcu Rogatice.
* 22. 10. - U Beogradu otvorena [[antimasonska izložba]] (istovremeno i antijevrejska i antikomunistička).
* 22 - 24. 10. - Masakr u Odesi, ubijeno 25 do 34.000 Jevreja i 15.000 Roma. 
* [[23. 10.]] - Partizani i četnici zauzeli Rogaticu.
* 23. 10. - Premijera Diznijevog animiranog filma ''[[Dumbo]]''.
* [[24. 10.]] - [[Prva bitka za Harkov]], Nemci zauzeli grad.
* [[25. 10.]] - Britanski kapetan [[Duane Hudson|Hadson]] i majori [[Zaharije Ostojić|Ostojić]] i [[Mirko Lalatović|Lalatović]] u Dražinom štabu na Ravnoj Gori (Draža Mihailović je priznat od Britanaca kao jedini legitimni komandant snaga otpora).
* [[26. 10.]] - [[Sastanak u Brajićima 1941.|Sastanak]] Tita i Draže u [[Brajići]]ma, dogovorena samo podela plena.
* [[27. 10.]] - &quot;Brežički marš&quot; 1. štajerskog partizanskog bataljona.
* [[29. 10.]] - U [[Ljubljana|Ljubljani]] proslava oslobođenja od Austrougarske [[1918]].
* [[30. 10.]] - Odbijen pokušaj proboja 342. pešadijske prema Užicu i Kosjeriću.
*   30. 10. - [[Datoteka:SU Medal For the Defence of Sevastopol ribbon.svg|35px|Medalja &quot;Za odbranu Sevastopolja&quot;]] Počinje [[Opsada Sevastopolja (1941–1942)|Opsada Sevastopolja]] (do jula 1942). 
* [[31. 10.]] - Nemačka podmornica torpedovala ''USS Reuben James'' - preko 100 poginulih mornara.
* oktobar - U tri navrata tokom meseca Draža Mihailović dobija novac od vlade Milana Nedića&lt;ref name=&quot;Sab&quot;&gt;Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...&lt;/ref&gt;.

=== Novembar/Studeni ===
* poč. novembra - Izbeglička jugoslovenska vlada preimenovala Komandu četničkih odreda u Komandu [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] (JVuO) (?).
* [[1. 11.]] - Partizani odbili četnički napad na području Užica i Požege.
* [[2. 11.]] - [[Napad četnika na Užičku republiku]]: borbe na Trešnjici kod Užica, napadnuta i Ivanjica.
* [[3. 11.]] - Partizani preoteli Požegu od četnika DM. Dražin ultimatum partizanima da se povuku odatle. Četnici DM se povukli iz opsade Kraljeva.
* [[5. 11.]] - Uhapšeno oko 300 intelektualaca u Beogradu, navodnih komunista, masona i anglofila, i poslati na Banjicu.
* 6 - 8. 11. - Masakr Jevreja u šumi Sosenki kod [[Rovno|Rovna]], 15 - 18.000 ubijenih. 
* [[7. 11.]] - Proslava godišnjice Oktobarske revolucije u Užicu. Odbijen [[Borbe za Čačak 1941.|četnički napad]] (DM) na Čačak.
*   7. 11. - Na Crvenom trgu održana tradicionalna parada, vojnici odmarširali pravo na front.
*   7. 11. - Blizu Krima potopljen sovjetski transportni brod &quot;[[Armenija (brod, 1928)|Armenija]]&quot;, između 5 i 7 hiljada žrtava. 
* [[8. 11.]] - Osnovana [[Komunistička partija Albanije]], pod pokroviteljstvom [[KPJ]] ([[Miladin Popović]] i [[Dušan Mugoša]]).
* [[9. 11.]] - U okolini [[Višegrad]]a četnici zapalili nekoliko muslimanskih sela.
* [[10. 11.]] - Odbijen i drugi nemački napad iz Leskovca na [[Lebane]].
* [[11. 11.]] - U [[Ufa|Ufi]], [[SSSR]], počela s radom radio-stanica &quot;[[Slobodna Jugoslavija]]&quot;.
* 11. 11. - [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|Kolaboracija]]: Gorski štab četničkih odreda istočne Bosne u Višegradu sklopio sa Italijanima sporazum o nenapadanju i borbi protiv partizana.
* 11. 11. - [[Sastanak u Divcima 1941.|Sastanak u Divcima]] Draže Mihailovića sa nemačkim predstavnikom - Nemci smatraju Dražu neprijateljem, on hoće borbu protiv komunista a ne Nemaca.
* [[12. 11.]] - Zaustavljeno nemačko nadiranje ka Moskvi.
* [[13.11.|13]] - [[20. 11.]] - Napadi delova Užičkog NOP odreda na [[Ravna gora|Ravnu goru]] (okončano primirjem).
* [[14. 11.]] - Partizani potisnuti iz okoline Sarajeva.
* 14. 11. - [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima 1941.|Četnici predali]] zarobljene partizane Nemcima u Slovcu.
* 14. 11. - Potonuo britanski nosač aviona ''[[HMS Ark Royal (91)|HMS Ark Royal]]'', nakon što je juče torpedovan blizu Gibraltara. 
* [[16. 11.]] - Počela druga nemačka ofanziva na Moskvu (prethodnog dana se smrzli blatnjavi putevi).
* [[17. 11.]] - Četnici osnovali Privremenu upravu istočne Bosne, nakon raskida sporazuma sa partizanima od 1. 10.
* 17. 11. - U Splitu uhapšen [[Rade Končar]] Brko.
* 17 - [[18. 11.]] - Biskupska konferencija u Zagrebu se bavi prekrštavanjem pravoslavaca: &quot;misionari&quot; mogu dobiti misiju i jurisdikciju samo od mjesnog ordinarijata a ne od svetovnih vlasti, koje takođe ne mogu poništavati ranije prelaze, konverzija bez prinude, s poštovanjem ljudskih prava (u principu se ne protive prekrštavanju, već dogmatskoj neispravnosti).
* [[18. 11.]] - [[Operacija Crusader]], druga saveznička ofanziva u severnoj Africi, do kraja decembra - deblokiran [[Tobruk]].
* [[21. 11.|21]] - [[27. 11.]] - [[Bitka za Rostov (1941)|Bitka za Rostov]] je sovjetski uspeh; [[Gerd von Rundstedt]] smenjen jer se povukao protivno Hitlerovom naređenju. 
* [[22. 11.]] - Eksplozija u užičkoj fabrici oružja i municije, oko 200 mrtvih (moguća diverzija).
* 22. 11. - Banjalučki muslimani osuđuju zločine nad Srbima i Jevrejima (navodno ustaše nosile fesove, kako bi skrenuli mržnju na muslimane).
* [[23. 11.]] - Amerikanci okupirali [[Surinam]] u dogovoru sa holandskom izbegličkom vladom (izvor aluminijuma).
* [[24. 11.]] - Otkrivene pripreme za pobunu 15. pešadijskog domobranskog puka na [[Pale|Palama]], 18 domobrana osuđeno na smrt.
[[Datoteka:Kadinjača Memorial Complex, Užice, Serbia. Overview of the center.JPG|thumb|250px|Spomenik na Kadinjači]]
* [[25. 11.]] - Počela nemačka ofanziva na [[Užička republika|Užičku republiku]] - napad 342. i delova 704. pešadijske divizije (nemačke), četnika, nedićevaca i ljotićevaca preko Ljubovije i Kosjerića u pravcu Užica. Istog dana partizani iz okoline Kraljeva potisnuti prema Čačku.
* ca. 25. 11. - Radio Moskva javila da je Draža Mihailović vođa svih snaga pokreta otpora, na šta Tito reaguje telegramom (vlade Velike Britanije i SSSR se slažu da je potrebno postići pomirenje partizana i četnika, pod vođstvom komandanta JVuO Draže Mihailovića).
* 25. 11. - Stari britanski bojni brod ''[[HMS Barham (04)|HMS Barham]]'' potopljen blizu Aleksandrije, 862 mrtvih. 
* 25. 11. - Proširen [[Antikominternski pakt]], pristupila i NDH. 
* [[26. 11.]] - Japanske pomorske snage krenule ka [[Pearl Harbor]]u, istog datuma (po Washingtonskom vremenu) uručena [[Hullova nota]], gde se kao preduslov za sporazum sa Japanom traži povlačenje iz Francuske Indokine i Kine, a što je ocenjeno kao ultimatum. 
* [[27. 11.]] - Završena [[Gondarska bitka]], dokrajčeni Italijani u Etiopiji ([[Italijanska Istočna Afrika]]).
*   27. 11. - Osovinska [[Opsada Tobruka]] okončana neuspehom. 
* [[29. 11.]] - [[Bitka na Kadinjači]], pogibija [[Radnički bataljon|Radničkog bataljona]], poslednje odbrane Užica. Nemci uveče ulaze u Užice i Požegu. Vrhovni štab NOP odreda naređuje [[Povlačenje partizana u Sandžak 1941.|povlačenje glavnine]] iz zapadne Srbije i Šumadije u [[Sandžak]]. Poginuo [[Dragojlo Dudić]], prvi predsednik Glavnog Narodnooslobodilačkog odbora za Srbiju.
* [[30. 11.]] - U [[Čajetina|Čajetini]], na Palisadu, i Kraljevim vodama ubijeno nekoliko stotina partizanskih ranjenika.
* novembar - U Makedoniji uhapšen [[Lazar Koliševski]] (sekr. PK KPJ), raspušteni vojni štab i Prilepski NOP odred - zakočen ionako slab ustanak.
* novembar - U [[Žabalj]]skom ritu formiran Prvi šajkaški NOP odred.

=== Decembar/Prosinac ===

* [[1. 12.]] - [[Osvobodilna fronta]] obeležava Dan ujedinjenja u Ljubljani.
* 1. 12. - XIV armijski korpus 9. italijanske armije preimenovan u Trupe u Crnoj Gori (komandant [[Alessandro Pirzio Biroli]], takođe guverner Crne Gore).
* [[1.12.|1]] - [[2. 12.]] - [[Pljevaljska bitka]], neuspeli partizanski napad na [[Pljevlja]] uz velike gubitke.
* [[2. 12.]] - Nemci su prišli najbliže Moskvi, do mesta [[Himki]].
* 2. 12. - Italijani iz [[Karlovac|Karlovca]] napali oslobođenu teritoriju na [[Kordun]]u.
* [[3.12.|3]] - [[12. 12.]] - Domobransko-ustaška [[Ozrenska operacija]] uz reku Bosnu, neuspešno protiv ustanika.
[[Datoteka:USSArizona PearlHarbor 2.jpg|thumb|250px|Perl Harbor]]
* [[5. 12.]] - Četnici po sporazumu sa Italijanima zauzeli srezove [[Foča]] i [[Čajniče]], vrše pokolj muslimana.
* [[6. 12.]] - [[Datoteka:Ribbon bar for the medal for the Defense of Moscow.png|35px|Medalja &quot;Za odbranu Moskve&quot;]] U [[Bitka za Moskvu|Bici za Moskvu]] počela protivofanziva [[Crvena armija|Crvene armije]], Nemci su do kraja februara [[1942]]. odbačeni sa 25 na 200 kilometara od grada.
* [[7. 12.]] - Napad [[Japan]]a na pomorsku bazu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u [[Pearl Harbor]]u na [[Havaji]]ma. Drugi svetski rat postaje globalan.
* 7. 12. - Hitlerov dekret Noći i Magle (''[[Nacht und Nebel]]'') - prisilni nestanak političkih aktivista iz pokreta otpora u okupiranoj Evropi.
* 7. 12. - [[Operacija Mihailović]]: Nemci razbili štab Draže Mihailovića na Ravnoj Gori.
* 7. 12. - Kralj Petar II unapredio pukovnika D. Mihailovića u brigadnog đenerala.
* [[8. 12.]] - [[SAD]] objavljuju rat [[Japan]]u.
* 8. 12. - [[Japanska invazija Tajlanda]]: borbe traju svega nekoliko sati, dve zemlje već ovog meseca sklapaju vojni savez. Japanci počinju kampanje: [[Malajska kampanja|Malajsku]], [[Bitka za Filipine (1941–42)|Filipinsku]] (počevši od otoka Batan), [[Kampanja za Nizozemsku Istočnu Indiju|za Nizozemsku Istočnu Indiju]], bitke [[Bitka za Guam (1941)|za Guam]] (osvojen 10.), [[Bitka za Otok Wake|za Otok Wake]] (osvojen 23.), [[Bitka za Hong Kong|za Hong Kong]].
* 8. 12. - Osnovan [[Logor Sajmište]] (''Judenlager Semlin'') za jevrejske i romske porodice, čiji su muškarci od letos bili internirani u Topovske šupe, na Autokomandi, i streljani.
* 8. 12. - Počela ubijanja u [[Logor smrti Helmno|logoru smrti Helmno]], kamionom [[Dušegupka|dušegupkom]].
* [[9. 12.]] - [[Kina]] u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] objavila rat [[Japan]]u, [[Nemačka|Nemačkoj]] i [[Italija|Italiji]].
[[Datoteka:Southern Operations December 1941-May 1942.jpg|mini|280px|[[Rat na Pacifiku]]: japanske operacije do maja 1942]]
* [[10. 12.]] - Blizu Singapura, Japanski avioni potopili britanske ratne brodove ''Repulse'' i ''Prince of Wales'', na kojima je poginulo oko 800 ljudi.
* [[11. 12.]] - Nemačka i Italija objavili rat SAD.
* [[12. 12.]] - [[NDH]], Slovačka i Bugarska objavljuju rat SAD i V. Britaniji.
*   12. 12. - Adolf Hitler se sastao s najvišim nacističkim zvaničnicima u Rajhskancelariji: pošto je došlo do svetskog rata, Jevreji moraju biti uništeni. 
* [[13. 12.]] - Konferencija partizanskih i četničkih predstavnika na Kraljevom polju kod [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], povodom eventualnog priključenja istočne Bosne Nedićevoj Srbiji - četnici su formalno protiv.
* 13. 12. - Završena okupatorsko-kvislinška ofanziva na zapadu Srbije.
* 13. 12. - [[Bitka kod rta Bon]]: Italijani izgubili dve lake krstarice i 817 ljudi kod Tunisa.
* 13. 12. - Peruanski grad [[Huaraz]] uništen nakon što je lavina glečera izazvala prelivanje jezera preko brane. 
* [[15. 12.]] - [[Drinske mučenice]]: četnici ubili pet katoličkih redovnica kod Goražda.
* [[16. 12.]] - Na predlog vlade, mađarski parlament doneo odluku: [[Međimurje]], [[Baranja]] i [[Bačka]] pripojeni Mađarskoj.
* 16. 12. - Nemačka vrhovna komanda naređuje da se što više snaga iz Jugoslavije prebaci na Istočni front (pre svega 342. i 113. pešadijska divizija).
* 16. 12. - Japanci se iskrcavaju na [[Borneo]] i osvajaju ga do kraja marta.
* [[17. 12.]] - Nemci i četnici Koste Pećanca ušli u Lebane.
* 18 - [[19. 12.]] - Požarevački NOP odred ušao u [[Golubac]] i [[Veliko Gradište]].
* [[19. 12.]] - Pošto je smenio [[Walther von Brauchitsch|von Brauchitscha]], Adolf Hitler sam postaje Vrhovni komandant vojske.
* 19. 12. - Italijanski diverzanti onesposobili u Aleksandriji dva britanska bojna broda, ''Queen Elizabeth'' i ''Valiant''.
* [[20. 12.]] - Navodna [[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|Instrukcija Draže Mihailovića]] maj. Dorđiju Lašiću i kap. Pavlu Đurišiću (u Crnoj Gori): cilj je etnički čista [[Velika Srbija]] u Velikoj Jugoslaviji.
* [[21. 12.]] - U [[Rudo]]m, na [[Staljin]]ov rođendan, formirana [[Prva proleterska udarna brigada]], od nekih srpskih i crnogorskih jedinica, pod direktnom komandom Vrhovnog štaba, kao prva eksteritorijalna jedinica (objavljeno [[22. 12.]], što će biti Dan Armije).
* [[22. 12.]] - Italijani i domobrani se probili u blokiranu [[Bileća|Bileću]] (bila odsečena od [[3. 12.]]).
* 22. 12. - Neuspešni partizanski napad na [[Sjenica|Sjenicu]]. 
* 22. 12. - [[Winston Churchill]] stigao u [[Washington, D.C.]], počinje [[konferencija Arcadia]] (ili Prva Washingtonska). 
* [[24. 12.]] - Nemačka Vrhovna komanda ponudila bugarskom ministarstvu rata da okupira deo Nedićeve Srbije (dogovor postignut tri dana kasnije).
* [[25. 12.]] - Japanska armija okupirala [[Hong Kong]] posle 17 dana opsade.
* 25. 12. - &quot;Misa za Dalmaciju&quot; i antiitalijanski protesti u Zagrebu&lt;ref name=&quot;Sab&quot; /&gt; .
* [[26. 12.]] - Suočen s napredovanjem japanskih snaga u Drugom svetskom ratu ka [[Manila|Manili]], američki [[general]] [[Daglas Makartur]] proglasio je filipinsku prestonicu &quot;[[otvoreni grad|otvorenim gradom]]&quot;. Uprkos tome u Manili su 1941, [[1942]]. i [[1945]]. vođene teške borbe američkih i japanskih jedinica, tokom kojih su porušeni mnogi delovi grada.
* 26. 12. - [[Aung San]] osnovao Armiju burmanske nezavisnosti, u Tajlandu uz pomoć Japanaca (promenio stranu 1944/45).
* 26 - [[27. 12.]] - Operacije [[Operacija Archery|Archery]] i [[Operacija Anklet|Anklet]], britanski komandosi deluju u Norveškoj.
* [[28. 12.]] - Na četničkoj konferenciji u [[Vlasenica|Vlasenici]] prihvaćeni nemački i Nedićevi uslovi.
* decembar '41. - maj '42. - &quot;[[Lijeva skretanja]]&quot; - partizanski progon neistomišljenika u Crnoj Gori.
* zima 1941/42 - Vrhunac [[Velika glad (Grčka)|Velike gladi]] u Grčkoj.

=== Kroz godinu ===

* U Ljubljani završena zgrada [[Narodna i univerzitetska knjižnica Slovenije|Narodne i univerzitetske knjižnice Slovenije]].
* Završen ''[[Australian War Memorial]]''.
* [[Milutin Milanković]] objavio &quot;Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba&quot;.
* Lyle Goodhue i William Sullivan napravili [[aerosol-boca|aerosol-bocu]] sa insekticidom.
* Neki prikazani filmovi: ''[[Citizen Kane]]'', ''[[Dumbo]]'', ''[[The Maltese Falcon (film, 1941)|The Maltese Falcon]]'', ''[[High Sierra (film)|High Sierra]]'', ''[[Sergeant York (film)|Sergeant York]]'' (najgledaniji ove godine), ''[[How Green Was My Valley (film)|How Green Was My Valley]]'' (oskar za najbolji film) (→ [[1941. na filmu]]).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1941.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Eva Ras]], glumica, književnica, slikarka
* [[6. 1.]] - [[Nedžad Salković]], pjevač
* [[8. 1.]] - [[Graham Chapman]], engleski komičar ([[Monty Python]]) († [[1989]].)
* [[9. 1.]] - [[Joan Baez]], američka pjevačica folka
* [[14. 1.]] - [[Faye Dunaway]], američka glumica
* 14. 1. - [[Milan Kučan]], predsednik Slovenije
* [[21. 1.]] - [[Plácido Domingo]], španski tenor
* [[24. 1.]] - [[Slobodanka Caca Aleksić]], pozorišna rediteljka († [[2019]])
* [[26. 1.]] - [[Scott Glenn]], glumac
* [[30. 1.]] - [[Richard Cheney]], potpredsjednik SAD († [[2025]])

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[László Végel]], književnik
* [[8. 2.]] - [[Nick Nolte]], glumac
* [[15. 2.]] - [[Ružica Meglaj Rimac]], košarkašica († [[1996]])
* [[16. 2.]] - [[Kim Jong-il]], Vrhovni vođa DNR Koreje († [[2011]])
* [[27. 2.]] - [[Paddy Ashdown]], britanski političar, Visoki predstavnik za BiH († [[2018]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Zvjezdan Linić]], hrvatski katolički svećenik
* [[3. 3.]] - [[Vlado Milunić]], češki arhitekt hrvatskog porijekla
* 3. 3. - [[Nedeljko Bilkić]], pevač
* [[4. 3.]] - [[Josip Kopjar]], hrvatski katolički svećenik († [[2004]].)
* 4. 3. - [[Adrian Lyne]], filmski režiser
* [[5. 3.]] - [[Petar Bokun]], neuropsihijatar († [[2011]])
* [[11. 3.]] – [[Tibor Slaven]], Kršćanski političar i hrvatski sudac
* [[12. 3.]] - [[Josip Skoblar]], nogometaš
* [[16. 3.]] - [[Bernardo Bertolucci]], talijanski filmski redatelj i scenarist († [[2018]])
* [[15. 3.]] - [[Dušan Golumbovski]], srpski glumac († [[2016]])
* [[19. 3.]] - [[Jozo Zovko]], svećenik franjevac
* [[22. 3.]] - [[Bruno Ganz]], švicarski glumac († [[2019]])
* [[26. 3.]] - [[Richard Dawkins]], etolog, evolucionarni biolog, pisac
* [[27. 3.]] - [[Miki Jevremović]], srpski pevač († [[2017]])
* 27. 3. - [[Ivan Gašparovič]], predsednik Slovačke
* [[28. 3.]] - [[Alf Clausen]], kompozitor († [[2025]])

=== April/Travanj ===
* [[4. 4.]] - [[Petar Kralj]], srpski glumac († [[2011]])
* [[6. 4.]] - [[Gheorghe Zamfir]], frulaš 
* [[7. 4.]] - [[Gorden Kaye]], glumac († [[2017]])
* [[8. 4.]] - [[Vivienne Westwood]], modna kreatorka († [[2022]])
* [[12. 4.]] - [[Bobby Moore]], fudbaler, trener († [[1993]])
* [[14. 4.]] - [[Julie Christie]], glumica
* [[16. 4.]] - [[Neda Spasojević]], srpska glumica († [[1981]])
* [[20. 4.]] - [[Mustafa Hasanagić]], fudbaler i trener († [[2023]])
* 20. 4. - [[Ryan O'Neal]], glumac († [[2023]])
* [[24. 4.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat, novinski urednik i profesor († [[2010.]])
* [[28. 4.]] - [[Ann-Margret]], glumica, pevačica

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Nona Gaprindašvili]], šahistkinja, svetska prvakinja
* [[6. 5.]] - [[Ivica Osim]], fudbaler, trener († [[2022]])
* [[11. 5.]] - [[Esad Jogić]], bosanskoherceovački novinar i književnik
* 11. 5. - [[Tatjana Ljujić-Mijatović]], član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine
* 11. 5. - [[Eric Burdon]], pevač ''Animals''-a
* [[13. 5.]] - [[Ritchie Valens]], kantautor († [[1959]])
* 13. 5. - [[Ana Karić]], glumica († [[2014]])
* [[19. 5.]] - [[Nora Ephron]], novinarka, scenaristkinja, književnica († [[2012]])
* 23. 5. - [[Mišo Broz]], hrvatski diplomat, Josipov sin
* [[24. 5.]] - [[Bob Dylan]], američki pevač, tekstopisac i muzičar
* 24. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, generalni sekretar FK Crvena Zvezda († [[2026]])
* [[26. 5.]] - [[Aldrich Ames]], špijun za SSSR († [[2026]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Dragoljub Ojdanić]], načelnik Generalštaba VJ, osuđen za ratne zločine († [[2020]])
* [[2. 6.]] - [[Charlie Watts]], bubnjar ''The Rolling Stones'' († [[2021]])
* 2. 6. - [[Stacy Keach]], glumac
* [[7. 6.]] - [[Stanislava Pešić]], srpska glumica († [[1997]])
* [[9. 6.]] - [[Jon Lord]], klavijaturista ''Deep Purple'' († [[2012]])
* [[12. 6.]] - [[Chick Corea]], džez pijanista († [[2021]])
* [[19. 6.]] - [[Václav Klaus]], predsednik Češke Republike
* [[27. 6.]] - [[Krzysztof Kieślowski]], filmski režiser († [[1996]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[9. 7.]] - [[Helena Buljan]], hrvatska glumica
* [[10. 7.]] - [[Stephen Jay Gould]], američki paleontolog, evolucionarni biolog, i povjesničar znanosti († [[2002]].)
* [[14. 7.]] - [[Mišo Kovač]], hrvatski pjevač zabavne muzike († [[2026]])
* [[18. 7.]] - [[Frank Farian]], muzički producent († [[2024]])
* [[21. 7.]] - [[Veljko Rogošić]], hrvatski plivač († [[2012]])
* [[23. 7.]] - Miroslav Jokić, reditelj i gl. odg. ur Dramskog programa RBg.
* [[25. 7.]] - [[Timothy John Byford]], režiser, scenarista, glumac († [[2014]])
* [[29. 7.]] - [[Toma Fila]], advokat
* 29. 7. - [[David Warner]], glumac († [[2022]])
* [[30. 7.]] - [[Paul Anka]], kantautor
* 30. 7. - [[Dragomir Stanojević]] - Bata Kameni, kaskader († [[2017]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Martha Stewart]], TV osoba, preduzetnica
* 3. 8. - [[Srboljub Srba Milin]], glumac († [[2015]])
* [[10. 8.]] - [[Ilija Zovko]], glumac († [[2009]])
* [[11. 8.]] - [[Jovan Marić]], psihijatar, diplomata († [[2023]])
* [[14. 8.]] - [[Vida Ognjenović]], poz. reditelj, književnica
* 14. 8. - [[David Crosby]], rock kantautor († [[2023]])
* [[20. 8.]] - [[Slobodan Milošević]], predsednik Srbije i SRJ († [[2006]])
* [[27. 8.]] - [[Cesária Évora]], pevačica († [[2011]])
* [[29. 8.]] - [[Boro Drljača]], pevač († [[2020]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[8. 9.]] - [[Bernie Sanders]], američki političar 
* [[9. 9.]] - [[Otis Redding]], kantautor († [[1967]])
* 9. 9. - [[Dennis Ritchie]], tvorac jezika C i ko-kreator Unix-a († [[2011]])
* [[14. 9.]] - [[Bogdan Tirnanić]], novinar, filmski kritičar († [[2009]])
* [[15. 9.]] - [[Miro Vuco]], kipar, profesor († [[2025]])
* [[19. 9.]] - [[Mama Cass]], članica grupe ''The Mamas &amp; the Papas'' († [[1974]])
* 19. 9. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar († [[2026]])
* [[24. 9.]] - [[Linda McCartney]], fotografkinja, muzičarka, Paulova supruga († [[1998]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Chubby Checker]], kantautor
* [[4. 10.]] - [[Anne Rice]], američka horor-spisateljica († [[2021]])
* [[8. 10.]] - [[Jesse Jackson]], aktivista za ljudska prava († [[2026]])
* [[10. 10.]] - [[Slobodan Vučetić]], sudija ustavnog suda Srbije
* 10. 10. - [[Peter Coyote]], glumac
* [[11. 10.]] - [[Dragan Dragojlović]], ekonomista, književnik, ministar vera Srbije
* [[13. 10.]] - [[Paul Simon]], kantautor, muzičar
* [[21. 10.]] - [[Koraljka Hrs]], glumica († [[2023]])
* [[23. 10.]] - [[Nesim Tahirović]], bosanski slikar
* [[24. 10.]] - [[Stipan Blažetin]], hrvatski književnik († [[2001]].)
* [[26. 10.]] - [[Kosta Čavoški]], srpski pravnik, političar

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - [[Art Garfunkel]], pevač, glumac
* [[15. 11.]] - [[Ilija Jorga]], srpski lekar, karatista, svetski šampion
* [[20. 11.]] - [[Živko Nikolić]], filmski reditelj i scenarista († [[2001]])
* [[23. 11.]] - [[Franco Nero]], italijanski glumac
* 23. 11. - [[Budimir Košutić]], profesor Pravnog fak. u Bg., diplomata
* [[26. 11.]] - [[Željko Sabol]], hrvatski književnik († [[1991]].)
* [[27. 11.]] (ili 27. 12.?) - [[Dunja Lango]] Figenvald Puletić, spikerka, novinarka († [[2015]])
* [[28. 11.]] - [[Laura Antonelli]], italijanska glumica
* [[30. 11.]] - [[Jova Radovanović]], muzičar, jedan od sedmorice mladih (ili rođen 1940?)

=== Decembar/Studeni ===
* [[9. 12.]] - [[Beau Bridges]], glumac
* [[15. 12.]] - [[Vladan Živković]], glumac († [[2022]])
* [[31. 12.]] - [[Alex Ferguson]], fudbaler, menadžer

=== Kroz godinu ===
* [[Mustafa Imamović]], historičar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1941.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[4. 1.]] - [[Henri Bergson]], francuski filozof, nobelovac za književnost (* [[1859]].)
* [[5. 1.]] - [[Dragutin Milutinović]], general, profesor (* [[1865]])
* 5. 1. - [[Amy Johnson]], avijatičarka (* [[1903]])
* [[8. 1.]] - [[Robert Baden Powell]], osnivač svjetskog izviđačkog (skautskog) pokreta (* [[1857]].)
* [[10. 1.]] - [[Joe Penner]], glumac i komičar (* [[1904]])
* [[11. 1.]] - [[Emanuel Lasker]], matematičar, bivši svetski prvak u šahu (* [[1868]])
* [[13. 1.]] - [[James Joyce]], irski književnik (* [[1882]].)
* [[23. 1.]] - [[Franjo Hanaman]], hrvatski izumitelj (* [[1878]].)
* [[27. 1.]] - [[István Csáky]], mađarski ministar inozemnih poslova (* [[1894]])
* [[29. 1.]] - [[Ioannis Metaxas]], grčki general i diktator (* [[1871]])

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Ivo Kozarčanin]], hrvatski književnik (* [[1911]])
* [[7. 2.]] - [[Velimir Deželić stariji]], književnik, leksikograf (* [[1864]])
* [[18. 2.]] - [[Miron Nikolić]], episkop pakrački (* [[1846]])
* [[21. 2.]] - [[Frederick Banting]], kanadski lekar, nobelovac (* [[1891]])
* [[22. 2.]] - [[Đuro Arnold]], hrvatski filozof, pjesnik (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Lothar von Arnauld de la Perière]], nemački podmornički as (* [[1886]])
* [[28. 2.]] - [[Alfonso XIII (Španija)|Alfonso XIII]], bivši kralj Španije (* [[1886]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[6. 3.]] - [[Gutzon Borglum]], skulptor (* [[1867]])
* 6. 3. - [[Vladimir Šterk]], jugoslavenski arhitekt (* [[1891]])
* [[7. 3.]] - [[Günther Prien]], nemački podmorničar (* [[1908]])
* [[8. 3.]] - [[Sherwood Anderson]], američki književnik (* [[1876]].)
* [[11. 3.]] - [[Miloš Savčić]], industrijalac, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1865]])
* [[15. 3.]] - [[Alexej von Jawlensky]], njemački slikar ruskog porijekla (* [[1864]])
* [[17. 3.]] - [[Joachim Schepke]], nemački podmorničar (* [[1912]])
* [[28. 3.]] - [[Virginia Woolf]], britanska književnica (* [[1882]].)
* [[31. 3.]] - [[Lujo Bakotić]], pravnik, diplomata, prevodilac (* [[1867]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Simeon Dajbapski]], jeromonah, svetac (* [[1854]])
* [[3. 4.]] - [[Pál Teleki]], premijer Mađarske (* [[1879]])
* [[5. 4.]] - [[Nigel Gresley]], inženjer brzih parnih lokomotiva (* [[1876]])
* [[6. 4.]] - [[Miloš Žunjić]], vojni pilot JKRV (* [[1907]])
* 6. 4. - [[Franc Kulovec]], slovenački političar, novinar, duhovnik (* [[1884]])
* [[7. 4.]] - [[Miho Klavora]], vojni pilot JKRV (* [[1905]])
* [[9. 4.]] - Henrik Fingerhut, spiker Radio Beograda (* [[1910]])
* [[12. 4.]] - [[Vladimir Ćorović]], istoričar, akademik SANU, bivši rektor BU (* [[1885]])
* [[13. 4.]] - [[Annie Jump Cannon]], astronomica (* [[1863]])
* 17. 4. - [[Milan Spasić]], oficir kraljevske mornarice (* [[1909]])
* 17. 4. - [[Sergej Mašera]], oficir kraljevske mornarice (* [[1912]])
* [[18. 4.]] - [[Ivan Hribar]], bivši gradonačelnik Ljubljane (* [[1851]])
* [[30. 4.]] - [[Edwin S. Porter]], američki pronalazač i filmski režiser (* [[1870]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[5. 5.]] - [[Platon Banjalučki|Platon]], episkop banjalučki, sveštenomučenik (* [[1874]])
* [[7. 5.]] - [[James George Frazer]], antropolog (* [[1854]])
* [[8. 5.]] - [[Natalija Obrenović]], bivša srpska kraljica (* [[1859]])
* [[18. 5.]] - [[Milka Trnina]], hrvatska operna pjevačica (* [[1863]].)
* [[27. 5.]] - [[Günther Lütjens]], nemački admiral (* [[1889]])
* [[30. 5.]] - [[Prajadhipok]], Rama VII, kralj Sijama/Tajlanda (* [[1893]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Hugh Walpole]], književnik (* [[1884]])
* [[2. 6.]] - [[Lou Gehrig]], igrač bejzbola (* [[1903]])
* [[4. 6.]] - [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II]], bivši njemački car (* [[1859]])
* [[6. 6.]] - [[Louis Chevrolet]], automobilista, osnivač kompanije (* [[1878]])
* [[11. 6.]] - [[Mustafa Golubić]], agent NKVD, heroj SSSR (* [[1889]])
* [[29. 6.]] - [[Ignacy Jan Paderewski]], pijanista, bivši premijer Poljske (* [[1860]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[7. 7.]] - [[Bogdan Lončar]], žandarmerijski narednik (* [[1907]])
* [[9. 7.]] - [[Božidar Adžija]], hrvatski političar i publicist (* [[1890]].),
* 9. 7. - [[Otokar Keršovani]], hrvatski publicist (* [[1902]].)
* 9. 7. - [[Ognjen Prica]], narodni heroj (* [[1899]])
* [[10. 7.]] - [[Valerijan Pribićević]], vikarni episkop sremski (* [[1870]])
* [[11. 7.]] - [[Arthur Evans]], arheolog (* [[1851]])
* jul - [[Aleksandar Savić]], učesnik NOB (* [[1923]])
* [[17. 7.]] - [[August Cesarec]], hrvatski književnik (* [[1893]].)
* 17. 7. - [[Pavle Bihali]], književnik i izdavač (* [[1898]])
* 17. 7. - [[Ivan Krndelj]], član CK KPJ (* [[1888]])
* [[19. 7.]] - [[Spiridon Špiro Bocarić]], slikar (* [[1876]])
* [[31. 7.]] - [[Sonja Marinković]], narodni heroj (* [[1916]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Sveti mučenici prebilovački]], žrtve ustaša
* [[7. 8.]] - [[Rabindranath Tagore]], indijski pisac i filozof, nobelovac (* [[1861]])
* [[8. 8.]] - [[Branko Krsmanović]], španski borac, narodni heroj (* [[1915]])
* [[10. 8.]] - [[Mićo Radaković]], španski borac, narodni heroj (* [[1915]])
* [[13. 8.]] - [[Pasko Baburica]], čileanski industrijalac i brodovlasnik (* [[1875]])
* [[14. 8.]] - [[Paul Sabatier]], francuski hemičar, nobelovac (* [[1854]])
* 14. 8. - [[Maksimilijan Kolbe]], svetac (* [[1894]])
* [[15. 8.]] - [[Pavle Pap Šilja]], narodni heroj (* [[1914]])
* 15. 8. - [[Matija Vidaković]], španski borac, narodni heroj (* [[1907]])
* kolovoz - [[Pavle Bastajić]], revolucionar (* [[1890]])
* avgust - [[Sava Gornjokarlovački|Sava]], episkop gornjokarlovački, sveštenomučenik (* [[1884]])
* [[19. 8.]] - [[Isidor Baruh]], narodni heroj (* [[1910]])
* [[24. 8.]] - [[Slavko Šlander]], narodni heroj (* [[1909]])
* [[31. 8.]] - [[Veselin Misita]], potpukovnik JVuO (* [[1904]])
* 31. 8. - [[Marina Cvetajeva]], pesnikinja (* [[1892]])
* 31. 8. - [[Željko Selinger]], liječnik, humanist (* [[1903]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - [[Slavko Munćan]], narodni heroj (* [[1910]])
* [[11. 9.]] - [[Marija Spiridonova]], ruska [[revolucionarka]] (* [[1884]])
* septembar - [[Đuro Strugar]], narodni heroj (* [[1912]])
* septembar - [[Mihalj Servo]], narodni heroj (* [[1900]])
* [[18. 9.]] - [[Fred Karno]], pozorišni impresario (* [[1866]])
* [[19. 9.]] - [[Marijana Gregoran]], narodni heroj (* [[1921]])
* [[25. 9.]] - [[Rade Jovanović (narodni heroj)]] (* [[1904]])
* [[26. 9.]] - [[Živojin Balugdžić]], diplomata (* [[1868]])
* [[28. 9.]] - [[Radojka Lakić]], narodni heroj (* [[1917]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[5. 10.]] - [[Louis Brandeis]], bivši sudija Vrhovnog suda SAD (* [[1856]])
* [[6. 10.]] - [[David Pajić]], narodni heroj (* [[1911]])
* [[14. 10.]] - [[Bajram Šabani]], narodni heroj (* [[1922]])
* [[15. 10.]] - [[August Heler]], austrijski učesnik NOB
* okt. - [[Šime Spitzer]], generalni tajnik Saveza jevrejskih opština Jugoslavije (* [[1892]])
* okt. - [[Pavao Wertheim]], jugoslavenski zoolog (* [[1910]])
* okt. - [[Vjećeslav Cvetko]] - Flores, španski borac, narodni heroj (* [[1917]])
* [[17. 10.]] - [[Mahmut Bušatlija]], narodni heroj (* [[1915]])
* [[20. 10.]] - [[Marko Orešković]], španski borac, narodni heroj (* [[1895]])
* 20. 10. - [[Aleksej Jelačić]], istoričar, publicista (* [[1892]])
* 20. 10. - [[Ljubiša Miodragović]], narodni heroj (* [[1913]])
* [[25. 10.]] - [[Robert Delaunay]], slikar (* [[1885]])
* [[29. 10.]] - [[Milan Blagojević]], španski borac, narodni heroj (* [[1905]])
* [[31. 10.]] - [[Herwarth Walden]], umetnik, izdavač (* [[1878]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[6. 11.]] - [[Jovan V. Deroko]], kapetan JVuO (* [[1912]])
* novembar - [[Mitar Trifunović]], revolucionar, narodni heroj (* [[1880]])
* [[17. 11.]] - [[Ernst Udet]], nemački letački as iz I sv. rata (* [[1896]])
* [[18. 11.]] - [[Walther Hermann Nernst]], nemački hemičar, nobelovac (* [[1864]])
* 18. 11. - [[Josip Kraš]], narodni heroj (* [[1900]])
* 18. 11. - [[Veljko Dugošević]], narodni heroj (* [[1910]])
* [[22. 11.]] - [[Werner Mölders]], nemački letački as (* [[1913]])
* [[27. 11.]] - [[Nada Purić]], narodni heroj (* [[1903]])
* [[28. 11.]] - [[Mihailo Milovanović]], slikar (* [[1879]])
* [[29. 11.]] - [[Živojin Pavlović (komunista)|Živojin Pavlović]], komunistički disident (* [[1898]])
* 29. 11. - [[Dragojlo Dudić]], predsednik GNOO Srbije, narodni heroj (* [[1887]])
* 29. 11. - [[Dušan Jerković]], narodni heroj (* [[1914]])

=== Decembar/Studeni ===
* [[2. 12.]] - [[Edward Rydz-Śmigły]], maršal Poljske (* [[1886]])
* [[5. 12.]] - [[Amrita Sher-Gil]], indijsko-mađarska slikarica (* [[1913]])
* [[9. 12.]] - [[Eduard von Böhm-Ermolli]], austrougarski i nemački feldmaršal (* [[1856]])
* [[11. 12.]] - [[Ratko Mitrović]], narodni heroj (* [[1913]])
* [[15. 12.]] - [[Drinske mučenice]], pet časnih sestara Družbe kćeri Božje ljubavi, koje su ubili četnici
* dec. - [[Roman Filipčev]], jugoslovenski revolucionar, učesnik španskog i Velikog otadžbinskog rata (* [[1895]])
* [[17. 12.]] - [[Miloš Matijević]] Mrša, narodni heroj (* [[1902]])
* 17. 12. - [[Vukica Mitrović]], narodni heroj (* [[1912]])
* 17. 12. - [[Aleksandar Mišić]], major JVuO (* [[1891]])
* [[20. 12.]] - [[Sima Pogačarević]] Simpo, narodni heroj (* [[1908]])
* [[29. 12.]] - [[Rajka Baković]], narodni heroj (* [[1920]])
* [[30. 12.]] - [[El Lissitzky]], sovjetski umetnik, arhitekt (* [[1890]])

=== Kroz godinu ===
* [[Petar Zimonjić]], mitropolit dabrobosanski, sveštenomučenik (* [[1866]])
* [[Geca Kon]], izdavač (* [[1873]])
* [[Teofan Kosanović]], iguman Gomirja (* [[1881]])
* [[Žiga Hirschler]], skladatelj, glazbeni kritičar (* [[1894]])
* [[Ivica Hiršl]], bivši gradonačelnik Koprivnice (* [[1905]])

== Nobelove nagrade ==

* Nisu dodijeljene nagrade

== Vidi takođe: ==
* [[Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]]
* [[Spisak osovinskih operacija u Jugoslaviji]]
* [[Spisak antipartizanskih operacija u NDH]]
* [[Spisak nemačkih operacija protiv četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Hronologija ustaških zločina 1941.]]
* [[Hronologija četničkih zločina 1941. godine]]
* [[Godišnji kalendar]]

== Literatura/Spoljne veze ==
* Istorijska čitanka 4, Drugi svetski rat [http://www.pescanik.info/content/view/4618/171/]
* [https://www.znaci.org/00001/53.htm Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945], događaji 1941, partizanska perspektiva: [https://www.znaci.org/00001/53_1.pdf januar], [https://www.znaci.org/00001/53_2.pdf februar], [https://www.znaci.org/00001/53_3.pdf mart], [https://www.znaci.org/00001/53_4.pdf april], [https://www.znaci.org/00001/53_5.pdf maj], [https://www.znaci.org/00001/53_6.pdf jun], [https://www.znaci.org/00001/53_7.pdf jul], [https://www.znaci.org/00001/53_8.pdf avgust], [https://www.znaci.org/00001/53_9.pdf septembar], [https://www.znaci.org/00001/53_10.pdf oktobar], [https://www.znaci.org/00001/53_11.pdf novembar], [https://www.znaci.org/00001/53_12.pdf decembar] (ima dosta slovnih grešaka).

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1941}}

[[Kategorija:1941.]]</text>
      <sha1>1tcbtvphqozq3xtozo4zw0dva6r2wuc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erevan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13793</id>
    <revision>
      <id>42715501</id>
      <parentid>42695826</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:46:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48711" sha1="fn32ygthbj0wl5bf81sibi95bhy3huu" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime = Erevan
| ime_genitiv =Erevana
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Երեւան&lt;/small&gt;

| slika_panorama =Երեւան.JPG
| veličina_slike =260px
| opis_slike     =Pogled na Erevan s planinom Ararat u pozadini

| slika_zastava =Flag of Yerevan.svg
| slika_zastava_veličina =80px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina = 
| slika_grb                    =Coat of arms of Yerevan.svg
| slika_grb_veličina           =40px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država = Armenija
| slika_lokacijska_karta_opis   =&lt;center&gt;Erevan na karti Armenije

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 40
| širina-minute    = 11
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 44
| dužina-minute    = 31
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Armenija}}
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =gradonačelnik
| ime_vođe =Hayk Marutyan
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =

| površina_bilješke =
| površina_uža      = 227 [[kvadratni kilometar|km²]]
| površina_šira     = 
| visina            = 989.4  
| stanovništvo_godina       = [[2011]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo= 1 121 900
| stanovništvo_gustoća      =4,896/[[kvadratni kilometar|km²]]
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| vremenska_zona     = [[UTC+4]]
| utc_pomak          = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 
| pozivni_broj       = +374 10
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =[http://www.yerevan.am/index.php?lang=1&amp;page_id=1 www.yerevan.am]
| bilješke =
}}

'''Erevan''' ili '''Jerevan''' ([[armenski jezik|arm.]]: Երևան, ''Jerevan'') najveći je i [[glavni grad]] [[Armenija|Armenije]] od 1918. godine.&lt;ref name=&quot;Dédéyan&quot;&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN|978-2-7089-6874-5}}, str. 567.&lt;/ref&gt;.

Grad je osnovan [[782. pne.]] na rijeci [[Hrazdan]]u na zapadu zemlje, na istočnoj strani podnožja planine Ararat. Grad ima vrlo turbulentnu povijest punu raznih bitaka, paleža i potresa. Nakon skoro tri tisućljeća postojanja, ovaj grad postao je glavni grad Armenije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[armenski genocid|armenskog genocida]]. Grad se relativno brzo razvio u 20. vijeku, kad je od malenog grada s nekoliko tisuća stanovnika narastao u glavno kulturno, umjetničko, industrijsko i političko središte zemlje.

Godine 2007., broj stanovnika Erevana procjenjen je na 1.107.800 stanovnika, dok aglomerizacijsko područje okuplja oko 1.245.700 stanovnika, što je više od 42 % ukupne populacije zemlje.&lt;ref name=&quot;Armstat 2008&quot;&gt;{{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2008'', {{cite web|url=http://www.armstat.am/file/article/marz_08_32.pdf|title=« Yerevan - RA Capital »|date=2008}}.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Daleka historija ===
[[Datoteka:Erebuni.jpg|lijevo|mini|Ruševine tvrđave Erebuni]]
[[Image:Erevan - La forterese d'Erebouni 07.JPG|thumb|left|„Rodni list“ Erevana]]

Erevan je jedan od najstarijih gradova koji imaju i pisanu potvrdu o svom nastanku. U ovom slučaju to je natpis na [[klinasto pismo|klinastom pismu]] u kamenu koja svjedoči o početku gradnje utvrde.
Arheološki nalazi dokazuju da je [[Urartu|urartijanska]] vojna utvrda zvana ''Erebuni'' (Էրեբունի) ustanovljena 782. pne. po naređenju kralja [[Argištis I.|Argištisa I.]] na mjestu današnjeg Erevana, kako bi služila kao stražarska utvrda protiv barbarskih napada sa sjevernog [[Kavkaz]]а, te je zbog toga jedan od najstarijih gradova na svijetu. U ovo vrijeme urartijske moći u gradu je napravljen sustav za [[navodnjavanje]]. Vijek kasnije, kako bi nadomjestio napušteni [[Erebuni]], kralj [[Rusa II.]] nekoliko kilometara sjevernije daje izgraditi tvrđavu [[Teišebani]].&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;&gt;{{eng oznaka}} Brady Kiesling, ''op. cit.'' str. 6&lt;/ref&gt; Ovo postaje glavni grad sjeverne pokrajine, te služi kao skladište za prikupljene proizvode koji se kasnije šalju u glavno središte kraljevstva, [[Tušpa|Tušpu]]. Grad su [[590. pne.]] opljačkali i spalili [[Medijsko Carstvo|Medijci]], saveznici [[Skiti|Skita]].

Pri završetku urartijskog razdoblja, vladajuća dinastija [[Orontidi|Orontida]] uvelike doprinosi obnovi grada. Od 6. do 4. vijeka pne. grad je jedan od glavnih armenskih [[satrap]]skih središta u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidskom Carstvu]].

Zbog nedostatka historijskih dokaza, razdoblje između 4. i 3. vijeka pne. poznato je kao ''mračno doba Erevana''.

=== Srednji vijek ===

[[Image:Bagrotouni.svg|thumb|Rekonstrukcija bagratidskog barjaka]]

Grad doživljava intenzivniji razvoj u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], a prva crkva u Erevanu, crkva sv. Petra i Pavla, izgrađena je u 5. stoljeću (srušena je [[1931]]. godine). Nakon više pokušaja u 640-ima, Arapi osvajaju grad [[658]]. godine.&lt;ref name=&quot;tour armenia p7&quot;&gt;{{eng oznaka}} Rick Ney, ''Tour Armenia'', {{cite web|url=http://armenianow.com/pdf/yerevan.pdf|title=« Yerevan »|access-date=2015-05-08|archive-date=2007-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012024603/http://www.armenianow.com/pdf/yerevan.pdf}}, ArmeniaNow.com, 2007., str. 7.&lt;/ref&gt;. Ovo postaje drugi po važnosti grad u regiji nakon [[Dvin]]a, koji ostaje glavno ekonomsko središte sve do 11. vijeka. Arapi u svom pokušaju ovladavanja armenskim stanovništvom, što je uključivalo i masovna preobraćenja, nalaze na žestoki otpor stanovništva i prisiljeni su na kompromise. Od tad vladajuće [[kalif]]e toleriraju kršćanstvo i daju Armencima široku autonomiju. U Erevanu je razdoblje mira i prosperiteta trajalo sve do pobuna [[740]]., kad je grad opljačkan i djelomično zapaljen. Ponovnu djelomičnu autonomiju grad dobiva tek [[850]]., kada na vlast dolazi budući armenski kralj [[Ašot I.]], čime započinje era vladavine [[Bagratidi|Bagratida]].

Godine [[920]]., uz pomoć [[Bizant]]a, kralj [[Ašot II.]] reintegrira Erevan i regiju u kraljevstvo&lt;ref name=&quot;tour armenia p7&quot;/&gt;. U 10. stoljeću, zbog svoje ekonomske i vojne moći, grad postaje središte istočne Armenije. Sve do 11. stoljeća grad je bio dio bagratidskog kraljevstva, nakon čega je tajno ponuđen Bizantu [[1023.]], da bi na kraju dospio pod vlast [[Seldžuci|Seldžuka]]. Nakon smrti kralja [[1041.]], [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] [[Mihajlo V. Kalafat]] zauzima Erevan, Ani i dolinu Ararata.&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 313.&lt;/ref&gt; Drugi napad Seldžuka bio je vrlo koban za tu regiju, te se bizantske snage povlače u grad Ani.&lt;ref name=&quot;Gérard&quot;&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 269.&lt;/ref&gt; [[Seldžuci]] pljačkaju i pale grad, te na kraju preuzimaju apsolutnu kontrolu nad kraljevstvom [[1064.]] godine.&lt;ref name=&quot;Gérard&quot;/&gt; U 12. vijeku Gruzija postaje regionalna vojna sila i ulazi u savez sa Armencima kako bi otjerala turske vladare. Erevan je ponovno zauzet 1201., te obnovljen tjekom idućih dvadeset godina, što je razdoblje poznato kao „zlatno doba grada“. Od 1225., počinju [[Turkmeni|turkmenske]] i [[Mongoli|mongolske]] invazije na grad, nakon čega Erevan dobiva mongolsku vlast koja ipak ima određenu toleranciju prema kršćanima. Od 1256., Erevan postaje glavni grad jednog od četiri [[ulus]]a (regije) u [[Mongolsko Carstvo|Mongolskom Carstvu]]. U 13. vijeku nastupa kriza i glad zbog koje stanovništvo opet napušta Erevan. Nakon više valova napada, [[1387]]., [[Tamerlan]] opostušuje grad i cijelo okolno područje.&lt;ref&gt;Claude Mutafian &amp; Eric Van Lauwe, ''Atlas historique et culturel de l'Arménie : Proche-Orient et Sud-Caucase du VIII au XXI '', Collection Atlas / Mémoires, Éditions Autrement, Pariz, 2001. {{ISBN|978-2746701007}}.&lt;/ref&gt;.

=== Moderna historija ===
[[Image:05 Chardin Yerevan1672.gif|thumb|left|Erevan 1672. godine]]
Razdoblje 16. i 17. vijeka je još jedan mračan period u povijesti grada. U tom razdoblju grad je poslužio kao bojno polje između [[Perzija]]ca i [[Osmansko Carstvo|Turaka]], da bi uslijedili napadi Arapa i Mongola, te nakraju i veliki potres koji je skoro u potpunosti uništio grad.&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;/&gt; Neki ostaci iz tog perioda vidljivi su još i danas.&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;/&gt;

Kad je grad 1827. zauzela [[Carska Rusija]] on je imao tek oko 12.500 stanovnika od kojih pola nisu bili Armenci. U tom razdoblju ponovno je zavladao mir i počeo je blagi demografski rast&lt;ref name=&quot;Univ&quot;&gt;Encyclopædia Universalis France S.A., « Erevan », 1995.&lt;/ref&gt; i grad dobiva status glavnog grada pokrajine, a od 1849. i gubernije&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 486.&lt;/ref&gt;.

[[Image:The Soviet Union 1968 CPA 3672 stamp (David of Sassoun Monument in Yerevan (Yervand Kochar, 1959) and Ararat Mountains).jpg|thumb|upright=0.5|right|Poštanska marka iz sovjetskog rezdoblja - kip Davida Sasuncija.]]

Početkom 20. vijeka Erevan je bio samo malo provincijski grad od 30.000 stanovnika na vratima Ruskog Carstva.&lt;ref name=&quot;Univ&quot;/&gt; Godine [[1918]]., Erevan postaje glavni grad [[Prva armenska republika|Nezavisne Republike Armenije]] i to ostaje sve do [[1920]]. godine. Urbanist Aleksandar Tamanian transformira cijeli grad u dostojni glavni grad te republike. Ova iznimna promjena u potpunosti mijenja lice grada gradnjom novih četvrti, cesta, mostova, zračne luke, te na kraju 1980. i metroa.&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 631.&lt;/ref&gt;

Erevan je ostao glavni grad Armenije i nakon uključenja u [[Sovjetski Savez]] 1920. godine. Dvije godine kasnije status glavnog grada u [[Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Transkavkaskoj Sovjetskoj Republici]] prepušta [[Tbilisi]]ju. Godine 1936., Erevan ponovno postaje glavni grad nove [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenske Sovjetske Socijalističke Republike]], te nakraju 1991. treće nezavisne republike Armenije. Prosvjedi održani 1988. za nezavisnost [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]] jedna su od posljedica [[perestrojka|perestrojke]] i želje za nezavisnošću sovjetskih republika. Potres 7. prosinca 1988. usporio je ovaj proces, te je Armenija jedna od zadnjih sovjetskih republika koja je postala neovisna.

Zemlju i grad je 1990-ih pogodila teška ekonomska kriza koja je djelomično izazvana i blokadom od strane [[Turska|Turske]] i [[Azerbajdžan]]a. U 2000-ima opet slijedi brži gospodarski rast zemlje, a time i Erevana, premda po mnogočemu još zaostaje za nekim drugim područjima bivšeg SSSR-a.

== Geografija ==
[[Image:YerevanAerial.jpg|thumb|Satelitska snimka Erevana]]
Erevan se nalazi u središnjozapadnom dijelu Armenije, na sjeveroistočnom rubu [[Ararat]]ske doline. Grad je izgrađen na sedam brežuljaka, što daje Erevanu poseban izgled budući da se neke njegove četvrti nalaze na brdima, a neke u dolinama. Grad karakterizira velika visinska razlika između njegovih pojedinih dijelova, koja varira od 865 metara visine, sve do 1390 metara.

Južne i jugoistočne gradske četvrti nalaze se na visini od oko 900 metara. Ovdje ljeti vladaju relativno visoke temperature i blagi vjetar. To su većinom industrijske četvrti gdje se danas nalaze većinom napuštene tvornice, te elektrane i gradske zračne luke.

Gradsko središte i sjeverozapadne četvrti nalaze se na visini od 950 do 1000 m, a sagrađene su oko [[Cicernakaberd]]a i kanjona rijeke [[Hrazdan]], koje je jedino mjesto u središtu grada sa svježom klimom ljeti. Ovdje se nalaze okruzi [[Kentron]] (gradsko središte) i [[Adžapnijak]] na suprotnim stranama obale.

Sjeverni i istočni dio grada nalazi se na visini do 1300 m, a karakterizira ga svježa klima ljeti. Na malom brdu na istoku nalaze se ruševine tvrđave [[Erebuni]], od koje se i razvio ovaj grad.

Za razliku od ostalih gradova u Armeniji, Erevan nije dio niti jedne pokrajine (''marz''), nego je poseban upravni teritorij&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url=http://www.gov.am/enversion/regional_7/regional.htm|title=Stranica armenske vlade, podjela teritorija|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20080420205327/http://www.gov.am/enversion/regional_7/regional.htm|url-status=dead}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Članak 108 {{Cite web|url=http://www.gov.am/enversion/legal_1/legal_sahman_all.html|title=Armenskog ustava}}.&lt;/ref&gt;, okružen s pokrajinama [[Kotajk]] na sjeveru, [[Ararat (pokrajina)|Ararat]] na jugu, [[Armavir (pokrajina)|Armavir]] na jugozapadu i [[Aragacotn]] na sjeverozapadu.

=== Klima ===

U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.

Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40&amp;nbsp;°C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15&amp;nbsp;°C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320&amp;nbsp;mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.&lt;ref name=&quot;Azatian&quot;&gt;{{hy icon}} {{ru icon}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#bbbbbb; color:#000000;&quot; 
|style=&quot;background:#ffffff; border-left-style:hidden; border-top-style:hidden;&quot;| 
| '''Sij.''' || '''Velj.''' || '''Ožu.''' || '''Tra.''' || '''Svi.''' || '''Lip.''' || '''Srp.''' || '''Kol.''' || '''Ruj.''' || '''Lis.''' || '''Stu.''' || '''Pro.''' || '''God.'''
|- style=&quot;color:#000000;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; text-align:left;&quot;| '''T° maks.''' ''(prosjek)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffff99;&quot;| -2
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 1
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 19
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 24
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 31
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 34
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 33
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 28
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 21
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 3
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| '''17,7'''
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; text-align:left;&quot;| '''T° maks.''' ''(najviša)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 12
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 16
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 27
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 29
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 33
|style=&quot;background:#ff3300;&quot;| 36
|style=&quot;background:#fe0000;&quot;| 40
|style=&quot;background:#ff3300;&quot;| 39
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 34
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 27
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 20
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 16
|style=&quot;background:#fe0000;&quot;| 40
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''T° min.''' ''(prosjek)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffffbb;&quot;| -9
|style=&quot;background:#ffffbb;&quot;| -8
|style=&quot;background:#ffff99;&quot;| -1
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 6
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 14
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 17
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 18
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 13
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 7
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 1
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| '''5,4'''
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''T° min.''' ''(najniža)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -27
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -25
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -18
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 6
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 9
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 2
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -2
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -12
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -16
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -27
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''Padaline''' [mm]
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 25
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 28
|style=&quot;background:#2299ff;&quot;| 48
|style=&quot;background:#2277ff;&quot;| 53
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| 15
|style=&quot;background:#77ddff;&quot;| 8
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| 13
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#4499ff;&quot;| 31
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 28
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| '''318'''
|}
&lt;small&gt;Izvor : BBC Weather&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} BBC Weather, {{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004530|title=''Yerevan, Armenia''|access-date=2015-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20090115080619/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004530|archive-date=2009-01-15|url-status=dead}}.&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;

=== Prirodne opasnosti ===

Cijela Armenija se nalazi u zoni jake [[potres|sezmičke aktivnosti]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} United States Geological Survey, {{cite web|url=http://earthquake.usgs.gov/regional/world/iran/gshap.php|title=''Iran - Seismic Hazard Map}}.&lt;/ref&gt; Njezin položaj je na području [[subdukcija|subdukcije]] [[Arapska ploča|arapske]] i [[Euroazijska ploča|euroazijske ploče]].

Zemlju, a pogotovo Erevan, već su nekoliko puta u prošlosti pogodili snažni potresi. Relativno nedavan vrlo jaki potres dogodio se [[7. prosinca]] [[1988]]., s epicentrom udaljenim stotinjak kilometara od Erevana u području [[Spitak|Spitka]]. U tom potresu poginulo je oko 30.000 osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.universalis.fr/index|title=Encyclopédie Universalis|access-date=2015-05-08|archivedate=2021-05-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210505111324/https://junior.universalis.fr/|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; Ovaj potres od 6,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici snažno se osjetio u glavnom gradu gdje je oštetio mnoge zgrade. U 17. stoljeću je Erevan također pogodio snažan potres koji je uništio veliki dio grada.

Mnogi armenski [[Seizmologija|seizmolozi]] predviđaju da bi idući potres bio katastrofalan za grad i da bi broj žrtava moga biti nekoliko stotina tisuća. Ova predviđanja zasnovana su na stanju zgrada u gradu, od kojih su mnoge već oštećene u potresu 1988., a i mnoge su građene s nedovoljnom zaštitom od potresa. Oko 40% građevina u Erevanu ne zadovoljava norme zaštite od potresa.&lt;ref&gt;[[Krikor Amirzajan]], « 40% des constructions d’Erévan ne seraient pas aux normes sismiques requises », dans ''Nouvelles d'Arménie''.&lt;/ref&gt;.

== Politika ==

Erevan je glavni grad Armenije od proglašenja [[Demokratska Republika Armenija|Prve republike]] [[1918]]. godine. Zbog svog položaja u nizini Ararata koja je povijesna zemlja Armenaca, izbor ovog grada za glavni grad bio je logičan u vremenu nastajanja mlade države.

Nakon što je Armenija postala republika u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], Erevan je ostao glavni grad u kojem su se nalazile sve političke institucije te sovjetske republike. Godine [[1991]]., nakon proglašenja nezavisnosti Treće republike, Erevan je ostao političko središte zemlje u kojem se nalaze sve važne političke institucije.

=== Gradska vlast ===
[[Image:Police-erevan.jpg|thumb|Vozila općinske policije Erevana]]
Armenski ustav koji je usvojen [[5. srpnja]] [[1995]]. godine, daje Erevanu status pokrajine (''marz'')&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Article 108 de la {{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=2425&amp;lang=eng|title=Constitution arménienne de 1995}}.&lt;/ref&gt;. Način upravnog funkcioniranja grada je dakle sličan upravnom funkcioniranju ostalih pokrajina, uz neke određene posebnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1&amp;lang=eng|title=Article 117 of the Armenian Constitution|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;

Upravu grada Erevana predstavljaju:

* gradonačelnik, kojeg izabire predsjednik države na preporuku premijera, te koji uz skupinu od četiri podgradonačelnika upravlja s 11 gradskih upravnih ureda;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.yerevan.am/index.php?page=structure|title=Yerevan municipality structure|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;
* Vijeće Erevana, koje uz vodstvo gradonačelnika okuplja načelnike zajednica gradskih okruga ,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1305&amp;lang=eng|title=Article 82 of the May 7, 2002 Law relative to local autonomy|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;;
* dvanaest zajednica okruga, od kojih svaka ima svog načelnika, te vlastito vijeće .&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1305&amp;lang=eng|title=Article 77 on the May 7 2002 Law relative to local autonomy|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;

Prema zadnjim promjenama ustava iz 2005. godine, grad je službeno pretvoren u zajednicu (''hamajnk''), a način i struktura izbora gradonačelnika i gradskog vijeća je promjenjena. Ove promjene stupaju na snagu 2009. godine.

Uz nacionalnu i prometnu policiju u Erevanu djeluje i lokalna općinska policija.

=== Gradski okruzi ===

Erevan je podijeljen na dvanaest okruga (Համայնք)&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Liste des districts et détail sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/index.php?page=mayor|title=site de la municipalité}}.&lt;/ref&gt;.

Svaki okrug je podijeljen na nekoliko četvrti (Թաղամաս). Jedan okrug može imati do sedam četvrti.

[[Image:Districts-erevan.jpg|thumb|360px|right|Okruzi Erevana]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Okruzi i četvrti Erevana'''
! Okruzi (Համայնք)
! Br. stanovnika
! Površina
! Četvrti (Թաղամաս)
|-----
| [[Adžapnijak]]&lt;br /&gt;Աջափնյակ
| &lt;center&gt;125&amp;nbsp;800&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;25,68&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Adžapnijak, Norašen, Nazarbekian, Silikian,&lt;br /&gt; Lukašin, Hagtanak, Vahakni
|-
| [[Arabkir]]&lt;br /&gt;Արաբկիր
| &lt;center&gt;150&amp;nbsp;200&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;12,35&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Arabkir, Ajgedsor
|-----
| [[Avan]]&lt;br /&gt;Ավան
| &lt;center&gt;50&amp;nbsp;400&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;8,37&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Avan, Avan Areš 1 i 2
|-
| [[Davtašen]]&lt;br /&gt;Դավթաշեն
| &lt;center&gt;50&amp;nbsp;500&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;6,71&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Davtašen, Narek
|-----
| [[Erebuni (okrug)|Erebuni]]&lt;br /&gt;Էրեբունի
| &lt;center&gt;126&amp;nbsp;200&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;48,41&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Erebuni, Nor Areš, Sari Tag, Vardašen,&lt;br /&gt; Mušavan, Verin Džrašen
|-
| [[Kanaker-Zejtun]]&lt;br /&gt;Քանաքեր-Զեյթուն
| &lt;center&gt;102&amp;nbsp;700&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;8,10&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Kanaker, Nor Zejtun
|-----
| [[Kentron]]&lt;br /&gt;Կենտրոն
| &lt;center&gt;179&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;14,20&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Pokr Kentron, Noragjug, Nor Kilikia, Ajgestan,&lt;br /&gt; Kond
|-
| [[Malatia-Sebastia]]&lt;br /&gt;Մալաթիա-Սեբաստիա
| &lt;center&gt;158&amp;nbsp;700&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;25,80&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Malatia, Nor Sebastia, Zoravar Antranik,&lt;br /&gt; Šahumian, Araratian
|-----
| [[Nork-Maraš]]&lt;br /&gt;Նորք-Մարաշ
| &lt;center&gt;14&amp;nbsp;600&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;4,60&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nork, Nor Maraš
|-
| [[Nor Nork]]&lt;br /&gt;Նոր Նորք
| &lt;center&gt;132&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;14,47&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Nork
|-----
| [[Nubarašen]]&lt;br /&gt;Նուբարաշեն
| &lt;center&gt;9&amp;nbsp;300&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;18,11&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nubarašen
|-
| [[Šengavit]]&lt;br /&gt;Շենգավիթ
| &lt;center&gt;146&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;4,05&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nerkin Šengavit, Verin Šengavit, Kogb,&lt;br /&gt; Nerkin Šarbah, Verin Šarbah, Noragavit
|}

== Stanovništvo ==

Od malog sela, Erevan je, u isto vrijeme kada je postao glavni grad Armenije, postao i metropola u kojoj danas živi preko milijun stanovnika. Grad je 1827., imao šest javnih parkova, 851 dućan, sedam karavan-saraja, deset javnih kupališta i 1736 kuća gdje je živjelo 12.500 stanovnika. Stanovništvo Erevana je od tada do 1989. naraslo na 1.200.000 građana, što je bila trećina stanovništva zemlje.

Sve do pada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi|ruskom]], [[Kurdi|kurdskom]], [[Azeri|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.

Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa|Europu]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine&lt;ref name=&quot;Azatian&quot;/&gt;, na 1.103.488 stan. 2001. godine&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304070502/http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf |date=2016-03-04 }}.&lt;/ref&gt;, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.&lt;ref name=&quot;ArmStat 2003&quot;&gt;{{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}}ArmStat, {{cite web|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf|title=Recensement de 2003|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20080910034121/http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf|dead-url=yes}}{{pdf}}.&lt;/ref&gt; Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006]]. godine{{nedostaje izvor}}&lt;!-- nepotpuno &lt;ref name=&quot;population par disctrict&quot;/&gt;. --&gt;

Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.

&lt;center&gt;&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:gray(0.9)
  id:darkgrey  value:gray(0.7)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize  = width:550 height:373
PlotArea   = left:50 bottom:50 top:30 right:30
DateFormat = x.y
Period     = from:0 till:1300000
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = justify
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:500000 start:0
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100000 start:0
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=
  bar:1827 text:1827
  bar:1890 text:1890
  bar:1917 text:1917
  bar:1926 text:1926
  bar:1939 text:1939
  bar:1970 text:1970
  bar:1975 text:1975
  bar:1979 text:1979
  bar:1989 text:1989
  bar:1998 text:1998
  bar:2003 text:2003
  bar:2006 text:2006
  bar:2007 text:2007

PlotData=
  color:barra width:20 align:left

  bar:1827 from:0 till: 10000
  bar:1890 from:0 till: 12500
  bar:1917 from:0 till: 34000
  bar:1926 from:0 till: 65000
  bar:1939 from:0 till: 204000
  bar:1970 from:0 till: 767000
  bar:1975 from:0 till: 899000
  bar:1979 from:0 till: 1019000
  bar:1989 from:0 till: 1201539
  bar:1998 from:0 till: 1249200
  bar:2003 from:0 till: 1091235
  bar:2006 from:0 till: 1104900
  bar:2007 from:0 till: 1107800

PlotData=

  bar:1827 at: 10000 fontsize:S text: 10000 shift:(-8,5)
  bar:1890 at: 12500 fontsize:S text: 12500 shift:(-10,5)
  bar:1917 at: 34000 fontsize:S text: 34000 shift:(-10,5)
  bar:1926 at: 65000 fontsize:S text: 65000 shift:(-10,5)
  bar:1939 at: 204000 fontsize:S text: 204000 shift:(-10,5)
  bar:1970 at: 767000 fontsize:S text: 767000 shift:(-10,5)
  bar:1975 at: 899000 fontsize:S text: 899000 shift:(-10,5)
  bar:1979 at: 1019000 fontsize:S text: 1019000 shift:(-10,5)
  bar:1989 at: 1201539 fontsize:S text: 1201539 shift:(-10,5)
  bar:1998 at: 1249200 fontsize:S text: 1249200 shift:(-10,5)
  bar:2003 at: 1091235 fontsize:S text: 1091235 shift:(-10,5)
  bar:2006 at: 1104900 fontsize:S text: 1104900 shift:(-10,5)
  bar:2007 at: 1107800 fontsize:S text: 1107800 shift:(-10,5)

TextData=
  fontsize:S pos:(50,20)
  text:  Demografski razvoj Erevana između 1827. i 2007.
&lt;/timeline&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; align=center
|-
!1827.
!1890.
!1917.
!1926.
!1939.
!1970.
!1975.
!1979.
!1989.
!1998.
!2003.
!2006.
|-
|align=center|10.000
|align=center|12.500
|align=center|34.000
|align=center|65.000
|align=center|204.000
|align=center|767.000
|align=center|899.000
|align=center|1.019.000
|align=center|1.201.539
|align=center|1.249.202
|align=center|1.091.235
|align=center|1.104.900
|}

&lt;small&gt;Izvori: [http://www.yerevan.am Grad Erevan], [http://www.armstat.am/ ArmStat]&lt;/small&gt;
&lt;/center&gt;

== Promet ==

=== Cestovni prijevoz ===

Budući da je Erevan bio mali grad koji se pretvorio u metropolu, izgrađena je moderna planska mreža prometnica. U središtu grada nalaze se široke avenije od po nekoliko prometnih traka koje omogućavaju efikasno odvijanje prometa. Ovih dvadesetak avenija povezuje desetak gradskih trgova.

[[Image:Reseau-routier-erevan.gif|thumb|upright=1.5|Mreža autocesta u Erevanu]]
Neke od važnijih gradskih prometnica su: avenija Mesrop Maštoc koja povezuje južni ulaz u grad s Matenadaranom ; prestižna avenija maršala Bagramjana koja povezuje Barekamutiun s Francuskim trgom gdje se nalazi predsjednička palača i parlament ; ulica [[Sajat Nova]] koja je produžetak Bagramjanove avenije poslije Francuskog trga i u kojoj se nalaze brojni restorani, hoteli i dućani ; ulica Abovjan koja završava kod Trga Republike ; te Sjeverna avenija koja prolazi gradom spajajući se s drugim avenijama.

U gradu postoje tri glavna [[most]]a preko rijeke [[Hrazdan]]: Most Davtašen, Veliki Hrazdanski most i Most pobjede. Također postoje i pet manjih mostova preko kojih je moguće prijeći rijeku, a najuočljiviji je Crveni most kojim se do 1945. u grad moglo ući s juga.

==== Autoceste ====

Uz široke gradske avenije, za gradski promet su važne i brze ceste koje se spajaju u Erevanu:

* Autocesta M1 iz smjera [[Aštarak]]a i [[Gjumri]]ja
* Autocesta M2 iz smjera [[Artašat]]a, [[Goris]]a, [[Kapan]]a i [[Iran]]a
* Autocesta M4 iz smjera [[Sevan]], [[Diližan]]a i [[Idževan]]a
* Autocesta M5 iz smjera zračne luke Zvartnoc, [[Ečmiadzin]]a i [[Armavir (grad u Armeniji)|Armavir]]a
* Cesta M15, koja služi kao obilaznica koja povezuje autoceste M4 i M2

Zbog snažnog rasta armenskog voznog parka od 12.000 vozila godišnje&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Armenpress, {{cite web|url=http://www.armeniadiaspora.net/ADC/news.asp?id=1757|title=« Yerevan traffic creates chaos »|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-02-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20080202053710/http://www.armeniadiaspora.net/ADC/news.asp?id=1757|dead-url=yes}}.&lt;/ref&gt; došlo je do prometnog zasićenja u središtu grada, te do velikih prometnih zastoja na nekim avenijama. Zbog ovog problema, gradske su se vlasti odlučile na nove investicije u gradsku cestovnu mrežu.

=== Željeznički prijevoz ===

Erevan ima samo jedan kolodvor, od kad su se ostale željezničke stanice prestale koristiti u 1990-ima. Kolodvor je sagrađen u socrealističkom stilu, te na sebi još ima crvenu petokraku zvijezdu, te srp i čekić. Kolodvor je daleko od zadovoljavanja osnovnih normi, a od raspada Sovjetskog Saveza i zatvaranja turske i azerbejdžanske granice njime prolazi samo četiri regionalna vlaka dnevno. Svaki drugi dan ovdje prođe i međunarodni vlak koji ide prema susjednoj Gruziji.

Za iznos od 9000 do 18000 [[Armenski dram|drama]] moguće je noćnim vlakom doći do gruzijskog [[Tbilisi]]ja.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} ArmenPress, « Yerevan - Batumi railway communication to resume in Summer », sur {{cite web|url=http://www.armeniandiaspora.com/forum/archive/index.php/t-81016.html|title=ArmeniaDiaspora.com|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-04-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404095535/http://www.armeniandiaspora.com/forum/archive/index.php/t-81016.html|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; Taj vlak nastavlja put dalje prema crnomorskom odmorištu [[Batumi]].

Vlakovi ne prometuju prema Iranu, budući da željeznica prolazi preko azerbejdžanskog [[Nahčivan]]a. Nijedan vlak iz Erevana zato ne prometuje prema jugu. Projekt izgradnje željeznice koja bu povezala ove dvije zemlje je trenutno pod razmatranjem.

=== Zračni prijevoz ===

Međunarodna zračna luka u Erevanu nalazi se 12 kilometara zapadno od središta grada. To je glavna zračna luka zemlje i matična luka zračne kompanije [[Armavia]].

Zračna luka Zvartnoc otvorena je 1961., u sovjetsko doba. Luka je prvi put obnovljena 1985., a drugi put 2002., kako bi se prilagodila međunarodnim propisima. Od tada je započeta gradnja novog terminala čija je prva faza završena u rujnu 2006. otvaranjem područja za dolaske. Drugi dio terminala otvoren je u svibnju 2007. godine&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{hy}} {{cite web|url=http://www.aia-zvartnots.aero/|title=Site de l'aéroport international de Zvartnots|access-date=2015-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20080510070648/http://www.aia-zvartnots.aero/|archive-date=2008-05-10|url-status=dead}}.&lt;/ref&gt;.

Ova međunarodna zračna luka povezuje zemlju s [[Francuska|Francuskom]], [[Rusija|Rusijom]], [[Njemačka|Njemačkom]], [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]], [[Austrija|Austrijom]], [[Češka|Češkom]], [[Ukrajina|Ukrajinom]], [[Izrael]]om, [[Libanon]]om i drugim zemljama.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{hy}} Liste de toutes les destinations, horaires et informations sur {{cite web|url=http://zvartnots.am/|title=le site de l'aéroport|access-date=2015-05-08|archivedate=2009-03-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090327215202/http://zvartnots.am/|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;

Druga zračna luka u Erevanu je Erebuni. Od nezavisnosti zemlje 1991., ovdje više ne polijeću komercijalni, već privatni letovi. Zračne snage Armenije ovdje imaju svoju bazu u kojoj se nalazi nekoliko [[MiG-29|MiG-ova 29]].

=== Javni prijevoz ===

==== Metro ====
[[Image:Plan-metro-erevan.jpg|thumb|upright=1.5|Erevanski metro]]
Erevanski metro (Երեւանի մետրոպոլիտեն) sastoji se od jedne linije dugačke 12 kilometara, koja povezuje deset stanica. Trenutno je u fazi izgradnje produžetak ove linije prema sjeverozapadu, a taj produžetak sastoji se od još dvije stanice. Izgradnja jedne stanice (Ajapniak), kao i tunela koji bi je povezao s ostatkom mreže, stoji oko 18 milijuna [[USD|dolara]].&lt;ref&gt;Izjava premijera [[Serge Sargsian|Sergea Sargsiana]] tijekom obilaska radova 2008. godine.&lt;/ref&gt; Datum završetka radova još nije određen.

Dugoročno je planirana gradnja još dvije linije [[metro]]a, ali zbog nedostatka financijskih sredstava još nije određen datum početka radova.

==== Autobus ====

Erevanom voze [[autobus]]i i minibusi na 46 linija&lt;ref&gt;{{hy}} Liste des 46 lignes de bus d'Erevan sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf|title=site de la municipalité}}.&lt;/ref&gt;, te [[trolejbus]]i na 24 linije&lt;ref&gt;{{hy}} Liste des 24 lignes de trolley bus sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf|title=site de la municipalité}}&lt;/ref&gt;. Još uvijek gradom prometuju stari autobusi iz sovjetskog doba, ali se oni postepeno zamjenjuju novim autobusima ukrajinskog Bogdana ([[Isuzu]]) i ruskog [[GAZ]]-a.

Od [[2006]]., određena su stajališta autobusa u svim gradskim četvrtima. Uz gradski prijevoz, autobusi koji polaze s glavnog kolodvora u četvrti Nor Kilikia povezuju Erevan sa svim gradovima u Armeniji, te s važnijim gradovima susjednih država kao što su [[Tbilisi]] u [[Gruzija|Gruziji]] i [[Tabriz]] u [[Iran]]u.

==== Tramvaj ====

Tramvaji su prometovali Erevanom od 1906., a ukinuti su u siječnju 2004. godine. Razlog ukidanju bili su previsoki troškovi koji su za 2,4 puta prelazili količinu prihoda od tramvajske mreže. Nakon prestanka prometovanja, tramvajske tračnice su razmontirane i prodane.

==== Žičara ====

Središte grada bilo je žičarom povezano sa stambenom četvrti Nork u okrugu [[Nork-Maraš]] sve do [[2004]]. godine. Početkom travnja te godine, dogodila se nesreća u kojoj je kabina pala s 17 metara, ubivši pet od sedam putnika. Do tada su se žičarom dnevno služili oko 500 putnika.

Nakon nesreće, dio kabela žičare potrgan je, a cijeli sustav je napušten. Danas se traže financijska sredstva kako bi se žičara ponovno mogla pokrenuti.

== Kultura ==

=== Muzeji i knjižnice ===

Glavni muzej u Erevanu je Nacionalna galerija Armenije koja je sagrađena [[1921]]. godine. Ona je spojena s Muzejom povijesti Armenije. Uz bogatu stalnu izložbu dijela autora kao što su [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski|Ajvazovski]], [[Vasilij Kandinski|Kandinski]], [[Marc Chagall|Chagall]], [[Théodore Rousseau|Rousseau]], [[Adolphe Joseph Thomas Monticelli|Monticelli]] ili [[Eugène Boudin|Boudin]]&lt;ref&gt;{{hy}} {{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&amp;langid=1|title=Site de la Galerie nationale d'Arménie : toute la collection permanente en ligne|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-04-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080411075406/http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&amp;langid=1|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;, ovdje se održvaju i izložbe modernih umjetnika, kao što je izložba djela [[Yann Arthus-Bertrand|Yanna Arthus-Bertranda]], Talijansko-armenska izložba 2005. i sl.

Muzej [[Armenski genocid|armenskog genocida]] vrlo je važan simbol i podsjetnik na ovu tragediju, a nalazi se u podnožju [[Cicernakaberd]]a. Tamo se nalaze brojna svjedočanstva, tekstovi i fotografije iz tog razdoblja.

Matenadaran je knjižnica i muzej u kojem se nalazi oko 17.000 starih rukopisa, te nekoliko Biblija iz Srednjeg vijeka. Nalazi se u središtu grada, a u tim arhivima nalazi se bogata kolekcija drevnih armenskih, [[Stara Grčka|starogrčkih]], [[Sirija|sirijskih]], [[Židovi|židovskih]], [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Perzija|perzijskih]] zapisa. Godine [[2007]]., za vrijeme godine Armenije u Francuskoj, Matenadaran je posudio brojne rukopise muzeju [[Louvre]] za izložbu ''Armenia Sacra''.

Kraj rijeke Hrazdan nalazi se Muzej [[Sergej Paradžanov|Paradžanov]] koji je u potpunosti obnovljen 2002., te u kojem se nalazi oko 250 djela, dokumenata i fotografija ovog armenskog redatelja i slikara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.armeniatour.com/muse.php?id=14&amp;sid=40|title=site d'ArmeniaTour|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-02-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220194151/http://www.armeniatour.com/muse.php?id=14&amp;sid=40|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;

Također, u Erevanu se nalaze i brojni drugi muzeji, kao što su Muzej Bliskog istoka, te Muzej grada Erevana&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Brady Kiesling, ''Rediscovering Armenia'', 2000.&lt;/ref&gt;.

=== Umjetnost ===
[[Image:Yerevan Opera House.jpg|thumb|right||Opera u Erevanu]]
U gradu postoje dvije funkcionalne kinodvorane, od kojih je najpoznatije kino ''Moskva''. Filmovi se prikazuju u isto vrijeme kao i u ostatku svijeta, a većinom su na [[ruski|ruskom]] jeziku. Od 2004. godine, u kinu Moskva održava se Međunarodni filmski festival [[Zlatna marelica]].

U Armenskoj nacionalnoj operi i kazalištu nalazi se koncertna dvorana [[Aram Hačaturjan]] i nacionalni teatar opere i baleta Aleksandar Spendiarjan. Ovdje su održane mnoge kazališne i druge predstave u brojnim dvoranama od kojih je najpoznatija Hamalir.

=== Dokolica ===
[[Image:WaterWorld Yerevan.jpg|thumb|Waterworld]]
Erevanski zoološki vrt osnovan je [[1940]]. godine. Nakon vrlo teškog razdoblja 1990-ih, danas se gospodarski oporavio. Za relativno nisku cijenu ovdje je moguće vidjeti [[slon]]ove, [[orao|orlove]], [[medvjed]]e, [[deva|deve]] i 260 ostalih vrsta životinja.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.armeniapedia.org/index.php?|title=Yerevan_Zoo}}.&lt;/ref&gt;.

''Waterworld'' je gradski zabavni akvapark.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.waterworld.am/world.htm|title=Présentation sur le site officiel|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224191931/http://www.waterworld.am/world.htm}}.&lt;/ref&gt; Sadrži nekoliko bazena, na desetke tobogana, te barove i restorane. Park je zimi zatvoren, ali 2003. započela je gradnja zatvorenog dijela ovog parka zvanog ''Aquatek''.

Udaljen nekoliko kilometara, na cesti za jezero [[Sevan]], nalazi se drugi zabavni park zvan Play City, koji je Erevancima popularno odredište za vikend.

=== Sport ===

Najpopularniji sport u Erevanu je [[nogomet]]. U gradu postoji sedam nogometni klubova, od kojih pet igraju u prvoj armenskoj nogometnoj ligi, a ostala dva u drugoj ligi. Najuspješniji erevanski klub je [[FC Pjunik Erevan]] koji je od 1992. osvojio prvenstvo Armenije jedanaest puta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html|title=Et de huit pour Puynik en Arménie|author=Khachik Chakhoyan|access-date=2015-05-08|archivedate=2009-04-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090413132203/http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;.

{|style=&quot;margin:0 0 0 1em; background:#ffffff; border:1px #aaaaaa solid; border-collapse:collapse; text-align:left;&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;50&quot; 
|- style=&quot;background:#efefef; border-bottom:2px solid gray;&quot;
! Klub !! Stadion 
|-
| [[Ararat Erevan]] || [[Stadion Hrazdan]]&lt;/tr&gt;
| [[Bananc Erevan]] || [[Stadion Nairi]]&lt;/tr&gt;
| [[Kilikia Erevan]] || Stadion Hrazdan&lt;/tr&gt;
| [[Uliss Erevan]] || [[Stadion Kazak]]&lt;/tr&gt;
| [[FC MIKA|Mika Aštarak]] || [[Stadion Mika]]&lt;/tr&gt;
| [[FC Pjunik Erevan|Pjunik Erevan]] || [[Stadion Hanrapetakan]]&lt;/tr&gt;
| [[Erevan United FC]]&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Klub nije sudjelovao u prvenstvu 2008 : {{cite web|url=http://www.yerevanunited.com/team_prof.php|title=službena stranica kluba|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703232442/http://www.yerevanunited.com/team_prof.php|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; || Stadion Hanrapetakan&lt;/tr&gt;
|}

U Erevanu se nalazi pet stadiona: Nairi, Kazak, Mika, [[Stadion Hanrapetakan|Stadion Republike]], te glavni [[Stadion Hrazdan]] koji je ime dobio po rijeci. U gradu se također nalazi i sportski kompleks s prostorima za [[boks]], [[karate]], [[košarka|košarku]] i [[tenis]].

Armenija je već dugo vremena jedna od vrhunskih zemalja po uspjesima u [[šah]]u. Armenska šahovska federacija nalazise u Kentronu, a brojni šahovski klubovi postoje diljem Erevana. Godine 1996., grad je, unatoč gospodarskoj krizi, ugostio [[32. šahovska olimpijada|32. šahovsku olimpijadu]]&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web|url=http://www.olimpbase.org/1996/1996in.html|title=32nd Chess Olympiad: Yerevan 1996}}&lt;/ref&gt; Četiri Erevanca koji čine armensku šahovsku momčad, osvojili su 2006. [[37. šahovska olimpijada|šahovsku olimpijadu]] u [[Torino|Torinu]], a 2008. [[38. šahovska olimpijada|obranili su]] svoj naslov u [[Dresden]]u.

== Zbratimljeni gradovi ==
Trenutno je Erevan zbratimljen s 27 gradova.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sister Towns of Yerevan |url=http://yerevan.am/index.php?page=sister_citi |access-date=2015-05-08 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927223936/http://www.yerevan.am/index.php?page=sister_citi |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sister Cities of Los Angeles |url=http://www.lacity.org/sistercities/ |access-date=2015-05-08 |archive-date=2007-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070104020957/http://www.lacity.org/sistercities/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #ffffff; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;

!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Grad
!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Država
!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Godina
|-
|'''[[Carrara]]'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]]
|Od 1965.
|-
|'''[[Podgorica]]'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|20px]] [[Crna Gora]]
|Od 1974.
|-
|'''[[Antananarivo]]'''
|[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|20px]] [[Madagaskar]]
|Od 1981.
|-
|'''[[Cambridge, Massachusetts|Cambridge, MA]]'''
|[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[SAD]] 
|Od 1987.
|-
|'''[[Marseille]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]]
|Od 1992.
|-
|'''[[Atena (grad)|Atena]]'''
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Grčka]]
|Od 1993.
|-
|'''[[Lyon]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]] 
|Od 1993.
|-
|'''[[Stavropolj]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1994.
|-
|'''[[Isfahan]]'''
|[[Datoteka:Flag of Iran.svg|20px]] [[Iran]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Kijev]]'''
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]] 
|Od 1995.
|-
|'''[[Moskva]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Odesa]]'''
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Firenca]]'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]]
|Od 1996.
|-
|'''[[Tbilisi]]'''
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Gruzija]] 
|Od 1996.
|-
|'''[[Beirut]]'''
|[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|20px]] [[Libanon]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Damask]]'''
|[[Datoteka:Flag of Syria.svg|20px]] [[Sirija]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Sankt Peterburg]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Montréal]]'''
|[[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px]] [[Kanada]]
|Od 1998.
|-
|'''[[Pariz]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]] 
|Od 1998.
|-
|'''[[Volgograd]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1998.
|-
|'''[[Bratislava]]'''
|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|20px]] [[Slovačka]] 
|Od 2001.
|-
|'''[[Minsk]]'''
|[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20px]] [[Bjelorusija]]
|Od 2002.
|-
|'''[[São Paulo]]'''
|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]]
|Od 2002.
|-
|'''[[Ahalcihe]]'''
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Gruzija]] 
|Od 2005.
|-
|'''[[Kišinjev]]'''
|[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px]] [[Moldavija]]
|Od 2005.
|-
|'''[[Rostov na Donu]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 2005.
|-
|'''[[Los Angeles]]'''
|[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[SAD]] 
|Od 2007.
|}

== Značajne osobe ==

Značajne osobe koje su rodom iz Erevana ili su živjele u njemu:
* [[Vladimir Akopjan]], šahist
* [[Levon Aronjan]], šahist
* [[Gevorg Emin]], pjesnik 
* [[Aleksander Arutiunijan]], kompozitor
* [[Đivan Gasparjan]], kompozitor
* [[Sergej Parajanov]], filmski režiser
* [[Sargis Sargsijan]], tenisač
* [[Alexander Shirvanzade]], pisac
* [[Robert Kočarjan]], trenutni predsjednik Armenije
* [[Levon Ter-Petrosjan]], predsjednik Armenije od [[1991]]. do [[1998]].

==  Reference ==

=== Izvori ===
{{izvori|2}}

=== Bibliografija ===

* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{cite web|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf|title=« Yerevan RA Capital »}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.
* {{fr}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN|978-2746919600}}.
* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN|978-9994144556}}.
* {{fr}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN|978-2-7089-6874-5}}.
* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN|978-0615144207}}.
* {{fr}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN|978-2228889124}}.
* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN|978-0497812508}}.
* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN|2876612690}}.
* {{fr}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN|2753503699}}.
* {{fr}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN|2-907070-09-6}}.

{{Commonscat|Yerewan}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.ArmeniaNow.com Online novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516144258/http://www.armenianow.com/ |date=2008-05-16 }}
* [http://www.yerevan.am/ Yerevan.am - Glavni grad Armenije online]
* [http://www.armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&amp;site_id=11 Armenia Info stranica o Erevanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161115111549/http://armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&amp;site_id=11 |date=2016-11-15 }}
* [http://www.urbanrail.net/as/yere/yerevan.htm Erevanski metro]
* [http://www.haias.net/CD-Yerevan.html Interactive CD - Virtualni Erevan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060701023857/http://www.haias.net/CD-Yerevan.html |date=2006-07-01 }}

{{Gradovi u Armeniji}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Glavni gradovi u Aziji}}
{{Svjetska prijestolnica knjige}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Armeniji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]</text>
      <sha1>fn32ygthbj0wl5bf81sibi95bhy3huu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzej lijepih umjetnosti (Boston)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16709</id>
    <revision>
      <id>42715544</id>
      <parentid>42639417</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Surajr7</username>
        <id>346896</id>
      </contributor>
      <origin>42715544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4676" sha1="lq0gp48emggxq160q62hfcxa3iordwc" xml:space="preserve">[[Datoteka:2006Boston015.jpg|thumb|250px|Fasada muzeja na Huntington aveniji u augistu 2006]]
[[Datoteka:5047_mfa_dallin_appeal_spirit-esmall.jpg|thumb|right|250px|[[Cyrus Dallin]]ov kip &quot;[[Poziv velikom duhu]]&quot; stoji ispred glavnog ulaza u Muzej]]

'''Muzej lijepih umjetnosti''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Museum of Fine Arts'') u [[Boston]]u u američkoj federalnoj državi [[Massachusetts]], je jedan od najvećih muzeja u SAD. Muzej je osnovan godine [[1870]]. i otvoren [[1876]], s time da je veliki dio njegove zbirke bio uzeti iz Umjetničke galerije [[Boston Athenaeum]]. Na današnju lokaciju u Huntington Avenue se premjestio godine [[1909]]. Pristup muzeju se najčešće naplaćuje, osim srijedom kada je besplatan iza 16 sati. Od decembra 2005. godine Muzej je srijedom otvoren do 21:45.

Današnja zgrada Muzeja se počela graditi godine [[1907]], kada su upravnici muzejske zaklade unajmili arhitekta [[Guy Lowell|Guya Lowella]] kako bi napravio projekt muzeja koji bi se gradio u etapama, ovisno o fondovima za svaku etapu. Prvi dio Lowellovog neo-klasicističkog projekta je dovršen godine[[1909]], te je sadržavao 150 m dugu fasadu rezanog [[granit]]a duž Huntington Avenue, veliki kružni ulaz i pristupne galerije za izložbu. Supruga Roberta Dawsona Evansa je potom financirala izgradnju slijedeće etape velikog projekta za muzeja. Ovo krilo duž [[Back Bay Fens|Fenwaya]], koje se otvorilo godine [[1915]], sadrži galerije slika. Od [[1916]]. do [[1925]]. [[John Singer Sargent]] stvorio je umjetničke ukrase za kružni ulaz i pristupne [[kolonade]]. Brojni dodaci su proširili zgradu kroz godine uključujući Krilo dekorativnih umjetnosti iz godine [[1968]]. Vrtni dvor i terasu [[Norman Jean Calderwood]] godine [[1997]]. U ovom krilu se sada nalazi bar, restoran, i trgovinima suvenirima kao i izložbeni prostor.

Nedavno je Muzej krenuo u opsežni projekt renoviranja. To uključuje izgradnju novog krila za Umjetnost Amerika, redizajnirane i proširene prostorije za obrazovanje, te opsežna renoviranja evropskih galerija, službi za posjetitelje i konzervatorskih resursa. Novo krilo projektira londonska arhitektonska firma [[Foster and Partners]] a početak radova je zakazan za [[2005]]. ili ranu [[2006]]. Tokom procesa, današnji vrtni dvor će se pretvoriti u klima-uređajima nadziranu rostor pod staklom. Arhitekti pejzaža [http://www.ggnltd.com Gustafson Guthrie Nichol] projektiraju nove ulaze , vrtove, pristupne staze i unutrašnja dvorišta.

== Zbirke i izložbe ==
[[Datoteka:Gauguin - Where Do We Come From? What Are We? Where Are We Going? (1897-98).jpg|thumbnail|right|250px|[[Paul Gauguin]]ov ''[[Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?]]&lt;br /&gt; (D'où venons-nous? Que sommes-nous? Où allons-nous?)'' ([[1897]]).]]
[[Datoteka:Mycerinus.jpg|King [[Mikerin]] (Menkaura) i njegova kraljicaright|thumb|250px]]

Neki od najvažnijih eksponata MFA-ove zbirke uključuju:
* [[Egipat]]ske [[Artefakt (arheologija)|artefakte]] uključujući kipove, [[sarkofag]]e i nakit.
* Djela [[Impresionizam|francuskih impresionista]] uključujući [[Paul Gauguin]]ov ''[[Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?]]'' (''D'où venons-nous? Que sommes-nous? Où allons-nous?'') kao i djela [[Édouard Manet|Maneta]], [[Renoir]]a, [[Edgar Degas|Degasa]], [[Monet]]a i drugih.
* Američku umjetnost 18. i 19. vijeka, uključujući mnoga djela [[John Singleton Copley|Johna Singletona Copleya]] i [[John Singer Sargent|Johna Singera Sargenta]].
* [[Edward S. Morse|Morseovu]] zbirku 5.000 komada [[japanska grnčarija|japanske grnčarije]], koja predstavlja dio najveće zbirke japanske umjetnosti van Japana.
* Gundova galerija koja privremeno izlaže dok [[japanski vrt]] pruža tiho, kontemplativno mjesto van Muzeja.
* često održavane posebne izložbe, od kojih je najpopularnija Monetova iz 1998. godine, koja je privukla preko 565.000 posjetitelja.

Muzej također sadrži jedan od najvećih on-line umjetničkih kataloga na svijetu na http://www.mfa.org, s informacijama od preko 327.000 predmeta iz svoje zbirke koji su dostupni on-line, zajedno s fotografijom. Godine [[2006]], Muzej gradi novo krilo i mnoge zbirke su trenutno u skladištu.

== Povezano ==
* [[Škola Muzeja lijepih umjetnosti (Boston)]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Museum of Fine Arts, Boston}}
* [http://www.mfa.org/ Museum of Fine Arts — Službena stranica]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1870.]]
[[Kategorija:Umjetnički muzeji u Sjedinjenim Američkim Državama|Boston]]
[[Kategorija:Muzeji u Bostonu|Lijepe umjetnosti]]
[[Kategorija:Muzeji drevnog Egipta]]
[[Kategorija:Muzeji antičke Grčke]]
[[Kategorija:Muzeji antičkog Rima]]</text>
      <sha1>lq0gp48emggxq160q62hfcxa3iordwc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edgar Allan Poe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21064</id>
    <revision>
      <id>42715059</id>
      <parentid>42695709</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82358" sha1="tjxt6jifdcj5eab2p5st6k25n5315ge" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Edgar Allan Poe
| slika           = Edgar Allan Poe 2.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = Tzv. &quot;Ultima Thule&quot; [[dagerotipija]] Edgara Allana Poea iz [[1848.]] godine, što ju je izradio Edwin H. Manchester
| ime_po_rođenju  = Edgar Poe
| datum_rođenja   = [[19. siječnja]] [[1809.]]
| mjesto_rođenja  = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1795}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum_smrti     = [[7. listopada]] [[1849.]]
| mjesto_smrti    = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1848}} [[Baltimore]], [[Maryland|MD]], [[Sjedinjene Države]]}}
| počivalište     = 
| pseudonim       = Henri Le Rennet&lt;br&gt;Quarles
| državljanstvo   = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]]
| rodbina         = [[David Poe Jr.]] {{small|(otac)}}&lt;br&gt;[[Eliza Poe]] {{small|(majka)}}&lt;br&gt;[[Henry Poe]] {{small|(brat)}}&lt;br&gt;Rosalie Poe {{small|(sestra)}}
| supružnik       = [[Virginia Eliza Clemm Poe]]&lt;br&gt;(v. 1836.; u. 1847.)
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Virginiji]]
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac, urednik, književni kritičar
| period          = 1827. – 1849.
| jezik           = [[engleski jezik]]
| pokret          = [[romantizam]]
| žanr            = [[Kriminalistički žanr|krimi]], [[triler]], [[horor]], [[znanstvena fantastika]]
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (roman, [[1838.]])
* &quot;[[The Fall of the House of Usher]]&quot; (priča, [[1839.]])
* &quot;[[The Murders in the Rue Morgue]]&quot; (priča, [[1841.]])
* &quot;[[The Black Cat]]&quot; (priča, [[1843.]])
* ''[[The Raven]]'' (poema, [[1845.]])
&lt;/div&gt;
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = [[H.P. Lovecraft]], [[Charles Baudelaire]], [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]], [[David Morrell]]
| potpis          = Edgar Allan Poe Signature.svg
}}
'''Edgar Allan Poe''' ([[Boston]], [[19. siječnja]] [[1809.|1809]] – [[Baltimore]], [[7. listopada]] [[1849.|1849]]), rođen kao '''Edgar Poe''', bio je [[SAD|američki]] pisac, urednik i književni kritičar. Najpoznatiji po svojim pjesmama i kratkim pričama, posebice onima u kojima je njegovao [[misterij]] i [[makabr]]ističan stil, Poe je nesumnjivo centralna figura [[SAD|američkog]] [[romantizam|romantizma]] (posebice podstila [[mračni romantizam|mračnog romantizma]]), ali i jedna od najvažnijih i najutjecajnijih ličnosti svjetske književnosti; uz to je bio i jedan od pionira kratke priče u Sjedinjenim Državama. Danas ga se smatra začetnikom [[Detektivska fikcija|detektivskog]] i [[Kriminalistički žanr|kriminalističkog žanra]], a ističe se i njegov doprinos tada još uvijek mladom žanru [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Stableford|2003|pp=18–19}}&lt;/ref&gt; Bio je prvi poznati američki pisac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac, nešto što je istovremeno u [[Francuska|Francuskoj]] radio [[Honoré de Balzac]], a kasnije u [[Rusija|Rusiji]] i [[Fjodor Dostojevski]], što je rezultiralo karijerom i životom obilježenim financijskim poteškoćama.&lt;ref name = Meyers138/&gt;

Poe je rođen u [[Boston]]u [[1809.]] godine, kao drugo dijete u obitelji glumaca. Njegov otac je [[1810.]] godine napustio obitelj, a majka mu je umrla naredne godine. Ostavši bez roditelja, Poe je udomljen od strane Johna i Frances Allan iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]]. Iako ga nikada nisu formalno posvojili, Poe je ostao živjeti s njima sve do rane odrasle dobi. S godinama je došlo do pojačanih tenzija između Johna Allana i Poea, koji su se redovito svađali oko dugova, uključujući i onih kockarskih, te troškova Poeovog obrazovanja. Pohađao je [[Univerzitet u Virginiji]], ali ga je napustio nakon jedne godine zbog nedostatka novca. Poe se redovito prepirao s Allanom oko novca za svoje obrazovanje te se [[1827.]] godine prijavio u vojsku pod lažnim imenom. Iste godine, istina u skromnim uvjetima i anonimno, objavljeno mu je i prvo djelo, zbirka pjesama ''[[Tamerlane and Other Poems]]'' ([[1827.]]), koja je inicijalno pripisana neimenovanom Bostoncu. Nakon smrti Frances Allan [[1829.]] godine, Poe i John su se privremeno zbližili. Međutim, Poeova časnička karijera na [[West Point]]u ubrzo je propala, nakon čega je on odlučio biti profesionalni pisac i ubrzo se trajno rastao s Johnom Allanom.

Iako je započeo kao pjesnik, Poe se vrlo brzo prebacio na prozu te je nekoliko godina proveo radeći u različitim književnim časopisima, postavši poznat po specifičnom stilu književne kritike. Posao ga je prisilio na česte selidbe, tako da je u tom periodu boravio i u [[Baltimore]]u, [[Philadelphia|Philadelphiji]] te [[New York (grad)|New Yorku]]. Godine [[1836.]], u [[Richmond]]u, oženio se [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], svojom trinaestogodišnjom rođakinjom. U siječnju [[1845.]], Poe je objavio [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala instantni uspjeh; dvije godine kasnije, Virginia Poe umire od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Poe je godinama planirao pokrenuti vlastiti časopis, ''The Penn'', kojeg će kasnije preimenovati u ''[[The Stylus]]'', mada je umro prije nego je uspio realizirati tu ideju. Poe je umro [[7. listopada]] [[1849.]] godine u [[Baltimore]]u, u dobi od 40 godina; uzrok smrti je i danas nepoznat, a različito se pripisivao [[alkohol]]u, &quot;zatajenju mozga&quot;, [[kolera|koleri]], drogama, bolesti srca, [[bjesnoća|bjesnoći]], [[suicid]]u, [[tuberkuloza|tuberkulozi]] i drugim uzrocima.&lt;ref name=&quot;Meyers256&quot;/&gt;

Poe i njegov rad su izvršili trajan utjecaj na američku i svjetsku književnost, ali i na specijalizirana područja poput [[kozmologija|kozmologije]] ili [[kriptografija|kriptografije]]. Njegova djela i on su se često pojavljivali u popularoj kulturi, književnosti, glazbi i na filmu, a velik broj muzeja i spomenika posvećen njemu nalazi se u Sjedinjenim Državama. Udruga [[Mystery Writers of America]] na godišnjoj razini dodjeljuje [[Nagrada Edgar|nagradu Edgar]] za posebna ostvarenja u kriminalističkom žanru.

== Biografija ==

=== Rani život ===
[[File:Edgar Allan Poe Birthplace Boston.jpg|thumb|left|320px|Spomen-ploča u [[Boston]]u koja komemorira približnu lokaciju Poeova rođenja; kuća u kojoj je doista rođen danas je uništena.]]
Edgar Poe rođen je [[19. siječnja]] [[1809.]] godine u [[Boston]]u, [[Massachusetts|MA]], kao drugo dijete engleske glumice [[Eliza Poe|Elizabeth Poe]] (''née'' Arnold) i američkog glumca [[David Poe Jr.|Davida Poea Jr.]], rođenog u [[Baltimore]]u, [[Maryland|MD]]. Imao je starijeg brata, [[William Henry Leonard Poe|Williama Henryja Poea]] (1807–1831), te mlađu sestru, Rosalie Poe (1810–1874).&lt;ref name=Allen&gt;{{harvnb|Allen|1927|p=}}&lt;/ref&gt; Njegov djed, David Poe Sr., doselio je iz [[Irska|Irske]] u Sjedinjene Države oko [[1750.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=13}}&lt;/ref&gt; Postoji mogućnost da je Edgar svoje ime dobio po istoimenom liku iz [[William Shakespeare|Shakespeareove]] tragedije ''[[King Lear]]'', koju su njegovi roditelji izvodili tokom [[1809.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Nelson|1981|p=65}}&lt;/ref&gt; Otac je napustio obitelj tokom [[1810.]] godine,&lt;ref&gt;{{harvnb|Canada|1997|p=}}&lt;/ref&gt; a Eliza Poe je umrla godinu dana kasnije od [[Tuberkuloza|plućne tuberkuloze]]. Poe je nakon toga udomljen od strane Johna Allana, uspješnog [[Škoti|škotskog]] trgovca iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]], koji je trgovao raznolikom robom, uključujući duhan, tkaninu, pšenicu, nadgrobne spomenike i robove.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=8}}&lt;/ref&gt; Allanovi su bili Poeovi udomitelji te su mu nadjenuli ime '''Edgar Allan Poe''',&lt;ref name=Meyers9&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=9}}&lt;/ref&gt; mada ga nikada nisu formalno posvojili.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=61}}&lt;/ref&gt;

Allanovi su Poea [[krštenje|krstili]] [[1812.]] godine u [[Američka episkopalna crkva|Episkopalnoj crkvi]]. Kao otac, John Allan je varirao između naglašene nježnosti i agresivne discipline.&lt;ref name=Meyers9/&gt; Obitelj je [[1815.]] isplovila za [[UK|Britaniju]], gdje je Poe jedno vrijeme pohađao školu u škotskom [[Irvine, Škotska|Irvineu]], Allanovom rodnom mjestu, prije nego se pridružio obitelji u [[London]]u tokom [[1816.]] godine. Do [[1817.]] godine je nastavio obrazovanje u školi u [[Chelsea, London|Chelseaju]]. Nakon svega je upisan u školu kod velečasnog Johna Bransbyja u [[Stoke Newington]]u, tada predgrađu [[London]]a udaljenom oko 6&amp;nbsp;km sjeverno.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=16–18}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[1820.]], Poe i Allanovi se vraćaju u Richmond. Četiri godine kasnije, mladi Poe je bio poručnik u počasnoj gardi mladih povodom [[Posjet markiza de La Fayettea Sjedinjenim Državama|svečanog posjeta]] [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette|markiza de La Fayettea]] Richmondu.&lt;ref&gt;{{harvnb|PoeMuseum.org|2006}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[1825.]] godine umire Allanov ujak i poslovni mecena, William Galt, koji je navodno bio najbogatiji čovjek u Richmondu;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=20}}&lt;/ref&gt; Allan je u nasljedstvo dobio nekoliko araka njegovih posjeda, procijenjenih na oko $750,000 (otprilike $16,000,000 u protuvrijednosti za [[2017.]] godinu). Do kraja ljeta iste godine, Allan je proslavio svoje nasljedstvo kupovinom dvokatnice od cigle, koju je nazvao Moldavia.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=27–28}}&lt;/ref&gt;

Prije nego se u veljači [[1826.]] godine upisao na prvu godinu studija antičkih i modernih jezika na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]], Poe se moguće zaručio sa [[Sarah Elmira Royster|Sarah Royster]], svojom mladenačkom ljubavi;&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=29–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;University of Virginia. ''A Catalogue of the Officers and Students of the University of Virginia. Second Session, Commencing February 1st, 1826''. Charlottesville, VA: Chronicle Steam Book Printing House, 1880, str. 10&lt;/ref&gt; veza je prekinuta na intervenciju njezina oca nakon što se Poe upisao na fakultet. Tada još uvijek mladi univerzitet bio je utemeljen na idealima svog osnivača, [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], te je imao strogu politiku protiv kockanja, konja, oružja, duhana i alkohola, mada su ta pravila načelno ignorirana. Jefferson je uspostavio sustav studentskog samoupravljanja, omogućivši studentima da sami biraju kolegije, organiziraju smještaj i prijavljuju svaki oblik kršenja pravila. Taj jedinstveni sustav je u vrijeme Poeova upisa još uvijek bio kaotičan, a broj ispisanih je bio izrazito visok.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=21–22}}&lt;/ref&gt; Tokom studija, Poe je izgubio kontakt s Roysterovom, ali je došao i u sukob s Allanom zbog kockarskih dugova. Poe je tvrdio kako mu Allan nije poslao dovoljno novca da se prijavi na kolegije, nabavi knjige i namjesti sobu; Allan je poslao dodatni novac i nešto odjeće, ali Poeovi dugovi su svejedno rasli.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=32–34}}&lt;/ref&gt; Odustao je nakon prve godine, ali nije se želio vratiti u Richmond, pogotovo nakon što je saznao da se Roysterova udala za Alexandera Sheltona. U travnju [[1827.]] godine odlazi u [[Boston]], gdje živi radeći u uredu i kao pisac za novine.&lt;ref name=Meyers32&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=32}}&lt;/ref&gt; U jednom trenutku počeo je koristiti [[pseudonim]] Henri Le Rennet.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=41}}&lt;/ref&gt;

=== Karijera u vojsci ===
[[File:TamerlaneAndOtherPoems.jpg|thumb|Naslovnica prvog izdanja zbirke ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', prvog objavljenog djela Edgara Allana Poea.]]
Kada se više nije mogao uzdržavati, Poe se [[27. svibnja]] [[1827.]] godine prijavio u [[Kopnena vojska Sjedinjenih Država|američku vojsku]], koristeći ime Edgar A. Perry. Prilikom prijave je tvrdio da imam 22, iako je ustvari imao samo 18 godina.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|p=13}}&lt;/ref&gt; Inicijalno je bio stacioniran u [[Fort Independence (Massachusetts)|Fort Independenceu]] u [[Bostonska luka|Bostonskoj luci]] za plaću od pet dolara mjesečno.&lt;ref name=Meyers32/&gt; Iste godine objavio je i svoju prvi knjigu, zbirku pjesama od 40-ak stranica naslova ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', objavljenu anonimno; kao autor je naveden &quot;jedan Bostonac&quot;. Zbirka je tiskana u samo 50 primjeraka i prošla je praktički nezamijećeno.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=33–34}}&lt;/ref&gt; Njegova regimenta ubrzo je premještena u [[Fort Moultrie]] u [[Charleston, South Carolina|Charlestonu]], [[Južna Karolina|SC]], gdje su otputovali brodom ''Waltham'', [[8. studenog]] [[1827.]] godine. Poe je ubrzo dobio unaprijeđenje, postavši regrutirani obrtnik zadužen za pripremu streljiva za artiljeriju, što je za sobom povuklo i duplo veću plaću.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=35}}&lt;/ref&gt; U službi je bio ukupno dvije godine i došao do čina majora-narednika artiljerije, što je bio najviši čin što ga je mogao imati neborbeni časnik; nakon toga je zatražio da mu se petogodišnji vojni rok ranije prekine. Svom nadređenom, poručniku Howardu, otkrio je svoje pravo ime i svoju životnu priču. Howard je pristao dati mu [[otpust]] samo ako se prethodno pomiri s Allanom te mu je napisao pismo, međutim ovaj nije bio pretjerano oduševljen. Prolazili su mjeseci, a molbe upućene Allanu su mahom ignorirane; postoji mogućnost kako Allan čak nije pisao ni kako bi obavijestio Poea da mu je majka bolesna. Frances Allan je umrla [[28. veljače]] [[1829.]] godine, a Poe je došao u posjet dan nakon njezina sprovoda. Moguće omekšan zbog suprugine smrti, John Allan se pomirio s Poeom te je pristao pomoći mu u dobivanju otpusta s kako bi dobio namještenje na [[Vojna akademija West Point|Vojnoj akademiji]] u [[West Point, New York|West Pointu]], [[New York (savezna država)|NY]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=43–47}}&lt;/ref&gt;

Poe je konačno otpušten [[15. travnja]] [[1829.]] godine, nakon što je pronašao zamjenu koja bi do kraja odslužila vojni rok umjesto njega.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=38}}&lt;/ref&gt; Prije odlaska na West Point, Poe je nakratko otišao u [[Baltimore]], gdje je odsjeo kod tete Marije Clemm, s kojom su živjeli njezina kći [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginia]] (Poeova prva rođakinja), njegov brat William Henry i njegova invalidna baka, Elizabeth Cairnes Poe.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|pp=13–14}}&lt;/ref&gt; U međuvremenu je u [[Baltimore]]u, tokom [[1829.]] godine, objavio i svoju drugu knjigu, zbirku poezije ''Al Aaraaf, Tamerlane and Minor Poems''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=5}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo se uputio na Point West, gdje je [[1. srpnja]] [[1830.]] godine položio kadetski ispit.&lt;ref&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=32}}&lt;/ref&gt; U listopadu iste godine, John Allan se vjenšao svojom drugom suprugom, Louisom Patterson.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|p=14}}&lt;/ref&gt; Taj brak, kao i česte svađe s Poeom oko Allanove vanbračne djece, dovele su toga da ga se njegova udomiteljska obitelj u konačnici odrekla.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=54–55}}&lt;/ref&gt; Poe je tada odlučio napustiti West Point tako što je namjerno izazvao incident zbog kojega je završio pred [[vojni sud|vojnim sudom]]. Dana [[8. veljače]] [[1831.]] godine, Poeu je suđeno zbog teškog neizvršavanja dužnosti i neposluha zato što je odbio prisustvovati prozivkama, nastavi i misama. Poe je taktički izjavio kako se ne smatra krivim da bi dobio otpust, znajući da će ga sud proglasiti krivim.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hecker|2005|pp=49–51}}&lt;/ref&gt;

U veljači [[1831.]] godine oišao je u [[New York (grad)|New York]], gdje je objavio novu zbirku poezije, naslovljenu jednostavno ''Poems''. Knjiga je financirana uz pomoć njegovih kolega kadeta s West Pointa, mnogi od kojih su donirali 75 centi i tako doveli ukupnu sumu do $170. Postoji mogućnost kako su očekivali da će zbirka sadržavati satiričke pjesme slične onima koje je na akademiji pisao o zapovjednicima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=50–51}}&lt;/ref&gt; Knjigu je u New Yorku tiskao Elam Bliss, navodeći da se radi o drugom izdanju, uz posvetu: &quot;''Ova zbirka je s poštovanjem posvećena američkom kadetskom korpusu''&quot;. Zbirka je sadržavala reizdanja [[poema|poemā]] ''[[Tamerlane]]'' i ''[[Al Aaraaf]]'', ali i šest dotad neobjavljenih pjesama, uključujući i rane verzije pjesama &quot;[[To Helen]]&quot;, &quot;[[Israfel]]&quot; i &quot;[[The City in the Sea]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hecker|2005|pp=53–54}}&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana u New Yorku, Poe se u ožujku [[1831.]] godine vratio k teti u [[Baltimore]]. Dana [[1. kolovoza]] [[1831.]] godine, od posljedica bolesti, djelomično uzrokovane [[alkoholizam|alkoholizmom]], umro je Poeov brat, William Henry.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|pp=187–188}}&lt;/ref&gt;

=== Poe kao književnik ===

Nakon bratove smrti, Poe je odlučio ozbiljno se posvetiti pisanju. Period kojeg je odabrao bio je težak period za američke izdavače.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=64}}&lt;/ref&gt; Bio je prvi javno poznati Amerikanac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac,&lt;ref name=Meyers138&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Quinn305&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=305}}&lt;/ref&gt; s tim da ga je nedostatak međunarodnog okvira za [[autorska prava]] uvelike ograničavao.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=247}}&lt;/ref&gt; Izdavači su u tom periodu često tiskali ilegalne kopije britanskih autora, zanemarujući tako nove, američke pisce, kojima bi trebali platiti.&lt;ref name=Quinn305/&gt; Izdavači su također doživjeli težak udarac tokom [[Panika iz 1837.|panike iz 1837.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=74}}&lt;/ref&gt; Mjesečnici i slični časopisi koji su izlazili u redovnim intervalima doživjeli su procvat u ovom periodu, djelomično zbog razvoja novih tehnologija, međutim mnogi od njih su ugašeni nakon samo par brojeva,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=99}}&lt;/ref&gt; dok su izdavači često odbijali platiti autorima, ili bi znatno kasnili s dogovorenim isplatama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=82}}&lt;/ref&gt; Dok je pokušavao preživjeti kao pisac, Poe je često morao slati ponižavajuće molbe za novcem i drugim oblicima pomoći.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=139}}&lt;/ref&gt; 
[[File:VirginiaPoe.jpg|thumb|left|Godine [[1835.]], tada dvadesetšestogodišnji Poe dobio je dozvolu da se vjenča sa svojom trinaestogodišnjom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]]. U braku su bili 11 godina, dok Virginia nije preminula od posljedica bolesti. Taj je gubitak vjerojatno inspirirao neka Poeova djela.]]
Nakon ranih pokušaja s poezijom, Poe se posvetio prozi. Objavio je nekoliko priča kod izdavača u [[Philadelphia|Philadelphiji]] te se posvetio radu na svojoj jedinoj drami, ''[[Politian (drama)|Politian]]''. U listopadu [[1833.]] godine, časopis ''[[Baltimore Saturday Visiter]]'' je dodijelio Poeu nagrad za njegovu priču &quot;[[MS. Found in a Bottle]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=162}}&lt;/ref&gt; Njegove priče privukle su pažnju pisca i političara [[John P. Kennedy|Johna P. Kennedyja]], utjecajnog u [[Baltimore]]u, koji je pomogao Poeu objaviti nekoliko priča te ga je upoznao s Thomasom W. Whiteom, urednikom časopisa ''[[Southern Literary Messenger]]'' iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]]. U kolovozu [[1835.]] godine postao je pomoćnik urednika,&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=225}}&lt;/ref&gt; međutim je dobio otkaz nakon samo par tjedana jer ga je šef uhvatio pijanog na poslu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=73}}&lt;/ref&gt; Vrativši se u [[Baltimore]], Poe je [[22. rujna]] [[1835.]] ishodio dozvolu za brak sa svojom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], mada nije poznato jesu li se vjenčali tada ili kasnije;&lt;ref name=&quot;Silverman 1991 124&quot;&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=124}}&lt;/ref&gt; Poe je tada imao 26 godina, a Virginia 13.

White ga je ubrzo vratio na posao nakon što mu je Poe obećao da će se dolično ponašati, nakon čega se s Virginijom i njezinom majkom preselio u Richmond. U ''Messengeru'' je ostao do siječnja [[1837.]] godine. Poe je tvrdio da je u tom periodu tiraža časopisa porasla sa 700 na 3,500 primjeraka.&lt;ref name=Allen/&gt; On sam je u časopisu objavio nekoliko pjesama, recenzija knjiga, kritika i priča. Dana [[16. svibnja]] [[1836.]], Poe i Virginia Clemm su održali [[Prezbiterijanizam|prezbiterijansku]] bračnu ceremoniju u svom domu u Richmondu, tokom koje je jedan od svjedoka pogrešno potvrdio da je Virginia imala 21 godinu.&lt;ref name=&quot;Silverman 1991 124&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=85}}&lt;/ref&gt;

U srpnju [[1838.]] godine, izdavačka kuća [[Harper (izdavačka kuća)|Harper &amp; Brothers]] izdala je Poeov (jedini dovršeni) roman ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', koji je recenziran diljem zemlje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=137}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta [[1839.]] godine, Poe postaje pomoćni urednik u časopisu ''[[Burton's Gentleman's Magazine]]''. Tu je objavio brojne članke, priče i recenzije, jačajući svoju reputaciju oštrog kritičara, koju je izgradio još dok je pisao za ''Southern Literary Messenger''. Iste godine je u dva toma objavio i zbirku ''[[Tales of the Grotesque and Arabesque]]'', međutim ista je dobila miješane kritike i nije Poeu donijela nikakav značajan profit.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=113}}&lt;/ref&gt; ''Burtona'' je napustio nakon otprilike godine dana te je pronašao posao pomoćnika u časopisu ''[[Graham's Magazine]]''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|pp=39, 99}}&lt;/ref&gt;

U lipnju [[1840.]] godine, Poe je objavio prospekt u kojemu je obznanio kako namjerava pokrenuti vlastiti časopis, naziva ''[[The Stylus]]'';&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=119}}&lt;/ref&gt; časopis se inicijalno trebao zvati ''The Penn'', s obzirom da mu je središte trebalo biti u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dana [[6. lipnja]] je u filadelfijskom časopisu ''[[Saturday Evening Post]]'' kupio oglasni prostor i tu objavio sljedeće: &quot;''Prospekt časopisa Penn, književnog mjesečnika iz Philadelphije što će ga izdavati i čiji će urednik biti Edgar A. Poe''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=159}}&lt;/ref&gt; Časopis nikada nije pokrenut do Poeove smrti.

U ovom je periodu pokušao osigurati mjesto u administraciji predsjednika [[John Tyler|Johna Tylera]], tvrdeći kako je član [[Vigovska stranka (Sjedinjene Države)|Vigovske stranke]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|pp=321–322}}&lt;/ref&gt; Nadao se kako bi uz pomoć Tylerova sina, Roberta,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=186}}&lt;/ref&gt; koji je pak bio prijatelj njegova prijatelja Fredericka Thomasa,&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=144}}&lt;/ref&gt; mogao dobiti mjesto u carini u Philadelphiji. Sredinom rujna [[1842.]] godine, Poe se nije pojavio na sastanku s Thomasom oko zaposlenja, tvrdeći kako je bio bolestan, međutim Thomas je bio uvjeren kako ja zapravo bio pijan.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=187}}&lt;/ref&gt; Iako mu je obećano mjesto, sve slobodne pozicije popunili su drugi kandidati.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=188}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Raven Poe Neill.jpg|thumb|Odmah po izlasku [[1845.]] godine, Poeova poema ''[[The Raven]]'' je postala senzacija i donijela je piscu enormnu popularnost. Na slici je ilustracija Johna R. Neilla iz [[1910.]] godine.]]
Tokom jednog poslijepodneva u siječnju [[1842.]] godine, Poeova supruga Virginia je počela pokazivati prve simptome [[tuberkuloza|tuberkuloze]], dok je pjevala i svirala klavir. Poe je taj događaj opisao kao puknuće krvne žile u njezinom grlu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=179}}&lt;/ref&gt; Virginia se samo djelomično oporavila. Zbog stresa uzrokovanog njezinom bolešću, Poe je sve više pio. Napustio je ''Graham's'' i pokušao naći drugi posao, ciljajući jedno vrijeme na državnu službu. Vratio se u New York gdje je jedno vrijeme radio za ''[[Evening Mirror]]'' prije nego je postao urednik, a kasnije i jedini vlasnik, časopisa ''[[Broadway Journal]]''.&lt;ref name=Sova34&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=34}}&lt;/ref&gt; S te je pozicije javno optužio [[Henry Wadsworth Longfellow|Henryja Wadswortha Longfellowa]] za [[plagiranje]]; Longfellow nikada nije odgovorio, međutim Poeov postupak ga je izolirao od ostalih pisaca.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=455}}&lt;/ref&gt; ''Evening Mirror'' je [[29. siječnja]] [[1845.]] godine objavio njegovu [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala nevjerojatna senzacija. Iako je dobio samo $9 za objavljivanje poeme,&lt;ref&gt;{{harvnb|Ostram|1987|p=5}}&lt;/ref&gt; ona ga je gotovo odmah pretvorila u hit pisca.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=80}}&lt;/ref&gt; Poema je istovremeno objavljena u časopisu ''[[The American Review: A Whig Journal]]'' pod pseudonimom Quarles.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=530}}&lt;/ref&gt;

''Broadway Journal'' je propao [[1846.]] godine. Poe se tada preselio u kolibu u [[Fordham (Bronx)|Fordhamu]], danas dijelu [[Bronx]]a; ta je kuća, otkako je preseljena na novu lokaciju, poznata kao [[Poeova koliba]] te je turistički lokalitet. Živeći tu, sprijateljio se s [[isusovci]]ma iz obližnjeg Koledža St. John's, danas [[Univerzitet Fordham|Univerziteta Fordham]].&lt;ref&gt;Schroth, Raymond A. ''Fordham: A History and Memoir''. New York: Fordham University Press, 2008: 22–25.&lt;/ref&gt; Virginia Poe umrla je u toj kolibi [[30. siječnja]] [[1847.]] godine.&lt;ref name=&quot;Poe Cottage&quot;&gt;{{harvnb|BronxHistoricalSociety.org|2007}}&lt;/ref&gt; Biografi i kritičari ističu kako je Poeov česti motiv &quot;smrti prelijepe žene&quot; posljedica opetovanih gubitaka žena u njegovom životu, uključujući i gubitak supruge.&lt;ref&gt;{{harvnb|Weekes|2002|p=149}}&lt;/ref&gt;

Nakon Virginijine smrti, Poe je postao izrazito nestabilan. Jedno vrijeme se udvarao pjesnikinji [[Sarah Helen Whitman]], koja je živjela u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]], te s kojom se eventualno i zaručio, međutim zaruke su propale, vjerojatno zbog Poeovog opijanja i kaotičnog ponašanja. Postoje i snažni dokazi kako se Whitmanina majka uplela i učinila sve da upropasti njihov odnos.&lt;ref&gt;{{harvnb|Benton|1987|p=19}}&lt;/ref&gt; Poe se tada vratio u Richmond, gdje je obnovio vezu sa Sarah Elmirom Royster, u koju je bio zaljubljen u djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=628}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
{{main|Smrt Edgara Allana Poea}}
[[File:EdgarAllanPoeGrave.jpg|thumb|Poevo tijelo danas se nalazi ispod ovog spomenika u [[Baltimore]]u, nakon što je premiještno [[1875.]] godine. Autorova smrt je i danas obavijena misterijem.]]
Dana [[3. listopada]] [[1849.]] godine, Edgar Allan Poe je lutao ulicama [[Baltimore]]a u stanju teškog delirija te je, prema izjavi Josepha W. Walkera, koji ga je pronašao, bio &quot;u velikoj opasnosti te... mu je hitno bila potrebna pomoć&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=638}}&lt;/ref&gt; Odveden je na [[Medicinski koledž Washington]], gdje je [[Smrt Edgara Allana Poea|preminuo]] u nedjelju, [[7. listopada]] [[1849.]] godine, u 5:00 sati ujutro.&lt;ref name=Meyers255&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=255}}&lt;/ref&gt; Poe nikada nije bio dovoljno lucidan da bi objasnio kako se doveo u tako teško stanje te je, što je bilo neobično, nosio odjeću koja nije bila njegova. Navodno je u noći prije svoje smrti opetovano ponavljao ime Reynolds, međutim i danas je nepoznato na koga je mislio. Neki izvori navode kako su njegove posljednje riječi bile: &quot;''Gospodine, pomozi mojoj jadnoj duši''&quot;.&lt;ref name=Meyers255/&gt; Svi medicinski izvještaji su izgubljeni, uključujući i potvrdu o smrti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bramsback|1970|p=40}}&lt;/ref&gt;

Tadašnje novine su izvještavale kako je Poe umro od &quot;odumiranja mozga&quot; ili &quot;cerebralne upale&quot;, što su redom bili česti [[eufemizam|eufemizmi]] za smrti uzrokovane neuglednim stanjima poput [[alkoholizam|alkoholizma]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=435–436}}&lt;/ref&gt; Pravi uzrok njegove smrti ostaje misterij.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=435}}&lt;/ref&gt; Među mogućim uzrocima navodili su se ''[[delirium tremens]]'', [[kardiovaskularna bolest]], [[epilepsija]], [[sifilis]], [[meningitis]],&lt;ref name=Meyers256&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=256}}&lt;/ref&gt;  [[kolera]]&lt;ref&gt;{{harvnb|CrimeLibrary.com|2008}}&lt;/ref&gt; i [[bjesnoća]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Benitez|1996}}&lt;/ref&gt; Jedna teorija iz [[1872.]] godine navodi kako je Poe bio žrtva ''[[cooping]]a'', tada popularnog oblika izborne prevare koji se svodio na otimanje i prisilno alkoholiziranje prolaznika na cestama s ciljem njihovog glasovanja za određenog izbornog kandidata, a koji je često bio popraćen nasiljem, čak i ubojstvima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Walsh|2000|pp=32–33}}&lt;/ref&gt;

=== Griswoldov &quot;Memoar&quot; ===

Na dan Poeovog pogreba, ''[[New York Tribune]]'' je objavio podužu osmrtnicu čiji je autor bio izvjesni Ludwig. Osmrtnica je ubrzo objavljena diljem zemlje. Počela je na sljedeći način: &quot;''Edgar Allan Poe je mrtav. Umro je u Baltimoreu prije dva dana. Ova će objava iznenaditi mnoge, ali će rastužiti mali broj ljudi''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=259}} Ukoliko želite pročitati cijeli tekst osmrtnice, pogledajte [[s:en:Death of Edgar Allan Poe|Poeovu osmrtnicu]] na engleskom Wikizvoru.&lt;/ref&gt; Ludwig je ubrzo identificiran kao [[Rufus Wilmot Griswold]], urednik i kritičar koji je još od [[1842.]] godine gajio snažan animozitet prema Poeu. Griswold je nekim čudom postao Poeov literatni izvršitelj te je pokušao uništiti ugled svog neprijatelja nakon njegove smrti.&lt;ref name=Hoffman14&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=14}}&lt;/ref&gt;

Griswold je napisao biografski članak o Poeu naslova &quot;Memoir of the Author&quot;, koji je uvršten u izdanje sabranih djela iz [[1850.]] godine. Poea je opisao kao odvratnog, pijanog i nadrogiranog luđaka te je kao dokaz priložio autorova pisma.&lt;ref name=Hoffman14/&gt; Mnoge njegove tvrdnje bile su ili lažne ili izvrnute poluistine. Primjerice, danas se pouzdano zna da Poe nije bio ovisnik o drogama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=693}}&lt;/ref&gt; Oni koji su dobro poznavali Poea denuncirali su Griswoldovu knjigu,&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=101}}&lt;/ref&gt; ali je ista postala jako popularna. Popularnost je djelomično bila i posljedica činjenice da je to bila jedina potpuna biografija dostupna u tom periodu te je naširoko tiskana, a djelomično i zbog toga što su čitatelji bili uzbuđeni što su imali priliku čitati knjige &quot;zlog&quot; čovjeka.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=263}}&lt;/ref&gt; Pisma koja je Griswold priložio kao dokaze kasnije su identificirana kao krivotvorine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=699}}&lt;/ref&gt;

== Literarni stil i teme ==

=== Žanrovi ===
[[File:EAPoeStatue.jpg|thumb|left|Statua Edgara Allana Poea u [[Baltimore]]u, što je izradio [[Moses J. Ezekiel]].]]
Poeova najpoznatija djela spadaju u [[Gotski roman|gotsku fikciju]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=64}}&lt;/ref&gt; žanr kojemu se posvetio kako bi zadovoljio afinitete publike.&lt;ref name=Royot57&gt;{{harvnb|Royot|2002|p=57}}&lt;/ref&gt; Njegove najčešće teme su smrt, uključujući i njezine fizičke manifestacije, učinke raspadanja, brigu oko [[prerana sahrana|preranog pokopa]], reanimaciju mrtvih i žalovanje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kennedy|1987|p=3}}&lt;/ref&gt; Mnoga njegova djela uglavnom se smatraju dijelom [[mračni romantizam|mračnog romantizma]], književne reakcije na [[transcedentalizam]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Koster|2002|p=336}}&lt;/ref&gt; prema kojemu je Poe gajio izraženo negativne sentimente.&lt;ref name=ljunquist15&gt;{{harvnb|Ljunquist|2002|p=15}}&lt;/ref&gt; Sljedbenicima pokreta nadjenuo je satirički nadimak &quot;Frog-Pondians&quot;, prema bari sa [[žabe|žabama]] u parku [[Boston Common]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Royot|2002|pp=61–62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=(Introduction)|url=http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|work=The Raven in the Frog Pond: Edgar Allan Poe and the City of Boston|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library|date=December 17, 2009 – March 31, 2010|archive-date=2017-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170203065247/http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a njihov je stil ismijavao kao &quot;[[metafora|metafore]] bez kontrole&quot;,&lt;ref&gt;{{harvnb|Hayes|2002|p=16}}&lt;/ref&gt; tvrdeći da ti autori odlaze u &quot;opskurnost opskurnosti radi&quot; ili &quot;misticizam misticizma radi&quot;.&lt;ref name=ljunquist15/&gt; U pismu [[Thomas Holley Chivers|Thomasu Holleyju Chiversu]], Poe je napisao kako on ne prezire transcedentaliste, &quot;samo pretendente i [[sofizam|sofiste]] među njima&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=169}}&lt;/ref&gt;

Izuzev [[horor]] priča, Poe je pisao i [[satira|satire]], humoristične priče i [[Masovna obmana|obmane]]. Kako bi postigao humoristični efekt, Poe je koristio ironiju i suludu ekstravaganciju, često kako bi čitatelja oslobodio od kulturološkog konformizma.&lt;ref name=Royot57/&gt; &quot;[[Metzengerstein]]&quot;, prva priča koju je Poe objavio,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=88}}&lt;/ref&gt; bila je njegov prvi korak u žanr horora, mada je inicijalno zamišljena kao [[burleska]] koja je trebala satirizirati popularni žanr.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fisher|1993|pp=142,149}}&lt;/ref&gt; Poe je također reformirao [[Naučna fantastika|znanstvenu fantastiku]], prateći u svojim djelima nove tehnologije poput [[Balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]] u priči &quot;[[The Balloon-Hoax]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Tresch|2002|p=114}}&lt;/ref&gt;

Poe je velik dio svojih djela pisao koristeći teme za koje je znao da će se dopasti široj čitateljskoj publici.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=67}}&lt;/ref&gt; U tu svrhu, Poe je u svoja djela često ubacivao elemente [[pseudoznanost]]i, poput [[frenologija|frenologije]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Hungerford|1930|pp=209–231}}&lt;/ref&gt; ili [[fiziognomija|fiziognomije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Grayson|2005|pp=56–77}}&lt;/ref&gt;

=== Književna teorija ===

Poeova djela reflektiraju njegove književne teorije, koje je iznosio u svojim kritikama, ali i esejima poput onog &quot;[[The Poetic Principle]]&quot;.&lt;ref name=Krutch225&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=225}}&lt;/ref&gt; Prezirao je [[didakticizam]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Kagle|1990|p=104}}&lt;/ref&gt; i [[alegorija|alegoriju]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Poe|1847|pp=252–256}}&lt;/ref&gt; iako je vjerovao da bi značenje u književnosti trebalo biti struja koja teče točno ispod površine. Djela s jasno očitovanim značenjem, napisao je, prestaju biti umjetnost.&lt;ref&gt;{{harvnb|Wilbur|1967|p=99}}&lt;/ref&gt; Vjerovao je da bi kvalitetna djela trebala biti kratka i fokusirana na jedan specifični efekt.&lt;ref name=Krutch225/&gt; U tu svrhu, Poe je vjerovao kako pisac mora precizno iskalkulirati svaki sentiment i ideju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jannaccone|1974|p=3}}&lt;/ref&gt;

U eseju &quot;[[The Philosophy of Composition]]&quot;, Poe je opisao svoju metodu pisanja poeme ''[[The Raven]]'', tvrdeći da se striktno pridržavao te metode. Neki kritičati su doveli u pitanje to je li Poe doista ustrajano slijedio tu metodu, poput [[T. S. Eliot]]a, koji je rekao: &quot;''Nama je teško iščitavati taj esej bez da promislimo da, ako je Poe doista smislio svoju poemu s tolikim kalkulacijama, da bi se malo više potrudio oko svega: rezultat teško da odaje počast metodi''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=76}}&lt;/ref&gt; Biograf Joseph Wood Krutch opisao je taj esej kao &quot;prilično visoko ingenioznu vježbu u umijeću racionalizacije&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=98}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==

=== Utjecaj ===
[[File:The Purloined Letter.jpg|thumb|320px|[[Frédéric-Théodore Lix|Lixova]] ilustracija za Poeovu priču &quot;[[The Purloined Letter]]&quot;, u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]]. Poe se danas smatra ocem detektivske priče, dok je Dupin bio inspiracija za mnoge kasnije literarne detektive, uključujući i [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]].]]
[[File:Balloon-Hoax.jpg|thumb|320px|Ilustracija balona ''Victoria'' koja je popratila novinski članak &quot;[[The Baloon-Hoax]]&quot;, u kojem je Poe podvalio prevaru pod istinitu priču.]]
[[File:Gold Bug cryptogram.jpg|thumb|320px|Jednostavni [[supstitucijski kriptogram]] korišten u Poeovoj priči &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;.]]
Za života, Poe je bio najpriznatiji kao književni kritičar. Njegov kolega [[James Russell Lowell]] nazvao ga je &quot;najperceptivnijim, najfilozofskijim i najneustrašivijim kritičarem kreativnih djela što je ikada pisao u Americi&quot;, sugerirajući – simbolično – da je povremeno koristio [[pruska kiselina|prusku kiselinu]] umjesto tinte.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=432}}&lt;/ref&gt; Poeove oštre kritike donijele su mu ugled &quot;čovjeka-skalpela&quot; (eng. &quot;''tomahawk man''&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Edgar Allan Poe: Rhetoric and Style|url=https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm|last=Zimmerman|first=Brett|year=2005|publisher=McGill-Queen's University Press|location=Montreal|isbn=0-7735-2899-7|pages=[https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm/page/85 85]–87}}&lt;/ref&gt; Jedna od njegovih najomiljenijih &quot;žrtava&quot; bio je ugledni [[boston]]ski pjesnik [[Henry Wadsworth Longfellow]], kojega su njegovi književni prijatelji često branili u sklopu onoga što će kasnije biti nazvano &quot;Longfellowovim ratom&quot;. Poe ga je optužio za &quot;herezu didaktike&quot;, nazivajući njegovu poeziju propovjedajućom, derivativnom i tematski plagiranom.&lt;ref name=Lewis&gt;{{cite news|last=Lewis|first=Paul|title=Quoth the detective: Edgar Allan Poe's case against the Boston literati|url=http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|work=boston.com|publisher=Globe Newspaper Company|accessdate=April 9, 2013|date=March 6, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130603120501/http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|archivedate=June 3, 2013}}&lt;/ref&gt; Poe je točno predvidio da će ugled i stil Henryja Wadswortha Longfellowa s vremenom izgubiti na vrijednosti, napisavši: &quot;''Pripisujemo mu visoke kvalitete, ali uskraćujemo mu Budućnost''&quot;.&lt;ref name=BosLitHist&gt;{{cite web|title=Longfellow's Serenity and Poe's Prediction|url=http://www.bostonliteraryhistory.com/chapter-5|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library and Massachusetts Historical Society|date=March 28 – July 30, 2012}}&lt;/ref&gt;

Poe je bio poznat i kao autor fikcije te je postao jedan od prvih američkih pisaca [[19. vijek|XIX. vijeka]] koji je postao popularniji u [[Europa|Europi]], nego u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=Meyers258&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=258}}&lt;/ref&gt; Posebno ga se cijeni(lo) u [[Francuska|Francuskoj]], mahom zahvaljujući ranim prijevodima [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]]. Baudelaireovi prijevodi bili su tada definitivna izdanja Poeovih djela za cijelu Europu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harner|1990|p=218}}&lt;/ref&gt;

Poeova rana [[detektivska fikcija]] u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]] postavila je temelj za sve buduće literatne detektive. Sir [[Arthur Conan Doyle]] je jednom prilikom rekao: &quot;''Svaka [Poeova detektivska priča] je korijen iz kojega se razvija cijela literatura... Gdje je bila detektivska priča dok joj Poe nije udahnuo život?''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=103}}&lt;/ref&gt; Udruga [[Mystery Writers of America]] je svoje nagrade za izvrsnost u detektivskoj fikciji nazvala [[Nagrada Edgar|Edgarima]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Neimeyer|2002|p=206}}&lt;/ref&gt; Poe je također izvršio utjecaj na pisce [[Naučna fantastika|znanstvene fantastike]], među njima i [[Jules Verne|Julesa Vernea]], koji je napisao nastavak njegova romana ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', naslovljen ''[[Le Sphinx des glaces]]''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=364}}&lt;/ref&gt; Pisac [[H. G. Wells]] je jednom prokomentirao kako &quot;''Pym'' govori ono što je jedan vrlo inteligentan um mogao zamisliti o regiji Južnog pola prije stotinu godina&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=372}}&lt;/ref&gt; Godine [[2013.]], ''[[The Guardian]]'' je naveo ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' kao jedan od najvećih romana ikada napisanih na engleskom jeziku, ističući njegov utjecaj na autore kao što su [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]] i [[David Morrell]].&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news | last = McCrum | first = Robert | title = The 100 best novels: No 10 – The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket by Edgar Allan Poe (1838) | work = [[The Guardian]] | date = 2013 | url = https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | accessdate = August 8, 2016 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160911130937/https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | archivedate = September 11, 2016 | df =  }}&lt;/ref&gt;

Kao što je slučaj s mnogim poznatim umjetnicima, Poeova djela su izrodila mnoge imitatore.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=281}}&lt;/ref&gt; Jedan od trendova među njima bile su tvrdnje vidovnjaka i sličnih kako &quot;kanaliraju&quot; pjesme od Poeovog duha. Jedna od najpoznatijih takvih autorica bila je Lizzie Doten, koja je tvrdila da je kompoziciju za svoju zbirku ''Poems from the Inner Life'' ([[1863.]]), dobila direktno od Poeovog duha. Ta zbirka sadržavala je prerade poznatih Poeovih djela (poput &quot;[[The Bells (pjesma)|The Bells]]&quot;), ali s novim, pozitivnim senzibilitetom.&lt;ref&gt;{{harvnb|Carlson|1996|p=476}}&lt;/ref&gt;

Unatoč značajnom utjecaju, Poe je bio i meta kritika. Negativne kritike uvelike su bile posljedice negativne percepcije njegove osobnosti te utjecaja te percepcije na njegov ugled.&lt;ref name=Meyers258/&gt; [[William Butler Yeats]] je u nekoliko navrata kritizirao Poea, jednom ga prilikom čak nazvavši i &quot;vulgarnim&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=274}}&lt;/ref&gt; Transcedentalist [[Ralph Waldo Emerson]] je o poemi ''The Raven'' rekao kako u njoj ne vidi apsolutno ništa,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=265}}&lt;/ref&gt; dok je Poea osobno nazvao &quot;čovjekom za ''[[jingle]]ove''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|New York Times|1894}}&lt;/ref&gt; [[Aldous Huxley]] je napisao kako Poeova djela &quot;padaju u vulgarnost&quot; tako što su &quot;previše poetična&quot;, kao da netko nosi dijamantni prsten na svakom prstu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Huxley|1967|p=32}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je do danas preživjelo samo 12 kopija Poeove prve objavljene zbirke, ''Tamerlane and Other Poems''. U prosincu [[2009.]] godine, jedna od njih prodana je u [[New York (grad)|njujorškom]] [[Christie'su]] za $662,500, što je rekordni iznos za neko djelo američke književnosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|New York Daily News|2009}}&lt;/ref&gt;

=== Fizika i kozmologija ===

Poeov esej ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' ([[1848.]]) sadržavao je [[kozmologija|kozmološku]] teoriju koja je prethodila [[Teorija velikog praska|velikom prasku]] čak 80 godina,&lt;ref&gt;{{harvnb|Cappi|1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Rombeck|2005}}&lt;/ref&gt; kao i prvo prihvatljivo rješenje [[Olbersov paradoks|Olbersovog paradoksa]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Harrison|1987|p=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Smoot|Davidson|1994|p=}}&lt;/ref&gt; U tom eseju, Poe je namjerno izbjegao koristiti znanstvenu metodu te je pisao iz čiste [[intuicija|intuicije]].&lt;ref name=Meyers214&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=214}}&lt;/ref&gt; Upravo iz tog razloga, on ga je smatrao umjetničkim djelom, a ne znanstvenim radom,&lt;ref name=Meyers214/&gt; iako je inzistirao da je sve u njemu istinito&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=399}}&lt;/ref&gt; te ga je smatrao remek-djelom.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=219}}&lt;/ref&gt; Ipak, ''Eureka'' je unatoč svemu prepuna znanstvenih pogrešaka. Jedan od očitijih primjera je Poeovo ignoriranje [[Newtonovi zakoni|Newtonovih zakona]] po pitanju gustoće i rotacije planeta.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=82}}&lt;/ref&gt;

=== Kriptografija ===

Poe je bio uvelike zainteresiran za [[kriptografija|kriptografiju]]. U [[Philadelphia|filadelfijskom]] časopisu ''Alexander's Weekly (Express) Messenger'' je jednom prilikom postavio oglas u sklopu kojega je tražio od čitatelja da mu šalju svoje [[šifra|šifre]], koje bi on onda rješavao.&lt;ref name=Silverman152&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=152}}&lt;/ref&gt; U srpnju [[1841.]], Poe je u ''[[Graham's Magazine]]u'' objavio esej naslova &quot;A Few Words on Secret Writing&quot;. Kapitalizirajući na javnom interesu za temu, Poe je napisao priču &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;, koje su šifre činile esencijalni dio.&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|pp=2, 6}}&lt;/ref&gt; Poeov uspjeh u kriptografiji nije bio temeljen na njegovom dubokom poznavanju materije (metoda mu je uglavnom bila ograničena na jednostavni [[supstitucijski kriptogram]]) koliko na poznavanju čitateljske publike. Njegove izvrsne analitičke sposobnosti, koje su bile tako evidentne u njegovim detektivskim pričama, omogućile su mu da shvati da je opća publika uglavnom neinformirana po pitanju rješavanja običnog supstitucijskog kriptograma, što je vješto iskoristio.&lt;ref name=Silverman152/&gt; Senzacija koju je Poe izazvao svojim kriptogramima potpomogla je popularizaciji istih u novinama i časopisima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Friedman|1993|pp=40–41}}&lt;/ref&gt;

Međutim, njegov utjecaj na kriptografiju išao je i dalje. Tako je izvršio snažan utjecaj na [[William Friedman|Williama Friedmana]], vodećeg američkog kriptologa.&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|p=15}}&lt;/ref&gt; Njegov inicijalni interes za kriptografiju potaknut je čitanjem priče &quot;The Gold-Bug&quot; u djetinjstvu, a kasnije je upravo tu zanimaciju koristio kako bi probio [[japan]]ski [[PURPLE]] kod tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|p=146}}&lt;/ref&gt;

== Poe u popularnoj kulturi ==

=== Kao lik ===
{{main|Edgar Allan Poe u popularnoj kulturi|Edgar Allan Poe na filmu i televiziji}}
[[File:John-cusack-in-the-raven.jpg|thumb|320px|[[John Cusack]] kao Edgar Allan Poe na promotivnoj fotografiji za film ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'' ([[2012.]]).]]
Stvarni Edgar Allan Poe često se pojavljivao kao fiktivna verzija samoga sebe u različitim medijskim adaptacijama, gdje je često portretiran kao &quot;ludi genije&quot; ili &quot;napaćeni umjetnik&quot;, dok su sami materijali obrađivali njegove osobne probleme.&lt;ref&gt;{{harvnb|Neimeyer|2002|p=209}}&lt;/ref&gt; Mnoge takve adaptacije spajale su stvarne činjenice iz Poeova života s fikitivnim biografijama njegovih likova, sugerirajući tako da je Poe dijelio identitet sa svojim likovima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gargano|1967|p=165}}&lt;/ref&gt; Nerijetko je Poe u tim adaptacijama koristio detektivske vještine kako bi rješavao različite slučajeve, poput romana ''[[The Poe Shadow]]'' [[Matthew Pearl|Matthewa Pearla]] ili filma ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'', gdje ga je tumačio [[John Cusack]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Maslin|2006}}&lt;/ref&gt;

=== Spomenici i muzeji ===

Nijedan od domova u kojima je Poe živio dok je bio dijete danas nije preživio, uključujući i imanje Moldavia, na kojemu su živjeli Allanovi. Najstariji preživjeli dom, Old Stone House u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], danas je [[Muzej Edgara Allana Poea]], mada, ironično, Poe nikada nije živio tu. Muzej sadrži brojne predmete koje je Poe koristio dok je živio s Allanovima te nekoliko rijetkih prvih izdanja Poeovih djela. West Range 13 je broj sobe za koju se vjeruje da je Poe živio u njoj dok je studirao na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]] tokom [[1826.]] godine; soba je očuvana i otvorena za posjete. Njezino održavanje nadzire grupa studenata i zaposlenika poznata kao [[Društvo gavrana]].&lt;ref&gt;{{harvnb|The Raven Society|2014}}&lt;/ref&gt;

Najstariji preživjelo dom u kojemu je Poe doista živio nalazi se u [[Baltimore]]u te je danas [[Dom i muzej Edgara Allana Poea]]. Vjeruje se kako je Poe živio na lokaciji kada je imao 23 godine, dok je živio s Virginijom i Marijom Clemm, kao i sa svojom bakom i starijim bratom, Williamom Henryjem.&lt;ref&gt;{{harvnb|Edgar Allan Poe Society|2007}}&lt;/ref&gt; Otvoren je za javnost, a u njemu se nalazi i središte [[Društvo Edgara Allana Poea|Društva Edgara Allana Poea]]. Među nekolicinom domova što su ih Poe i Virginia te Maria Clemm iznajmljivali u [[Philadelphia|Philadelphiji]], samo je posljednji preživio. Kuća Spring Garden, gdje je Poe živio od [[1843.]] do [[1844.]] godine, danas je organizirana kao [[Nacionalno historijsko mjesto Edgara Allana Poea]], a održava ju [[Državna služba za parkove]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Burns|2006}}&lt;/ref&gt; Poeov posljednji dom sačuvan je kao [[koliba Edgara Allana Poea]] u [[Bronx]]u, [[New York (grad)|New York]].&lt;ref name=&quot;Poe Cottage&quot;/&gt;

U [[Boston]]u, komemorativna ploča u Ulici Boylston nalazi se nekoliko ulica od stvarne lokacije Poeova rođenja.&lt;ref name=RavenRet&gt;{{cite web|title=Poe &amp; Boston: 2009|url=http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|work=The Raven Returns: Edgar Allan Poe Bicentennial Celebration|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130730104913/http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|archivedate=July 30, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Poe&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Birth Place|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515182453/http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|archivedate=May 15, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Van Hoy|2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Glenn|2007}}&lt;/ref&gt; Kuća u kojoj se rodio, u Ulici Carver 62, danas više ne postoji; uz to, ulica je u međuvremenu preimenovana u Ulica Charles – jug.&lt;ref name=&quot;BosLitHistMap&quot;&gt;{{cite web|title=An Interactive Map of Literary Boston: 1794–1862|url=http://bostonliteraryhistory.com/sites/default/files/bostonliteraryhistorymap.pdf|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition|date=March 28 – July 30, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Glenn&gt;{{cite news|last=Glenn|first=Joshua|title=The house of Poe – mystery solved!|url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|work=boston.com|publisher=The Boston Globe|accessdate=May 22, 2012|date=April 9, 2007|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121026133552/http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|archivedate=October 26, 2012}}&lt;/ref&gt; &quot;Trg&quot; na križanju ulica Broadway, Fayette i Carver jedno je vrijeme nosio njegovo ime,&lt;ref name=OldPoeSq&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|work=The City Record, and Boston News-letter|accessdate=May 11, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100710104718/http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|archivedate=July 10, 2010}}&lt;/ref&gt; ali je nestao nakon reorganizacije ulica. Tokom [[2009.]] godine, križanje ulica Carver i Bolyston (dvije ulice sjeverno od mjesta njegova rođenja) preimenovano je u Trg Edgara Allana Poea.&lt;ref name=PoeSq&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515193417/http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|archivedate=May 15, 2013}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2014.]] godine završeno je prikupljanje sredstava za postavljanje trajnog spomenika na lokaciji. Pobjednički spomenik dizajnirala je Stefanie Rocknak, a prikazuje Poea u borbi s vjetrom, dok oko njega leti gavran; njegova aktovka je pala i otvorila se, ostavljajući za njim papirnati trag njegovih djela.&lt;ref name=Fox2013&gt;{{cite news|last=Fox|first=Jeremy C.|title=Vision for an Edgar Allan Poe memorial in Boston comes closer to reality|url=http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=February 1, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150430091910/http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|archivedate=April 30, 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Kaiser&gt;{{cite news|last=Kaiser|first=Johanna|title=Boston chooses life-size Edgar Allan Poe statue to commemorate writer's ties to city|url=http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=April 23, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130529131250/http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|archivedate=May 29, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PFOB2&gt;{{cite web|title=About the project|url=http://poeboston.blogspot.com|work=Edgar Allan Poe Square Public Art Project|publisher=Edgar Allan Poe Foundation of Boston, Inc|accessdate=April 9, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130423180550/http://poeboston.blogspot.com/|archivedate=April 23, 2013}}&lt;/ref&gt; Spomenik je javno predstavljen [[5. listopada]] [[2014.]] godine, a prisustvovao mu je američki pjesnik [[Robert Pinsky]].&lt;ref name=Lee&gt;{{cite news|last1=Lee|first1=M. G.|title=Edgar Allan Poe immortalized in the city he loathed|url=https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|accessdate=July 2, 2015|work=Boston Globe|date=October 5, 2014|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702204922/https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|archivedate=July 2, 2015}}&lt;/ref&gt;

Među ostale spomeničke lokacije spada zgrada na [[Upper West Side]]u, gdje je Poe privremeno živio kada je prvi put došao u [[New York (grad)|New York]]. Spomen-ploča sugerira kako je na toj lokaciji napisana poema ''The Raven''. Na lokaciji na kojoj je Poe navodno posljednji put pio prije nego je umro, u četvrti [[Fell's Point (Baltimore)|Fell's Point]] u [[Baltimore]]u, još uvijek se nalazi gostionica, koja danas nosi ime The Horse You Came In On; lokalni stanovnici i gosti inzistiraju da duh po imenu Edgar opsjeda sobe iznad gostionice.&lt;ref&gt;{{harvnb|Lake|2006|p=195}}&lt;/ref&gt;

=== Fotografije ===

Rane [[dagerotipija|dagerotipije]] Edgara Allana Poea još uvijek izazivaju veliko zanimanje među historičarima književnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Deas |first=Michael J. |title=The Portraits and Daguerreotypes of Edgar Allan Poe |url=https://www.eapoe.org/papers/misc1921/deas109a.htm |publisher=University of Virginia |page=47–51 |date=1989 |isbn=978-0813911809 |author-link=Michael J. Deas}}&lt;/ref&gt; Među istima se posebno ističu:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200px&quot;&gt;
File:Edgar Allan Poe - Daly Daguerreotype.png|'''Dagerotipija &quot;Daly&quot;''', {{small|''pronađena u kolekciji pisca Augustina Dalyja''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1847.]] godine u [[New York (grad)|New Yorku]], [[New York (savezna država)|NY]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe 2.jpg|'''Dagerotipija &quot;Ultima Thule&quot;''', {{small|''nazvana u čast nove fotografske tehnike''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}}
File:Hartshorn, S.W. - Edgar Allan Poe (Zeno Fotografie).jpg|'''Dagerotipija &quot;Whitman&quot;''', {{small|''vjerojatno zaručnički poklon za Sarah Helen Whitman''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}}
File:Edgar Allan Poe-circa1849.png|'''Dagetoripija &quot;Annie&quot;''', {{small|''uručena kao dar gospođi Annie L. Richmond, prijateljici Edgara Allana Poea''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe - Stella Daguerreotype, 1849.jpg|'''Dagerotipija &quot;Stella&quot;''', {{small|''nazvana u čast Poeove ljubavi, Sarah Anne Lewis''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe by Pratt, 1849.jpg|'''Dagerotipija &quot;Thompson&quot;''', {{small|''dana kao poklon uredniku Johnu Reubenu Thompsonu''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], [[Virginia|VA]]; autor: William Abbott Pratt}}
&lt;/gallery&gt;

=== Poe Toaster ===
{{main|Poe Toaster}}
Tokom nekoliko desetljeća, na Poeov rođendan, [[19. siječnja]], nepoznati muškarac, koji je simpatično prozvan Poe Toaster (u čast zdravice koju je pravio u čast Poea), ostavljao je bocu [[konjak]]a i tri [[ruža|ruže]] na piščevom grobu. Dana [[15. kolovoza]] [[2007.]] godine, bivši historičar u crkvi Westimnster, gdje je Poe pokopan, Sam Porpora, rekao je kako je on započeo tradiciju [[1949.]] godine. Porpora je rekao kako je cilj bio skupiti novac i pojačati profil crkve. Njegova priča nikada nije potvrđena,&lt;ref&gt;{{harvnb|Hall|2007}}&lt;/ref&gt; a izjave što ih je davao medijima bile su činjenično neispravne.&lt;ref&gt;{{harvnb|Associated Press|2007}}&lt;/ref&gt; Posljednje pojavljivanje Toastera bilo je [[19. siječnja]] [[2009.]] godine, na dvjestotu obljetnicu piščeva rođenja.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Poe Toaster tribute is 'nevermore' | url = http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | newspaper = The Baltimore Sun | publisher = Tribune Company | date = January 19, 2010 | accessdate = January 19, 2012 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120120065113/http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | archivedate = January 20, 2012  }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{main|Bibliografija Edgara Allana Poea}}
{{Col-begin}}
{{Col-1-of-2}}
'''Priče'''
* &quot;[[The Black Cat (kratka priča)|The Black Cat]]&quot;
* &quot;[[The Cask of Amontillado]]&quot;
* &quot;[[A Descent into the Maelström]]&quot;
* &quot;[[The Facts in the Case of M. Valdemar]]&quot;
* &quot;[[The Fall of the House of Usher]]&quot;
* &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;
* &quot;[[Hop-Frog]]&quot;
* &quot;[[The Imp of the Perverse (kratka priča)|The Imp of the Perverse]]&quot;
* &quot;[[Ligeia]]&quot;
* &quot;[[The Masque of the Red Death]]&quot;
* &quot;[[Morella (kratka priča)|Morella]]&quot;
* &quot;[[The Murders in the Rue Morgue]]&quot;
* &quot;[[The Oval Portrait]]&quot;
* &quot;[[The Pit and the Pendulum]]&quot;
* &quot;[[The Premature Burial]]&quot;
* &quot;[[The Purloined Letter]]&quot;
* &quot;[[The System of Doctor Tarr and Professor Fether]]&quot;
* &quot;[[The Tell-Tale Heart]]&quot;

{{Col-2-of-2}}
'''Poezija'''
* ''[[Al Aaraaf]]''
* &quot;[[Annabel Lee]]&quot;
* &quot;[[The Bells (pjesma)|The Bells]]&quot;
* &quot;[[The City in the Sea]]&quot;
* &quot;[[The Conqueror Worm]]&quot;
* &quot;[[A Dream Within a Dream]]&quot;
* &quot;[[Eldorado (pjesma)|Eldorado]]&quot;
* &quot;[[Eulalie]]&quot;
* &quot;[[The Haunted Palace (pjesma)|The Haunted Palace]]&quot;
* &quot;[[To Helen]]&quot;
* &quot;[[Lenore]]&quot;
* ''[[Tamerlane (poema)|Tamerlane]]''
* ''[[The Raven]]''
* &quot;[[Ulalume]]&quot;

{{Col-end}}
'''Ostala djela'''
* ''[[Politian (drama)|Politian]]'' (1835.)&amp;nbsp;– Poeova jedina drama
* ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (1838.)&amp;nbsp;– Poeov jedini dovršeni roman
* &quot;[[The Balloon-Hoax]]&quot; (1844.)&amp;nbsp;– novinarska [[prevara]] tiskana kao istinita priča 
* &quot;[[The Philosophy of Composition]]&quot; (1846.)&amp;nbsp;– esej
* ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' (1848.)&amp;nbsp;– esej
* &quot;[[The Poetic Principle]]&quot; (1848.)&amp;nbsp;– esej
* &quot;[[The Light-House]]&quot; (1849.)&amp;nbsp;– Poeovo posljednje (nedovršeno) djelo

== Reference ==
{{reflist|35em}}

== Izvori ==
* {{cite book |last=Allen |first=Hervey |year=1927 |authorlink= |chapter=Introduction |title=The Works of Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/bwb_T5-CUS-543 |location=New York |publisher=P. F. Collier &amp; Son |isbn= |ref=harv }}
* {{cite news |agency=Associated Press |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Man Reveals Legend of Mystery Visitor to Edgar Allan Poe's Grave |newspaper= |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,293413,00.html |accessdate=December 15, 2007 |ref={{harvid|Associated Press|2007}} |work=Fox News |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222143649/http://www.foxnews.com/story/0,2933,293413,00.html |archive-date=2007-12-22 |url-status=dead}}
* {{cite news |last=Benitez |first=R, Michael |date=September 15, 1996 |authorlink= |title=Poe's Death Is Rewritten as Case of Rabies, Not Telltale Alcohol |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/15/us/poe-s-death-is-rewritten-as-case-of-rabies-not-telltale-alcohol.html |ref=harv}} Prema {{cite journal |year=1996 |authorlink= |title=A 39-year-old man with mental status change|url=https://archive.org/details/sim_maryland-medical-journal_1996-09_45_9/page/765 |journal=Maryland Medical Journal |volume=45 |pages=765–769 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Benton |first=Richard P. |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=1–25 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871c.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Bramsback |first=Birgit |year=1970 |authorlink= |title=The Final Illness and Death of Edgar Allan Poe: An Attempt at Reassessment |journal=Studia Neophilologica |publisher=University of Uppsala |volume=XLII |issue= |page=40 |url= |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv |doi=10.1080/00393277008587456 | issn=0039-3274}}
* {{cite web |author=BronxHistoricalSociety.org |year=2007 |title=Edgar Allan Poe Cottage |url=http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011072300/http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archivedate=October 11, 2007|location= |publisher= |isbn= |ref=harv }} Archived from the original on 2007-10-11.
* {{cite web|last=Burns |first=Niccole |date=15. studenog 2006 |authorlink= |title=Poe wrote most important works in Philadelphia |work=School of Communication – [[Univerzitet u Miamiju]] |url=http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071215130930/http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |archivedate=December 15, 2007 |df= }}
* {{cite journal |last=Cappi |first=Alberto |year=1994 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's Physical Cosmology |journal=Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society |volume=35 |issue= |pages=177–192 |bibcode=1994QJRAS..35..177C |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv }}
* {{cite web|editor-last=Canada |editor-first=Mark |year=1997 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe Chronology |date= |work=Canada's America |url=http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |accessdate=June 3, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070518202036/http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |archivedate=May 18, 2007 |df= }}
* {{cite web |author=CrimeLibrary.com |year=2008 |title=Death Suspicion Cholera |date= |work= |url=http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |accessdate=May 9, 2008 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080605045810/http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |archivedate=June 5, 2008  }}
* {{cite book |last=Carlson |first=Eric Walter |year=1996 |authorlink= |title=A Companion to Poe Studies |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |url=https://books.google.com/?id=nMHFGbxYhEMC&amp;pg=PA476 |isbn=978-0-313-26506-8 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Cornelius |first=Kay |year=2002 |authorlink= |chapter=Biography of Edgar Allan Poe |editor=[[Harold Bloom]] |title=Bloom's BioCritiques: Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/edgarallanpoe0000unse |location=Philadelphia, PA |publisher=Chelsea House Publishers |isbn=978-0-7910-6173-2 |ref=harv }}
* {{cite web |author=Edgar Allan Poe Society |year=2007 |authorlink= |title=The Baltimore Poe House and Museum |work= |url=http://www.eapoe.org/balt/poehse.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Fisher |first=Benjamin Franklin IV |year=1993 |authorlink= |chapter=Poe's 'Metzengerstein': Not a Hoax (1971) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/142 142]–149 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }}
* {{Cite book |title=The Unknown Poe |url=https://archive.org/details/unknownpoeanthol0000poee |editor-last=Foye |editor-first=Raymond |authorlink= |publisher=City Lights |location=San Francisco, CA |edition=meko|year=1980 |pages= |isbn=0-87286-110-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Frank |first=Frederick S. |year=1997 |authorlink= |last2=Magistrale |first2=Anthony |authorlink2= |title=The Poe Encyclopedia |url=https://archive.org/details/poeencyclopedia0000unse |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-27768-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Friedman |first=William F. |year=1993 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe, Cryptographer (1936) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/40 40]–54 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Gargano |first=James W. |year=1967 |authorlink= |chapter=The Question of Poe's Narrators |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/165 165] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Glenn |first=Joshua |date=April 9, 2007 |authorlink= |title=The house of Poe – mystery solved! |newspaper=The Boston Globe |url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html |accessdate= |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026133552/http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html |archive-date=2012-10-26 |url-status=dead}}
* {{cite journal |last=Grayson |first=Eric |year=2005 |authorlink= |pages=56–77 |title=Weird Science, Weirder Unity: Phrenology and Physiognomy in Edgar Allan Poe |journal=Mode 1 |url=http://www.arts.cornell.edu/english/publications/mode/documents/grayson.html |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20131103205234/http://www.arts.cornell.edu/english/publications/mode/documents/grayson.html |archive-date=2013-11-03 |access-date=2018-09-15 |url-status=dead }}
* {{cite news |last=Hall |first=Wiley |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Poe Fan Takes Credit for Grave Legend |agency=Associated Press |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/books/news/2007-08-15-poe-fan_N.htm|newspaper=USA Today |accessdate= |ref=harv}}
* {{cite book|last=Harner |first=Gary Wayne |year=1990 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe in France: Baudelaire's Labor of Love |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Harrison |first=Edward |year=1987 |authorlink=Edward Robert Harrison |title=Darkness at Night: A Riddle of the Universe |url=https://archive.org/details/darknessatnightr00harr |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-19270-6 |ref=harv }}
* {{citation | last=Harrowitz | first=Nancy | chapter=The Body of the Detective Model: Charles S. Peirce and Edgar Allan Poe | pages=179–197 | editor=[[Umberto Eco]] | editor2=[[Thomas Sebeok]] | publication-date=1984 | title=The Sign of Three: Dupin, Holmes, Peirce | publisher=''History Workshop'', Indiana University Press | publication-place=Bloomington, IN | isbn=978-0-253-35235-4}}
* {{cite book |ref=harv |last=Hayes |first=Kevin J. |year=2002 |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1}}
* {{citation |last=Hecker |first=William J. |year=2005 |title=Private Perry and Mister Poe: The West Point Poems |location=Baton Rouge, LA |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-3054-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Hoffman |first=Daniel |year=1998 |origyear=1972 |authorlink=Daniel Hoffman |title=Poe Poe Poe Poe Poe Poe Poe |url=https://archive.org/details/poepoepoepoepoep0000hoff |location=Baton Rouge |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-2321-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Hungerford |first=Edward |year=1930 |authorlink= |pages=209–231 |title=Poe and Phrenology |journal=American Literature |volume=1 |ref=harv |doi=10.2307/2920231}}
* {{cite book |last=Huxley |first=Aldous |year=1967 |authorlink=Aldous Huxley |chapter=Vulgarity in Literature |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/32 32] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Jannaccone |first=Pasquale (preveo Peter Mitilineos) |year=1974 |authorlink= |title=The Aesthetics of Edgar Poe |journal=Poe Studies |volume=7 |issue=1 |pages= |url= |postscript= |ref=harv |doi=10.1111/j.1754-6095.1974.tb00224.x}}
* {{cite book |last=Kagle |first=Steven E. |year=1990 |authorlink= |chapter=The Corpse Within Us |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Kennedy |first=J. Gerald |year=1987 |authorlink= |title=Poe, Death, and the Life of Writing |url=https://archive.org/details/poedeathlife00kenn |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-03773-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Koster |first=Donald N. |year=2002 |authorlink= |chapter=Influences of Transcendentalism on American Life and Literature |title=Literary Movements for Students Vol. 1. |editor-last=Galens |editor-first=David |location=Detroit |publisher=Thompson Gale |isbn= |ref=harv }}
* {{cite book |last=Krutch |first=Joseph Wood |year=1926 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Study in Genius |url=https://archive.org/details/edgarallanpoestu0000krut |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |ref=harv }} (1992 reprint: {{ISBN|978-0-7812-6835-6}})
* {{cite book |last=Lake |first=Matt |year=2006 |authorlink= |title=Weird Maryland |url=https://archive.org/details/weirdmarylandyou0000lake |location=New York |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-3906-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Ljunquist |first=Kent |year=2002 |chapter=The poet as critic |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/7 7]–20 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe
|url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Maslin |first=Janet |date=June 6, 2006 |authorlink= |title=The Poe Shadow |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/2006/06/06/arts/06iht-bookwed.1903554.html |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Meyers |first=Jeffrey |authorlink= |year=1992 |title=Edgar Allan Poe: His Life and Legacy |url=https://archive.org/details/edgarallanpoehis0000meye_u7k6 |publisher=Cooper Square Press |location=New York |edition=Paperback |pages= |isbn=978-0-8154-1038-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Neimeyer |first=Mark |year=2002 |chapter=Poe and Popular Culture |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/205 205]–224 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Nelson |first=Randy F. |year=1981 |title=The Almanac of American Letters |url=https://archive.org/details/almanacofameric00nels |location=Los Altos, CA |publisher=William Kaufmann, Inc. |isbn=978-0-86576-008-0 |ref=harv }}
* {{cite news |author=New York Daily News |date=December 5, 2009 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's first book from 1827 sells for $662,500; record price for American literature |url=http://www.nydailynews.com/news/money/edgar-allan-poe-book-1827-sells-662-500-record-price-american-literature-article-1.432709 |accessdate=December 24, 2009 |ref=harv}}
* {{cite news |author=New York Times |date=May 20, 1894 |title=Emerson's Estimate of Poe |url=https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9A03E5D91630E033A25753C2A9639C94659ED7CF |accessdate=March 2, 2008 |ref=harv |work=The New York Times}}
* {{cite book |last=Ostram |first=John Ward |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=37–47 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871e.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Poe |first=Edgar Allan |date=November 1847 |title=Tale-Writing—Nathaniel Hawthorne |pages=252–256 |journal=Godey's Ladies Book |url=http://www.eapoe.org/works/CRITICSM/GLB47HN1.HTM |accessdate=March 24, 2007 |ref=harv }}
* {{cite web |author=PoeMuseum.org |year=2006 |title=Celebrate Edgar Allan Poe's 197th Birthday at the Poe museum |work= |url=http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105212647/http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archivedate=January 5, 2009 |ref=harv |deadurl=yes}}
* {{cite book |last=Quinn |first=Arthur Hobson |year=1998 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Critical Biography |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |url=http://eapoe.org/papers/misc1921/quinn00c.htm |isbn=978-0-8018-5730-0 |ref=harv }} (inicijalno izdano 1941. godine od strane izdavačke kuće New York: Appleton-Century-Crofts, Inc.)
* {{cite web |author=The Raven Society |year=2014 |authorlink= |title=History |work=[[University of Virginia]] alumni |url=http://aig.alumni.virginia.edu/raven/history/ |accessdate=May 18, 2014 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Rombeck |first=Terry |date=January 22, 2005 |authorlink= |title=Poe's little-known science book reprinted |journal=Lawrence Journal-World &amp; News |volume= |issue= |pages= |url=http://www2.ljworld.com/news/2005/jan/22/poes_littleknown_science/ |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv }}
* {{cite book |last=Rosenheim |first=Shawn James |year=1997 |authorlink= |title=The Cryptographic Imagination: Secret Writing from Edgar Poe to the Internet |url=https://archive.org/details/cryptographicima0000rose |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-0-8018-5332-6 |ref=harv }}
* {{citation |last=Royot |first=Daniel |year=2002 |chapter=Poe's Humor |pages=57–71 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Silverman |first=Kenneth |year=1991 |authorlink=Kenneth Silverman |title=Edgar A. Poe: Mournful and Never-Ending Remembrance |url=https://archive.org/details/edgarapoemournfu00silv |publisher=Harper Perennial |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-06-092331-0 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Smoot |first=George |last2=Davidson |first2=Keay |year=1994 |authorlink=George Smoot |title=Wrinkles in Time |url=https://archive.org/details/isbn_9780380720446 |location=New York |publisher=Harper Perennial |edition=Reprint |isbn=978-0-380-72044-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Sova |first=Dawn B. |year=2001 |title=Edgar Allan Poe A to Z: The Essential Reference to His Life and Work |publisher=Checkmark Books |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-8160-4161-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Stableford |first=Brian |year=2003 |authorlink=Brian Stableford |chapter=Science fiction before the genre |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780521016575/page/15 15]–31 |title=The Cambridge Companion to Science Fiction |url=https://archive.org/details/isbn_9780521016575 |editor-last=James |editor-first=Edward |editor2-last=Mendlesohn |editor2-first=Farah |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-01657-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Tresch |first=John |year=2002 |chapter=Extra! Extra! Poe invents science fiction |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/113 113]–132 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Van Hoy |first=David C. |date=2007 |authorlink= |title=The Fall of the House of Edgar |url=http://www.boston.com/news/local/articles/2007/02/18/the_fall_of_the_house_of_edgar/ |newspaper=The Boston Globe |accessdate= |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190325/http://www.boston.com/news/local/articles/2007/02/18/the_fall_of_the_house_of_edgar/ |archive-date=2016-03-03 |url-status=dead}}
* {{cite book |last=Walsh |first=John Evangelist |year=2000 |origyear=1968 |authorlink= |title=Poe the Detective: The Curious Circumstances behind 'The Mystery of Marie Roget' |location=New York |publisher=St. Martins Minotaur |isbn=978-0-8135-0567-1 |ref=harv }} (1968 edition printed by Rutgers University Press)
* {{cite book |last=Weekes |first=Karen |year=2002 | chapter=Poe's feminine ideal |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/148 148]–162 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. | title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Whalen |first=Terance | year=2001 |chapter=Poe and the American Publishing Industry |pages=[https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8/page/63 63]–94 | title=A Historical Guide to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8 |editor-last=Kennedy |editor-first=J. Gerald | location=New York | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512150-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Wilbur |first=Richard |year=1967 |chapter=The House of Poe |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/99 99] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}

=== Dodatna literatura ===
{{Refbegin}}
* {{Cite book|title=Poe: A Life Cut Short|last=Ackroyd|first=Peter|year=2008|publisher= Chatto &amp; Windus|location=London|isbn=978-0-7011-6988-6|author-link=Peter Ackroyd}}
* {{Cite book|title=Poe: A Biography|url=https://archive.org/details/poebiography00bitt|last=Bittner|first=William|year=1962 |publisher=Little, Brown and Company|location=Boston|isbn=0-316-09686-5}}
* {{cite book|title=The letters from George W. Eveleth to Edgar Allan Poe|volume=Volume 26 of Bulletin of the New York Public Library|first1=|last1=|first2=|last2=|author=George Washington Eveleth|editor=Thomas Ollive Mabbott|edition=reprint|year=1922|publisher=The New York Public Library|url=https://books.google.com/books?id=6j9bAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=bibliogroup:%22Bulletin+of+the+New+York+Public+Library%22| ref=harv }}
* {{Cite book |title=Poe |url=https://archive.org/details/isbn_9781578067213 |last=Hutchisson|first=James M. |year=2005 |publisher=University Press of Mississippi |location=Jackson |isbn=1-57806-721-9}}
* {{Cite book |title=Edgar Allan Poe: An Illustrated Companion to His Tell-Tale Stories|url=https://archive.org/details/edgarallanpoeill0000poeh|last=Poe|first=Harry Lee |year=2008 |publisher=Metro Books |location=New York |isbn=978-1-4351-0469-3 |author-link=Harry Lee Poe}}
* {{cite book |last=Pope-Hennessy |first=Una| year=1934 |title=Edgar Allan Poe, 1809–1849: A Critical Biography |publisher=Haskell House | location=New York| isbn=}}
* [[Marilynne Robinson|Robinson, Marilynne]], &quot;On Edgar Allan Poe&quot;, ''[[The New York Review of Books]]'', izd. LXII, br. 2 (5. veljače 2015), str.&amp;nbsp;4, 6.
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* {{Gutenberg author |id=Poe,+Edgar+Allan | name=Edgar Allan Poe}}
* {{Internet Archive author |sname=Edgar Allan Poe}}
* {{Librivox author |id=21}}
* [http://www.nps.gov/edal/index.htm Edgar Allan Poe National Historic Site]
* [http://www.eapoe.org/ Edgar Allan Poe Society in Baltimore]
* [http://www.poemuseum.org/ Poe Museum in Richmond, Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219123629/http://www.poemuseum.org/ |date=2009-12-19 }}
* [http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 Edgar Allan Poe's Personal Correspondence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223052915/http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 |date=2015-02-23 }} Shapell Manuscript Foundation
* [http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead/00109.xml&amp;query=edgar%20allen%20poe&amp;query-join=and Edgar Allan Poe's Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301185854/http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead%2F00109.xml&amp;query=edgar%20allen%20poe&amp;query-join=and |date=2012-03-01 }} at the [[Harry Ransom Center]] at [[The University of Texas at Austin]]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8301128.stm 'Funeral' honours Edgar Allan Poe] [[BBC News]] (with video) 2009-10-11
* [http://xroads.virginia.edu/~HYPER/POE/contents.html Selected Stories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112221713/http://xroads.virginia.edu/~Hyper/POE/contents.html |date=2016-01-12 }} from American Studies at the University of Virginia
* {{isfdb name|622}}

{{Edgar Allan Poe}}
{{Romantizam}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Životni vijek|1809|1849|Poe, Edgar Allan}}

[[Kategorija:Edgar Allan Poe| Poe, Edgar Allan]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Pisci kriminalističkih romana]]
[[Kategorija:Pisci horora]]
[[Kategorija:SF-pisci]]
[[Kategorija:Američki pjesnici]]
[[Kategorija:Američki dramski pisci]]
[[Kategorija:Pjesnici romantizma]]
[[Kategorija:Američki književni kritičari]]
[[Kategorija:Američki novinari]]
[[Kategorija:Američki oficiri]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Pisci romantizma]]</text>
      <sha1>tjxt6jifdcj5eab2p5st6k25n5315ge</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>29. septembra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23733</id>
    <revision>
      <id>42715019</id>
      <parentid>42705101</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:25:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42715019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20171" sha1="h4jx78osiivk7x0oipq94wa8eunxvpv" xml:space="preserve">&lt;div align=center&gt;
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[Popis godina|Godine]]&lt;br /&gt;
[[28. 9.|prethodni dan]] - [[30. 9.|sledeći dan]]
&lt;/div&gt;
----
{| style=&quot;float:right;&quot;
|-
|{{MesecAvgust}}
|-
|{{MesecSeptembar}}
|-
|{{MesecOktobar}}
|}
'''29. rujna/septembar''' ('''29. 9.''') je 272. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (273. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 93 dana.

== Događaji ==  
&lt;!-- * [[48]]. pr.n.e. — U [[Egiptu]] ubijen [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)|Gnej Pompej Veliki]], jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovođa, koji je [[69]]. godine pr.n.e. ugušio [[Third Servile War|Spartakov ustanak]], a [[61]]. osvojio [[Jerusalem|Jerusalim]]. [[Roman Senate|Rimski senat]] izabrao ga je za konzula [[52]], a vlast je izgubio nakon poraza od [[Julius Caesar (Gaius Julius Caesar)|Gaja Julija Cezara]] u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije čega se sklonio u [[Egipat]]. --&gt;
&lt;!-- — U [[Egiptu]] je ubijen [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)|Gnej Pompej Veliki]], jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovođa, koji je [[69]]. godine prije nove ere ugušio [[Third Servile War|Spartakov ustanak]], a [[61]]. osvojio [[Jerusalem|Jerusalim]]. [[Roman Senate|Rimski senat]] izabrao ga je za konzula [[52]], a vlast je izgubio nakon poraza od [[Julius Caesar (Gaius Julius Caesar)|Gaja Julija Cezara]] u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije čega se sklonio u [[Egipat]]. --&gt;   
&lt;!-- * [[106]]. p.n.e. — Rođen rimski vojskovođa i državnik [[Pompey (Gnaeus Pompeius Magnus)||Gnej Pompej Veliki]], osvajač [[Jerusalem|Jerusalima]] [[61]]. godine prije nove ere. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od [[71]]. do [[69]]. p. n. e. predvodio [[Spartacus|Spartak]], a glas velikog vojskovođe stekao je [[66]]. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem [[Mithridates VI of Pontus (Eupator Dionysius)|Mitridatom Šestim Eupatorom]], čime je učvrstio rimsku vlast u [[Anatolia (Asia Minor)|Maloj Aziji]]. Sa [[Gaius Julius Caesar|Gajem Julijem Cezarom]] i [[Marcus Licinius Crassus|Markom Licinijem Krasom]] [[60]]. godine p. n. e. stvorio je [[First Triumvirate|Prvi trijumvirat]], na šta je bio prinuđen, jer ga je [[Senat]] spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa [[Senatom]], koji ga je [[52]]. godine p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je vlast izgubio porazom od [[Gaius Julius Caesar|Cezara]] [[48]]. godine p. n. e. u bici kod [[Pharsalus (Battle of Pharsalus)|Farsale]], poslije koje se sklonio u [[Egipat]], gdje je ubijen. --&gt;
* [[522. pne.]] - Ubojstvom uzurpatora [[Smerdis]]a [[Darije Veliki]] osvaja vlast u [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskoj Monarhiji]].
* [[1066]]. – Iskrcavanjem [[Normani|normanskih]] trupa kod Pevenseya počela je borba za [[Engleska|englesko]] prijestolje na koje je pravo polagao [[William I Osvajač|Vilim]], vojvoda od Normandije. Vilim je osvojio vlast nekoliko tjedana poslije, kad je u [[Bitka kod Hastingsa|Bitci kod Hastingsa]] pobijedio kralja Harolda II.
* [[1399]]. – Henrik Bolingbroke, sin vojvode od Lancastera, uspio je zatvoriti engleskoga kralja [[Rikard II.|Rikarda II.]]. Time je okončana brutalna vladavina kuće Anjou-Plantegenet. Bolingbroke je nakon Richardove smrti u veljači [[1400]]. došao na englesko prijestolje kao [[Henrik IV., kralj Engleske|Henrik IV.]].  
&lt;!-- * [[1399]]. — Kralj [[Richard II of England|Richard II]] postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine. --&gt;   
&lt;!-- * [[1518]]. — Rođen italijanski slikar [[Tintoretto (Jacopo Comin)|Jacopo Tintoretto]], jedan od najvećih majstora [[16]]. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki utjecaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste (&quot;Tajna večera&quot;, &quot;Posljednji sud&quot;). --&gt; 
&lt;!-- — Rođen je italijanski slikar [[Tintoretto (Jacopo Comin)|Jacopo Tintoretto]], jedan od najvećih majstora [[16]]. vijeka, čuven po vještini postizanja izuzetnih svjetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste (&quot;Tajna večera&quot;, &quot;Posljednji sud&quot;). --&gt;   
&lt;!-- * [[1547]]. — Rođen je španski književnik [[Miguel de Cervantes|Miguel de Cervantes]].--&gt;
&lt;!-- * [[1573]]. — Rođen je italijanski slikar [[Caravaggio (Michelangelo Merisi da Caravaggio)|Michelangelo Merisi da Caravaggio]]. --&gt;    
&lt;!-- * [[1758]]. — Rođen engleski admiral [[Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|Horatio Nelson]], jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovom flotom]], a [[1805]]. nanio je katastrofalan poraz špansko-francuskoj floti kod [[Battle of Trafalgar|Trafalgara]]. --&gt; 
&lt;!-- — Rođen je engleski admiral [[Horatio Nelson, 1st Viscount Nelson|Horatio Nelson]], jedan od najvećih stratega u historiji pomorskih ratova. Odnio je ključne pobjede nad [[Napoléon Bonaparte|Napoleonovom flotom]], a [[1805]]. je nanio katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod [[Battle of Trafalgar|Trafalgara]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[1901]]. — Rođen je italijanski nuklearni fizičar [[Enrico Fermi|Enrico Fermi]], dobitnik [[Nobel Prize in Physics|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1938]]. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a [[2]]. decembra [[1942]]. u [[Chicago|Chicagu]] pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba. --&gt;
&lt;!-- — Rođen je italijanski nuklearni fizičar [[Enrico Fermi|Enrico Fermi]], dobitnik [[Nobel Prize in Physics|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1938]]. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a [[2]]. decembra [[1942]]. u [[Chicago|Čikagu]] pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba. --&gt;
&lt;!-- * [[1902]]. — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom &quot;Optužujem&quot;, u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u [[Dreyfus affair|Drajfusovoj aferi]]. --&gt;   
&lt;!-- — Umro je francuski pisac [[Émile Zola|Emile Zola]], tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor &quot;Tereze Raken&quot;, &quot;Žerminala&quot;, &quot;Nane&quot; i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898.) predsjedniku [[Francuske]] pod naslovom &quot;Optužujem&quot;, u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u &quot;Drajfusovoj aferi&quot;. --&gt;   
&lt;!-- * [[1904]]. — Rođen je ruski pisac [[Nikolai Ostrovsky|Nikolaj Aleksejevič Ostrovski]], tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana. Djela: romani &quot;Kako se kalio čelik&quot;, &quot;Rođeni u oluji&quot;. --&gt;  
 &lt;!-- * [[1911]]. — [[Italija]] objavila rat [[Turskoj]] i upala u libijsku provinciju [[Tripolitania|Tripolitaniju]]. --&gt; 
&lt;!-- — [[Italija]] je objavila rat [[Turskoj]] i upala u libijsku provinciju [[Tripolitania|Tripolitaniju]]. --&gt;   
&lt;!-- * [[1913]]. — [[Rudolf Diesel|Rudolf Diesel]], njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu [[English Channel (la Manche)|Lamanš]] prilikom putovanja iz [[Antwerp|Antwerpena]] u [[London|London]]. --&gt;  
&lt;!-- — [[Rudolf Diesel|Rudolf Diesel]], njemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893.), nestao je u moru u kanalu [[English Channel (la Manche)|Lamanš]] prilikom putovanja iz [[Antwerp|Antverpena]] u [[London|London]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[1918]]. — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala sa saveznicima primirje. --&gt;
&lt;!-- — [[Bugarska]] je nakon poraza na [[Macedonian Front|Solunskom frontu]] u [[Prvom svjetskom ratu]] potpisala primirje sa saveznicima (&quot;Solunsko primirje&quot;). --&gt;  
&lt;!-- * [[1923]]. — Na osnovu mandata [[League of Nations|Društva naroda]], [[Velika Britanija]] je uspostavila vlast u [[Palestini]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[1930]]. — Umro je ruski slikar [[Ilya Repin (Ilya Yefimovich Repin)|Ilja Jefimovič Rjepin]], glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki utjecaj na umjetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista (&quot;Burlaci na Volgi&quot;, &quot;Litija&quot;, &quot;Ivan Grozni i njegov sin Ivan&quot;, &quot;Hapšenje propagandista&quot;). --&gt;   
&lt;!-- * [[1938]]. — [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Njemačka]] potpisale sporazum u [[Munich (München)|Münchenu]] kojim je [[Njemačkoj]] dozvoljeno da pripoji [[Sudetenland|Sudetsku oblast]], dio [[Čehoslovačke]] sa njemačkom nacionalnom manjinom. [[Munich Agreement|Minhenski sporazum]] smatra se presudnim aktom kojim je [[Adolf Hitler|Hitleru]] otvoren put za otpočinjanje [[Drugog svjetskog rata]]. --&gt; 
&lt;!-- — [[Velika Britanija]], [[Francuska]], [[Italija]] i [[Njemačka]] potpisale su sporazum u [[Munich (München)|Minhenu]] kojim je [[Njemačkoj]] dozvoljeno da pripoji [[Sudetenland|Sudetsku oblast]], dio [[Čehoslovačke]] sa njemačkom nacionalnom manjinom. [[Munich Agreement|Minhenski sporazum]] smatra se presudnim aktom kojim je [[Adolf Hitler|Hitleru]] otvoren put za otpočinjanje [[Drugog svjetskog rata]]. --&gt;   
&lt;!-- * [[1940]]. — [[Rumunija]] je u [[Drugom svjetskom ratu]] istupila iz [[Balkan Pact|Balkanskog pakta]] koji je [[9]]. februara [[1934]]. u [[Athens|Atini]] zaključila s [[Jugoslavijom]], [[Turskom]] i [[Grčkom]].    
&lt;!-- * [[1941]]. — U [[Babi Yar|Babi Jaru]], kod [[Kiev|Kijeva]], [[Nijemci]] su u [[Drugom svjetskom ratu]] u masakru nad [[Jevrejima]], koji je trajao dva dana, pobili [[33.771]] civila, uključujući žene i djecu. --&gt;  
&lt;!-- * [[1941]]. — Za vrijeme [[Drugog svjetskog rata]], njemački nacisti izvršili su masakr nad [[Jevrejima]] u [[Babi Yar|Babi Jaru]], nedaleko od [[Kiev|Kijeva]]. Ubijeno je preko [[30.000]] ljudi, među kojima su bili žene, djeca i starci. --&gt;  
&lt;!-- * [[1941]]. — U [[Moscow|Moskvi]] u [[Drugom svjetskom ratu]] počela konferencija [[SSSR]], [[SAD]] i [[Velike Britanije]], na kojoj su [[Washington, D.C.|Vašington]] i [[London|London]] uslovili pomoć slanjem britanskih divizija na istočni front i stvaranjem vazduhoplovne baze [[SAD]] u Sibiru, što je [[Moscow|Moskva]] odbila. Ipak je sklopljen [[Povjerljivi protokol]], kojim su se [[SAD]] i [[Velika Britanija]] obavezale da narednih devet mjeseci šalju oružje i opremu [[Red Army|Crvenoj armiji]].  --&gt;   
&lt;!-- * [[1943]]. — Rodio se [[Lech Wałęsa|Lech Wałęsa]] poljski državnik i političar, prvi predsjednik demokratske [[Poljske]] i dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1983]]. godine. --&gt;
* [[1949]]. – [[Sovjetski Savez]] otkazao je sporazum prijateljstva s [[Jugoslavija|Jugoslavijom]] koji je bio sklopljen [[11. 4.|11. travnja]] [[1945]].   
&lt;!-- * [[1957]]. — U zapadnom [[Pakistanu]] poginulo je oko [[300]] ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni s naftom. --&gt;
&lt;!-- * [[1958]]. — Emitovan je prvi zajednički program [[TV]] odašiljača u [[Beogradu]], [[Zagrebu]] i [[Ljubljani]]. --&gt;
* [[1965]]. – Britanski premijer [[Harold Wilson]] pledirao je na laburističkom stranačkom danu u Blackpoolu za stvaranje zone bez atomskog oružja u Europi.   
&lt;!-- * [[1967]]. — [[International Monetary Fund|Međunarodni monetarni fond]] okupio je svojih [[106]] članica na sastanku u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]], gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema. --&gt;  
&lt;!-- — [[International Monetary Fund|Međunarodni monetarni fond]] okupio je svojih [[106]] članica na sastanku u [[Rio de Janeiro|Rio de Žaneiru]], gdje je odobrena reforma svjetskog monetarnog sistema. --&gt;  
&lt;!-- * [[1970]]. — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo je dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]], a [[5]]. oktobra je postao predsjednik države. Ubijen na vojnoj paradi u [[Kairu]] [[6]]. oktobra [[1981]]. od vlastitih vojnika. --&gt;
&lt;!-- — Potpredsjednik [[Egipta]] [[Anwar Sadat|Anvar el Sadat]] preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nasera]]. --&gt;
* [[1972]]. – [[Japan]] i [[Narodna Republika Kina|Kina]] dogovorili su normalizaciju odnosa i razmjenu veleposlanika. 
&lt;!-- — [[Japan]] i [[Kina]] normalizovali diplomatske odnose. --&gt; 
&lt;!-- — [[Japan]] i [[Kina]] su normalizovali diplomatske odnose. --&gt;  
&lt;!-- * [[1979]]. —  Predsjednik [[Ekvatorijalne Gvineje]] [[Francisco Macías Nguema|Francisco Macías Nguema]] zbačen sa vlasti u augustu [[1979]], a potom strijeljan pod optužbom da je kriv za genocid, izdaju, pronevjeru i sistematsko kršenje ljudskih prava.  --&gt;  
&lt;!-- * [[1988]]. — Mirovne snage [[United Nations|UN]]-a za [[40]]-godišnji rad dobile [[Nobel Peace Prize|Nobelovu nagradu za mir]]. --&gt;
&lt;!-- * [[1994]]. — Na sastanku ministara odbrane, zemalja članica [[NATO]] snaga postignut je dogovor da se pojačaju napadi na položaje Vojske [[Republike Srpske]] u [[Bosni i Hercegovini]]. --&gt;   
&lt;!-- * [[1994]]. — Ministri odbrane članica [[NATO|NATO]]-a na sastanku u [[Seville (Sevilla)|Sevilli]] odlučili da [[NATO|NATO]] pojača vazdušne napade na položaje bosanskih [[Srba]]. --&gt;
&lt;!-- * [[1999]]. — Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u [[Beogradu]], kada su pokušali da dođu do rezidencije predsjednika [[SR Jugoslavije]] [[Slobodana Miloševića]] i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom. --&gt;   
* [[2000]]. – Pozivu lidera [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratske opozicije Srbije]] na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja vlasti da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]] i [[Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.|kolubarski rudari]]. U narednim danima talas štrajkova zahvatio je cijelu [[Srbija|Srbiju]]. Počela je blokada magistralnih puteva.  
&lt;!-- ** — Visoki predstavnik za [[BiH]] [[Wolfgang Petritsch|Volfgang Petrič]] nametnuo [[Zakon o jedinstvenom pasošu BiH]]. --&gt;   
&lt;!-- * [[2001]]. — [[United Nations Security Council|Savjet bezbjednosti UN]]-a usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i sprečavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predviđeno uvođenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poštovala antiterorističke mjere. --&gt;
&lt;!-- * [[2002]]. — Afganistanski sportaši vratili su se na međunarodna takmičenja nakon osam godina neučestvovanja. Bili su dio [[14]]. [[Asian Games|Azijskih igara]] održanih u [[Busan|Pusanu]], u [[Južnoj Koreji]]. --&gt;    
&lt;!-- * [[2003]]. — Sud u [[Beogradu]] osudio je haške bjegunce [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. --&gt;
&lt;!-- — Sud u [[Beogradu]] osudio je haškog bjegunca [[Milana Lukića]] i [[Olivera Krsmanovića]] iz [[Višegrada]] (obojica u bjekstvu) i [[Dragutina Dragičevića]] iz [[Srebrenice]] na [[20]] godina, a [[Đorđa Ševića]] iz [[Rume]] na [[15]] godina zatvora za ubistvo [[16]] Bošnjaka iz mjesta [[Sjeverin]] oktobra [[1992]]. godine. --&gt;
* [[2010]] – Počeo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|opći štrajk radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko]].

== Rođenja ==
* [[106. pne.]] - [[Pompej|Pompej Veliki]], rimski političar i vojskovođa († [[48. pne.]]).  
* [[1509]]. ili [[1511]]. – [[Miguel Serveto]], španjolski liječnik i teolog († [[1553]].). 
&lt;!-- * [[1509]]. ili [[1511]]. — [[Miguel Serveto]], španjolski liječnik i teolog († [[1553]].). --&gt; 
* [[1518]]. – [[Tintoretto]], italijanski slikar († [[1594]].).
* [[1547]]. – [[Miguel de Cervantes]], španjolski pisac († [[1616]].). 
* [[1571]]. – [[Caravaggio]], talijanski slikar († [[1610]].). 
&lt;!-- * [[1571]]. — [[Caravaggio]], talijanski slikar († [[1610]].). --&gt;
* [[1758]]. – [[Horatio Nelson]], britanski pomorac i admiral († [[1805]].).
* [[1867]]. – [[Walther Rathenau]], njemački političar i industrijalac († [[1922]].). 
* [[1901]]. – [[Enrico Fermi]], italijanski fizičar († [[1954]].). 
&lt;!-- * [[1901]]. — [[Enrico Fermi]], italijanski fizičar  († [[1954]].). --&gt;
* [[1902]]. – [[Zdenko Strižić]], hrvatski arhitekt († [[1990]].). 
* [[1904]]. – [[Nikolaj Ostrovski]], sovjetski književnik socijalističkog realizma († [[1936]].). 
&lt;!-- * [[1904]]. — [[Nikolaj Ostrovski]], sovjetski književnik socijalističkog realizma († [[1936]].). --&gt; 
* [[1936]]. – [[Silvio Berlusconi]], talijanski poduzetnik, političar i državnik. 
* [[1938]]. – [[Greer Garson]], američka glumica († [[1996]].). 
&lt;!-- * [[1938]]. — [[Greer Garson]], američka glumica († [[1996]].). --&gt; 
* [[1943]]. – [[Lech Wałęsa|Lech Walesa]], poljski političar. 
* [[1951]]. – [[Michelle Bachelet]], čileanska socijalistička političarka i prva dama na mestu predsednika svoje zemlje. 
&lt;!-- * [[1951]]. — [[Michelle Bachelet]], čileanska socijalistička političarka i prva dama na mestu predsednika svoje zemlje. --&gt;
* [[1969]]. – [[Ivica Vastić]], umirovljeni hrvatski-austrijski nogometaš. 
* [[1973]]. – [[Hrvoje Šalković]], hrvatski pisac. 
&lt;!-- * [[1973]]. — [[Hrvoje Šalković]], hrvatski pisac. --&gt;
* [[1974]]. – [[Nebojša Milovanović]], srpski glumac.
&lt;!-- * [[1974]]. — [[Nebojša Milovanović]], srpski glumac. --&gt;
* [[1976]]. – [[Andriy Shevchenko]], ukrajinski nogometni reprezentativac. 
* [[1983]]. – [[Albert Celades López|Albert Celades]], bivši španjolski nogometaš i trener.
* [[1980]]. – [[Marija Borić]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
&lt;!-- * [[1980]]. — [[Marija Borić]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica. --&gt;
* [[1984]]. – [[Per Mertesacker]], njemački nogometaš. 
&lt;!-- * [[1984]]. — [[Per Mertesacker]], njemački nogometaš. --&gt; 
* [[1985]]. – [[Dani Pedrosa]], španjolski motociklist. 
&lt;!-- * [[1985]]. — [[Dani Pedrosa]], španjolski motociklist. --&gt;
* [[1988]]. – [[Kevin Durant]], američki profesionalni košarkaš. 
* [[1988]]. – [[Anja Alač]], srpska glumica. 
&lt;!-- * [[1988]]. — [[Anja Alač]], srpska glumica. --&gt;
* [[1991]]. – [[Adem Ljajić]], srpski nogometaš.
* 2001. – ''Jelena Bugarski''
.

== Smrti ==
* [[1833]]. – [[Ferdinand VII.]], španjolski kralj (* [[1784]].). 
* [[1839]]. – [[Friedrich Mohs]], njemački geolog i mineralog (* [[1773]].). 
&lt;!-- * [[1839]]. — [[Friedrich Mohs]], njemački geolog i mineralog (* [[1773]].). --&gt;
* [[1902]]. – [[Émile Zola]], francuski književnik (* [[1840]].). 
* [[1909]]. – [[Vladimir Vidrić]], hrvatski književnik (* [[1875]].).
* [[1910]]. – [[Winslow Homer]], američki slikar (* [[1836]].). 
* [[1930]]. – [[Ilja Rjepin]], ruski slikar i vajar (* [[1844]].). 
&lt;!-- * [[1930]]. — [[Ilja Rjepin]], ruski slikar i vajar (* [[1844]].). --&gt;
* [[1937]]. – [[Ray Ewry]], bio je američki atletičar, osmerostruki olimpijski pobjednik (* [[1873]].).
* [[1973]]. – [[W. H. Auden|Wystan Hugh Auden]], američki pjesnik engleskog porijekla (* [[1907]].).
* [[1990]]. – [[Alberto Moravia]], talijanski književnik (* [[1907]].)
* [[1991]]. – [[Milan Tepić]], major Jugoslovenske narodne armije i poslednji narodni heroj Jugoslavije (* [[1957]].). 
* [[1995]]. – [[Ljiljana &quot;Miška&quot; Janković]], srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica (* [[1935]].). 
&lt;!-- * [[1995]]. — [[Ljiljana &quot;Miška&quot; Janković]], srpska pozorišna, filmska i televizijska glumica (* [[1935]].). --&gt;
* [[2000]]. – [[Pierre Trudeau]], kanadski premijer Vlade (* [[1919]].)
.

== Blagdani ==
*
.
----
''Vidi takođe'': [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;
{{Mjeseci}}

&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;

[[Kategorija:Dani u godini]]</text>
      <sha1>h4jx78osiivk7x0oipq94wa8eunxvpv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1927.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23788</id>
    <revision>
      <id>42715029</id>
      <parentid>42714413</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T21:14:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Januar/Siječanj */</comment>
      <origin>42715029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40211" sha1="psubzr0kicc5fdx70yhahgfh9ujb2n5" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1927}}
Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1927''': &lt;br /&gt; [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.).
* 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - &quot;zvonki&quot;, kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46.
* 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom.
* 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.&lt;ref&gt;&quot;Streljanje bugarskih komita&quot;, Politika 2. jan. 1927, str. 5&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.&lt;ref&gt;&quot;Krvavi sukobi u Kastel Novom&quot;, Politika 3. jan. 1927, str. 3&lt;/ref&gt;
* [[2. 1.]] - U Meksiku počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929).
* 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?).
* [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa.
* [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu.
* [[10. 1.]] - Premijera filma &quot;[[Metropolis (film)|Metropolis]]&quot; u Berlinu.
* [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS&lt;ref&gt;&quot;Politika&quot; od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge&lt;/ref&gt;, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni.
* [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986).
* [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]].
* [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925).
* [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u.
* [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine).

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: &quot;Doručak na travi&quot;]]
[[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: &quot;Pijana lađa&quot;]]
* [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]).
* [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi.
* [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji.
* [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru).
* [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne.
* [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije).
* [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih.
* februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade).
* [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona).
* [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda.
* 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije.
* [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]].
* 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe.
* [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani &quot;Boža Kundak&quot;) na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već &quot;tajne sile&quot; protivne parlamentarizmu&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)&lt;/ref&gt; (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri&lt;ref&gt;East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227&lt;/ref&gt;) - Radić se ograđuje.
* [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941).

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland).
* [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih.
* [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''.
* [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih.
* [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva.
* [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS.
* 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)&lt;ref&gt;{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&amp;pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}&lt;/ref&gt;.
* [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960).
* 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''.
* [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka.
* [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, &quot;ne može trpeti&quot; - kriza sa Italijom.
* [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a.
* [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada.
* [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]]
* [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji.
* [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao &quot;ekran&quot;)&lt;ref&gt;[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
*   7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. 
* [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta.
* 9. 4. - U Pekingu uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]], pogubljen kasnije tokom meseca.
* [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu.
* [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]] - kineski [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50.
* 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske.
* [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]].
* [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade.
* [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]].
* [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog &quot;opscenosti&quot; u komadu ''Sex''.
* [[22. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]]
* [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju.
* [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''.
* [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]).
* 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa &quot;Belom pticom&quot; (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno.
* [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]].
* [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice.
* [[11. 5.]] - U SAD osnovana Akademija filmskih umetnosti i nauka (''[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]]'').
* [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži.
* [[15. 5.]] - Katastrofalni &quot;[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres&quot; u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX).
* [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi.
* maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''&quot;Kako deca varaju svoje roditelje&quot;''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece.
* [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]).
[[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]]
* [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]].
* [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi.
* 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58).
* [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929).
* [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije.
* [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina).

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;
* [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]].
* [[9. 6.]] - U SSSR pogubljeno 20 &quot;monarhista&quot; zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže.
* [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS.
* [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS).
* [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori [[11. 9.]]; rekonstrukcija vlade.
* [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće &quot;[[Aeroput]]&quot;, prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]).
* [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (ostaje nepunih godinu dana).
* [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana&lt;/ref&gt;.
* [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]].
* [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]], dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo.
* [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]]
* [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju.
* [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]].
* 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion.
* [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]].
* [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora.
* 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]].
* [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih.
* [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca.
* 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik.
* jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932).
* [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]].
* [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40).
* [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna.
* 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI).
* [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju.
* 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]]
* [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]].
* [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.).
* 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928.
* [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941).
* [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku.
* 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK.
* [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke.
* 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom &quot;Dan buđenja&quot;, snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''.
* [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima.
* [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru.
* [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 &quot;Vreme&quot;, 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)&lt;/ref&gt;.

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?).
* [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa.
* 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]].
* [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]].
* [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd.
* 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru.
* [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji.
* [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]].
* [[22. 9.]] - &quot;Meč dugog odbrojavanja&quot;: bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio.
* [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti).

* jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18.
* 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa.
* [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]).
* [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a.
* [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a.
[[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']]
* 6. 10. - Premijera filma &quot;[[The Jazz Singer|Džez pevač]]&quot;, prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh.
* [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav.
* [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]].
* [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka.
* oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]).
* [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]).
* [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima.
* [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi.
* [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]].
* [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih.
* [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru.
* [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]).
* [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat.
* [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]]
* [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]].
* [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon &quot;Cvijeta Zuzorić&quot;|umetničkog paviljona &quot;Cvijeta Zuzorić&quot;]] u Beogradu.
* [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom.
* [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji.
* [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]).
* [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS (&quot;Pariski pakt&quot;), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu.
* [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije.
* [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj).
* [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]].
* [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]]
* [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova &quot;trockističko-zinovjevskog bloka&quot; (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju.
* [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]].
* [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]].
* [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista.
* [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije.
* [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja.
* [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji.

=== Kroz godinu ===
* [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde.
* Nastali domaći filmovi &quot;[[Kralj Čarlstona]]&quot; i &quot;[[Grešnica bez greha]]&quot;.
* Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap.
* Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika.
* [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]])
* [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]])
* [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]])
* [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]])
* 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]])
* [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]])
* 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]])
* [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]])
* [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]])

* [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]])
* [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]])
* 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]])
* [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]])
* 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]])
* [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]])
* [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]])
* [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].)
* [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]])
* 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]])
* 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]])
* [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]])
* [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]])
* [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]])
* [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]])
* 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]])
* [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]])
* [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]])
* 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]])
* [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]])
* [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]])
* [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]])
* [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]])
* 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]])
* [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]])
* [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]])

* [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]])
* [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]])
* [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]])
* 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]])
* [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]])
* [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]])
* [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]])
* [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]])

* [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]])
* [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]])
* [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]])
* [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]])
* [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]])
* [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]])
* [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]])
* [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]])
* [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]])
* [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]])
* [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]])
* [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]])
* [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]])
* [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]])
* [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]])
* 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]])

* [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]])
* 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]])
* [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]])
* [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]])
* [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]])
* [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]])
* 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]])
* [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]])

* [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]])
* [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]])
* [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]])
* [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]])
* [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]])
* [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]])
* [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]])
* [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]])
* [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]])
* [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]])
* [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]])
* 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]])
* [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]])
* [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]])

* [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]])
* [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]])
* [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]])
* [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]])
* [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik
* [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]])
* [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]])

=== Kroz godinu ===
* [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]])
* [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]])
* [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]])
* [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]])
* [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]])
* [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]])
* [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]])

* [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].)
* [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]])
* [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]])
* febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO
* [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]])

* [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]])
* 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]])
* [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]])
* [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]])
* [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]])
* [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]])
* [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]])
* [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]])
* [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]])

* {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]])
* [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]])
* [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]])

* [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]])
* 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]])
* [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]])
* [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]])
* [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]])
* [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].)
* [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]])
* [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]])

* [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]])
* 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859)
* [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]])

* [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].)
* [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]])
* [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].)
* 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]])
* [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]])
* [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]])
* [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]])
* oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]])
* [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].)
* [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]])

* [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]])
* [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]])
* [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]])
* [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]])

* [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]])
* [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850)
* [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]])

=== Kroz godinu ===
* [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]])

== Nobelova nagrada za 1927. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'')
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret)

== Reference ==
{{reference}}

&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;
{{commonscat|1927}}

[[Kategorija:1920-e]]
[[Kategorija:20. vijek|27]]
[[Kategorija:Godine]]

[[nv:1901 – 1950]]</text>
      <sha1>psubzr0kicc5fdx70yhahgfh9ujb2n5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofija psihologije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26589</id>
    <revision>
      <id>42715555</id>
      <parentid>42241932</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2326" sha1="cvw321u82ewo7ukohg79du3k5r97cxf" xml:space="preserve">'''Filozofija psihologije''' odnosi se na pitanja koja se nalaze u [[Teorija|teorijskim]] osnovama moderne [[Psihologija|psihologije]] kao [[nauka|nauke]]. To su uglavnom sledeća pitanja, koja se odnose na osnove psihološke koncepte:
* Šta je [[Kognitivnost|kognitivni]] modul?
* Koje se psihološke pojave smatraju [[znanje]]m?
* Šta je [[urođenost]]?

Ova se disciplina takođe bavi i problemima koje postavljaju savremena istraživanja o tome da li su [[čovjek|ljudi]] zapravo [[Racionalnost|racionalna]] bića ili ne.

Na taj se način [[filozofija]] psihologije uglavnom bavi rezultatima istraživanja postignutih u oblasti [[Kognitivna nauka|kognitivne nauke]], [[Neurobiologija|neurobiologije]], [[umjetna inteligencija|veštačke inteligencije]] itd. Nasuprot tome, [[filozofija uma]] predstavljala je jednu od filozofskih disciplina još pre nego što je psihologija uopšte utemeljena kao područje naučnog istraživanja, a bavila se pitanjima o samoj prirodi [[um]]a, [[Kvalitet|kvalitativnim]] karakteristikama [[Iskustvo|iskustva]], te raspravama oko [[Dualizam|dualizma]] i [[Materijalizam|materijalizma]]. Ova pitanja prevazilaze uske okvire filozofije psihologije, pa se čak može reći i da celokupna psihologija i filozofija psihologije predstavljaju poddiscipline filozofije uma.

== Literatura ==
* [http://www.ucl.ac.uk/philosophy/LPSG/ London Philosophy Study Guide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620012953/http://www.ucl.ac.uk/philosophy/LPSG/PhilMath.htm |date=2009-06-20 }} sadrži mnoge predloge o tome šta se može pročitati u zavisnosti od interesovanja i stepena predznanja : [http://www.ucl.ac.uk/philosophy/LPSG/Psychology.htm Philosophy of psychology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090709110005/http://www.ucl.ac.uk/philosophy/LPSG/Psychology.htm |date=2009-07-09 }}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20170514163716/http://homepage.uibk.ac.at/~c720126/humanethologie/ws/medicus/block1/inhalt.html Theory of Psychology (Documents No. 8 and 9 in English)]
* [http://psychology.wikia.com/wiki/Kategorija:Philosophy Philosophy at the Psychology Wiki]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{stub-filoz}}

{{Filozofija-navigacija}}

[[Kategorija:Filozofija po temama]]
[[Kategorija:Psihologija]]</text>
      <sha1>cvw321u82ewo7ukohg79du3k5r97cxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nemanjići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>29104</id>
    <revision>
      <id>42714913</id>
      <parentid>42708855</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57985-34</username>
        <id>407145</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ laki</comment>
      <origin>42714913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10943" sha1="58ia0cxvhjw113nnew3ntlbq2kwpj39" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of the Nemanic Dynasty.svg|desno|bezokvira|253x253piksel]]
'''Nemanjići''' su srpska srednjovekovna [[dinastija]] koja je vladala [[Raška (država)|Raškom]] između 12. i 14. veka. Dinastija je nazvana po [[Stefan Nemanja|simoni]]

[[Stefan Nemanja|Nemanji]], osnivaču dinastije za koga se smatra da potiče iz mlađe grane dinastije [[Vukanovići|Vukanovića]].

Oko 1166. došlo je do smene vladarske porodice u Raškoj. Raški vladari [[Desa Vukanović|Desa]] i [[Uroš II Primislav|Uroš]] su smenjeni, a četiri brata – Tihomir, Stracimir, Miroslav i Stefan, sinovi vlastelina [[Zavida|Zavide]] – preuzimaju vlast.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 4)&lt;/ref&gt; Nova dinastija je bila isprva na čelu s [[Tihomir Zavidović|Tihomirom]]. Američki istoričar [[John Van Antwerp Fine Jr.|Fajn]] pretpostavlja da je vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] oko 1166. smenio Desu i postavio Tihomira za novog velikog župana, čime je dinastija Zavidovića preuzela vlast u Raškoj.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot; /&gt; Od početka vladavine Tihomira, teritorija Raške je bila podeljena između četiri brata. Tihomir, najstariji, bio je [[veliki župan]], ali ga je ubrzo 1168. smenio njegov mlađi brat [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;/&gt; Dinastija Nemanjića je vladala srpskom državom do 1371. godine.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Mnogi vladari iz porodice Nemanjića darivali su Crkvu zemljom i novcem. Kao rezultat toga, [[Stefan Nemanja]] i nekoliko njegovih naslednika kanonizovani su za [[svetac|svece]]. Prema Fajnu, Crkva je od vremena Stefana Nemanje podržavala novu dinastiju i prikazivala Nemanju kao osnivača Srbije. Fajn smatra da su zbog snažnog isticanja Stefana Nemanje u crkvenim spisima raniji periodi srpske istorije ostali slabije vidljivi u sačuvanim izvorima.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 41), The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Period vladavine dinastije Nemanjića obeležen je političkom konsolidacijom, teritorijalnom ekspanzijom i kulturnim napretkom srednjovekovne srpske države.

== Rodoslov ==
[[Datoteka:Genealogija Nemanjica.jpg|desno|300px|thumb|Genealogija Nemanjića]]
[[Stefan Nemanja]], veliki župan Srbije, oženio se Anom (Anastasijom) i s njom imao sinove [[Vukan Nemanjić|Vukana]], [[Stefan Nemanjić|Stefana]] (kasnije kralj Stefan Prvovenčani) i [[Rastko Nemanjić|Rastka]] (kasnije [[Sveti Sava]]) i dve ćerke.

[[Vukan Nemanjić]] je imao sinove [[Đorđe Nemanjić|Đorđa]], Stefana, [[Dimitrije Nemanjić|Dimitrija]] (Dmitra), Vladina i Rastka.

Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav [[knez Dimitrije Vratko|kneza Dimitrija Vratka]], a Dimitrije sina župana Nikolu i ćerku [[kneginja Milica|Milicu]] (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

[[kralj Stefan Prvovenčani|Kralj Stefan I Nemanjić]] se prvo oženio [[Jevdokija Nemanjić|Jevdokijom]], ćerkom vizantijskog Cara Aleksija III Anđela, ali je posle uzeo za ženu [[Ana Dandolo|Anu Dandolo]], unuku mletačkog dužda [[Enriko Dandolo|Enrika Dandola]]. Sa Anom je imao sinove [[kralj Stefan Radoslav|Radoslava]], [[kralj Stefan Vladislav|Vladislava]], [[Predislav Nemanjić|Predislava]] i [[Stefan Uroš I|Uroša I]] i ćerku Komninu. [[kralj Stefan Radoslav|Kralj Radoslav]] je za ženu uzeo Anu, ćerku solunskog despota i cara Teodora I Anđela. [[kralj Stefan Vladislav|Kralj Vladislav Nemanjić]] je za ženu uzeo Beloslavu, ćerku bugarskog cara Asena II i sa njom imao Stefana, Desu i još jednu ćerku (koja je bila udata za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop [[Sava II]].

[[Stefan Uroš I|Kralj Uroš I Nemanjić]] se oženio [[Jelena Anžujska|Jelenom Anžujskom]] i sa njom imao sinove [[Stefan Dragutin|Dragutina]], [[Stefan Uroš II Milutin|Milutina]] i Stefana. [[Stefan Dragutin|Kralj Dragutin Nemanjić]], sremski kralj, bio je oženjen Katalinom, ćerkom ugarskog kralja Stefana V, i sa njom imao [[Stefan Vladislav II|Vladislava]], Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udatu za Stepana I Kotromanića) i još jednu ćerku (udatu za [[Pavle Šubić|Pavla Šubića]]). [[Stefan Vladislav II|Vladislav]] je prvo bio oženjen [[Ana Morozini|Anom Morozini]], a kasnije ćerkom erdeljskog vojvode Ladislava Apora.
[[Stefan Uroš II Milutin|Kralj Milutin Nemanjić]] ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (srpkinja, vlastelinskog roda), druga je bila ćerka gospodara Tesalije Jovana I Anđela, treća Jelisaveta, ćerka ugarskog kralja Stefana V, četvrta Ana, ćerka bugarskog cara Georgija I Tertera, i peta [[kraljica Simonida|Simonida]], ćerka cara Andronika II Paleologa. Sa Jelisavetom je imao sina Konstantina, a s Anom ćerke Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu, kao i sina Stefana Dečanskog 
[[Stefan Uroš III Dečanski|Stefan Dečanski]] je prvo bio oženjen [[kraljica Teodora|Teodorom]], ćerkom bugarskog cara Smilca, sa kojom je imao [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], Dušicu i, po nekima, Jelenu, ženu Mladena III Šubića, ali se posle venčao Marijom, ćerkom vizantijskog Panipersevatsa Jovana Paleologa. Sa Marijom je imao Sinišu, Jelenu (udata za Mladena III Šubića) i Teodoru (udata za despota Dejana).
[[Stefan Uroš IV Dušan|Car Dušan Silni]] je bio oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Jovana Aleksandra, i sa njom imao sina [[Stefan Uroš V|Uroša V]] i Simeona Sinišu. Uroš se oženio Anom, ćerkom vlaškog vojvode Aleksandra.

[[Simeon Siniša Nemanjić|Simeon Siniša Paleolog]] bio je oženjen Tomaidom, ćerkom Jovana II Orsinija i Ane Paleolog, i sa njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (koja je bila udata za [[Toma Preljubović|Tomu Preljubovića]], despota Janjine, a zatim za Isaila del Buondelmontija). Stefan Duka je bio oženjen ćerkom Frančeska Đorđija, [[markgrof]]a Bodonice.

Od dve ćerke [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], jedna se udala za [[Manojlo Anđeo|despota Manojla Anđela]], solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, sa kojim je dobila [[Konstantin Tih Asena|Konstantina Tih Asena]], bugarskog cara.

== Stefan zajedničko vladarsko ime Nemanjića ==

Osnivač dinastije javlja se u pisanim izvorima kao [[Stefan Nemanja]]. Ime Nemanja bilo je njegovo lično ime, a ime Stefan, koje je nastalo od grčkog Stefanos (Στεφανοσ), to jest „onaj koji je krunisan, koji je ovenčan”, izgleda je upotrebljeno upravo u tom značenju. Svi njegovi naslednici koji su vladali ili su bili određeni za naslednike prestola takođe se javljaju i sa imenom Stefan, tj. ovenčani vladar. Pored vladarskog imena Stefan oni su imali i lično ime. Zato se svi naslednici Stefana Nemanje I u jednakoj meri mogu nazvati Stefan Nemanjić.
Nemanjići se u pisanim izvorima (poveljama) u pravilu javljaju potpisani samo sa zajedničkim vladarski imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju ređe su zapisivana. Prema pisanju [[Sveti Sava|Svetog Save]] u Studeničkom tipiku, njegov srednji brat koji je, verovatno 1196. godine, nasledio oca na velikožupanskom prestolu zvao se kao i njihov otac Stefan Nemanja.&lt;ref&gt;[http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx  Antologija srpske književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207025958/http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx |date=2018-12-07 }}, Sveti Sava, Sabrana dela, str. 69, 70, 75, 76. Pristupljeno 21. 5. 2016.&lt;/ref&gt; Savin srednji brat kod istoričara danas javlja samo pod zajedničkim imenom Stefan Nemanjić, ili kao Stefan Prvovenčani, ali većina ga ne naziva njegovim ličnim imenom [[Stefan Prvovenčani|Nemanja II]].

== Kult Nemanjića ==
Nemanjići su preko osamostaljene pravoslavne crkve svoje vladare proglašavali za svece, o čemu su se brinuli pri kraju zemaljskoga života, zidajući velike zadužbine.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]&lt;/ref&gt; [[Srpska pravoslavna crkva]] gotovo sve vladare iz dinastije Nemanjića slavi kao svece, i već vekovima neguje njihov kult. Zbog velikog broja svetaca, dinastija Nemanjića se ponekad naziva &quot;svetom lozom&quot; ili &quot;svetorodnom lozom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sveta loza Stefana Nemanje |url=http://www.rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |access-date=2007-06-10 |archive-date=2009-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144714/http://rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Светородна лоза Немањића |url=http://www.svetigora.com/node/7304 |access-date=2013-03-08 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304200147/http://www.svetigora.com/node/7304 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od glavnih vladara iz dinastije Nemanjića za svece nisu proglašeni kralj Radoslav, kralj Uroš I i car Dušan.&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |access-date=2013-03-12 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217180450/http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Dušan Nemanjić]], zbog carigradske anateme i oceubistva,&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;/&gt; nije kanonizovan.

Porodični grb Nemanjića, beli [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]] na crvenom polju, preuzet od [[Vizantijski grb|vizantijskog grba]] dinastije [[Paleolozi|Paleologa]], se danas nalazi na [[grb Srbije|grbu Republike Srbije]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Raška]]
* [[Dušanovo carstvo]]
* [[Istorija Srbije u srednjem veku]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Nemanja}}
* [[John Fine]], [http://www.press.umich.edu/7807/late_medieval_balkans?s=look_inside ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''], University of Michigan, 2009. 
* [[Željko Fajfrić]]: [http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index.html Sveta loza Stefana Nemanje], 1998. {{sr}}
* [http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html Rodoslov Nemanjića] {{en}}
* Jovan B. Markuš: [http://www.njegos.org/markus/index.htm Rodoslovi srpskih dinastija iz Zete i Crne Gore], Cetinje 2004. {{sr}}
* [[Radoslav Rotković]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]

{{Nemanjići}}

[[Kategorija:Nemanjići| ]]</text>
      <sha1>58ia0cxvhjw113nnew3ntlbq2kwpj39</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714915</id>
      <parentid>42714913</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:12:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57985-34</username>
        <id>407145</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Radovan Karadzic</comment>
      <origin>42714915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10982" sha1="8rg901jlwoezvvw8lj7dg8ypph8krzl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of the Nemanic Dynasty.svg|desno|bezokvira|253x253piksel]]
'''Nemanjići''' su srpska srednjovekovna [[dinastija]] koja je vladala [[Raška (država)|Raškom]] između 12. i 14. veka. Dinastija je nazvana po [[Stefan Nemanja|simoni]]

[[Stefan Nemanja|Nemanji]], osnivaču dinastije za koga se smatra da potiče iz mlađe grane dinastije simovi[[Vukanovići|ća]].

Oko 1166. došlo je do smene vladarske porodice u Raškoj. Raški vladari [[Desa Vukanović|suzana]] i [[Uroš II Primislav|srđana]] su smenjeni, a dva brata i dve sestre– jasna, snežana, Miroslav i Stefan, sinovi vlastelina [[Zavida|Zavide]] – preuzimaju vlast.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 4)&lt;/ref&gt; Nova dinastija je bila isprva na čelu s [[Tihomir Zavidović|jasne]]. Američki istoričar [[John Van Antwerp Fine Jr.|radosav]] pretpostavlja da je vizantijski car stevan i ilija oko 1166. smenio Jovana i postavio jasnu za novog velikog župana, čime je dinastija Zavidovića preuzela vlast u Raškoj.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot; /&gt; Od početka vladavine jasne, teritorija Raške je bila podeljena između dva brata i dve sestre. Jasna, najstariji, bio je [[veliki župan]], ali ga je ubrzo 1168. smenio njegov mlađi brat [[Stefan Nemanja|Stevan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;/&gt; Dinastija Nemanjića je vladala srpskom državom do 1371. godine.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Mnogi vladari iz porodice Nemanjića darivali su Crkvu zemljom i novcem. Kao rezultat toga, [[Stefan Nemanja|Stevan Nemanja]] i nekoliko njegovih naslednika kanonizovani su za [[svetac|svece]]. Prema radosava, Crkva je od vremena Stevana Nemanje podržavala novu dinastiju i prikazivala Nemanju kao osnivača Srbije. Radosav smatra da su zbog snažnog isticanja Stevana Nemanje u crkvenim spisima raniji periodi srpske istorije ostali slabije vidljivi u sačuvanim izvorima.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 41), The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Period vladavine dinastije Nemanjića obeležen je političkom konsolidacijom, teritorijalnom ekspanzijom i kulturnim napretkom srednjovekovne srpske države.

== Rodoslov ==
[[Datoteka:Genealogija Nemanjica.jpg|desno|300px|thumb|Genealogija Nemanjića]]
[[Stefan Nemanja]], veliki župan Srbije, oženio se Anom (Anastasijom) i s njom imao sinove [[Vukan Nemanjić|Vukana]], [[Stefan Nemanjić|Stefana]] (kasnije kralj Stefan Prvovenčani) i [[Rastko Nemanjić|Rastka]] (kasnije [[Sveti Sava]]) i dve ćerke.

[[Vukan Nemanjić]] je imao sinove [[Đorđe Nemanjić|Đorđa]], Stefana, [[Dimitrije Nemanjić|Dimitrija]] (Dmitra), Vladina i Rastka.

Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav [[knez Dimitrije Vratko|kneza Dimitrija Vratka]], a Dimitrije sina župana Nikolu i ćerku [[kneginja Milica|Milicu]] (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

[[kralj Stefan Prvovenčani|Kralj Stefan I Nemanjić]] se prvo oženio [[Jevdokija Nemanjić|Jevdokijom]], ćerkom vizantijskog Cara Aleksija III Anđela, ali je posle uzeo za ženu [[Ana Dandolo|Anu Dandolo]], unuku mletačkog dužda [[Enriko Dandolo|Enrika Dandola]]. Sa Anom je imao sinove [[kralj Stefan Radoslav|Radoslava]], [[kralj Stefan Vladislav|Vladislava]], [[Predislav Nemanjić|Predislava]] i [[Stefan Uroš I|Uroša I]] i ćerku Komninu. [[kralj Stefan Radoslav|Kralj Radoslav]] je za ženu uzeo Anu, ćerku solunskog despota i cara Teodora I Anđela. [[kralj Stefan Vladislav|Kralj Vladislav Nemanjić]] je za ženu uzeo Beloslavu, ćerku bugarskog cara Asena II i sa njom imao Stefana, Desu i još jednu ćerku (koja je bila udata za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop [[Sava II]].

[[Stefan Uroš I|Kralj Uroš I Nemanjić]] se oženio [[Jelena Anžujska|Jelenom Anžujskom]] i sa njom imao sinove [[Stefan Dragutin|Dragutina]], [[Stefan Uroš II Milutin|Milutina]] i Stefana. [[Stefan Dragutin|Kralj Dragutin Nemanjić]], sremski kralj, bio je oženjen Katalinom, ćerkom ugarskog kralja Stefana V, i sa njom imao [[Stefan Vladislav II|Vladislava]], Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udatu za Stepana I Kotromanića) i još jednu ćerku (udatu za [[Pavle Šubić|Pavla Šubića]]). [[Stefan Vladislav II|Vladislav]] je prvo bio oženjen [[Ana Morozini|Anom Morozini]], a kasnije ćerkom erdeljskog vojvode Ladislava Apora.
[[Stefan Uroš II Milutin|Kralj Milutin Nemanjić]] ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (srpkinja, vlastelinskog roda), druga je bila ćerka gospodara Tesalije Jovana I Anđela, treća Jelisaveta, ćerka ugarskog kralja Stefana V, četvrta Ana, ćerka bugarskog cara Georgija I Tertera, i peta [[kraljica Simonida|Simonida]], ćerka cara Andronika II Paleologa. Sa Jelisavetom je imao sina Konstantina, a s Anom ćerke Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu, kao i sina Stefana Dečanskog 
[[Stefan Uroš III Dečanski|Stefan Dečanski]] je prvo bio oženjen [[kraljica Teodora|Teodorom]], ćerkom bugarskog cara Smilca, sa kojom je imao [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], Dušicu i, po nekima, Jelenu, ženu Mladena III Šubića, ali se posle venčao Marijom, ćerkom vizantijskog Panipersevatsa Jovana Paleologa. Sa Marijom je imao Sinišu, Jelenu (udata za Mladena III Šubića) i Teodoru (udata za despota Dejana).
[[Stefan Uroš IV Dušan|Car Dušan Silni]] je bio oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Jovana Aleksandra, i sa njom imao sina [[Stefan Uroš V|Uroša V]] i Simeona Sinišu. Uroš se oženio Anom, ćerkom vlaškog vojvode Aleksandra.

[[Simeon Siniša Nemanjić|Simeon Siniša Paleolog]] bio je oženjen Tomaidom, ćerkom Jovana II Orsinija i Ane Paleolog, i sa njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (koja je bila udata za [[Toma Preljubović|Tomu Preljubovića]], despota Janjine, a zatim za Isaila del Buondelmontija). Stefan Duka je bio oženjen ćerkom Frančeska Đorđija, [[markgrof]]a Bodonice.

Od dve ćerke [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], jedna se udala za [[Manojlo Anđeo|despota Manojla Anđela]], solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, sa kojim je dobila [[Konstantin Tih Asena|Konstantina Tih Asena]], bugarskog cara.

== Stefan zajedničko vladarsko ime Nemanjića ==

Osnivač dinastije javlja se u pisanim izvorima kao [[Stefan Nemanja]]. Ime Nemanja bilo je njegovo lično ime, a ime Stefan, koje je nastalo od grčkog Stefanos (Στεφανοσ), to jest „onaj koji je krunisan, koji je ovenčan”, izgleda je upotrebljeno upravo u tom značenju. Svi njegovi naslednici koji su vladali ili su bili određeni za naslednike prestola takođe se javljaju i sa imenom Stefan, tj. ovenčani vladar. Pored vladarskog imena Stefan oni su imali i lično ime. Zato se svi naslednici Stefana Nemanje I u jednakoj meri mogu nazvati Stefan Nemanjić.
Nemanjići se u pisanim izvorima (poveljama) u pravilu javljaju potpisani samo sa zajedničkim vladarski imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju ređe su zapisivana. Prema pisanju [[Sveti Sava|Svetog Save]] u Studeničkom tipiku, njegov srednji brat koji je, verovatno 1196. godine, nasledio oca na velikožupanskom prestolu zvao se kao i njihov otac Stefan Nemanja.&lt;ref&gt;[http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx  Antologija srpske književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207025958/http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx |date=2018-12-07 }}, Sveti Sava, Sabrana dela, str. 69, 70, 75, 76. Pristupljeno 21. 5. 2016.&lt;/ref&gt; Savin srednji brat kod istoričara danas javlja samo pod zajedničkim imenom Stefan Nemanjić, ili kao Stefan Prvovenčani, ali većina ga ne naziva njegovim ličnim imenom [[Stefan Prvovenčani|Nemanja II]].

== Kult Nemanjića ==
Nemanjići su preko osamostaljene pravoslavne crkve svoje vladare proglašavali za svece, o čemu su se brinuli pri kraju zemaljskoga života, zidajući velike zadužbine.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]&lt;/ref&gt; [[Srpska pravoslavna crkva]] gotovo sve vladare iz dinastije Nemanjića slavi kao svece, i već vekovima neguje njihov kult. Zbog velikog broja svetaca, dinastija Nemanjića se ponekad naziva &quot;svetom lozom&quot; ili &quot;svetorodnom lozom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sveta loza Stefana Nemanje |url=http://www.rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |access-date=2007-06-10 |archive-date=2009-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144714/http://rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Светородна лоза Немањића |url=http://www.svetigora.com/node/7304 |access-date=2013-03-08 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304200147/http://www.svetigora.com/node/7304 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od glavnih vladara iz dinastije Nemanjića za svece nisu proglašeni kralj Radoslav, kralj Uroš I i car Dušan.&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |access-date=2013-03-12 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217180450/http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Dušan Nemanjić]], zbog carigradske anateme i oceubistva,&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;/&gt; nije kanonizovan.

Porodični grb Nemanjića, beli [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]] na crvenom polju, preuzet od [[Vizantijski grb|vizantijskog grba]] dinastije [[Paleolozi|Paleologa]], se danas nalazi na [[grb Srbije|grbu Republike Srbije]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Raška]]
* [[Dušanovo carstvo]]
* [[Istorija Srbije u srednjem veku]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Nemanja}}
* [[John Fine]], [http://www.press.umich.edu/7807/late_medieval_balkans?s=look_inside ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''], University of Michigan, 2009. 
* [[Željko Fajfrić]]: [http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index.html Sveta loza Stefana Nemanje], 1998. {{sr}}
* [http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html Rodoslov Nemanjića] {{en}}
* Jovan B. Markuš: [http://www.njegos.org/markus/index.htm Rodoslovi srpskih dinastija iz Zete i Crne Gore], Cetinje 2004. {{sr}}
* [[Radoslav Rotković]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]

{{Nemanjići}}

[[Kategorija:Nemanjići| ]]</text>
      <sha1>8rg901jlwoezvvw8lj7dg8ypph8krzl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714916</id>
      <parentid>42714915</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:31:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57985-34</username>
        <id>407145</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Laki</comment>
      <origin>42714916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10907" sha1="deb76hzkc8ps1d5ku9k05yqb6oqt3rt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of the Nemanic Dynasty.svg|desno|bezokvira|253x253piksel]]
'''Nemanjići'''su srpska srednjovekovna [[dinastija]] koja je vladala [[Raška (država)|Raškom]] između 12. i 14. veka. Dinastija je nazvana po Simoni

[[Stefan Nemanja|Nemanji]], osnivaču dinastije za koga se smatra da potiče iz mlađe grane dinastije simovi[[Vukanovići|ća]].

Oko 1166. došlo je do smene vladarske porodice u Raškoj. Raški vladari Suzana i Srđna su smenjeni, a dva brata i dve sestre– Jasna, Snežana, Nenad i Nikola, sinovi vlastelina [[Zavida|Zavide]] – preuzimaju vlast.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 4)&lt;/ref&gt; Nova dinastija je bila isprva na čelu s [[Jasne Zavidović]]. Američki istoričar Radosav pretpostavlja da je vizantijski car Stevan i Ilija oko 1166. smenio Jovana i postavili Jasnu za novog velikog župana, čime je dinastija Zavidovića preuzela vlast u Raškoj.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot; /&gt; Od početka vladavine Jasne, teritorija Raške je bila podeljena između dva brata i dve sestre. Jasna, najstariji, bio je [[veliki župan]], ali ga je ubrzo 1168. smenio njegov mlađi brat [[Stefan Nemanja|Stevan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;/&gt; Dinastija Nemanjića je vladala srpskom državom do 1371. godine.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Mnogi vladari iz porodice Nemanjića darivali su Crkvu zemljom i novcem. Kao rezultat toga, [[Stefan Nemanja|Stevan Nemanja]] i nekoliko njegovih naslednika kanonizovani su za [[svetac|svece]]. Prema radosavu, Crkva je od vremena Stevana Nemanje podržavala novu dinastiju i prikazivala Nemanju kao osnivača Srbije. Radosav smatra da su zbog snažnog isticanja Stevana Nemanje u crkvenim spisima raniji periodi srpske istorije ostali slabije vidljivi u sačuvanim izvorima.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 41), The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Period vladavine dinastije Nemanjića obeležen je političkom konsolidacijom, teritorijalnom ekspanzijom i kulturnim napretkom srednjovekovne srpske države.

== Rodoslov ==
[[Datoteka:Genealogija Nemanjica.jpg|desno|300px|thumb|Genealogija Nemanjića]]
[[Stefan Nemanja|Stevan Nemanja]], veliki župan Srbije, oženio se Anom (Anastasijom) i s njom imao sinove [[Vukan Nemanjić|Milana]], [[Stefan Nemanjić|Stevana]] (kasnije kralj Stefan Prvovenčani) i [[Rastko Nemanjić|Simona]] (kasnije [[Sveti Sava]]) i dve ćerke.

[[Vukan Nemanjić|Milan Nemanjić]] je imao sinove [[Đorđe Nemanjić|Đorđa]], Stefana, [[Dimitrije Nemanjić|Dimitrija]] (Dmitra), Vladina i Rastka.

Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav [[knez Dimitrije Vratko|kneza Dimitrija Vratka]], a Dimitrije sina župana Nikolu i ćerku [[kneginja Milica|Milicu]] (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

[[kralj Stefan Prvovenčani|Kralj Stevan I Nemanjić]] se prvo oženio [[Jevdokija Nemanjić|Jevdokijom]], ćerkom vizantijskog Cara Aleksija III Anđela, ali je posle uzeo za ženu [[Ana Dandolo|Anu Dandolo]], unuku mletačkog dužda [[Enriko Dandolo|Enrika Dandola]]. Sa Anom je imao sinove [[kralj Stefan Radoslav|Radosava]], [[kralj Stefan Vladislav|Vladislava]], [[Predislav Nemanjić|Predislava]] i [[Stefan Uroš I|Uroša I]] i ćerku Komninu. [[kralj Stefan Radoslav|Kralj Radosav]] je za ženu uzeo Anu, ćerku solunskog despota i cara Teodora I Anđela. [[kralj Stefan Vladislav|Kralj Vladislav Nemanjić]] je za ženu uzeo Beloslavu, ćerku bugarskog cara Asena II i sa njom imao Stefana, Desu i još jednu ćerku (koja je bila udata za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop [[Sava II]].

[[Stefan Uroš I|Kralj Uroš I Nemanjić]] se oženio [[Jelena Anžujska|Jelenom Anžujskom]] i sa njom imao sinove [[Stefan Dragutin|Dragutina]], [[Stefan Uroš II Milutin|Milutina]] i Stefana. [[Stefan Dragutin|Kralj Dragutin Nemanjić]], sremski kralj, bio je oženjen Katalinom, ćerkom ugarskog kralja Stefana V, i sa njom imao [[Stefan Vladislav II|Vladislava]], Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udatu za Stepana I Kotromanića) i još jednu ćerku (udatu za [[Pavle Šubić|Pavla Šubića]]). [[Stefan Vladislav II|Vladislav]] je prvo bio oženjen [[Ana Morozini|Anom Morozini]], a kasnije ćerkom erdeljskog vojvode Ladislava Apora.
[[Stefan Uroš II Milutin|Kralj Milutin Nemanjić]] ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (srpkinja, vlastelinskog roda), druga je bila ćerka gospodara Tesalije Jovana I Anđela, treća Jelisaveta, ćerka ugarskog kralja Stefana V, četvrta Ana, ćerka bugarskog cara Georgija I Tertera, i peta [[kraljica Simonida|Simonida]], ćerka cara Andronika II Paleologa. Sa Jelisavetom je imao sina Konstantina, a s Anom ćerke Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu, kao i sina Stefana Dečanskog 
[[Stefan Uroš III Dečanski|Stefan Dečanski]] je prvo bio oženjen [[kraljica Teodora|Teodorom]], ćerkom bugarskog cara Smilca, sa kojom je imao [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], Dušicu i, po nekima, Jelenu, ženu Mladena III Šubića, ali se posle venčao Marijom, ćerkom vizantijskog Panipersevatsa Jovana Paleologa. Sa Marijom je imao Sinišu, Jelenu (udata za Mladena III Šubića) i Teodoru (udata za despota Dejana).
[[Stefan Uroš IV Dušan|Car Dušan Silni]] je bio oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Jovana Aleksandra, i sa njom imao sina [[Stefan Uroš V|Uroša V]] i Simeona Sinišu. Uroš se oženio Anom, ćerkom vlaškog vojvode Aleksandra.

[[Simeon Siniša Nemanjić|Simeon Siniša Paleolog]] bio je oženjen Tomaidom, ćerkom Jovana II Orsinija i Ane Paleolog, i sa njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (koja je bila udata za [[Toma Preljubović|Tomu Preljubovića]], despota Janjine, a zatim za Isaila del Buondelmontija). Stefan Duka je bio oženjen ćerkom Frančeska Đorđija, [[markgrof]]a Bodonice.

Od dve ćerke [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], jedna se udala za [[Manojlo Anđeo|despota Manojla Anđela]], solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, sa kojim je dobila [[Konstantin Tih Asena|Konstantina Tih Asena]], bugarskog cara.

== Stefan zajedničko vladarsko ime Nemanjića ==

Osnivač dinastije javlja se u pisanim izvorima kao [[Stefan Nemanja]]. Ime Nemanja bilo je njegovo lično ime, a ime Stefan, koje je nastalo od grčkog Stefanos (Στεφανοσ), to jest „onaj koji je krunisan, koji je ovenčan”, izgleda je upotrebljeno upravo u tom značenju. Svi njegovi naslednici koji su vladali ili su bili određeni za naslednike prestola takođe se javljaju i sa imenom Stefan, tj. ovenčani vladar. Pored vladarskog imena Stefan oni su imali i lično ime. Zato se svi naslednici Stefana Nemanje I u jednakoj meri mogu nazvati Stefan Nemanjić.
Nemanjići se u pisanim izvorima (poveljama) u pravilu javljaju potpisani samo sa zajedničkim vladarski imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju ređe su zapisivana. Prema pisanju [[Sveti Sava|Svetog Save]] u Studeničkom tipiku, njegov srednji brat koji je, verovatno 1196. godine, nasledio oca na velikožupanskom prestolu zvao se kao i njihov otac Stefan Nemanja.&lt;ref&gt;[http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx  Antologija srpske književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207025958/http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx |date=2018-12-07 }}, Sveti Sava, Sabrana dela, str. 69, 70, 75, 76. Pristupljeno 21. 5. 2016.&lt;/ref&gt; Savin srednji brat kod istoričara danas javlja samo pod zajedničkim imenom Stefan Nemanjić, ili kao Stefan Prvovenčani, ali većina ga ne naziva njegovim ličnim imenom [[Stefan Prvovenčani|Nemanja II]].

== Kult Nemanjića ==
Nemanjići su preko osamostaljene pravoslavne crkve svoje vladare proglašavali za svece, o čemu su se brinuli pri kraju zemaljskoga života, zidajući velike zadužbine.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]&lt;/ref&gt; [[Srpska pravoslavna crkva]] gotovo sve vladare iz dinastije Nemanjića slavi kao svece, i već vekovima neguje njihov kult. Zbog velikog broja svetaca, dinastija Nemanjića se ponekad naziva &quot;svetom lozom&quot; ili &quot;svetorodnom lozom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sveta loza Stefana Nemanje |url=http://www.rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |access-date=2007-06-10 |archive-date=2009-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144714/http://rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Светородна лоза Немањића |url=http://www.svetigora.com/node/7304 |access-date=2013-03-08 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304200147/http://www.svetigora.com/node/7304 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od glavnih vladara iz dinastije Nemanjića za svece nisu proglašeni kralj Radoslav, kralj Uroš I i car Dušan.&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |access-date=2013-03-12 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217180450/http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Dušan Nemanjić]], zbog carigradske anateme i oceubistva,&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;/&gt; nije kanonizovan.

Porodični grb Nemanjića, beli [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]] na crvenom polju, preuzet od [[Vizantijski grb|vizantijskog grba]] dinastije [[Paleolozi|Paleologa]], se danas nalazi na [[grb Srbije|grbu Republike Srbije]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Raška]]
* [[Dušanovo carstvo]]
* [[Istorija Srbije u srednjem veku]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Nemanja}}
* [[John Fine]], [http://www.press.umich.edu/7807/late_medieval_balkans?s=look_inside ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''], University of Michigan, 2009. 
* [[Željko Fajfrić]]: [http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index.html Sveta loza Stefana Nemanje], 1998. {{sr}}
* [http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html Rodoslov Nemanjića] {{en}}
* Jovan B. Markuš: [http://www.njegos.org/markus/index.htm Rodoslovi srpskih dinastija iz Zete i Crne Gore], Cetinje 2004. {{sr}}
* [[Radoslav Rotković]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]

{{Nemanjići}}

[[Kategorija:Nemanjići| ]]</text>
      <sha1>deb76hzkc8ps1d5ku9k05yqb6oqt3rt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715037</id>
      <parentid>42714916</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:15:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-57985-34|~2026-57985-34]] ([[User talk:~2026-57985-34|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:DKjellby|DKjellby]]</comment>
      <origin>42708855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10924" sha1="22rkmpnu413f9nbmu0vg3pgkhhl1bo6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Coat of arms of the Nemanic Dynasty.svg|desno|bezokvira|253x253piksel]]
'''Nemanjići''' su srpska srednjovekovna [[dinastija]] koja je vladala [[Raška (država)|Raškom]] između 12. i 14. veka. Dinastija je nazvana po [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], osnivaču dinastije za koga se smatra da potiče iz mlađe grane dinastije [[Vukanovići|Vukanovića]].

Oko 1166. došlo je do smene vladarske porodice u Raškoj. Raški vladari [[Desa Vukanović|Desa]] i [[Uroš II Primislav|Uroš]] su smenjeni, a četiri brata – Tihomir, Stracimir, Miroslav i Stefan, sinovi vlastelina [[Zavida|Zavide]] – preuzimaju vlast.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 4)&lt;/ref&gt; Nova dinastija je bila isprva na čelu s [[Tihomir Zavidović|Tihomirom]]. Američki istoričar [[John Van Antwerp Fine Jr.|Fajn]] pretpostavlja da je vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] oko 1166. smenio Desu i postavio Tihomira za novog velikog župana, čime je dinastija Zavidovića preuzela vlast u Raškoj.&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot; /&gt; Od početka vladavine Tihomira, teritorija Raške je bila podeljena između četiri brata. Tihomir, najstariji, bio je [[veliki župan]], ali ga je ubrzo 1168. smenio njegov mlađi brat [[Stefan Nemanja]].&lt;ref name=&quot;John V. A 2009&quot;/&gt; Dinastija Nemanjića je vladala srpskom državom do 1371. godine.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Mnogi vladari iz porodice Nemanjića darivali su Crkvu zemljom i novcem. Kao rezultat toga, [[Stefan Nemanja]] i nekoliko njegovih naslednika kanonizovani su za [[svetac|svece]]. Prema Fajnu, Crkva je od vremena Stefana Nemanje podržavala novu dinastiju i prikazivala Nemanju kao osnivača Srbije. Fajn smatra da su zbog snažnog isticanja Stefana Nemanje u crkvenim spisima raniji periodi srpske istorije ostali slabije vidljivi u sačuvanim izvorima.&lt;ref&gt;John V. A. Fine, ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'' (p. 41), The University of Michigan Press, 2009. (str. 3)&lt;/ref&gt;

Period vladavine dinastije Nemanjića obeležen je političkom konsolidacijom, teritorijalnom ekspanzijom i kulturnim napretkom srednjovekovne srpske države.

== Rodoslov ==
[[Datoteka:Genealogija Nemanjica.jpg|desno|300px|thumb|Genealogija Nemanjića]]
[[Stefan Nemanja]], veliki župan Srbije, oženio se Anom (Anastasijom) i s njom imao sinove [[Vukan Nemanjić|Vukana]], [[Stefan Nemanjić|Stefana]] (kasnije kralj Stefan Prvovenčani) i [[Rastko Nemanjić|Rastka]] (kasnije [[Sveti Sava]]) i dve ćerke.

[[Vukan Nemanjić]] je imao sinove [[Đorđe Nemanjić|Đorđa]], Stefana, [[Dimitrije Nemanjić|Dimitrija]] (Dmitra), Vladina i Rastka.

Samo je župan Dimitrije imao potomke, sina Vratislava, Vratislav [[knez Dimitrije Vratko|kneza Dimitrija Vratka]], a Dimitrije sina župana Nikolu i ćerku [[kneginja Milica|Milicu]] (koja se udala za kneza Lazara Hrebeljanovića).

[[kralj Stefan Prvovenčani|Kralj Stefan I Nemanjić]] se prvo oženio [[Jevdokija Nemanjić|Jevdokijom]], ćerkom vizantijskog Cara Aleksija III Anđela, ali je posle uzeo za ženu [[Ana Dandolo|Anu Dandolo]], unuku mletačkog dužda [[Enriko Dandolo|Enrika Dandola]]. Sa Anom je imao sinove [[kralj Stefan Radoslav|Radoslava]], [[kralj Stefan Vladislav|Vladislava]], [[Predislav Nemanjić|Predislava]] i [[Stefan Uroš I|Uroša I]] i ćerku Komninu. [[kralj Stefan Radoslav|Kralj Radoslav]] je za ženu uzeo Anu, ćerku solunskog despota i cara Teodora I Anđela. [[kralj Stefan Vladislav|Kralj Vladislav Nemanjić]] je za ženu uzeo Beloslavu, ćerku bugarskog cara Asena II i sa njom imao Stefana, Desu i još jednu ćerku (koja je bila udata za Đura Kačića, omiškog kneza). Predislav se zamonašio i postao episkop humski arhiepiskop [[Sava II]].

[[Stefan Uroš I|Kralj Uroš I Nemanjić]] se oženio [[Jelena Anžujska|Jelenom Anžujskom]] i sa njom imao sinove [[Stefan Dragutin|Dragutina]], [[Stefan Uroš II Milutin|Milutina]] i Stefana. [[Stefan Dragutin|Kralj Dragutin Nemanjić]], sremski kralj, bio je oženjen Katalinom, ćerkom ugarskog kralja Stefana V, i sa njom imao [[Stefan Vladislav II|Vladislava]], Uroša (kasnije monah Stefan), Jelisavetu (udatu za Stepana I Kotromanića) i još jednu ćerku (udatu za [[Pavle Šubić|Pavla Šubića]]). [[Stefan Vladislav II|Vladislav]] je prvo bio oženjen [[Ana Morozini|Anom Morozini]], a kasnije ćerkom erdeljskog vojvode Ladislava Apora.
[[Stefan Uroš II Milutin|Kralj Milutin Nemanjić]] ženio se pet puta: prva žena mu je bila Jelena (srpkinja, vlastelinskog roda), druga je bila ćerka gospodara Tesalije Jovana I Anđela, treća Jelisaveta, ćerka ugarskog kralja Stefana V, četvrta Ana, ćerka bugarskog cara Georgija I Tertera, i peta [[kraljica Simonida|Simonida]], ćerka cara Andronika II Paleologa. Sa Jelisavetom je imao sina Konstantina, a s Anom ćerke Anu (udala se za Mihaila Šišmana, bugarskog cara) i Zoricu, kao i sina Stefana Dečanskog 
[[Stefan Uroš III Dečanski|Stefan Dečanski]] je prvo bio oženjen [[kraljica Teodora|Teodorom]], ćerkom bugarskog cara Smilca, sa kojom je imao [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], Dušicu i, po nekima, Jelenu, ženu Mladena III Šubića, ali se posle venčao Marijom, ćerkom vizantijskog Panipersevatsa Jovana Paleologa. Sa Marijom je imao Sinišu, Jelenu (udata za Mladena III Šubića) i Teodoru (udata za despota Dejana).
[[Stefan Uroš IV Dušan|Car Dušan Silni]] je bio oženjen Jelenom, sestrom bugarskog cara Jovana Aleksandra, i sa njom imao sina [[Stefan Uroš V|Uroša V]] i Simeona Sinišu. Uroš se oženio Anom, ćerkom vlaškog vojvode Aleksandra.

[[Simeon Siniša Nemanjić|Simeon Siniša Paleolog]] bio je oženjen Tomaidom, ćerkom Jovana II Orsinija i Ane Paleolog, i sa njom imao Jovana Uroša, Stefana Duku i Mariju Angelinu Dukenu (koja je bila udata za [[Toma Preljubović|Tomu Preljubovića]], despota Janjine, a zatim za Isaila del Buondelmontija). Stefan Duka je bio oženjen ćerkom Frančeska Đorđija, [[markgrof]]a Bodonice.

Od dve ćerke [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]], jedna se udala za [[Manojlo Anđeo|despota Manojla Anđela]], solunskog despota i cara, a druga za nekog Asena, sa kojim je dobila [[Konstantin Tih Asena|Konstantina Tih Asena]], bugarskog cara.

== Stefan zajedničko vladarsko ime Nemanjića ==

Osnivač dinastije javlja se u pisanim izvorima kao [[Stefan Nemanja]]. Ime Nemanja bilo je njegovo lično ime, a ime Stefan, koje je nastalo od grčkog Stefanos (Στεφανοσ), to jest „onaj koji je krunisan, koji je ovenčan”, izgleda je upotrebljeno upravo u tom značenju. Svi njegovi naslednici koji su vladali ili su bili određeni za naslednike prestola takođe se javljaju i sa imenom Stefan, tj. ovenčani vladar. Pored vladarskog imena Stefan oni su imali i lično ime. Zato se svi naslednici Stefana Nemanje I u jednakoj meri mogu nazvati Stefan Nemanjić.
Nemanjići se u pisanim izvorima (poveljama) u pravilu javljaju potpisani samo sa zajedničkim vladarski imenom Stefan, a njihova lična imena koja su dobili po rođenju ređe su zapisivana. Prema pisanju [[Sveti Sava|Svetog Save]] u Studeničkom tipiku, njegov srednji brat koji je, verovatno 1196. godine, nasledio oca na velikožupanskom prestolu zvao se kao i njihov otac Stefan Nemanja.&lt;ref&gt;[http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx  Antologija srpske književnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181207025958/http://www.antologijasrpskeknjizevnosti.rs/ASK_SR_AzbucnikPisaca.aspx |date=2018-12-07 }}, Sveti Sava, Sabrana dela, str. 69, 70, 75, 76. Pristupljeno 21. 5. 2016.&lt;/ref&gt; Savin srednji brat kod istoričara danas javlja samo pod zajedničkim imenom Stefan Nemanjić, ili kao Stefan Prvovenčani, ali većina ga ne naziva njegovim ličnim imenom [[Stefan Prvovenčani|Nemanja II]].

== Kult Nemanjića ==
Nemanjići su preko osamostaljene pravoslavne crkve svoje vladare proglašavali za svece, o čemu su se brinuli pri kraju zemaljskoga života, zidajući velike zadužbine.&lt;ref name=&quot;Rotković&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]&lt;/ref&gt; [[Srpska pravoslavna crkva]] gotovo sve vladare iz dinastije Nemanjića slavi kao svece, i već vekovima neguje njihov kult. Zbog velikog broja svetaca, dinastija Nemanjića se ponekad naziva &quot;svetom lozom&quot; ili &quot;svetorodnom lozom&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sveta loza Stefana Nemanje |url=http://www.rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |access-date=2007-06-10 |archive-date=2009-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118144714/http://rastko.org.yu/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Светородна лоза Немањића |url=http://www.svetigora.com/node/7304 |access-date=2013-03-08 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304200147/http://www.svetigora.com/node/7304 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od glavnih vladara iz dinastije Nemanjića za svece nisu proglašeni kralj Radoslav, kralj Uroš I i car Dušan.&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |access-date=2013-03-12 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217180450/http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/uzvisi-se |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Dušan Nemanjić]], zbog carigradske anateme i oceubistva,&lt;ref name=&quot;Archive copy&quot;/&gt; nije kanonizovan.

Porodični grb Nemanjića, beli [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]] na crvenom polju, preuzet od [[Vizantijski grb|vizantijskog grba]] dinastije [[Paleolozi|Paleologa]], se danas nalazi na [[grb Srbije|grbu Republike Srbije]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Raška]]
* [[Dušanovo carstvo]]
* [[Istorija Srbije u srednjem veku]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Nemanja}}
* [[John Fine]], [http://www.press.umich.edu/7807/late_medieval_balkans?s=look_inside ''The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest''], University of Michigan, 2009. 
* [[Željko Fajfrić]]: [http://www.rastko.rs/istorija/loza_nemanjica/index.html Sveta loza Stefana Nemanje], 1998. {{sr}}
* [http://genealogy.euweb.cz/balkan/balkan5.html Rodoslov Nemanjića] {{en}}
* Jovan B. Markuš: [http://www.njegos.org/markus/index.htm Rodoslovi srpskih dinastija iz Zete i Crne Gore], Cetinje 2004. {{sr}}
* [[Radoslav Rotković]]: [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]

{{Nemanjići}}

[[Kategorija:Nemanjići| ]]</text>
      <sha1>22rkmpnu413f9nbmu0vg3pgkhhl1bo6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Queens of the Stone Age</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33413</id>
    <revision>
      <id>42715529</id>
      <parentid>42320812</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:21:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>128435</id>
      </contributor>
      <origin>42715529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4471" sha1="02k7y3962bc6c216pjsi1o7dyr617wn" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime                  = Queens Of The Stone Age
| tip                  = skupina
| slika                = QOTSA mg 5853.jpg
| veličina             = 320px
| opis                 = S lijeva na desno: [[Josh Homme]], [[Dean Fertita]] i [[Michael Shuman]] na festivalu [[Eurockéennes]] ([[2007.]])
| alias                = Gamma Ray (1996–1997)
| ime_po_rođenju       =
| datum_rođenja        = 
| mjesto_rođenja       = 
| datum_smrti          = 
| mjesto_smrti         =
| osnivanje            = [[1996.]] 
| mjesto_osnivanja     = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Palm Desert, California|Palm Desert]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| prebivalište         =
| zanimanje            =
| ostale_aktivnosti    =
| žanr                 =  [[alternativni rock]], [[stoner rock]], [[hard rock]]
| instrument           = 
| godine_aktivnosti    = [[1996.]] - ''danas''
| label                = [[Matador Records|Matador]], [[Universal Music|MCA Music, Inc.]], [[Interscope Records|Interscope]], [[Rekords Rekords]], [[Roadrunner Records|Roadrunner]]
| povezani_izvođači    = [[Eagles of Death Metal]], [[Fififf Teeners]], [[Kyuss]], [[Mondo Generator]], [[Sweethead]], [[The Dead Weather]], [[The Desert Sessions]], [[Them Crooked Vultures]], [[Mini Mansions]]
| uticaj_od            =
| uticaj_na            = 
| sadašnji_članovi     = [[Josh Homme]]&lt;br/&gt;[[Troy Van Leeuwen]]&lt;br/&gt;[[Dean Fertita]]&lt;br/&gt;[[Michael Shuman]]&lt;br/&gt;[[Jon Theodore]]
| bivši_članovi        = [[Mark Lanegan]]&lt;br/&gt;[[Dave Catching]]&lt;br/&gt;[[Brendon McNichol]]&lt;br/&gt;[[Nick Oliveri]]&lt;br/&gt;[[Alain Johannes]]&lt;br/&gt;[[Alfredo Hernández]]&lt;br/&gt;[[Gene Trautmann]]&lt;br/&gt;[[Dave Grohl]]&lt;br/&gt;[[Joey Castillo]]
| nagrade              =
| website              = {{URL|www.qotsa.com}}
}}
'''Queens of the Stone Age''' su [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[Hard rock]] sastav, poznati po glasnoj glazbi i maštovitim [[video spot]]ovima.

== Članovi ==

=== Trenutna postava ===

* ''' [[Joshua Homme]]'''
* '''[[Troy Van Leeuwen]]'''
* ''' [[Joey Castillo]]'''
* '''[[Dean Fertita]]'''
* '''[[Michael Shuman]]'''
* ''' [[Anubis Montagner]]'''

=== Bivši članovi ===

* ''Gitaristi''
** Brendon McNichol ([[2000]].- [[2002]].)
** David Catching ([[1998]].- 2000.)
** Mario Lalli ([[1999]]., samo sedamnaest dana)
** John McBain ([[1997]].- 1998.)
* ''Basisti''
** [[Nick Oliveri]] (1998.- [[2004]].)
** Van &quot;The Kid&quot; Conner (1998.)
** Mike Johnson (1998.)
* ''Bubnjari''
** [[Dave Grohl]] (2002.)
** Gene Trautmann (1999.- 2002.)
** Alfredo Hernandez (1998.- 1999.)
** Matt Cameron (1997.)

== Historija ==

Izvorno pod nazivom ''Gamma Ray'', Queens of the Stone Age, u početku sastavljeni samo od pjevača i gitarista [[Josh Homme|Josha Hommea]] i bubnjara [[Alfredo Hernandez|Alfreda Hernandeza]], pokušavali su se riješiti etikete ''napušenog [[rock and Roll|rocka]]'' koja ih je pratila u bivšem sastavu ''Kyuss''. Razvili su specifičnu vrsti monotono repetitivnog, teškog zvuka koji Homme opisuje kao &quot;robotski rock&quot;. Kroz godine, Queens su izdali četiri vrlo hvaljena albuma, najzapaženiji od njih [[Songs for the Deaf]] iz [[2002]]. godine, i danas su miljenici kritike, smatrani najboljim eklektičnim i inovativnim sastavom rock-glazbe. Njihov peti album [[Era vulgaris]] izašao je krajem šestog mjeseca ([[2007]].) godine

== Diskografija ==

=== Albumi ===

* ''[[Queens of the Stone Age (album)|Queens of the Stone Age]]'' ([[1998]].)
* ''[[R (album)|R]], poznat i kao ''[[Rated R]] ([[2000]].)
* ''[[Songs for the Deaf]]'' ([[2002]].)
* ''[[Lullabies to Paralyze]]'' ([[2005]].)
* ''[[Era vulgaris]]'' ([[2007]].)
* ''...Like Clockwork'' ([[2013]].)
* ''Villains'' ([[2017]].)
* ''In Times New Roman...'' ([[2023]].)
* ''Perfecth'' ([[2026]].)

=== Singlovi ===

* ''[[If Only]]'' ([[1999]].)
* ''[[The Lost Art of Keeping a Secret]]'' ([[2000]].)
* ''[[Feel Good Hit of the Summer]]'' ([[2000]].)
* ''[[No One Knows]]'' ([[2002]].)
* ''[[Go With the Flow]]'' ([[2003]].)
* ''[[First It Giveth]]'' ([[2003]].)
* ''[[Little Sister]]'' ([[2005]].)
* ''[[In My Head]]'' ([[2005]].)
* ''[[Burn The Witch]]'' ([[2005]].)
* ''[[Sick, Sick, Sick]]'' ([[2007]].)
* ''[[3's &amp; 7's]]''([[2007]].)
=== DVD ===

* ''[[Over The Years And Trough The Woods]]'' ([[2005]].)

== Vanjske veze ==

* [http://www.qotsa.com/ Službene web-stranice sastava QOTSA]
{{Commonscat|Queens of the Stone Age}}

[[Kategorija:Američke muzičke grupe]]
[[Kategorija:Rock]]</text>
      <sha1>02k7y3962bc6c216pjsi1o7dyr617wn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>KK Partizan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34230</id>
    <revision>
      <id>42715024</id>
      <parentid>42705513</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:18:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57910-67</username>
        <id>407274</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37218" sha1="a99k925ezm7y26oxfitoki0s7083bwd" xml:space="preserve">{{Košarkaški klub2
|ime = KK Partizan Mozzart Bet
|slika =
|nadimak =Crno-beli
|liga =ABA liga 2026/27
Euroleague 2026/27

|osnovan =[[4. oktobar]] [[1945]].
|dvorana =[[Beogradska arena]]&lt;br /&gt;(kapacitet: 18.365)
|lokacija =[[Beograd]], [[Srbija]]
|boje ={{color box|black}} {{color box|white}} 
|predsednik ={{zas|Srbija}} [[Ostoja Mijailović]]
|trener = [[Joan Peñarroya]]
|titule =1 [[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]]&lt;br /&gt; 3 [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]&lt;br /&gt; 23 [[Košarkaška liga Srbije|Nacionalnih šampionata]]&lt;br /&gt; 16 [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Nacionalnih kupova]]&lt;br /&gt; 8 [[Jadranska liga u košarci|Jadranskih liga]]
|veb sajt =[http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| website       = [http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| h_body        = ffffff
| h_pattern_b   = _black_thin_stripes
| h_shorts      = ffffff
| h_pattern_s   = _kappaaway
| a_body        = ffffff
| a_pattern_b   = _thinstripesonblack
| a_shorts      = ffffff
| a_pattern_s   = _kappahome
}}
'''KK Partizan''' je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]ški klub iz [[Beograd]]a, takodje je poznat kao najnesrecnini klub na svetu. Dvadeset tri puta je osvajao [[košarkaška liga Srbije|nacionalno prvenstvo]], trinaest puta nacionalni kup, osam puta [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]], a takođe je osvojio i [[Evroliga|Kup evropskih šampiona]] [[1992]], iako je te sezone, zbog rata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odigrao samo jednu utakmicu pred svojim navijačima. Partizan je osvojio i tri [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] [[1978]], [[1979]]. i [[1989]]. godine. KK Partizan je prvi košarkaški klub iz Srbije koji je odigrao zvaničnu utakmicu sa NBA timovima.

== Historija ==
=== Osnivanje i prve godine (1945-1971) ===
Klub je osnovan u 4. Oktobra 1945. godine u Domu vojske u Beogradu kao Fiskulturno društvo Centralnog doma vojske Jugoslovenske narodne armije, klub su oformili i vodili mladi oficiri i veterani Španskog građanskog rata, među kojima su vodeći bili Koča Popović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović Tempo, Bogdan Vujošević, Mijalko Todorović, Otmar Kreačić, Božo Švarc kao i Ratko &quot;Čoče&quot; Vujović koji je bio i prvi predsednik kluba.&lt;ref&gt;[https://partizan.basketball/istorijat Istorijat/Timeline]&lt;/ref&gt;

Zatim, Partizan je nastao kao košarkaška sekcija Sportskog društva Centralnog doma [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Sportsko društvo CDJA Partizan osnovano je [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1945]]. Košarkaška sekcija CDJA Partizan nastala je od košarkaške reprezentacije Jugoslovenske armije, koja je 1945. godine osvojila prvenstvo države na turniru sa reprezentacijama [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] republika. Pod imenom Partizan košarkaši današnjeg KK Partizan nastupaju od prvog klupskog šampionata Jugoslavije, održanog [[1946]]. godine. KK Partizan je [[1953]]. godine zvanično prestao da bude klub Jugoslovenske narodne armije i celo sportsko društvo je dobilo naziv Jugoslovensko sportsko društvo Partizan.

Iako veoma jakog igračkog sastava, sa dosta košarkaša koji su nastupali za reprezentaciju Jugoslavije, na prvu titulu seniorskog šampiona Jugoslavije Partizan je čekao do [[1976]]. godine. U prvih 30 godina postojanja kluba, za Partizan su igrali asovi kao što su: [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]], [[Boža Munćan]], [[Radomir Šaper]], [[Vilmoš Loci]], [[Lajoš Engler]], [[Čeda Stojičević]], [[Borislav Stanković]], [[Borislav Ćurčić]], [[Branko Radović]], [[Rade Radović|Radovan Radović]], [[Miloš Bojović]], [[Dragutin Čermak]], [[Slobodan Jelić]] i mnogi drugi. U ovom periodu Partizan je pet puta bio drugi u prvenstvu Jugoslavije, u dva navrata imao je i isti broj bodova kao prvoplasirani tim, ali nije uspeo da stigne do titule nacionalnog prvaka.

=== Početak uspeha ===
Uspon KK Partizan je započeo početkom 70-ih godina, kada su klub počeli da vode bivši košarkaši i kada je stručni rad kao selektor i kao trener u svoje ruke preuzeo [[Ranko Žeravica]]. Žeravica je izvršio selekciju mladih igrača na čelu sa [[Dražen Dalipagić|Draženom Dalipagićem]] i [[Dragan Kićanović|Draganom Kićanovićem]]. Pošto je kao trener državne reprezentacije (do 1965. kao pomoćnik [[Aleksandar Nikolić|Aleksandra Nikolića]], a zatim kao prvi trener), više od deset godina pratio razvoj svetske košarke, uključujući i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] profesionalnu, Ranko Žeravica je u radu sa mladom ekipom Partizana pokušao da spoji najbolje osobine američke i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] koncepcije košarkaške igre.

Krajem 70-ih godina, kada je Žeravica kao trener odlazio u inostranstvo, njegovi raniji saradnici, [[Borislav Ćorković]] i [[Dušan Ivković]], preuzimali su ekipu i nastavljali Žeravicinim putem.

Ovaj period u istoriji kluba obeležen je sa nekoliko trofeja. Prvi je bio titula šampiona Jugoslavije u sezoni [[1975]]/[[1976]], a zatim su sledila i dva osvojena [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] (u finalu [[1978]]. u [[Banja Luka|Banjaluci]] je pobeđena [[Bosna]] sa 117:110, dok je [[1979]]. u Beogradu Partizan bio bolji od [[italija]]nskog AMG Sebastiani Arigonija 108:98), jedan Kup Jugoslavije (1979) i još jedna titula državnog prvaka ([[1981]]). Osim treneru Žeravici, Ćorkoviću i Ivkoviću, koji su ekipu vodili do velikih uspeha, izuzetne zasluge za stvaranje velikana evropske košarke pripadaju igračima – pre svih [[Dražen Dalipagić|Draženu Dalipagiću]] i [[Dragan Kićanović|Draganu Kićanoviću]], ali i Farčiću, Todoriću, Kerkezu, Mariću, Petroviću, Pešiću, Beravsu, Savoviću i mnogim drugima.

=== Novi „drim tim“ (1985-1991) ===
Posle zatišja zbog smene generacija, krajem 80-ih godina, pod vođstvom novog direktora kluba [[Dragan Kićanović|Dragana Kićanovića]], koji je u rad uključivao i mlade stručnjake, poput [[Duško Vujošević|Dušana Vujoševića]] (treneri su sredinom 80-ih bili i [[Zoran Slavnić]], [[Borislav Džaković]], [[Vladislav Lučić]]), ponovo je stvoren jak košarkaški tim.

Generacija [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandra Đorđevića]], [[Vlade Divac|Vlade Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Ivo Nakić|Ive Nakića]], [[Miroslav Pecarski|Miroslava Pecarskog]], koja je, uz podršku starijih [[Želimir Obradović|Željka Obradovića]], [[Milenko Savović|Milenka Savovića]] i [[Goran Grbović|Gorana Grbovića]], predvođena mladim trenerom Dušanom Vujoševićem, Partizan ponovo povela u sam vrh jugoslovenske i evropske košarke.

Ta generacija je [[1987]]. godine osvojila titulu prvaka Jugoslavije, a [[1988]]. posle pobeda u Kupu šampiona nad najjačim evropskim klubovima ([[KK Barselona|Barselona]], [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], [[KK Aris|Aris]], [[KK Olimpija Milano|Filips Milano]]) obezbedila učešće na [[Fajnal for]]u u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Gent|Ganu]]. Posle poraza u polufinalu od Makabija iz [[Tel Aviv]]a (82:87), Partizan je pobedom nad Arisom (105:93) osvojio treće mesto u Evropi.

Sledeće, [[1989]]. Partizan je, pojačan [[Predrag Danilović|Predragom Danilovićem]], po treći put osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], trijumfom nad Vivom Vizmarom iz [[Kantu]]a. Posle poraza u prvoj utakmici u Italiji (76:89), u beogradskom revanšu Partizan je slavio sa 101:82. Iste sezone Partizan je osvojio Kup Jugoslavije pobedom nad [[split]]skom [[KK Split|Jugoplastikom]] (87:74).

[[Vlade Divac]] i [[Žarko Paspalj]] krajem 1989, zajedno sa [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], postali su prvi igrači sa prostora Jugoslavije koji su otišli u -{[[NBA]]}- ligu.

=== Šampioni Evrope (1991-1992) ===
Posle odlaska generacije Divca, Paspalja, Grbovića, Savovića i ostalih nosilaca igre u prethodnom periodu, Partizan je pred sezonu [[1991]]/[[1992]]. stvorio novi mladi tim, čije su nove zvezde bili Aleksandar Đorđević i Predrag Danilović. Uprava je za trenera izabrala dotadašnjeg kapitena ekipe i reprezentativca, Željka Obradovića, dok je na mesto stručnog savetnika došao je nekadašnji trener i igrač Partizana [[Aleksandar Nikolić]]. Takođe, Partizan je promenio i dvoranu u kojoj je igrao svoje domaće utakmice, prešavši iz [[Hala sportova u Beogradu|Hale sportova]] u [[Hala Pionir|Pionir]].

Zbog [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Partizan je te sezone kao domaćin morao da igra u inostranstvu. Uprava kluba se opredelila da budu „domaćini“ u [[madrid]]skom predgrađu [[Fuenlabrada|Fuenlabradi]]. Takmičenje u Evroligi po grupama, Partizan je završio na četvrtom mestu uz devet pobeda i pet poraza, što je značilo da će Partizan u odlučujućim utakmicama za plasman na Fajnal for, igrati sa [[Bolonja|bolonjskim]] [[KK Virtus Bolonja|Knorom]]). Knor je u to vreme imao snažan tim predvođen bivšim jugoslovenskim reprezentativcem [[Jurij Zdovc|Jurijem Zdovcom]], ali je Partizan u tri utakmice bio bolji i, po drugi put u istoriji kluba, izborio plasman na Fajnal for koji se aprila 1992. održavao u [[Istanbul]]u.

Na fajnal-foru u istanbulskoj dvorani „[[Abdi Ipekči]]“ Partizan je pobedio, u tom trenutku dva najjača evropska sastava. U polufinalu je pobedio [[Milano|milanski]] [[KK Olimpija Milano|Filips]] i u finalu [[KK Huventud|Huventud]] iz [[Badalona|Badalone]], [[šut za tri poena|trojkom]] koju je postigao Aleksandar Đorđević u poslednjim trenucima finalne utakmice za konačni rezultat (71:70). Najblistavija sezona u istoriji Partizana upotpunjena je trijumfom u domaćem šampionatu i kupu. Do naslova šampiona Evrope je stigla ekipa čiji je prosek godina bio 21,7 i koja je od 17 utakmica u Evroligi do fajnal fora samo jednu odigrala u Beogradu (revanš četvrtfinala protiv Knora).

=== Vreme sankcija (1992-1995) ===
Posle osvojenog Kupa evropskih šampiona, najbolji bekovski par Evrope [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]] i [[Predrag Danilović]] su prešli u Filips, odnosno Knor. Titulu prvaka Evrope, Partizan je izgubio bez prilike da ga brani. Zbog sankcija koje su isključile jugoslovenski sport iz svih evropskih i svetskih takmičenja, Partizan nije dobio pravo da kao evropski prvak učestvuje u Evropskoj ligi.

U sezoni [[1993]]/[[1994|94]] osvojen je Kup SR Jugoslavije pod vođstvom novog trenera [[Željko Lukajić|Željka Lukajića]]. Tim koji je sledeće sezone vodio [[Borislav Džaković]] osvojio je oba domaća trofeja. Najbolji igrači Partizana iz tog vremena su bili: [[Nikola Lončar]], [[Miroslav Berić]], [[Haris Brkić]], [[Željko Rebrača]], [[Predrag Drobnjak]], [[Aleksandar Čubrilo]]. Nakon što je [[1995]]. jugoslovenskim klubovima ponovo omogućeno da se takmiče u evropskim kupovima, mladi igrači Partizana, bez iskustva u Evropi, nisu prve sezone ostvarili značajniji rezultat u Evropi, ali su, pod vođstvom iskusnog stručnjaka Ranka Žeravice, osvojili titulu prvaka SR Jugoslavije (1995/96) i obezbedili povratak u najjače klupsko evropsko takmičenje – Evropsku ligu.

=== Novi početak (1996-2006) ===
U sezoni [[1996]]/[[1997|97]] Partizan je predvođen novim trenerom [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslavom Nikolićem]], ponovo zauzeo mesto među najjačim klubovima Evrope. Pojačan [[Dejan Tomašević|Dejanom Tomaševićem]], [[Dejan Koturović|Dejanom Koturovićem]], [[Dragan Lukovski|Draganom Lukovskim]], Partizan se u osminu finala Evrolige, gde je posle velike borbe, sa 2-1 u seriji, eliminisan od kasnijeg prvaka Evrope, [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. U domaćem prvenstvu, Partizan je po treći put uzastopno osvojio titulu jugoslovenskog prvaka,

U sezoni 1997/1998, dve godine od povratka u evropska takmičenja, tim Partizana je po treći put u istoriji kluba izborio učešće na Fajnal foru. Posle serije poraza u takmičenju po grupama u Evroligi i ostavke Miroslava Nikolića, koga je na mestu trenera zamenio [[Milovan Bogojević]], Partizan je u osmini finala eliminisao zvaničnog prvaka Evrope Olimpijakos, da bi u četvrtfinalu bio bolji i od prvaka Rusije [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. Na fajnal foru u [[Barselona|Barseloni]], tim iz koga su godinu dana ranije otišli Berić i Koturović, pojačan novim bekovskim tandemom [[Miroslav Radošević]] – [[Vladimir Đokić]], zauzeo je četvrto mesto, nakon poraza od [[KK Virtus Bolonja|Kindera]] i [[Beneton Trevizo|Benetona]]. U domaćem prvenstvu Partizan je izgubio titulu državnog prvaka, nakon što ga je u plej-ofu izbacio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK Železnik]].

Sledeće sezone klub je napustio [[Predrag Drobnjak]], a na mesto trenera došao je [[Vladislav Lučić]]. U [[Kup Rajmunda Saporte|Kupu Rajmonda Saporte]] ekipa je stigla do četvrtfinala gde je poražena od Benetona, ali je neuspešno završeno domaće prvenstvo, koje je zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] prekinuto pre plej ofa (Partizan je zauzeo treće mesto). Ipak, osvojen je Kup SR Jugoslavije, a finalna utakmica u kojoj je Partizan pobedio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]], odigrana je uz zvuke sirena za vazdušnu opasnost.

Po završetku sezone ekipu su napustili najbolji igrači, Dejan Tomašević, Haris Brkić i Dragan Lukovski. Formiran je novi mladi tim, a na mesto prvog trenera pred sezonu [[1999]]/[[2000]]. došao je mladi stručnjak [[Nenad Trajković]]. Iako pred početak sezone Partizanu nisu davane realne šanse da osvoji neki od trofeja, ekipa je predvođena Radoševićem, Čubrilom, [[Nenad Čanak (košarkaš)|Čankom]], [[Ratko Varda|Vardom]], Đokićem, [[Dragan Marković (košarkaš)|Markovićem]] i [[Veselin Petrović|Petrovićem]] osvojila Kup SR Jugoslavije i stigla do finala plej ofa, u kom je poražena od [[Podgorica|podgoričke]] [[KK Budućnost|Budućnosti]].

Sezonu 2000/2001 je obeležio povratak velikih asova, Vlade Divca, Predraga Danilovića i Žarka Paspalja, ovaj put, na mesta predsednika i potpredsednika kluba.

Partizan je sezonu [[2000]]/[[2001|01]] počeo pojačan povratnicima Berićem, [[Nikola Bulatović|Bulatovićem]], [[Aleksandar Glintić|Glintićem]], kao i nemačkim reprezentativcem i sinom Milovana Bogojevića [[Vladimir Bogojević|Vladimirom Bogojevićem]], a timu se kasnije priključio i [[Branko Milisavljević]]. Trener [[Naser Trajković|Nenad Trajković]] je smenjen posle nekoliko utakmica, a na njegovo mesto došao je [[Darko Ruso]], bivši pomoćnik Željka Obradovića u reprezentaciji SR Jugoslavije.

U decembru 2000. ubijen je [[Haris Brkić]], koji se nekoliko nedelja pre toga vratio u Partizan.
Sezonu 2000/01 je obeležio kapiten [[Miroslav Berić]], koji je bio najbolji strelac [[Evroliga|Suprolige]] i [[JUBA liga|JUBA lige]] i probio se na četvrto mesto večite klupske liste strelaca. Ipak, Partizan je sezonu završio bez trofeja. U Suproligi je eliminisan u osmini finala od francuskog [[KK Asvel|Asvela]], dok je u plej-ofu i Kupu SR Jugoslavije poražen u finalu od Budućnosti.

Povratak Duška Vujoševića u Partizan poklapa se sa početkom dominacije Partizana u prvenstvu SR Jugoslavije. Nosioci igre bili su novopridošlice [[Vlado Šćepanović]], [[Miloš Vujanić]], [[Jovo Stanojević]] i [[Đuro Ostojić]], a veliki doprinos osvajanju trofeja dali su i kapiten [[Veselin Petrović]], Nenad Čanak, [[Vule Avdalović]], [[Nenad Krstić]], [[Predrag Materić]], Aleksandar Glintić, Stevan Nađfeji i Aleksandar Gajić.

Letnja pauza donela je velike promene u igračkom sastavu Partizana. Najbolji centar domaće lige te sezone Jovo Stanojević je nastavio karijeru u [[Nemačka|nemačkoj]] [[KK ALBA Berlin|Albi]], [[Vlado Šćepanović]] prešao je u Fortitudo iz Bolonje, a otišao je i kapiten Veselin Petrović. U Partizan je nakon početka sezone 2002/2003 stigao američki košarkaš [[Frederick House]], koji je svojom požrtvovanom igrom u odbrani postao ljubimac navijača Partizana. Partizan je te sezone odbranio titulu savladavši [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]] u finalu plej-ofa sa 3:0.
[[Datoteka:Duško Vujošević.jpg|mini|desno|Duško Vujošević je natrofejniji trener Partizana.]]
Prvenstvo Srbije i Crne Gore se zbog učestvovanja [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP Železnika]], [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[KK Budućnost|Budućnosti]] i [[KK Lovćen|Lovćena]] u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] igralo u dve faze: klubovi koji nisu učestvovali u Jadranskoj ligi su igrali regularno prvenstvo, a 4 prvoplasirane ekipe su išle u Superligu u kojoj su igrali sa ekipama koje su igrale Jadransku ligu. Partizan je bio najbolji u prvoj fazi ispred [[KK Vršac|Hemofarma]] i [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. U finalu plej-ofa Partizan savladao vršački Hemofarm sa 3:1, nakon koša povratnika [[Vlado Šćepanović|Vlade Šćepanovića]] u zadnjoj sekundi utakmice. Ipak, Partizan nije osvojio duplu krunu pošto je prethodno poražen od [[KK Crvena zvezda|KK Crvene zvezde]] u četvrtfinalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Partizan su na kraju sezone napustili Nenad Krstić ([[Bruklin Netsi|Nju Džerzi Netsi]]) i Frederick House ([[KK Lijetuvos Ritas|Lijetuvos Ritas]]).

Pred početak sezone 2004/2005. Vlade Divac i Predrag Danilović su podneli ostavke nezadovoljni stanjem košarke u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html Glas javnosti 5. avgust 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018213703/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html |date=2019-10-18 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Partizan su u međuvremenu pojačali najkorisniji igrač prethodnog prvenstva [[Dejan Milojević]] iz Budućnosti, [[Luka Bogdanović]] iz Crvene zvezde, [[Predrag Šuput]] iz Vojvodine, Amerikanac [[Blake Stepp]] i [[Milan Gurović]] iz Huventuda (koji je zbog bolesti proveo u klubu samo tri meseca). Klub je te sezone prvi put učestvovao u Jadranskoj ligi. Partizan je četvrti put zaredom osvojio nacionalno prvenstvo, opet pobedom nad Hemofarmom 3:1 u finalu plej-ofa.

Klub je na kraju te sezone napustili Vule Avdalović i Blake Stepp, a dovedeni su [[Nikola Lončar]] i Amerikanac [[Gerald Brown]].  Brown je klub napustio 31. decembra 2005, umesto njega je doveden drugi Amerikanac [[Vonteego Cummings]], dok je Nikola Lončar dobio otkaz. Partizan je te sezone osvojio petu uzastopnu titulu pobedom u finalu nad Crvenom zvezdom od 3:0. Na kraju te sezone Dejan Milojević je napustio klub i prešao u špansku [[KK Valensija|Pamesu]].

=== Uspesi u Evropi, dominacija u Srbiji i regionu ===
Pred sezonu 2006/2007. u tim se vratili Dušan Kecman i Predrag Drobnjak, dok je [[Milenko Tepić]] došao iz novosadske [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. Takođe se, u klub, na mesto predsednika vratio Predrag Danilović. Posle 9 godina, Partizan je uspeo da prođe prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]]. U domaćem kupu Partizan je u finalu izgubio od FMP iz Železnika na završnom turniru u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Partizan je osvojio [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]] pobedom u finalu nad FMP Železnikom 2:0 i prvenstvo Srbije pobedom nad Crvenom zvezdom 3:1. Partizan su na kraju sezone napustili Vonteego Cummings, Kosta Perović, [[Luka Bogdanović]] i Predrag Drobnjak.

Partizan i KK Igokea iz [[Aleksandrovac|Aleksandrovca]] su [[17. avgust]]a [[2007]]. ozvaničili saradnju dva kluba. Od tada se Partizan takmiči pod imenom Partizan Igokea, dok se Igokea takmiči pod imenom Igokea Partizan. U letnjem prelaznom roku klub su pojačali [[Čedomir Vitkovac]], [[Slavko Vraneš]] i košarkaš iz Belizea [[Milton Palacio]], a ove sezone veliku pažnju na sebe su skrenuli mladi košarkaši [[Milenko Tepić]], [[Novica Veličković]] i [[Nikola Peković]], koji je prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]] završio kao drugi igrač po korisnosti. Mladi tim Partizana je uspeo da ponovi prošlosezonski evropski uspeh, ostvarivši 6 pobeda i 8 poraza. Partizan je u obe utakmice u prvoj fazi namučio šampiona Panatinaikos, a ističe se pobeda nad nemačkim Bambergom rezultatom 85:37 u Pioniru. Partizan je uspeo da osvoji nacionalni Kup, posle šest sezona, pobedom nad Hemofarmom u finalu, rezultatom 73:64. 19. marta 2008. Partizan je izbacio aktuelnog Evropskog šampiona Panatinaikos iz Atine i plasirao se u četvrfinale Evrolige u grupi u kojoj su bili još i [[KK Montepaski Sijena|Montepaski Sijena]] i [[KK Efes Pilsen|Efes Pilsen]], postigavši time najveći uspeh kluba od 1998. Partizan je osvojio sedmu uazstopnu titulu prvaka Srbije, savladavši u finalu vršački Hemofarm. Klub su na kraju te sezone napustili Palacio, koji je prešao u ruski Himki, dok su Peković i Kecman prešli u Panatinaikos.
[[Datoteka:KK Partizan 2008-2009.JPG|mini|desno|Tim Partizana u sezoni 2008/09|200p]]
U klub su u prelaznom roku došli Gabonac [[Stephane Lasme]], [[Aleksandar Rašić]], [[Vukašin Aleksić]], [[Žarko Rakočević]] i [[Jan Veselý]]. Uprkos znatno podmlađenom timu i očekivanjima javnosti, Partizan je uspeo da ponovi prošlosezonski uspeh i plasira se u četvrtfinale Evrolige. U tom takmičenju postavljen je novi rekord Evrolige po broju gledalaca na jednoj utakmici - 22567 gledalaca u [[Kombank arena|Beogradskoj areni]]. U domaćim takmičenjima Partizan je odbranio Kup Radivoja Koraća, završio ligaški deo Jadranske lige na prvom mestu, potom je i osvojio, a sezonu je završio pobedom u majstorici nad najljućim sportskim rivalom, Crvenom zvezdom, i tako došao do osme uzastopne titule.

[[Datoteka:Partizan fans Pionir.jpg|mini|desno|200p|Partizanovi navijači na utakici protiv Efes Pilsena 2009]]
Sezona 2009/10. je jedna od najuspešnijih u istoriji kluba uprkos činjenici da su tim napustili nosioci igre iz prošle sezone (Tripković, Tepić, Veličković i Lasme). Košarkaši Partizana su za uspehe u Evropi, nagrađeni pozivom [[Evroliga|Evrolige]] da predstavljaju Evropsku košarku na američkom kontinentu. Partizan je odigrao istorijske mečeve sa [[Denver Nagetsi|Denverom]] i [[Finiks Sansi|Finiksom]], i tako postao prvi klub sa ovih prostora koji je imao priliku da odmeri snage sa [[NBA]] timovima. U Evropi izabranici [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]] su u četvrtfinalu posle velike borbe pobedili [[izrael]]ski [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], i plasirali se na fajnal for [[Evroliga|Evrolige]] u [[Pariz]]u. U polufinalu Partizan je posle produžetaka poražen od [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. I u borbi za treće mesto crno-beli su poraženi posle produžetaka od [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Niš]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. Partizan je trijumfovao i u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] pobedivši [[KK Cibona|Cibonu]] u [[Zagreb]]u. Crno-beli su slavili trojkom sa pola terena [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] u poslednjim sekundama meča i četvrti put zaredom trijumfovali u rgionalnom takmičenju. I na kraju jedna od najuspešnijih sezona u istoriji kluba završena je osvajanjem, po sedamnaesti put, [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. Najzaslužniji za uspehe su bili dva sjajna Amerikanca [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], koji su uz [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] i [[Jan Veselý|Jana Veselog]] blistali na domaćoj i evropskoj sceni.

Sezonu 2010/11. klub je počeo bez dugogodišnjeg trenera [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]]. Umesto najuspešnijeg trenera u istoriji Partizana, na mesto trenera je došao dotadašnji Vujoševićev pomoćnik [[Vlade Jovanović]]. u novu sezonu Partizan je krenuo pojačan uglavnom stranim igračima. U Partizan su došli [[Australija]]nac [[Nathan Jawai]] i [[Sjedinjene Američke Države|amerikanci]] [[James Gist]] i [[Oliver Lafayette]]. Nezadovoljni partijama Lafayette, uprava Partizana je umesto njega u decembru dovela [[Curtis Jerrells|Curtisa Jerrellsa]]. Od srpskih igrača u klub su došli [[Dragan Milosavljević]] i [[Raško Katić]]. Klub su napustili amerikanci [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijanski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], srpski reprezntativac [[Aleksandar Rašić]] kao i crnogorski reprezentativac [[Slavko Vraneš]]. U Evropi izabranici [[Vlade Jovanović]]a su uspeli da prođu u drugu fazu, ali su tu završili takmičenje. U [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] Partizan je po peti put za redom osvojio ovo takmičenje. Na završnom turniru u [[Ljubljana|Ljubljani]] Partizan je u polufinalu savladao [[Podgorica|podgoričku]] [[KK Budućnost|Budućnost]] sa 62:58, a zatim u finalu domaću [[KK Union Olimpija|Olimpiju]] sa 77:74. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Železnik]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. U finalu su savladali domaći [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP]] sa 77:73. Za najboljeg igrača je proglašen [[James Gist]]. Sezonu su ponovo završili osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su bili bolji od [[KK Vršac|Hemofarm]] sa 3:0 u pobedama.

Sledeće godine Partizan je napustio [[češka|čeh]] [[Jan Veselý]] koji je otišao u [[NBA]]. Klub su napustili i stranci [[Nathan Jawai]], [[James Gist]] i [[Curtis Jerrells]]. U Partizan se vratio [[Nikola Peković]], koji je iskoristio odlaganje sezone u [[NBA]] ligi zbog štrajka igrača. Pored njega došli su amerikanac [[Acie Law]], [[Miroslav Raduljica]], [[Marko Čakarević]], [[Milan Mačvan]] i [[Danilo Anđušić]]. Tokom sezone klub su napustili [[Nikola Peković]] i [[Acie Law]], ali su zato u Humsku stigli [[Dāvis Bertāns]] i [[Dominic James]]. Već na finalnom turniru [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Niš]]u došli su do 13. trofeja u najmasovnijem takmičenju pobedivši u finalu [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] sa 64:51. Najbolji igrač finalne utakmice bio je bek crno-belih [[Danilo Anđušić]]. Partizan je ponovo sezonu završio osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su crno-beli bili bolji od [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] sa 3:1 u pobedama.

Na početku sezone 2012/13 na mesto trenera Partizana vratio se [[Duško Vujošević]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Partizan mt:s, coach Vujosevic reunite|url=http://www.euroleague.net/news/i/98420/180/partizan-mt-s-coach-vujosevic-reunite|work=Euroleague|accessdate=18. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji kapiten, [[Petar Božić]] završio je karijeru i postao jedan od pomoćnih trenera. Klub su napustili [[Dušan Kecman]] i [[Milan Mačvan]]. Za kapitena je izabran [[Vladimir Lučić]], a njegov zamenik je postao [[Dragan Milosavljević]]. Klub se odlučio da drastično podmladi sastav, pa je tako najstariji igrač bio [[Marko Čakarević]] sa 24 godine. Rezultati u Evropi nisu bili najbolji i nisu se plasirali u drufu fazu. U finalu Kupa radivoja Koraća u [[Kragujevac|Kragujevcu]], poraženi su od Crvene zvezde nakon dva dana igranja. Prvobitni termin odigravanja finalne utakmice bio je 10. februar 2013. u 21:00. Utakmica je tada i započeta, ali je prekinuta u 26. minutu pri nerešenom rezultatu (43:43) zbog nereda na tribinama i utrčavanja navijača na teren. Kako nije bilo uslova za nastavak meča te večeri, preostalih 14 minuta odigrano je narednog dana (11.2.2013. od 19:00) bez prisustva publike, a Zvezda je slavila sa 78:69.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Zvezda-osvojila-Kup-Koraca.sr.html Zvezda osvojila Kup „Koraća”]&lt;/ref&gt; U [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|Jadranskoj ligi]], nakom mešovitih rezultata u regularnom delu kada je završio na 4. mestu, Partizan je zablistao na završnom turniru u [[Laktaši]]ma i osvojio šestu titulu prvaka regionalne lige. U polufinalu su pobedili domaćina [[KK Igokea|Igokeu]] sa 63:57, a u finalu su pobedili [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 71:63.&lt;ref&gt;[http://www.mozzartsport.com/vesti/crnobeli-sampioni-partizanova-dominacija-u-regionu-se-nastavlja CRNO-BELI ŠAMPIONI: Partizanova dominacija u regionu se nastavlja!]&lt;/ref&gt; U [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|Košarkaškoj ligi Srbije]] Partizan je ponovo odbranio titulu, što je ukupno 20 titula prvaka države, a 12 uzastopna.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Partizan-sampion-Srbije-12-put-uzastopno.sr.html Partizan šampion Srbije 12. put uzastopno!]&lt;/ref&gt; Sezonu su obeležili mladi igrači [[Dāvis Bertāns]], [[Bogdan Bogdanović]], [[Léo Westermann]] i [[Joffrey Lauvergne]].

== Uspesi ==
=== Nacionalna takmičenja ===
[[Datoteka:Cibona vs Partizan NLB League Final 2010.JPG|mini|desno|200p|Momenat sa finala protiv Cibone 2010.]]
* '''Nacionalna prvenstva - 23'''
** '''[[Prva liga Jugoslavije u košarci|Prva liga Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (5):''' 1945, 1975/76, 1978/79, 1980/81, 1986/87.
*** Drugi (10): 1949, 1950, 1951, 1963, 1966, 1977/78, 1981/82, 1987/88, 1988/89, 1990/91.
** '''[[Prva liga SR Jugoslavije u košarci|Prva liga SR Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (6):''' 1991/92, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 2001/02, 2002/03.
*** Drugi (4): 1992/93, 1993/94, 1999/00, 2000/01.
** '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u košarci|Prva liga Srbije i Crne Gore]] '''
*** '''Prvak (3):''' 2003/04, 2004/05, 2005/06.
** '''[[Košarkaška liga Srbije]] '''
*** '''Prvak (9):''' 2006/07, 2007/08, 2008/09, [[Košarkaška liga Srbije 2009/10.|2009/10]], [[Košarkaška liga Srbije 2010/11.|2010/11]], [[Košarkaška liga Srbije 2011/12.|2011/12]], [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|2012/13]], 2013/14, 2024/2025
* '''Nacionalni kupovi - 16 (rekorder)'''
**'''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (2):''' 1978/79, 1988/89.
*** Finalista (2): 1962, 1972/73.
** '''[[Kup SR Jugoslavije u košarci|Kup SR Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (6):''' 1991/92, 1993/94, 1994/95, 1998/99, 1999/00, 2001/02.
*** Finalista (4): 1992/93, 1995/96, 1996/97, 2000/01.
** '''[[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća (SCG/Srbija)]] '''
***'''Osvajač (8):''' 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, [[Kup Radivoja Koraća 2012,|2011/12.]],2017/18, 2018/2019, 2019/2020
*** (3): 2004/05, 2006/07, [[Kup Radivoja Koraća 2013.|2012/13.]]

=== Međunarodna takmičenja ===
* '''[[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]] - 1'''
** '''Prvak (1):''' 1991/92.
** Treći (2): 1981/82, 1987/88.
** Četvrti (2): 1997/98, 2009/10.
* '''[[Kup Radivoja Koraća]] - 3'''
** '''Pobednik (3):''' 1977/78, 1978/79, 1988/89.
** Finalista (1): 1973/74.
* '''[[Jadranska liga u košarci]] - 8 (rekorder)'''
** '''Prvak (8):''' [[Jadranska liga u košarci 2006/07.|2006/07]], [[Jadranska liga u košarci 2007/08.|2007/08]], [[Jadranska liga u košarci 2008/09.|2008/09]], [[Jadranska liga u košarci 2009/10.|2009/10]], [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|2010/11]], [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|2012/13]], 2022/2023, 2024/2025
** Drugi (6): [[Jadranska liga u košarci 2004/05.|2004/05]], [[Jadranska liga u košarci 2005/06.|2005/06.]], [[Jadranska liga u košarci 2018/19.|2018/19.]], 2021/2022, 2023/2024, 2025/2026

== Trenutni sastav ==
{{KK Partizan_tim}}
Branislav Ratkovica
Vanja Marinković
Stefan Pot
Miloš Koprivica
Đorđe Majstorović
Uroš Luković
Adin Vrabac
Novica Veličković
Wiliam Hatcher
Aleksandar Tanasković
Mihajlo Andrić
Stefan Birčević
Kenan Karahodžić
Franck Robinson
Jamont Gordon
Đorđe Jovanović
Nenad Krstić

== Grafikon pozicija ==
{| style=&quot;text-align:center; background:Black; color:white&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|Poz.
! style=&quot;width:165px;&quot;|Starter
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 1
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 2
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 3
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Centar (košarka)|C]]
|  '''[[Božo Đumić]]''' || [[Miloš Koprivica]] || || [[Kevin Jones]] ||
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot; 
!  | [[Krilni centar|KC]] 
|  '''[[Čedomir Vitkovac]]''' || [[Edo Murić]] ||  || [[Miloš Glišić]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Krilo (košarka)|K]]
| '''[[Mihajlo Andrić]]''' || [[Danilo Anđušić]] || [[Adin Vrabac]] ||  
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Bek (košarka)|B]]
| '''[[Andreja Milutinović]]'''  || [[Petar Aranitović]] || [[Vanja Marinković]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Plejmejker|P]]
|  '''[[Aleksandar Cvetković]]''' || [[Jamar Wilson]] || || [[Andrej Magdevski]]  
|}
&lt;!-- *[[Slika:Flag of Switzerland.svg|7px|Injured]] Denotes injured player. --&gt;

== Poznati bivši igrači ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Domaći:'''
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]]
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Divac]]
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Kecman]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Kićanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Micov]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Milojević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Tomašević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Todorić]]
* {{zas|Srbija}} [[Dražen Dalipagić]]
* {{zas|Srbija}} [[Žarko Paspalj]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Rebrača]]
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Berić]]
* {{zas|Srbija}} [[Bogdan Bogdanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Vujanić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Marić]]
* {{zas|Srbija}} [[Novica Veličković]]
* {{zas|Srbija}} [[Predrag Danilović]]
* {{zas|Srbija}} [[Radomir Šaper]]
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Pešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Gurović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Raduljica]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Mačvan]]
* {{zas|Srbija}} [[Haris Brkić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Čanak (košarkaš)|Nenad Čanak]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Lučić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nikola Milutinov]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vanja Marinković]]
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Gilić]]
* {{zas|Srbija}} [[Sava Lešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Glišić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Stefanović]]

'''Strani:'''
* {{zas|Australija}} [[Aleksandar Marić|Aleks Marić]] 
* {{zas|Australija}} [[Nathan Jawai]]
* {{zas|Češka}} [[Jan Veselý]]
* {{zas|Slovenija}} [[Peter Vilfan]]
* {{zas|Slovenija}} [[Radoslav Nesterović]]
* {{zas|Hrvatska}} [[Danko Cvjetičanin]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Predrag Drobnjak]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Vlado Šćepanović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Nikola Peković]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Aleksandar Pavlović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Slavko Vraneš]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Jadran Vujačić]]
* {{zas|Makedonija}} [[Vlado Ilievski]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Acie Law]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Oliver Lafayette]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Tarence Kinsey]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Drew Gordon]]
* {{zas|Gabon}} [[Stephane Lasme]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[James Gist]]
* {{zas|Francuska}} [[Joffrey Lauvergne]]
* {{zas|Latvija}} [[Dāvis Bertāns]] 
* {{zas|Francuska}} [[Léo Westermann]]
* {{zas|Turska}} [[Semih Erden]]
* {{zas|Slovenija}} [[Edo Murić]]
{{col-end}}

== Poznati bivši treneri ==
* {{zas|Srbija}} [[Ratko Vlahović]] (1945)
* {{zas|Srbija}} [[Božo Grkinić]] (1946–1947)
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Šaper]] (1948–1949)
* {{zas|Srbija}} [[Janoš Gerdov]] (1950)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]] (1951–1953)
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Stefanović]] (1954)
* {{zas|Srbija}} [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]] (1955–1958)
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Nikolić]] (1959–1961)
* {{zas|Srbija}} [[Božidar Munćan]] (1962–1963)
* {{zas|Srbija}} [[Milenko Novaković]] (1964)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćurčić]] (1965–1967)
* {{zas|Srbija}} [[Branislav Rajačić]] (1967–1969)
* {{zas|Srbija}} [[Radovan Radović (košarkaš)|Radovan Radović]] (1969–1971)
* {{zas|Srbija}} [[Ranko Žeravica]] (1971–1974, 1976–1978, 1995–1996)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćorković]] (1974–1976, 1980–1982, 1989–1990)
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Ivković]] (1978–1980)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Džaković]] (1982–1984, 1994–1995)
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]] (1984–1985)
* {{zas|Srbija}} [[Vladislav Lučić]] (1985–1987, 1998–1999)
* {{zas|Srbija}} [[Duško Vujošević]] (1987–1989, 1990–1991, 2001–2010, 2012-2015)
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Srzić]] (1989)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]] (1991–1993)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Lukajić]] (1993–1994)
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslav Nikolić]] (1996–1998)
* {{zas|Srbija}} [[Milovan Bogojević]] (1998)
* {{zas|Srbija}} [[Naser &quot;Nenad&quot; Trajković|Nenad Trajković]] (1999–2000)
* {{zas|Srbija}} [[Darko Ruso]] (2000–2001)
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Jovanović|Vlada Jovanović]] (2010–2012)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|KK Partizan}}
* [http://www.kkpartizan.rs/ Zvanični sajt KK Partizan]
* [http://www.euroleague.net/competition/teams/showteam?clubcode=PAR Profil - Evroliga]

{{Timovi Košarkaške lige Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Partizan, KK}}
[[Kategorija:KK Partizan| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]]
[[Kategorija:Nastanci 1945.]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (klubovi)]]</text>
      <sha1>a99k925ezm7y26oxfitoki0s7083bwd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715025</id>
      <parentid>42715024</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:23:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57910-67</username>
        <id>407274</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37167" sha1="7f54jw7gxxb8mr5unckhbfydchkg4w6" xml:space="preserve">{{Košarkaški klub2
|ime = KK Partizan Mozzart Bet
|slika =
|nadimak =Crno-beli
|liga =ABA liga 2026/27
Euroleague 2026/27

|osnovan =[[4. oktobar]] [[1945]].
|dvorana =[[Beogradska arena]]&lt;br /&gt;(kapacitet: 18.365)
|lokacija =[[Beograd]], [[Srbija]]
|boje ={{color box|black}} {{color box|white}} 
|predsednik ={{zas|Srbija}} [[Ostoja Mijailović]]
|trener = [[Joan Peñarroya]]
|titule =1 [[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]]&lt;br /&gt; 3 [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]]&lt;br /&gt; 23 [[Košarkaška liga Srbije|Nacionalnih šampionata]]&lt;br /&gt; 16 [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Nacionalnih kupova]]&lt;br /&gt; 8 [[Jadranska liga u košarci|Jadranskih liga]]
|veb sajt =[http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| website       = [http://www.kkpartizan.rs/ kkpartizan.rs]
| h_body        = ffffff
| h_pattern_b   = _black_thin_stripes
| h_shorts      = ffffff
| h_pattern_s   = _kappaaway
| a_body        = ffffff
| a_pattern_b   = _thinstripesonblack
| a_shorts      = ffffff
| a_pattern_s   = _kappahome
}}
'''KK Partizan''' je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]ški klub iz [[Beograd]]a. Dvadeset tri puta je osvajao [[košarkaška liga Srbije|nacionalno prvenstvo]], trinaest puta nacionalni kup, osam puta [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]], a takođe je osvojio i [[Evroliga|Kup evropskih šampiona]] [[1992]], iako je te sezone, zbog rata u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]], odigrao samo jednu utakmicu pred svojim navijačima. Partizan je osvojio i tri [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] [[1978]], [[1979]]. i [[1989]]. godine. KK Partizan je prvi košarkaški klub iz Srbije koji je odigrao zvaničnu utakmicu sa NBA timovima.

== Historija ==
=== Osnivanje i prve godine (1945-1971) ===
Klub je osnovan u 4. Oktobra 1945. godine u Domu vojske u Beogradu kao Fiskulturno društvo Centralnog doma vojske Jugoslovenske narodne armije, klub su oformili i vodili mladi oficiri i veterani Španskog građanskog rata, među kojima su vodeći bili Koča Popović, Peko Dapčević, Svetozar Vukmanović Tempo, Bogdan Vujošević, Mijalko Todorović, Otmar Kreačić, Božo Švarc kao i Ratko &quot;Čoče&quot; Vujović koji je bio i prvi predsednik kluba.&lt;ref&gt;[https://partizan.basketball/istorijat Istorijat/Timeline]&lt;/ref&gt;

Zatim, Partizan je nastao kao košarkaška sekcija Sportskog društva Centralnog doma [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Sportsko društvo CDJA Partizan osnovano je [[4. oktobar|4. oktobra]] [[1945]]. Košarkaška sekcija CDJA Partizan nastala je od košarkaške reprezentacije Jugoslovenske armije, koja je 1945. godine osvojila prvenstvo države na turniru sa reprezentacijama [[Jugoslavija|jugoslovenskih]] republika. Pod imenom Partizan košarkaši današnjeg KK Partizan nastupaju od prvog klupskog šampionata Jugoslavije, održanog [[1946]]. godine. KK Partizan je [[1953]]. godine zvanično prestao da bude klub Jugoslovenske narodne armije i celo sportsko društvo je dobilo naziv Jugoslovensko sportsko društvo Partizan.

Iako veoma jakog igračkog sastava, sa dosta košarkaša koji su nastupali za reprezentaciju Jugoslavije, na prvu titulu seniorskog šampiona Jugoslavije Partizan je čekao do [[1976]]. godine. U prvih 30 godina postojanja kluba, za Partizan su igrali asovi kao što su: [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]], [[Boža Munćan]], [[Radomir Šaper]], [[Vilmoš Loci]], [[Lajoš Engler]], [[Čeda Stojičević]], [[Borislav Stanković]], [[Borislav Ćurčić]], [[Branko Radović]], [[Rade Radović|Radovan Radović]], [[Miloš Bojović]], [[Dragutin Čermak]], [[Slobodan Jelić]] i mnogi drugi. U ovom periodu Partizan je pet puta bio drugi u prvenstvu Jugoslavije, u dva navrata imao je i isti broj bodova kao prvoplasirani tim, ali nije uspeo da stigne do titule nacionalnog prvaka.

=== Početak uspeha ===
Uspon KK Partizan je započeo početkom 70-ih godina, kada su klub počeli da vode bivši košarkaši i kada je stručni rad kao selektor i kao trener u svoje ruke preuzeo [[Ranko Žeravica]]. Žeravica je izvršio selekciju mladih igrača na čelu sa [[Dražen Dalipagić|Draženom Dalipagićem]] i [[Dragan Kićanović|Draganom Kićanovićem]]. Pošto je kao trener državne reprezentacije (do 1965. kao pomoćnik [[Aleksandar Nikolić|Aleksandra Nikolića]], a zatim kao prvi trener), više od deset godina pratio razvoj svetske košarke, uključujući i [[Sjedinjene Američke Države|američku]] profesionalnu, Ranko Žeravica je u radu sa mladom ekipom Partizana pokušao da spoji najbolje osobine američke i [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] koncepcije košarkaške igre.

Krajem 70-ih godina, kada je Žeravica kao trener odlazio u inostranstvo, njegovi raniji saradnici, [[Borislav Ćorković]] i [[Dušan Ivković]], preuzimali su ekipu i nastavljali Žeravicinim putem.

Ovaj period u istoriji kluba obeležen je sa nekoliko trofeja. Prvi je bio titula šampiona Jugoslavije u sezoni [[1975]]/[[1976]], a zatim su sledila i dva osvojena [[Kup Radivoja Koraća|Kupa Radivoja Koraća]] (u finalu [[1978]]. u [[Banja Luka|Banjaluci]] je pobeđena [[Bosna]] sa 117:110, dok je [[1979]]. u Beogradu Partizan bio bolji od [[italija]]nskog AMG Sebastiani Arigonija 108:98), jedan Kup Jugoslavije (1979) i još jedna titula državnog prvaka ([[1981]]). Osim treneru Žeravici, Ćorkoviću i Ivkoviću, koji su ekipu vodili do velikih uspeha, izuzetne zasluge za stvaranje velikana evropske košarke pripadaju igračima – pre svih [[Dražen Dalipagić|Draženu Dalipagiću]] i [[Dragan Kićanović|Draganu Kićanoviću]], ali i Farčiću, Todoriću, Kerkezu, Mariću, Petroviću, Pešiću, Beravsu, Savoviću i mnogim drugima.

=== Novi „drim tim“ (1985-1991) ===
Posle zatišja zbog smene generacija, krajem 80-ih godina, pod vođstvom novog direktora kluba [[Dragan Kićanović|Dragana Kićanovića]], koji je u rad uključivao i mlade stručnjake, poput [[Duško Vujošević|Dušana Vujoševića]] (treneri su sredinom 80-ih bili i [[Zoran Slavnić]], [[Borislav Džaković]], [[Vladislav Lučić]]), ponovo je stvoren jak košarkaški tim.

Generacija [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandra Đorđevića]], [[Vlade Divac|Vlade Divca]], [[Žarko Paspalj|Žarka Paspalja]], [[Ivo Nakić|Ive Nakića]], [[Miroslav Pecarski|Miroslava Pecarskog]], koja je, uz podršku starijih [[Želimir Obradović|Željka Obradovića]], [[Milenko Savović|Milenka Savovića]] i [[Goran Grbović|Gorana Grbovića]], predvođena mladim trenerom Dušanom Vujoševićem, Partizan ponovo povela u sam vrh jugoslovenske i evropske košarke.

Ta generacija je [[1987]]. godine osvojila titulu prvaka Jugoslavije, a [[1988]]. posle pobeda u Kupu šampiona nad najjačim evropskim klubovima ([[KK Barselona|Barselona]], [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], [[KK Aris|Aris]], [[KK Olimpija Milano|Filips Milano]]) obezbedila učešće na [[Fajnal for]]u u [[Belgija|belgijskom]] gradu [[Gent|Ganu]]. Posle poraza u polufinalu od Makabija iz [[Tel Aviv]]a (82:87), Partizan je pobedom nad Arisom (105:93) osvojio treće mesto u Evropi.

Sledeće, [[1989]]. Partizan je, pojačan [[Predrag Danilović|Predragom Danilovićem]], po treći put osvojio [[Kup Radivoja Koraća]], trijumfom nad Vivom Vizmarom iz [[Kantu]]a. Posle poraza u prvoj utakmici u Italiji (76:89), u beogradskom revanšu Partizan je slavio sa 101:82. Iste sezone Partizan je osvojio Kup Jugoslavije pobedom nad [[split]]skom [[KK Split|Jugoplastikom]] (87:74).

[[Vlade Divac]] i [[Žarko Paspalj]] krajem 1989, zajedno sa [[Dražen Petrović|Draženom Petrovićem]], postali su prvi igrači sa prostora Jugoslavije koji su otišli u -{[[NBA]]}- ligu.

=== Šampioni Evrope (1991-1992) ===
Posle odlaska generacije Divca, Paspalja, Grbovića, Savovića i ostalih nosilaca igre u prethodnom periodu, Partizan je pred sezonu [[1991]]/[[1992]]. stvorio novi mladi tim, čije su nove zvezde bili Aleksandar Đorđević i Predrag Danilović. Uprava je za trenera izabrala dotadašnjeg kapitena ekipe i reprezentativca, Željka Obradovića, dok je na mesto stručnog savetnika došao je nekadašnji trener i igrač Partizana [[Aleksandar Nikolić]]. Takođe, Partizan je promenio i dvoranu u kojoj je igrao svoje domaće utakmice, prešavši iz [[Hala sportova u Beogradu|Hale sportova]] u [[Hala Pionir|Pionir]].

Zbog [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], Partizan je te sezone kao domaćin morao da igra u inostranstvu. Uprava kluba se opredelila da budu „domaćini“ u [[madrid]]skom predgrađu [[Fuenlabrada|Fuenlabradi]]. Takmičenje u Evroligi po grupama, Partizan je završio na četvrtom mestu uz devet pobeda i pet poraza, što je značilo da će Partizan u odlučujućim utakmicama za plasman na Fajnal for, igrati sa [[Bolonja|bolonjskim]] [[KK Virtus Bolonja|Knorom]]). Knor je u to vreme imao snažan tim predvođen bivšim jugoslovenskim reprezentativcem [[Jurij Zdovc|Jurijem Zdovcom]], ali je Partizan u tri utakmice bio bolji i, po drugi put u istoriji kluba, izborio plasman na Fajnal for koji se aprila 1992. održavao u [[Istanbul]]u.

Na fajnal-foru u istanbulskoj dvorani „[[Abdi Ipekči]]“ Partizan je pobedio, u tom trenutku dva najjača evropska sastava. U polufinalu je pobedio [[Milano|milanski]] [[KK Olimpija Milano|Filips]] i u finalu [[KK Huventud|Huventud]] iz [[Badalona|Badalone]], [[šut za tri poena|trojkom]] koju je postigao Aleksandar Đorđević u poslednjim trenucima finalne utakmice za konačni rezultat (71:70). Najblistavija sezona u istoriji Partizana upotpunjena je trijumfom u domaćem šampionatu i kupu. Do naslova šampiona Evrope je stigla ekipa čiji je prosek godina bio 21,7 i koja je od 17 utakmica u Evroligi do fajnal fora samo jednu odigrala u Beogradu (revanš četvrtfinala protiv Knora).

=== Vreme sankcija (1992-1995) ===
Posle osvojenog Kupa evropskih šampiona, najbolji bekovski par Evrope [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]] i [[Predrag Danilović]] su prešli u Filips, odnosno Knor. Titulu prvaka Evrope, Partizan je izgubio bez prilike da ga brani. Zbog sankcija koje su isključile jugoslovenski sport iz svih evropskih i svetskih takmičenja, Partizan nije dobio pravo da kao evropski prvak učestvuje u Evropskoj ligi.

U sezoni [[1993]]/[[1994|94]] osvojen je Kup SR Jugoslavije pod vođstvom novog trenera [[Željko Lukajić|Željka Lukajića]]. Tim koji je sledeće sezone vodio [[Borislav Džaković]] osvojio je oba domaća trofeja. Najbolji igrači Partizana iz tog vremena su bili: [[Nikola Lončar]], [[Miroslav Berić]], [[Haris Brkić]], [[Željko Rebrača]], [[Predrag Drobnjak]], [[Aleksandar Čubrilo]]. Nakon što je [[1995]]. jugoslovenskim klubovima ponovo omogućeno da se takmiče u evropskim kupovima, mladi igrači Partizana, bez iskustva u Evropi, nisu prve sezone ostvarili značajniji rezultat u Evropi, ali su, pod vođstvom iskusnog stručnjaka Ranka Žeravice, osvojili titulu prvaka SR Jugoslavije (1995/96) i obezbedili povratak u najjače klupsko evropsko takmičenje – Evropsku ligu.

=== Novi početak (1996-2006) ===
U sezoni [[1996]]/[[1997|97]] Partizan je predvođen novim trenerom [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslavom Nikolićem]], ponovo zauzeo mesto među najjačim klubovima Evrope. Pojačan [[Dejan Tomašević|Dejanom Tomaševićem]], [[Dejan Koturović|Dejanom Koturovićem]], [[Dragan Lukovski|Draganom Lukovskim]], Partizan se u osminu finala Evrolige, gde je posle velike borbe, sa 2-1 u seriji, eliminisan od kasnijeg prvaka Evrope, [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. U domaćem prvenstvu, Partizan je po treći put uzastopno osvojio titulu jugoslovenskog prvaka,

U sezoni 1997/1998, dve godine od povratka u evropska takmičenja, tim Partizana je po treći put u istoriji kluba izborio učešće na Fajnal foru. Posle serije poraza u takmičenju po grupama u Evroligi i ostavke Miroslava Nikolića, koga je na mestu trenera zamenio [[Milovan Bogojević]], Partizan je u osmini finala eliminisao zvaničnog prvaka Evrope Olimpijakos, da bi u četvrtfinalu bio bolji i od prvaka Rusije [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. Na fajnal foru u [[Barselona|Barseloni]], tim iz koga su godinu dana ranije otišli Berić i Koturović, pojačan novim bekovskim tandemom [[Miroslav Radošević]] – [[Vladimir Đokić]], zauzeo je četvrto mesto, nakon poraza od [[KK Virtus Bolonja|Kindera]] i [[Beneton Trevizo|Benetona]]. U domaćem prvenstvu Partizan je izgubio titulu državnog prvaka, nakon što ga je u plej-ofu izbacio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK Železnik]].

Sledeće sezone klub je napustio [[Predrag Drobnjak]], a na mesto trenera došao je [[Vladislav Lučić]]. U [[Kup Rajmunda Saporte|Kupu Rajmonda Saporte]] ekipa je stigla do četvrtfinala gde je poražena od Benetona, ali je neuspešno završeno domaće prvenstvo, koje je zbog [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]] prekinuto pre plej ofa (Partizan je zauzeo treće mesto). Ipak, osvojen je Kup SR Jugoslavije, a finalna utakmica u kojoj je Partizan pobedio [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]], odigrana je uz zvuke sirena za vazdušnu opasnost.

Po završetku sezone ekipu su napustili najbolji igrači, Dejan Tomašević, Haris Brkić i Dragan Lukovski. Formiran je novi mladi tim, a na mesto prvog trenera pred sezonu [[1999]]/[[2000]]. došao je mladi stručnjak [[Nenad Trajković]]. Iako pred početak sezone Partizanu nisu davane realne šanse da osvoji neki od trofeja, ekipa je predvođena Radoševićem, Čubrilom, [[Nenad Čanak (košarkaš)|Čankom]], [[Ratko Varda|Vardom]], Đokićem, [[Dragan Marković (košarkaš)|Markovićem]] i [[Veselin Petrović|Petrovićem]] osvojila Kup SR Jugoslavije i stigla do finala plej ofa, u kom je poražena od [[Podgorica|podgoričke]] [[KK Budućnost|Budućnosti]].

Sezonu 2000/2001 je obeležio povratak velikih asova, Vlade Divca, Predraga Danilovića i Žarka Paspalja, ovaj put, na mesta predsednika i potpredsednika kluba.

Partizan je sezonu [[2000]]/[[2001|01]] počeo pojačan povratnicima Berićem, [[Nikola Bulatović|Bulatovićem]], [[Aleksandar Glintić|Glintićem]], kao i nemačkim reprezentativcem i sinom Milovana Bogojevića [[Vladimir Bogojević|Vladimirom Bogojevićem]], a timu se kasnije priključio i [[Branko Milisavljević]]. Trener [[Naser Trajković|Nenad Trajković]] je smenjen posle nekoliko utakmica, a na njegovo mesto došao je [[Darko Ruso]], bivši pomoćnik Željka Obradovića u reprezentaciji SR Jugoslavije.

U decembru 2000. ubijen je [[Haris Brkić]], koji se nekoliko nedelja pre toga vratio u Partizan.
Sezonu 2000/01 je obeležio kapiten [[Miroslav Berić]], koji je bio najbolji strelac [[Evroliga|Suprolige]] i [[JUBA liga|JUBA lige]] i probio se na četvrto mesto večite klupske liste strelaca. Ipak, Partizan je sezonu završio bez trofeja. U Suproligi je eliminisan u osmini finala od francuskog [[KK Asvel|Asvela]], dok je u plej-ofu i Kupu SR Jugoslavije poražen u finalu od Budućnosti.

Povratak Duška Vujoševića u Partizan poklapa se sa početkom dominacije Partizana u prvenstvu SR Jugoslavije. Nosioci igre bili su novopridošlice [[Vlado Šćepanović]], [[Miloš Vujanić]], [[Jovo Stanojević]] i [[Đuro Ostojić]], a veliki doprinos osvajanju trofeja dali su i kapiten [[Veselin Petrović]], Nenad Čanak, [[Vule Avdalović]], [[Nenad Krstić]], [[Predrag Materić]], Aleksandar Glintić, Stevan Nađfeji i Aleksandar Gajić.

Letnja pauza donela je velike promene u igračkom sastavu Partizana. Najbolji centar domaće lige te sezone Jovo Stanojević je nastavio karijeru u [[Nemačka|nemačkoj]] [[KK ALBA Berlin|Albi]], [[Vlado Šćepanović]] prešao je u Fortitudo iz Bolonje, a otišao je i kapiten Veselin Petrović. U Partizan je nakon početka sezone 2002/2003 stigao američki košarkaš [[Frederick House]], koji je svojom požrtvovanom igrom u odbrani postao ljubimac navijača Partizana. Partizan je te sezone odbranio titulu savladavši [[KK Crvena zvezda Beograd|KK FMP Železnik]] u finalu plej-ofa sa 3:0.
[[Datoteka:Duško Vujošević.jpg|mini|desno|Duško Vujošević je natrofejniji trener Partizana.]]
Prvenstvo Srbije i Crne Gore se zbog učestvovanja [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP Železnika]], [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[KK Budućnost|Budućnosti]] i [[KK Lovćen|Lovćena]] u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] igralo u dve faze: klubovi koji nisu učestvovali u Jadranskoj ligi su igrali regularno prvenstvo, a 4 prvoplasirane ekipe su išle u Superligu u kojoj su igrali sa ekipama koje su igrale Jadransku ligu. Partizan je bio najbolji u prvoj fazi ispred [[KK Vršac|Hemofarma]] i [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. U finalu plej-ofa Partizan savladao vršački Hemofarm sa 3:1, nakon koša povratnika [[Vlado Šćepanović|Vlade Šćepanovića]] u zadnjoj sekundi utakmice. Ipak, Partizan nije osvojio duplu krunu pošto je prethodno poražen od [[KK Crvena zvezda|KK Crvene zvezde]] u četvrtfinalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Partizan su na kraju sezone napustili Nenad Krstić ([[Bruklin Netsi|Nju Džerzi Netsi]]) i Frederick House ([[KK Lijetuvos Ritas|Lijetuvos Ritas]]).

Pred početak sezone 2004/2005. Vlade Divac i Predrag Danilović su podneli ostavke nezadovoljni stanjem košarke u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html Glas javnosti 5. avgust 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191018213703/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/srpski/arhiva-index.html |date=2019-10-18 }}, Pristupljeno 8. 4. 2013.&lt;/ref&gt; Partizan su u međuvremenu pojačali najkorisniji igrač prethodnog prvenstva [[Dejan Milojević]] iz Budućnosti, [[Luka Bogdanović]] iz Crvene zvezde, [[Predrag Šuput]] iz Vojvodine, Amerikanac [[Blake Stepp]] i [[Milan Gurović]] iz Huventuda (koji je zbog bolesti proveo u klubu samo tri meseca). Klub je te sezone prvi put učestvovao u Jadranskoj ligi. Partizan je četvrti put zaredom osvojio nacionalno prvenstvo, opet pobedom nad Hemofarmom 3:1 u finalu plej-ofa.

Klub je na kraju te sezone napustili Vule Avdalović i Blake Stepp, a dovedeni su [[Nikola Lončar]] i Amerikanac [[Gerald Brown]].  Brown je klub napustio 31. decembra 2005, umesto njega je doveden drugi Amerikanac [[Vonteego Cummings]], dok je Nikola Lončar dobio otkaz. Partizan je te sezone osvojio petu uzastopnu titulu pobedom u finalu nad Crvenom zvezdom od 3:0. Na kraju te sezone Dejan Milojević je napustio klub i prešao u špansku [[KK Valensija|Pamesu]].

=== Uspesi u Evropi, dominacija u Srbiji i regionu ===
Pred sezonu 2006/2007. u tim se vratili Dušan Kecman i Predrag Drobnjak, dok je [[Milenko Tepić]] došao iz novosadske [[KK Vojvodina|Vojvodine]]. Takođe se, u klub, na mesto predsednika vratio Predrag Danilović. Posle 9 godina, Partizan je uspeo da prođe prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]]. U domaćem kupu Partizan je u finalu izgubio od FMP iz Železnika na završnom turniru u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. Partizan je osvojio [[Jadranska liga u košarci|Jadransku ligu]] pobedom u finalu nad FMP Železnikom 2:0 i prvenstvo Srbije pobedom nad Crvenom zvezdom 3:1. Partizan su na kraju sezone napustili Vonteego Cummings, Kosta Perović, [[Luka Bogdanović]] i Predrag Drobnjak.

Partizan i KK Igokea iz [[Aleksandrovac|Aleksandrovca]] su [[17. avgust]]a [[2007]]. ozvaničili saradnju dva kluba. Od tada se Partizan takmiči pod imenom Partizan Igokea, dok se Igokea takmiči pod imenom Igokea Partizan. U letnjem prelaznom roku klub su pojačali [[Čedomir Vitkovac]], [[Slavko Vraneš]] i košarkaš iz Belizea [[Milton Palacio]], a ove sezone veliku pažnju na sebe su skrenuli mladi košarkaši [[Milenko Tepić]], [[Novica Veličković]] i [[Nikola Peković]], koji je prvu fazu [[Evroliga|Evrolige]] završio kao drugi igrač po korisnosti. Mladi tim Partizana je uspeo da ponovi prošlosezonski evropski uspeh, ostvarivši 6 pobeda i 8 poraza. Partizan je u obe utakmice u prvoj fazi namučio šampiona Panatinaikos, a ističe se pobeda nad nemačkim Bambergom rezultatom 85:37 u Pioniru. Partizan je uspeo da osvoji nacionalni Kup, posle šest sezona, pobedom nad Hemofarmom u finalu, rezultatom 73:64. 19. marta 2008. Partizan je izbacio aktuelnog Evropskog šampiona Panatinaikos iz Atine i plasirao se u četvrfinale Evrolige u grupi u kojoj su bili još i [[KK Montepaski Sijena|Montepaski Sijena]] i [[KK Efes Pilsen|Efes Pilsen]], postigavši time najveći uspeh kluba od 1998. Partizan je osvojio sedmu uazstopnu titulu prvaka Srbije, savladavši u finalu vršački Hemofarm. Klub su na kraju te sezone napustili Palacio, koji je prešao u ruski Himki, dok su Peković i Kecman prešli u Panatinaikos.
[[Datoteka:KK Partizan 2008-2009.JPG|mini|desno|Tim Partizana u sezoni 2008/09|200p]]
U klub su u prelaznom roku došli Gabonac [[Stephane Lasme]], [[Aleksandar Rašić]], [[Vukašin Aleksić]], [[Žarko Rakočević]] i [[Jan Veselý]]. Uprkos znatno podmlađenom timu i očekivanjima javnosti, Partizan je uspeo da ponovi prošlosezonski uspeh i plasira se u četvrtfinale Evrolige. U tom takmičenju postavljen je novi rekord Evrolige po broju gledalaca na jednoj utakmici - 22567 gledalaca u [[Kombank arena|Beogradskoj areni]]. U domaćim takmičenjima Partizan je odbranio Kup Radivoja Koraća, završio ligaški deo Jadranske lige na prvom mestu, potom je i osvojio, a sezonu je završio pobedom u majstorici nad najljućim sportskim rivalom, Crvenom zvezdom, i tako došao do osme uzastopne titule.

[[Datoteka:Partizan fans Pionir.jpg|mini|desno|200p|Partizanovi navijači na utakici protiv Efes Pilsena 2009]]
Sezona 2009/10. je jedna od najuspešnijih u istoriji kluba uprkos činjenici da su tim napustili nosioci igre iz prošle sezone (Tripković, Tepić, Veličković i Lasme). Košarkaši Partizana su za uspehe u Evropi, nagrađeni pozivom [[Evroliga|Evrolige]] da predstavljaju Evropsku košarku na američkom kontinentu. Partizan je odigrao istorijske mečeve sa [[Denver Nagetsi|Denverom]] i [[Finiks Sansi|Finiksom]], i tako postao prvi klub sa ovih prostora koji je imao priliku da odmeri snage sa [[NBA]] timovima. U Evropi izabranici [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]] su u četvrtfinalu posle velike borbe pobedili [[izrael]]ski [[KK Makabi Tel Aviv|Makabi]], i plasirali se na fajnal for [[Evroliga|Evrolige]] u [[Pariz]]u. U polufinalu Partizan je posle produžetaka poražen od [[KK Olimpijakos|Olimpijakosa]]. I u borbi za treće mesto crno-beli su poraženi posle produžetaka od [[KK CSKA Moskva|CSKA]]. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Niš]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. Partizan je trijumfovao i u [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] pobedivši [[KK Cibona|Cibonu]] u [[Zagreb]]u. Crno-beli su slavili trojkom sa pola terena [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] u poslednjim sekundama meča i četvrti put zaredom trijumfovali u rgionalnom takmičenju. I na kraju jedna od najuspešnijih sezona u istoriji kluba završena je osvajanjem, po sedamnaesti put, [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. Najzaslužniji za uspehe su bili dva sjajna Amerikanca [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], koji su uz [[Dušan Kecman|Dušana Kecmana]] i [[Jan Veselý|Jana Veselog]] blistali na domaćoj i evropskoj sceni.

Sezonu 2010/11. klub je počeo bez dugogodišnjeg trenera [[Duško Vujošević|Duška Vujoševića]]. Umesto najuspešnijeg trenera u istoriji Partizana, na mesto trenera je došao dotadašnji Vujoševićev pomoćnik [[Vlade Jovanović]]. u novu sezonu Partizan je krenuo pojačan uglavnom stranim igračima. U Partizan su došli [[Australija]]nac [[Nathan Jawai]] i [[Sjedinjene Američke Države|amerikanci]] [[James Gist]] i [[Oliver Lafayette]]. Nezadovoljni partijama Lafayette, uprava Partizana je umesto njega u decembru dovela [[Curtis Jerrells|Curtisa Jerrellsa]]. Od srpskih igrača u klub su došli [[Dragan Milosavljević]] i [[Raško Katić]]. Klub su napustili amerikanci [[Bo McCalebb|Lester &quot;Bo&quot; McCalebb]] i [[Lawrence Roberts]], zatim australijanski reprezentativac srpskog porekla [[Aleks Marić]], srpski reprezntativac [[Aleksandar Rašić]] kao i crnogorski reprezentativac [[Slavko Vraneš]]. U Evropi izabranici [[Vlade Jovanović]]a su uspeli da prođu u drugu fazu, ali su tu završili takmičenje. U [[Jadranska liga u košarci|Jadranskoj ligi]] Partizan je po peti put za redom osvojio ovo takmičenje. Na završnom turniru u [[Ljubljana|Ljubljani]] Partizan je u polufinalu savladao [[Podgorica|podgoričku]] [[KK Budućnost|Budućnost]] sa 62:58, a zatim u finalu domaću [[KK Union Olimpija|Olimpiju]] sa 77:74. U domaćim takmičenjima, klub je u [[Železnik]]u odbranio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]]. U finalu su savladali domaći [[KK Crvena zvezda Beograd|FMP]] sa 77:73. Za najboljeg igrača je proglašen [[James Gist]]. Sezonu su ponovo završili osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su bili bolji od [[KK Vršac|Hemofarm]] sa 3:0 u pobedama.

Sledeće godine Partizan je napustio [[češka|čeh]] [[Jan Veselý]] koji je otišao u [[NBA]]. Klub su napustili i stranci [[Nathan Jawai]], [[James Gist]] i [[Curtis Jerrells]]. U Partizan se vratio [[Nikola Peković]], koji je iskoristio odlaganje sezone u [[NBA]] ligi zbog štrajka igrača. Pored njega došli su amerikanac [[Acie Law]], [[Miroslav Raduljica]], [[Marko Čakarević]], [[Milan Mačvan]] i [[Danilo Anđušić]]. Tokom sezone klub su napustili [[Nikola Peković]] i [[Acie Law]], ali su zato u Humsku stigli [[Dāvis Bertāns]] i [[Dominic James]]. Već na finalnom turniru [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]] u [[Niš]]u došli su do 13. trofeja u najmasovnijem takmičenju pobedivši u finalu [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] sa 64:51. Najbolji igrač finalne utakmice bio je bek crno-belih [[Danilo Anđušić]]. Partizan je ponovo sezonu završio osvajanjem [[Košarkaška liga Srbije|Prvenstva Srbije]]. U finalu su crno-beli bili bolji od [[KK Crvena zvezda|Crvene zvezde]] sa 3:1 u pobedama.

Na početku sezone 2012/13 na mesto trenera Partizana vratio se [[Duško Vujošević]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Partizan mt:s, coach Vujosevic reunite|url=http://www.euroleague.net/news/i/98420/180/partizan-mt-s-coach-vujosevic-reunite|work=Euroleague|accessdate=18. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji kapiten, [[Petar Božić]] završio je karijeru i postao jedan od pomoćnih trenera. Klub su napustili [[Dušan Kecman]] i [[Milan Mačvan]]. Za kapitena je izabran [[Vladimir Lučić]], a njegov zamenik je postao [[Dragan Milosavljević]]. Klub se odlučio da drastično podmladi sastav, pa je tako najstariji igrač bio [[Marko Čakarević]] sa 24 godine. Rezultati u Evropi nisu bili najbolji i nisu se plasirali u drufu fazu. U finalu Kupa radivoja Koraća u [[Kragujevac|Kragujevcu]], poraženi su od Crvene zvezde nakon dva dana igranja. Prvobitni termin odigravanja finalne utakmice bio je 10. februar 2013. u 21:00. Utakmica je tada i započeta, ali je prekinuta u 26. minutu pri nerešenom rezultatu (43:43) zbog nereda na tribinama i utrčavanja navijača na teren. Kako nije bilo uslova za nastavak meča te večeri, preostalih 14 minuta odigrano je narednog dana (11.2.2013. od 19:00) bez prisustva publike, a Zvezda je slavila sa 78:69.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Zvezda-osvojila-Kup-Koraca.sr.html Zvezda osvojila Kup „Koraća”]&lt;/ref&gt; U [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|Jadranskoj ligi]], nakom mešovitih rezultata u regularnom delu kada je završio na 4. mestu, Partizan je zablistao na završnom turniru u [[Laktaši]]ma i osvojio šestu titulu prvaka regionalne lige. U polufinalu su pobedili domaćina [[KK Igokea|Igokeu]] sa 63:57, a u finalu su pobedili [[KK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] 71:63.&lt;ref&gt;[http://www.mozzartsport.com/vesti/crnobeli-sampioni-partizanova-dominacija-u-regionu-se-nastavlja CRNO-BELI ŠAMPIONI: Partizanova dominacija u regionu se nastavlja!]&lt;/ref&gt; U [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|Košarkaškoj ligi Srbije]] Partizan je ponovo odbranio titulu, što je ukupno 20 titula prvaka države, a 12 uzastopna.&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/kosarka/Partizan-sampion-Srbije-12-put-uzastopno.sr.html Partizan šampion Srbije 12. put uzastopno!]&lt;/ref&gt; Sezonu su obeležili mladi igrači [[Dāvis Bertāns]], [[Bogdan Bogdanović]], [[Léo Westermann]] i [[Joffrey Lauvergne]].

== Uspesi ==
=== Nacionalna takmičenja ===
[[Datoteka:Cibona vs Partizan NLB League Final 2010.JPG|mini|desno|200p|Momenat sa finala protiv Cibone 2010.]]
* '''Nacionalna prvenstva - 23'''
** '''[[Prva liga Jugoslavije u košarci|Prva liga Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (5):''' 1945, 1975/76, 1978/79, 1980/81, 1986/87.
*** Drugi (10): 1949, 1950, 1951, 1963, 1966, 1977/78, 1981/82, 1987/88, 1988/89, 1990/91.
** '''[[Prva liga SR Jugoslavije u košarci|Prva liga SR Jugoslavije]]'''
*** '''Prvak (6):''' 1991/92, 1994/95, 1995/96, 1996/97, 2001/02, 2002/03.
*** Drugi (4): 1992/93, 1993/94, 1999/00, 2000/01.
** '''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u košarci|Prva liga Srbije i Crne Gore]] '''
*** '''Prvak (3):''' 2003/04, 2004/05, 2005/06.
** '''[[Košarkaška liga Srbije]] '''
*** '''Prvak (9):''' 2006/07, 2007/08, 2008/09, [[Košarkaška liga Srbije 2009/10.|2009/10]], [[Košarkaška liga Srbije 2010/11.|2010/11]], [[Košarkaška liga Srbije 2011/12.|2011/12]], [[Košarkaška liga Srbije 2012/13.|2012/13]], 2013/14, 2024/2025
* '''Nacionalni kupovi - 16 (rekorder)'''
**'''[[Kup Jugoslavije u košarci|Kup Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (2):''' 1978/79, 1988/89.
*** Finalista (2): 1962, 1972/73.
** '''[[Kup SR Jugoslavije u košarci|Kup SR Jugoslavije]] '''
*** '''Osvajač (6):''' 1991/92, 1993/94, 1994/95, 1998/99, 1999/00, 2001/02.
*** Finalista (4): 1992/93, 1995/96, 1996/97, 2000/01.
** '''[[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća (SCG/Srbija)]] '''
***'''Osvajač (8):''' 2007/08, 2008/09, 2009/10, 2010/11, [[Kup Radivoja Koraća 2012,|2011/12.]],2017/18, 2018/2019, 2019/2020
*** (3): 2004/05, 2006/07, [[Kup Radivoja Koraća 2013.|2012/13.]]

=== Međunarodna takmičenja ===
* '''[[Evroliga|Kup evropskih prvaka Euroliga]] - 1'''
** '''Prvak (1):''' 1991/92.
** Treći (2): 1981/82, 1987/88.
** Četvrti (2): 1997/98, 2009/10.
* '''[[Kup Radivoja Koraća]] - 3'''
** '''Pobednik (3):''' 1977/78, 1978/79, 1988/89.
** Finalista (1): 1973/74.
* '''[[Jadranska liga u košarci]] - 8 (rekorder)'''
** '''Prvak (8):''' [[Jadranska liga u košarci 2006/07.|2006/07]], [[Jadranska liga u košarci 2007/08.|2007/08]], [[Jadranska liga u košarci 2008/09.|2008/09]], [[Jadranska liga u košarci 2009/10.|2009/10]], [[Jadranska liga u košarci 2010/11.|2010/11]], [[Jadranska liga u košarci 2012/13.|2012/13]], 2022/2023, 2024/2025
** Drugi (6): [[Jadranska liga u košarci 2004/05.|2004/05]], [[Jadranska liga u košarci 2005/06.|2005/06.]], [[Jadranska liga u košarci 2018/19.|2018/19.]], 2021/2022, 2023/2024, 2025/2026

== Trenutni sastav ==
{{KK Partizan_tim}}
Branislav Ratkovica
Vanja Marinković
Stefan Pot
Miloš Koprivica
Đorđe Majstorović
Uroš Luković
Adin Vrabac
Novica Veličković
Wiliam Hatcher
Aleksandar Tanasković
Mihajlo Andrić
Stefan Birčević
Kenan Karahodžić
Franck Robinson
Jamont Gordon
Đorđe Jovanović
Nenad Krstić

== Grafikon pozicija ==
{| style=&quot;text-align:center; background:Black; color:white&quot;
|-
!width=&quot;40&quot;|Poz.
! style=&quot;width:165px;&quot;|Starter
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 1
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 2
! style=&quot;width:165px;&quot;|Klupa 3
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Centar (košarka)|C]]
|  '''[[Božo Đumić]]''' || [[Miloš Koprivica]] || || [[Kevin Jones]] ||
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot; 
!  | [[Krilni centar|KC]] 
|  '''[[Čedomir Vitkovac]]''' || [[Edo Murić]] ||  || [[Miloš Glišić]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Krilo (košarka)|K]]
| '''[[Mihajlo Andrić]]''' || [[Danilo Anđušić]] || [[Adin Vrabac]] ||  
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Bek (košarka)|B]]
| '''[[Andreja Milutinović]]'''  || [[Petar Aranitović]] || [[Vanja Marinković]] 
|- style=&quot;height:40px; background:white&quot;
!  | [[Plejmejker|P]]
|  '''[[Aleksandar Cvetković]]''' || [[Jamar Wilson]] || || [[Andrej Magdevski]]  
|}
&lt;!-- *[[Slika:Flag of Switzerland.svg|7px|Injured]] Denotes injured player. --&gt;

== Poznati bivši igrači ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
'''Domaći:'''
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Aleksandar Đorđević]]
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Divac]]
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Kecman]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Kićanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Micov]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Milojević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Tomašević]]
* {{zas|Srbija}} [[Dragan Todorić]]
* {{zas|Srbija}} [[Dražen Dalipagić]]
* {{zas|Srbija}} [[Žarko Paspalj]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]]
* {{zas|Srbija}} [[Željko Rebrača]]
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Berić]]
* {{zas|Srbija}} [[Bogdan Bogdanović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Vujanić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Marić]]
* {{zas|Srbija}} [[Novica Veličković]]
* {{zas|Srbija}} [[Predrag Danilović]]
* {{zas|Srbija}} [[Radomir Šaper]]
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Pešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Gurović]]
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Raduljica]]
* {{zas|Srbija}} [[Milan Mačvan]]
* {{zas|Srbija}} [[Haris Brkić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Čanak (košarkaš)|Nenad Čanak]]
* {{zas|Srbija}} [[Vladimir Lučić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nikola Milutinov]]
* {{zas|Srbija}} [[Veselin Petrović]]
* {{zas|Srbija}} [[Vanja Marinković]]
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Gilić]]
* {{zas|Srbija}} [[Sava Lešić]]
* {{zas|Srbija}} [[Miloš Glišić]]
* {{zas|Srbija}} [[Nenad Stefanović]]

'''Strani:'''
* {{zas|Australija}} [[Aleksandar Marić|Aleks Marić]] 
* {{zas|Australija}} [[Nathan Jawai]]
* {{zas|Češka}} [[Jan Veselý]]
* {{zas|Slovenija}} [[Peter Vilfan]]
* {{zas|Slovenija}} [[Radoslav Nesterović]]
* {{zas|Hrvatska}} [[Danko Cvjetičanin]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Predrag Drobnjak]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Vlado Šćepanović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Nikola Peković]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Aleksandar Pavlović]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Slavko Vraneš]]
* {{zas|Crna Gora}} [[Jadran Vujačić]]
* {{zas|Makedonija}} [[Vlado Ilievski]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Acie Law]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Oliver Lafayette]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Tarence Kinsey]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[Drew Gordon]]
* {{zas|Gabon}} [[Stephane Lasme]]
* {{zas|Sjedinjene Države}} [[James Gist]]
* {{zas|Francuska}} [[Joffrey Lauvergne]]
* {{zas|Latvija}} [[Dāvis Bertāns]] 
* {{zas|Francuska}} [[Léo Westermann]]
* {{zas|Turska}} [[Semih Erden]]
* {{zas|Slovenija}} [[Edo Murić]]
{{col-end}}

== Poznati bivši treneri ==
* {{zas|Srbija}} [[Ratko Vlahović]] (1945)
* {{zas|Srbija}} [[Božo Grkinić]] (1946–1947)
* {{zas|Srbija}} [[Svetislav Šaper]] (1948–1949)
* {{zas|Srbija}} [[Janoš Gerdov]] (1950)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Stanković]] (1951–1953)
* {{zas|Srbija}} [[Miodrag Stefanović]] (1954)
* {{zas|Srbija}} [[Mirko Marjanović (košarkaš)|Mirko Marjanović]] (1955–1958)
* {{zas|Srbija}} [[Aleksandar Nikolić]] (1959–1961)
* {{zas|Srbija}} [[Božidar Munćan]] (1962–1963)
* {{zas|Srbija}} [[Milenko Novaković]] (1964)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćurčić]] (1965–1967)
* {{zas|Srbija}} [[Branislav Rajačić]] (1967–1969)
* {{zas|Srbija}} [[Radovan Radović (košarkaš)|Radovan Radović]] (1969–1971)
* {{zas|Srbija}} [[Ranko Žeravica]] (1971–1974, 1976–1978, 1995–1996)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Ćorković]] (1974–1976, 1980–1982, 1989–1990)
* {{zas|Srbija}} [[Dušan Ivković]] (1978–1980)
* {{zas|Srbija}} [[Borislav Džaković]] (1982–1984, 1994–1995)
* {{zas|Srbija}} [[Zoran Slavnić]] (1984–1985)
* {{zas|Srbija}} [[Vladislav Lučić]] (1985–1987, 1998–1999)
* {{zas|Srbija}} [[Duško Vujošević]] (1987–1989, 1990–1991, 2001–2010, 2012-2015)
* {{zas|Srbija}} [[Dejan Srzić]] (1989)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Obradović]] (1991–1993)
* {{zas|Srbija}} [[Željko Lukajić]] (1993–1994)
* {{zas|Srbija}} [[Miroslav Nikolić (trener)|Miroslav Nikolić]] (1996–1998)
* {{zas|Srbija}} [[Milovan Bogojević]] (1998)
* {{zas|Srbija}} [[Naser &quot;Nenad&quot; Trajković|Nenad Trajković]] (1999–2000)
* {{zas|Srbija}} [[Darko Ruso]] (2000–2001)
* {{zas|Srbija}} [[Vlade Jovanović|Vlada Jovanović]] (2010–2012)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|KK Partizan}}
* [http://www.kkpartizan.rs/ Zvanični sajt KK Partizan]
* [http://www.euroleague.net/competition/teams/showteam?clubcode=PAR Profil - Evroliga]

{{Timovi Košarkaške lige Srbije}}
{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Partizan, KK}}
[[Kategorija:KK Partizan| ]]
[[Kategorija:Košarkaški klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]]
[[Kategorija:Nastanci 1945.]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (klubovi)]]</text>
      <sha1>7f54jw7gxxb8mr5unckhbfydchkg4w6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filistejci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38166</id>
    <revision>
      <id>42715550</id>
      <parentid>42247042</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:41:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3685" sha1="a8m98pmv81ps1ae56gheozxvcezz3e1" xml:space="preserve">{{otheruses}}
[[Datoteka:Early-Historical-Israel-Dan-Beersheba-Judea-Corrected.png|thumb|272px|Karta biblijskih zemalja koja pokazuje filistejske oblasti i gradove Gazu, Ašdod i Aškelon]]
[[Datoteka:Levant 830.svg|thumb|272px|Map of the southern [[Levant]], c.[[830s BC]].
{{legend|#00ff00|Kraljevstvo Judeje}}
{{legend|#008000|Kraljevstvo Izrael}}
{{legend|#777777|Filistejski gradovi-države}}
{{legend|#3000ee|Feničke države}}
{{legend|#7777ff|Kraljevstvo Ammon}}
{{legend|#ffff00|Kraljevstvo Edom}}
{{legend|#007777|Kraljvstvo Aram-Damask}}
{{legend|#ffffff|Aramejska plemena}}
{{legend|#800080|Arubu plemena}}
{{legend|#804020|Nabatu plemena}}
{{legend|#005fff|Asirsko Carstvo}}
{{legend|#808040|Kraljevstvo Moab}}
]]
'''Filistejci''' ili '''Filistinci''' ([[Hebrejski jezik|hebrejskli]] פלשתים, ''plishtim'') su bili [[nacija|narod]] nastanjen na južnoj obali [[Kanaan]]a, na teritoriji kasnije nazvanoj '''Filistija'''. Porjeklo im je predmet rasprave među naučnicima, ali moderna [[arheologija]] je sugerisala kulturne veze s [[Mikenska Grčka|mikenskim]] svijetom u [[Grčka|Grčkoj]]. Iako su Filistejci preuzeli lokalnu [[kanaan]]sku kulturu i jezik prije nego što su ostavili i jedan zapis, sugeriše se da je nekoliko filistejskih riječi bilo [[Indoevropski jezici|indoevropskog]] porjekla (v. [[filistejski jezik]]).

Dana [[10. srpnja]] [[2016.]] godine obznanjeno je veliko arheološko otkriće filistejskog groblja u blizini [[Aškelon]]a.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/life/znanost/veliko-otkrice-pronadeno-groblje-filistejaca-naroda-kojemu-je-pripadao-i-biblijski-div-golijat/4514213/ www.jutarnji.hr], &quot;VELIKO OTKRIĆE Pronađeno groblje Filistejaca, naroda kojemu je pripadao i biblijski div Golijat&quot;, objavljeno 10. srpnja 2016., pristupljeno 16. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Philistines}}
* [http://www.phcm.co.il/en  Corinne Mamane Museum of Philistine Culture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180227081053/http://www.phcm.co.il/en |date=2018-02-27 }}
* [http://www.dabar.org/Dyke/PHILISTINES/250PhilistineTexts.html List of biblical references to Philistines or Philistia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060516192340/http://www.dabar.org/Dyke/PHILISTINES/250PhilistineTexts.html |date=2006-05-16 }}
* [http://www.dig-gath.org Tell es-Safi/Gath Archaeological Project website] {{Webarchive|url=https://swap.stanford.edu/20090419223353/http://www.dig-gath.org/ |date=2009-04-19 }}
* [http://gath.wordpress.com Tell es-Safi/Gath Archaeological Project blog]
* [http://www.courses.psu.edu/cams/cams400w_aek11/www/index.htm the Sea Peoples and the Philistines. A course at Penn State University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040814180456/http://www.courses.psu.edu/cams/cams400w_aek11/www/index.htm |date=2004-08-14 }}
* [http://www.phoenixdatasystems.com/goliath/contents.htm Neal Bierling, ''Giving Goliath his due:new archaeological light on the Philistines'' 1992] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180405215221/http://www.phoenixdatasystems.com/goliath/contents.htm |date=2018-04-05 }}
* [http://www.kingscalendar.com/cgi-bin/index.cgi?action=viewnews&amp;id=164 The King's Calendar: The Secret of Qumran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100810152824/http://www.kingscalendar.com/cgi-bin/index.cgi?action=viewnews&amp;id=164 |date=2010-08-10 }} (Chronology for Israel's Period of the Judges 1412 BC to 1039 BC)
* [https://web.archive.org/web/20080511200425/http://www.people.cornell.edu/pages/bel9/index.html The Philistines: Raiders of the Ark or Cultural Goliaths?]

[[Kategorija:Drevni narodi]]
[[Kategorija:Biblijski narodi]]</text>
      <sha1>a8m98pmv81ps1ae56gheozxvcezz3e1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fonograf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41415</id>
    <revision>
      <id>42715563</id>
      <parentid>42647907</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:51:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13013" sha1="8a6mk6khdufs63lz82u7z88xbbz82ia" xml:space="preserve">[[Datoteka:EdisonPhonograph.jpg|thumb|250px|Edisonov fonograf iz 1899. godine]]

Povijest zapisivanja i pohrane glazbe na zvučne zapise započinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Razdoblje nastanka zvučnih zapisa najčešće se dijeli na akustičko razdoblje i elektroničko razdoblje proizvodnje zvuka. U akustičkome razdoblju snimanja zvuka (1877. – 1925.) tehnike snimanja bile su u cijelosti mehaničkim putem te im je nedostajalo dinamike i opsega frekvencija zvuka. Tek od 1925. počinje električno snimanje zvuka koje ne samo da je popravilo navedene nedostatke već je omogućilo snimanje većega broja izvođača. 
Posebno se ističu izumi pojedinaca koji su temeljito promijenili glazbenu povijest. Godine 1857. francuski tipograf i fizičar Léon Scott de Martinville izradio je fonoautograf (phonoautograph) koji se sastojao od okrenutoga megafona ili trube zajedno s tankom membranom preko rubova. Kako je membrana odgovarala vibracijama zvučnih valova, njezini su pokreti stvarali ureze na cilindru. Glasniji zvukovi uzrokovali su veću amplitudu, a viši zvukovi veću frekvenciju.Dvadeset godina poslije Charles Cros napravio je studiju koja sadrži prijedloge za reprodukciju zvuka, čak mu je dodijeljen i broj patenta, ali ta zamisao nije se nikada ostvarila u praksi.

'''Nastanak fonografa'''

Thomas Alva Edison (1847. – 1931.) izumio je 1877. uređaj koji je mogao bilježiti i reproducirati telefonske i telegrafske poruke. Edison ga je nazvao fonograf (phonograph), a prve zabilježene riječi bile su Mary had a little lamb. Prva snimanja zvuka na fonografu odvijala su se vertikalnim urezivanjem na valjak fonografa koji je prvo bio omotan kositrenom folijom, a tek poslije premazan voskom. Tijekom 1878. proizvedeno je gotovo 500 fonografa, a Edison je uskoro razvio usavršeni fonograf koji se sastojao od voštanih valjaka koji su se mogli više puta koristiti.

'''Gramofon i gramofonska ploča'''

Sljedeći velik izum bio je onaj Nijemca Emila Berlinera (1851. – 1929.) koji 1887. razvija metodu snimanja zvuka pomoću lateralno urezane brazde, a ne kako je to dotad radio Edison, vertikalnim urezivanjem u valjak ploče. Njegovo otkriće možemo smatrati prethodnikom današnje gramofonske ploče.rve pokusne ploče bile su od stakla te premazane čađom, dok su poslije rađene od cinka prevučenoga voskom. Emil Berliner od 1888. primjenjuje lateralno urezivanje u cinkovu ploču što omogućava stvaranje matrice za izradbu ploča. To načelo stvaranja ploča otvara vrata komercijalizaciji te već sljedeće, 1889. u Sjedinjenim Američkim Državama započinje masovna proizvodnja te prodaja fonografa i valjaka kao uređaja za razonodu. Prve ploče nisu imale papirnate naljepnice, bile su jednostrane, a tekst je bio urezan u sam korpus gramofonske ploče.

'''Šelak gramofonske ploče'''

Godine 1895. započinje proizvodnja ploča od tvrde gume, a tek od 1897. počinje proizvodnja ploča od materijala zvanoga šelak. Šelak je sastavnica materijala za gramofonske ploče koje su se izrađivale od 1896. do 1948. godine. Šelak je, u stvari, smolasti proizvod kukca Coccus lacca koji je rasprostranjen u Indiji, Burmi i Tajlandu. Prvo se sušio i mlio te bio jedna od sastavnica materijala šelak gramofonske ploče. U sastavu su šelak ploče mineralne tvari, čađa i vezivo u omjerima – 13,6 posto šelaka, bijeloga i crvenoga punila (svakoga po 37,4 posto), karbonskoga crnila (1,3 posto), cink stearata (0,49 posto) i kongo gume (0,92 posto). Prve šelak ploče reproducirale su se samo s jedne strane i bile su promjera 12,5&amp;nbsp;cm, dok su ploče promjera 25&amp;nbsp;cm nastale 1901., a one od 30&amp;nbsp;cm tek 1903. godine.

Zanimljivost je da su umjetnici toga vremena teško pristajali na snimanje ploča, pokazujući otpor i nepovjerenje prema novim dostignućima tehnike – gramofonu i gramofonskoj ploči. Ipak, neki od svjetski priznatih umjetnika koji su snimali djela na gramofon bili su Nellie Melba, Enrico Caruso i dr. Također, u vrijeme akustičkoga snimanja zvuka rijetke su snimke instrumentalne glazbe na pločama zbog tehničkih nemogućnosti snimanja zvuka. U tome smislu violina se pokazala kao jedini instrument zadovoljavajućega zvuka jer se mogla postaviti dovoljno blizu cijevi za snimanje. Vinilne ploče

Elektroničko razdoblje trajalo je do 1950-ih, kada se pojavila prva LP (long play) dugosvirajuća gramofonska ploča, napravljena od vinila, u izdanju tvrtke Columbia Records. Njezin je promjer bio 30&amp;nbsp;cm, a trajanje izvedbe otprilike 45 minuta. Izvodila se na 33 o/min, za razliku od dotadašnjih koje su se izvodile na 78 o/min, te postala gotovo svjetski standard. Dulje vrijeme reprodukcije LP ploče postignuto je zahvaljujući sljedećem:

    brzina okretaja smanjila se gotovo upola
    mikrobrazde su bile rađene puno finije i uže su rezane.

Sve to, kao i znatno bolju kvalitetu zvuka, bilo je moguće postići zahvaljujući vinilu, novomu materijalu za proizvodnju gramofonskih ploča. Daljnji razvitak, osim ploča na 33 o/min, stvorio je i ploču na 45 o/min, singlicu, tako da su se oba standarda ustalila u proizvodnji ploča.

Brojna proizvodnja gramofonskih ploča zadržala se do 1980-ih godina, premda njihova proizvodnja neprekidno postoji do današnjih dana, čak je zabilježen i rast prodaje vinilnih ploča i u svijetu i u Hrvatskoj.

'''Razvoj fonografije u Hrvatskoj'''

Razvojem fonografije te širenjem tržišta fonografskih izdanja i Hrvatska je upoznata s najnovijim dostignućima tehnike. Već krajem 19. stoljeća zagrebačka publika bila je upoznata s fonografom kao najnovijim dostignućem u snimanju zvuka. Ipak, povijest hrvatske diskografije započinje početkom 20. stoljeća. Prve gramofonske ploče na kojima su snimljeni hrvatski izvođači te djela hrvatskih skladatelja pojavljuju se 1906. u tadašnjoj Austro-Ugarskoj. U tadašnjem Zagrebu mogle su se nabaviti i gramofonske ploče i gramofoni, a dosta podataka o tome nalazimo u starijoj periodici koja je izlazila početkom 20. stoljeća, kao što su novine Jutarnji list, Obzor i Motor.Već 1899. trgovac Mavro Drucker iz Ilice 39 nudi na prodaju sve vrste mehaničkih glazbenih nastroja (Obzor, 15. 11. 1899.), dok se sljedeće godine, 1900., u Obzoru prvi put spominje fonograf te se poziva pučanstvo da sudjeluje na predstavljanju Edisonova fonografa u Zagrebu. (Obzor, 14. 3. 1890.).

Iz starije periodike koja je izlazila početkom 20. stoljeća saznaje se da su se već 1900. u Zagrebu mogli kupiti Columbia gramofoni i phonograph-valjci koje u Marovskoj ulici 24 u Zagrebu prodaje trgovac Ferdinand Budicki (Obzor, 12. 12. 1900.). U prvom desetljeću 20. stoljeća širi se tržište i prodaja gramofonskih ploča i gramofona koje u Zagrebu, osim dvojice spomenutih, nude hrvatski trgovci, ali i zastupnici stranih tvrtki. Neki od njih su Milan Obuljen, F. Brusicki, Šandor Kudelka, zatim bečki zastupnik Löwin, dok tijekom dvadesetih godina gramofonske ploče i gramofone prodaju E. Fischer u Jurišićevoj ulici, Tomay u Ilici 49 te Pavao Kauders na Zrinjskome trgu 17.

U najvećem broju gramofonske ploče snimane su u inozemstvu (Beč, Berlin, London, Prag) sve do 1924. kada vlasnik tvrtke Edison Bell iz Londona utemeljuje istoimenu podružnicu u Zagrebu. Najprije su objavljivane licencne ploče, a od 1926. ujedinjuju se s zagrebačkom tvornicom olovaka Penkala te stvaraju dioničko društvo pod nazivom Edison Bell Penkala (EBP).

U Zagrebu se od 1926. ne samo snimaju i objavljuju već i proizvode gramofonske ploče i gramofoni. Glazbeni urednici u EBP-u bili su Pavao Markovac te Ivo Tijardović. Repertoar izdanja uključivao je operne i operetne arije, šlagere, narodne pjesme, šaljive pjesme, kuplete, vojnu glazbu s tadašnjim poznatim glazbenim umjetnicima i glumcima. Neki od najpoznatijih izvođača bili su Dejan Dubajić, Arnošt Grund, Vlaho Paljetak, Marta Pospišil Grif, Milan Šepec, Mario Šimenc te Tinka Wesel Polla.

Budući da je 1926. u Zagrebu utemeljena tvrtka Edison Bell Penkala, izdavačka kuća i tvornica gramofonskih ploča, u novinama tadašnjega vremena česte su reklamne ponude za prodaju vlastitih izdanja gramofonskih ploča te gramofona.

Akustičko razdoblje snimanja zvuka završava 1926. kada se zvuk počinje električno snimati. Jedna je od prvih gramofonskih ploča snimljenih električnim putem ona na kojoj su uživo snimane božićne pjesme iz zagrebačke katedrale iz prosinca 1927. godine. Zanimljivost je da u Jutarnjem listu od 4. prosinca 1927. pod sloganom Vaš glas u gramofonu! tvrtka Edison Bell Penkala poziva zagrebačko gradjanstvo na senzaciju tehnike i gramofonsko snimanje na daljinu te snimanje uživo božićnih pjesma da bi ove ploče naših božićnih pjesama ispale što savršenije i veličajnije. Snimka predstavlja jedno od prvih javnih snimanja u svijetu. Kako je zagrebački puk pjevao božićne pjesme 1927. možete poslušati ovdje.

Tvrtka Edison Bell Penkala posluje do 1937., kada pada u stečaj, a zauvijek prestaje s radom nakon rata, 1946. godine.

Hrvatski umjetnici, osim za EBP, snimali su i za tvrtku Elektroton koja se kao podružnica tvrtke Odeon-Parlaphon utemeljuje u Ljubljani 1937. godine. Od 1938. podružnica je bila utemeljena i u Zagrebu, a ploče su se proizvodile samo na temelju licenciranih matrica. Elektroton prestaje s radom 1947. kada se utemeljuje tvornica gramofonskih ploča Jugoton te joj se dodjeljuje imovina poduzeća EBP i Elektroton.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|phonograph}}
* [http://www.grammophon.ch/ André's Talking Machines] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101210034839/http://www.grammophon.ch/ |date=2010-12-10 }}
* [http://www.cylinder.de/ The Cylinder Archive]
* [http://vintageaudio.forumup.org/about29-vintageaudio.html Classical record collecting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071221204231/http://vintageaudio.forumup.org/about29-vintageaudio.html |date=2007-12-21 }}at Vintage Audio Forum
* [http://www.webrarian.co.uk/crystalpalace/index.html The 1888 Crystal Palace Recordings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701024813/http://www.webrarian.co.uk/crystalpalace/index.html |date=2010-07-01 }}
* [http://www.ushistory.net/toc/phono.html Invention of the Phonograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209065752/http://www.ushistory.net/toc/phono.html |date=2007-02-09 }}
* [http://www.musesmuse.com/recording-art.html The Birth of the Recording Industry]
* [http://www.todotango.com/english/biblioteca/cronicas/fonovsgra.html The Phonograph vs. the Gramophone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209070512/http://www.todotango.com/english/biblioteca/cronicas/fonovsgra.html |date=2006-02-09 }}
* [http://www.enjoythemusic.com/tablehistory.htm Phonograph technology in 1958]
* [http://www.cs.huji.ac.il/~springer/ Record scanning] - [[Ofer Springer]]
* [http://www.musicangle.com musicangle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120521004555/http://www.musicangle.com/ |date=2012-05-21 }}
* [http://www.grammophon.ch/ Swiss Phonograph Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101210034839/http://www.grammophon.ch/ |date=2010-12-10 }}
* [http://www.stereo411.com/forum/viewforum.php?f=18 Stereo |411 Turntable Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080327134134/http://www.stereo411.com/forum/viewforum.php?f=18 |date=2008-03-27 }} - Talk about turntables and other high end sources
* [http://www.cylinders.library.ucsb.edu Cylinder Preservation &amp; Digitization Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190905075931/http://cylinders.library.ucsb.edu/ |date=2019-09-05 }} – Over 6,000 cylinder recordings held by the Department of Special Collections, University of California, Santa Barbara, free for download or streamed online.
* [http://www.dailykos.com/storyonly/2006/8/8/1696/98456 Say What?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220062736/http://www.dailykos.com/storyonly/2006/8/8/1696/98456 |date=2010-02-20 }} – Essay on phonograph technology and intellectual property law
* [http://www.vinylrecordslive.co.uk/ Vinyl Records Still Live!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080330035957/http://www.vinylrecordslive.co.uk/ |date=2008-03-30 }} - site dedicated to preserving vinyl records
* [http://www.sfsu.edu/~anthro/treganza.htm San Francisco State University Museum of Anthropology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124113753/http://www.sfsu.edu/~anthro/treganza.htm |date=2009-11-24 }}
* [https://web.archive.org/web/20090828012319/http://www.cyberbee.com/edison/cylinder.html Listen to early recordings on the Edison Phonograph] 
* [http://www.dispatx.com/make/project.php?project=124 Re-invention of the Phonograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080220142621/http://www.dispatx.com/make/project.php?project=124 |date=2008-02-20 }}

[[Kategorija:Potrošačka elektronika]]
[[Kategorija:Thomas Edison]]
[[Kategorija:Zvuk]]
[[Kategorija:Tehnologija]]</text>
      <sha1>8a6mk6khdufs63lz82u7z88xbbz82ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etrursko pismo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41864</id>
    <revision>
      <id>42715507</id>
      <parentid>42451766</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8952" sha1="a6ip0cfbc5d8aa0j01ewqts7keo2f5d" xml:space="preserve">{{Pismo}}
[[Datoteka:Haruspex.png|thumb|right|450px|Natpis na &quot;jetri iz [[Piacenza|Piacenze]]&quot;, vidi [[haruspex]].]]
'''Etruščansko pismo''' ('''rasensko pismo''') je izvedeno iz [[Eubeja|eubejske]] (&quot;crvene&quot;) varijante [[grčki alfabet|grčkog pisma]]. Od [[Etrurci|Etruščana]] (Rasena) su pismo vjerojatno preuzeli [[Antički Rim|Rimljani]], što je dalo današnju [[latinica|latinicu]]. Za pisanje brojeva su postojali posebni simboli, nalik slovima.

== Općenito ==
Pismo je izvedeno od &quot;crvenog&quot; grčkog alfabeta (eubejskog pisma) u kojoj su simboli '''Χ''' i '''Ψ''' imali drugačiju upotrebu nego u suvremenom grčkom pismu, a postojali su i simboli [[digama]], [[kopa]] i [[san]]. Smjer pisanja je uglavnom bio zdesna nalijevo. U literaturi se uglavnom pojedina slova nazivaju odgovarajućim nazivima za grčka slova.

Interesantno svojstvo pisanja je upotreba različitih znakova za isti glas, npr. '''C''', '''Q''' i '''K''' su označavali /k/. To je preuzeto u latinski, pa se i danas odražava na mnoge pravopise.

Čini se da [[etrurski jezik|etruščanski jezik]] nije razlikovao zvučne-bezvučne parove (/b/ – /p/) već samo neaspirirane-aspirirane (/p/ – /p&lt;sup&gt;h&lt;/sup&gt;/), tako da zapravo između [[delta (slovo)|delta]] i [[pi]] nije bilo nikakve razlike. U kasnijim natpisima se takvi redudantni simboli ([[beta]] i [[delta (slovo)|delta]]) manje koriste.

Glas /f/ se pisao na različite načine ('''F''', '''FH'''), a kasnije je kreiran simbol vrlo sličan brojci '''8'''.

Sjeverni krajevi su koristili druge simbole za [[sibilant]]e (koji su bili vjerojatno slični [[hrvatski jezik|hrvatskim]] ''s'' i ''š'') nego južni; neki autori različito transliteriraju&lt;ref name=&quot;Weiss&quot; /&gt; takvu dvojaku upotrebu.

Pretpostavlja se da latinični nazivi slova (''a'', ''be'', ''de''...) potječu iz etruščanskog pisma; za neka slova nazivi počinju [[samoglasnik]]om (''el'', ''em'', ''en'', ''es'').

Postojao je poseban sustav pisanja brojeva, načelno vrlo sličan [[rimski brojevi|rimskim brojevima]]. 

== Slova ==
Neka slova su imala više varijanti, koje su u ovoj tablici prikazane usporedno:

{| class=&quot;wikitable&quot;
! Etr. slovo
! Grčko slovo
! [[Latinica|Lat. slovo]]
! [[Transkripcija i transliteracija|Transliteracija]]
! vj. izgovor
! napomene
|-
|[[Datoteka:EtruscanA-01.svg|20px]]
| Α [[alfa]]
| [[A]]
| ''a''
| /a/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanB-01.svg|20px]]
| Β [[beta]]
| [[B]]
| ''b'', ''p''
| /[[bezvučni bilabijalni ploziv|p]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanC-01.svg|20px]]
| Γ [[gama]]
| [[C]], [[G]]
| ''c'', ''k''
| /[[bezvučni velarni ploziv|k]]/ 
| ispred ''e'' i ''i''
|-
|[[Datoteka:EtruscanD-01.svg|20px]]
| Δ [[delta (slovo)|delta]]
| [[D]]
| ''d'', ''t''
| /[[bezvučni alveolarni ploziv|t]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanE-01.svg|20px]]
| Ε [[epsilon]]
| [[E]]
| ''e''
| /e/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanE-02.svg|20px]]
| Ε [[epsilon]]
| 
| ''ê''
| neka varijanta /e/?
| pojavljuje se na ''Cortonskom natpisu''&lt;ref name=&quot;TC1&quot;&gt;Koen Wylin: ''The first chapter of the Cortona inscription'', objavljeno u [http://www.umass.edu/etruscannews/articles/EtruscanNews05.pdf Etruscan News 5] {{pdf}} {{jezikk|eng.}}, časopisu Američkog odjela Instituta za etruščanske i italske studije&lt;/ref&gt;
|-
|[[Datoteka:EtruscanF-01.svg|20px]]
| [[digama]]
| [[F]]
| ''v''
| /w/
| u starijim natpisima i /f/
|-
|[[Datoteka:EtruscanH-01.svg|20px]][[Datoteka:EtruscanH-02.svg|20px]]
| Η zapadno [[eta]]
| [[H]]
| ''h''
| /h/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanI-01.svg|20px]]
| Ι [[jota]]
| [[I]]
| ''i''
| /i/, /j/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanK-01.svg|20px]]
| Κ [[kapa]]
| [[K]]
| ''k'', ''c''
| /[[bezvučni velarni ploziv|k]]/ 
|ispred ''a''
|-
|[[Datoteka:EtruscanL-01.svg|20px]]
| Λ [[lambda]]
| [[L]]
| ''l''
| /[[Alveolarni lateralni aproksimant|l]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanM-01.svg|31px]]
| Μ [[mi]]
| [[M]]
| ''m''
| /[[bilabijalni nazal|m]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanN-01.svg|20px]]
| Ν [[ni]]
| [[N]]
| ''n''
| /[[alveolarni nazal|n]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanO-01.svg|28px]]
| Ο [[omikron]]
| [[O]]
| ''u'', ''o''
| /u/, /o/
| etruščanski nije imao izvorno /o/
|-
|[[Datoteka:EtruscanP-01.svg|20px]]
| Π [[pi]]
| [[P]]
| ''p''
| /[[bezvučni bilabijalni ploziv|p]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanQ-01.svg|20px]]
| Ϙ [[kopa]]
| [[Q]]
| ''q'', ''c''
| /[[bezvučni velarni ploziv|k]]/
| ispred ''u''
|-
|[[Datoteka:EtruscanR-01.svg|20px]][[Datoteka:EtruscanR-02.svg|20px]]
| Ρ [[ro]]
| [[R]]
| ''r''
| /[[alveolarni vibrant|r]]/
|
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Datoteka:EtruscanS-01.svg|20px]]
|rowspan=&quot;2&quot;| Σ [[sigma]]
|rowspan=&quot;2&quot;|[[S]] 
| ''σ́'' (Rix), ''ś''
| /[[Bezvučni postalveolarni frikativ|ʃ]]/
| sjeverni krajevi
|-
| ''s''
| /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/
| južni krajevi
|-
|[[Datoteka:EtruscanT-01.svg|20px]]
| Τ [[tau]]
| [[T]]
| ''t''
| /[[bezvučni alveolarni ploziv|t]]/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanV-01.svg|20px]]
| Υ [[ipsilon]]
| [[V]]
| ''u''
| /u/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanX-01.svg|20px]]
| Χ zapadno [[ksi]]
| [[X]]
| ''ks'', ''x''
| /ks/
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanZ-01.svg|20px]]
| Ζ [[zeta (država)|zeta]]
| [[Z]]
| ''z'' 
| /[[Bezvučna postalveolarna afrikata|{{IPA|t͡ʃ}}]]/ ili /[[Bezvučna alveolarna afrikata|{{IPA|t͡s}}]]/?
|-
|[[Datoteka:EtruscanPH-01.svg|20px]][[Datoteka:EtruscanPH-02.svg|28px]]
| Φ [[fi]]
|
| ''φ'' 
| /pʰ/ (aspir. /[[bezvučni bilabijalni ploziv|p]]/)
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanTH-01.svg|28px]][[Datoteka:EtruscanTH-02.svg|28px]][[Datoteka:EtruscanTH-03.svg|28px]]
| Θ [[theta]]
| 
| ''θ''
| /tʰ/ (aspir. /[[bezvučni alveolarni ploziv|t]]/)
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanKH-01.svg|20px]][[Datoteka:EtruscanKH-02.svg|20px]]
| Ψ zapadno [[hi]]
| 
| ''χ'' 
| /kʰ/ (aspir. /[[bezvučni velarni ploziv|k]]/)
|
|-
|[[Datoteka:EtruscanF-02.svg|20px]]
|
|
| ''f''
| /[[Bezvučni labiodentalni frikativ|f]]/
| u kasnijim natpisima
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Datoteka:EtruscanSAN-01.svg|28px]]
|rowspan=&quot;2&quot;| [[san]]
|rowspan=&quot;2&quot;| 
| ''ś'' (Rix), ''s''
| /[[Bezvučni alveolarni frikativ|s]]/
| sjeverni krajevi
|-
| ''σ'' (Rix), ''ś''
| /[[Bezvučni postalveolarni frikativ|ʃ]]/
| južni krajevi
|}

[[Datoteka:IMG 1098 - Perugia - Mua etrusca - 7 ago 2006 seo archeologic - Urn- Foto G. Dallo'Orto.jpg|thumb|300px|Urna u muzeju u [[Perugia|Perugiji]] s natpisom (fotografirao: Giovanni Dall'Orto)]]
Napomene uz tablicu&lt;ref name=&quot;Weiss&quot;&gt;Michael Weiss: &quot;[http://ling.cornell.edu/people/Weiss/CGL_35-Etruscan.pdf Etruscan; The Pyrgi Bilingual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070102004841/http://ling.cornell.edu/people/Weiss/CGL_35-Etruscan.pdf |date=2007-01-02 }}&quot; {{pdf}}&lt;/ref&gt;:
* ''sjeverni krajevi'' su Vetulonia, Populonia, Volterra, Fiesole, Arezzo, Chiusi, Perugia, Cortona; također i na [[Zagrebačka lanena knjiga|Lanenoj knjizi]];
* ''južni krajevi'' se odnosi na gradove Tarquinia, Veii, Volsinii, Vulci, Rusellae i pokrajinu [[Kampanija|Kampaniju]];
* [[Helmut Rix]] u svojoj knjizi ''Etruskische Texte'' koristi detaljnu transliteraciju, označenu u tablici s (Rix)

U ranim zapisima se glas /f/ pisao dvoslovom '''FH''' (ilustriran je i smjer pisanja s desna nalijevo):

:[[Datoteka:EtruscanH-01.svg|16px]][[Datoteka:EtruscanF-01.svg|16px]]

a kasnije je uveden simbol sličan arapskoj brojci '''8'''&lt;ref name=&quot;Ancient&quot;&gt;[http://www.ancientscripts.com/etruscan.html Ancient Scripts]: Etruscan&lt;/ref&gt;.

Između riječi se pisala točka u sredini visine slova; rečenice, a ponekad i riječi su odvajane i dvotočkom.

== Brojevi ==
{{main|Etrurski brojevi}}
Koristili su se posebni simboli za 1, 5, 10, 50 i 100, po principu vrlo sličnom rimskim brojevima:

{|class=&quot;wikitable&quot;
! Simb.
! Vrijednost
|-
| [[Datoteka:Etruscan Numeral 1.svg|20px|etruščansko 1]]
| 1
|-
| [[Datoteka:Etruscan Numeral 5.svg|20px|etruščansko 5]]
| 5
|-
| [[Datoteka:Etruscan Numeral 10.svg|20px|etruščansko 10]]
| 10
|-
| [[Datoteka:Etruscan Numeral 50.svg|20px|etruščansko 50]]
| 50
|-
| [[Datoteka:Etruscan Numeral 100.svg|20px|etruščansko 100]]
| 100
|}

Simboli su najvjerojatnije simbolički povezani: 1 je jednostavna crta, 5 izgleda kao donja polovica od 10, a 50 kao donja polovica od 100.

== Reference ==
{{reflist}}

== Drugi projekti Wikimedije ==
{{WProjekti
|commonscat=Etruscan letters
|commonscatsh=etruščansko pismo
}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Nucerian alphabet}}
* [http://etp.classics.umass.edu Etruscan Texts Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050330053810/http://etp.classics.umass.edu/ |date=2005-03-30 }}: baza etruščanskih natpisa {{jezikk|eng.}}
* [http://www.unicode.org/charts/PDF/U10300.pdf Old Italic Unicode] {{jezikk|eng.}}
* [http://www.omniglot.com/writing/etruscan.htm The Etruscan alphabet] (Omniglot) {{jezikk|eng.}}
* [http://www.omniglot.com/writing/olditalic.htm Old Italic alphabets] (Omniglot) {{jezikk|eng.}}
* [http://www.ancientscripts.com/etruscan.html Etruscan] (Ancient Scripts) {{jezikk|eng.}}

[[Kategorija:Pisma]]
[[Kategorija:Etrurci]]

[[it:Lingua etrusca#Alfabeto]]</text>
      <sha1>a6ip0cfbc5d8aa0j01ewqts7keo2f5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etrurski jezik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41868</id>
    <revision>
      <id>42715506</id>
      <parentid>42659565</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:55:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17846" sha1="6otese4zvk7kc9voipescavus24mlcv" xml:space="preserve">{{Infokutija jezik
|ime=Etruščanski jezik
|izvornoime=rasnal
|regije=[[Italija]]
|govornici=[[Izumiranje jezika|izumrli jezik]]
|rang=
|porodicaboja=izolirani
|porodica=  [[izolirani jezici]]
|iso1=
|iso2=
|iso3=ett
|}}

'''Etruščanski jezik''' ('''rasenski jezik''') je [[jezik]] drevnih [[Etrurci|Etruščana]] (Rasena), izumrli jezik koji se govorio u Italiji, na području današnje [[Toskana|Toskane]] (koje je i dobila ime po Etruščanima).

Jezik je izoliran, tj. nije ga moguće za sada dovesti u vezu s drugim jezicima. Sam jezik je nedovoljno poznat, pored mnogih tekstova. Za mnoge riječi nisu poznata značenja.

== Izvori ==

[[Datoteka:Cippo perugino, con iscrizione in lingua etrusca su un atto giuridico tra le famiglie dei velthina e degli afuna, 02.jpg|thumb|right|200px|Cippus iz [[Peruggia|Peruggie]]]]

Na etruščanskom je sačuvan veliki broj tekstova (preko 10000), ali svega nekoliko duljih.

Najopsežniji pisani dokument je &quot;[[zagrebačka lanena knjiga|lanena knjiga]]&quot; (''Liber Linteus'') koja se čuva u Arheološkom muzeju u [[Zagreb]]u. Sadrži oko 230 redaka teksta i 1200 riječi; najvjerojatnije je riječ o ritualnom kalendaru.

Listovi iz Pyrgyja su dvojezični tekst, ugraviran na etruščanskom i [[fenički jezik|feničanskom]] na tri zlatna lista; na jednom je tekst na feničanskom, a na ostala dva na etruščanskom (16 redaka, 37 riječi).

''Tabula Capuana'' sadrži oko 300 čitljivih riječi u 62 retka.

''Tabula Cortonensis'', brončana ploča iz [[Cortona|Cortone]] sadrži najvjerojatnije ugovor, s oko 200 riječi&lt;ref name=&quot;TC1&quot;&gt;Koen Wylin: ''The first chapter of the Cortona inscription'', objavljeno u [http://www.umass.edu/etruscannews/articles/EtruscanNews05.pdf Etruscan News 5] {{pdf}} {{jezikk|eng.}}, časopisu Američkog odjela Instituta za etruščanske i italske studije&lt;/ref&gt;, a pronađena je [[1992]]., pod čudnim okolnostima&lt;ref name=&quot;TC2&quot;&gt;[http://www.vjesnik.hr/Html/1999/07/03/Clanak.asp?r=kul Vjesnik.hr - Otkriven novi dokument etruščanskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030831131154/http://www.vjesnik.hr/html/1999/07/03/Clanak.asp?r=kul |date=2003-08-31 }} (3. 7. 1999.)&lt;/ref&gt;.

Većina ostalih napisa su nadgrobni, uz kratke natpise na predmetima i sl.

== Osobine ==
=== Pismo ===
{{main|Etrursko pismo}}
[[Datoteka:Haruspex.png|thumb|right|240px|Natpis na &quot;jetri iz [[Piacenza|Piacenze]]&quot;, vidi [[haruspex]].]]

[[Etrursko pismo|Etruščansko pismo]] je izvedeno iz zapadne varijante [[grčki alfabet|grčkog pisma]]. Etruščani nisu koristili neke znakove grčkog pisma, budući da nisu imali tih glasova.

Interesantno svojstvo pisanja je upotreba različitih znakova za isti glas, npr. '''C''', '''Q''' i '''K''' su označavali /k/. To je preuzeto u latinski, pa se i danas odražava na mnoge pravopise.

U VII v. pre n. e. ovo pismo je imalo 26 slova:

{| cellpadding = '5'
|-
|| 𐌀 || 𐌁 || 𐌂 || 𐌃 || 𐌄 || 𐌅 || 𐌆 || 𐌇 || 𐌈 || 𐌉 || 𐌊 || 𐌋 || 𐌌
|-
|| 𐌍 || 𐌎 || 𐌏 || 𐌐 || 𐌑 || 𐌒 || 𐌓 || 𐌔 || 𐌕 || 𐌖 || 𐌗 || 𐌘 || 𐌙
|-
| colspan = '26' | Smjer pisanja je bio zdesna nalijevo.
|-
|| A || B || G || D || E || V || Z || H || Θ || I || K || L || M
|-
|| N || Ξ || O || P || Ś || Q || R || S || T || Y || X || Φ || Ψ
|}

Oko 400. godine pre n.e. klasično etruščansko pismo imalo je 21 slovo:

{| cellpadding='5'
|-
|| 𐌀 || 𐌂 || 𐌃 || 𐌄 || 𐌅 || 𐌆 || 𐌇 || 𐌈 || 𐌉 || 𐌋 || 𐌌 || 𐌍 || 𐌐 || 𐌑 || 𐌓 || 𐌔 || 𐌕 || 𐌖 || 𐌘 || 𐌙 || 𐌚
|-
|| A || C || D || E || V || Z || H || Θ || I || L || M || N || P || Ś || R || S || T || U || Φ || Ψ || F
|}

U II v. pre n. e. etruščansko pismo je postepeno prestalo da se koristi jer mu je na smenu dotšlo novo pismo - latinsko (latinično) pismo koje ga je aktivno potiskivalo i postepeno zamenilo.

=== Glasovi ===
Glasovni sustav je, naravno, samo pretpostavka, na osnovu posuđenica, usporedba s [[grčki alfabet|grčkim pismom]] i slično. Jedna od zanimljivih osobina je nepostojanje opreke bezvučni-zvučni [[konsonant|suglasnici]] (npr. postoji samo /p/ a ne i /b/), ali postoji opreka aspirirani-neaspirirani, npr. /{{IPA|p}}/ : /{{IPA|pʰ}}/ (transliterirano kao ''p'' : ''{{unicode|φ}}'').

Glasovni sustav je opisan:
* navođenjem standardne [[transkripcija i transliteracija|transliteracije]] (latiničnog zapisa): ''i''
* vjerojatnim izgovorom (koristeći hrvatsku abecedu, ako je moguće!), ako se razlikuje od transliteracije: /i/
* odgovarajućim simbolima etruščanskog pisma: [[Datoteka:EtruscanI-01.png|14px|I]]

{|class=&quot;wikitable&quot;
|
!bilabijalni
!dentalni
!alveolarni
!palatalni
!velarni
!laringalni
|-
![[ploziv]]
| &amp;nbsp;''p'' &amp;nbsp; ''{{unicode|φ}}'' /{{IPA|pʰ}}/ &lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanP-01.svg|12px|P]] &amp;nbsp; [[Datoteka:EtruscanPH-01.svg|12px|PH]]
| &amp;nbsp;''t''=''d'' &amp;nbsp; ''{{unicode|θ}}'' /{{IPA|tʰ}}/&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanT-01.svg|12px|T]] [[Datoteka:EtruscanD-01.svg|12px|D]] &amp;nbsp; [[Datoteka:EtruscanTH-02.svg|16px|TH]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:left;&quot; |''c''=''k''=''q'' /k/ &amp;nbsp; ''{{unicode|χ}}'' /{{IPA|kʰ}}/&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanC-01.svg|12px|C]] [[Datoteka:EtruscanK-01.svg|12px|K]] [[Datoteka:EtruscanQ-01.svg|12px|Q]] &amp;nbsp; &amp;nbsp; &amp;nbsp; [[Datoteka:EtruscanKH-01.svg|12px|KH]]
| &amp;nbsp;
|-
![[frikativ]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''f'' /{{IPA|ɸ}}/ ?&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanF-01.svg|12px|F]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''s''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanS-01.svg|12px|S]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''{{unicode|ś}}'' /š/&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanSAN-01.svg|16px|Š]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''h''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanH-01.svg|12px|H]]
|-
!slivenik
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''z'' /c/ ?&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanZ-01.svg|12px|Z]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
![[nazal]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|m&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanM-01.svg|17px|M]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|n&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanN-01.svg|12px|N]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
![[aproksimant]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''v'' /w/&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanF-01.svg|12px|V]]
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''l'' &amp;nbsp; ''r''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanL-01.svg|12px|L]] [[Datoteka:EtruscanR-01.svg|12px|R]]
| &amp;nbsp;
| style=&quot;text-align:center;&quot; |''i'' /j/&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanI-01.svg|12px|I]]
| &amp;nbsp;
|}

Glas /k/ se najvjerojatnije pisao na tri načina, što su preuzeli Rimljani. Ta tri načina se, kao što se vide iz gornje tablice, transliteriraju kao ''c'', ''k'' i ''q''.

Sustav samoglasnika je bio vrlo jednostavan:

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
|
! prednji
! srednji 
! stražnji
|-
! zatvoren
| align=center| ''i''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanI-01.svg|12px|I]]
| &amp;nbsp;
| align=center| ''u''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanO-01.svg|16px|U]]
|-
! srednji
| align=center| ''e''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanE-01.svg|12px|E]]
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
! otvoren
| &amp;nbsp;
| align=center| ''a''&lt;br /&gt;[[Datoteka:EtruscanA-01.svg|12px|A]]
| &amp;nbsp;
|}

Glas ''u'' je zamjenjivao i grčko /o/ kod posuđenica.

=== Gramatika ===
Jezik je imao aglutinativna svojstva i razvijenu fleksiju. Sve forme nisu poznate zbog ograničenosti poznatih tekstova. [[Pridjev]]i se nisu sklanjali po [[padež]]ima, već samo [[imenica|imenice]] i [[zamjenica|zamjenice]]. Jezik nije imao [[član]].

==== Imenice i zamjenice ====
Čini se da su [[imenica|imenice]] i [[zamjenica|zamjenice]] imale dva [[rod (gramatika)|roda]] (živi i neživi), dva broja (jedninu i množinu) i nekoliko [[padež]]a. O broju i ulozi padeža ne postoji općenito slaganje među stručnjacima.

[[Nominativ]] i [[akuzativ]] su bili jednaki kod imenica, a pored njih su vjerojatno postojali [[genitiv]], [[lokativ]], [[dativ]] i [[ablativ]]. Paradigma je nepotpuna, jer svi oblici nisu poznati za sve riječi.

Moguće je da je genitiv više služio kao posvojni pridjev izveden od imenice (npr. u hrvatskom ''Ivan'' &gt; ''Ivanov''). Za neke imenice je genitiv tvoren dodatkom -(''a'')''s''/-(''a'')''ś'', a za neke pomoću -(''a'')''l''.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-  
!colspan=&quot;5&quot;| jednina
!colspan=&quot;5&quot;| množina
|-
!nom./aku.!!gen.!!dat.!!lok.!!abl.!!nom./aku.!!gen.!!dat.!!lok.!!abl.
|-
|''clan''||''clens''||''clensi''||?||?
|''clenar''||''cliniaras''||''clenaraśi''||?||?
|-
|''ais''||?||?||?||?
|''aisar''||?||?||?||?
|-
|''avil''||?||?||?||?
|?||''avilχval''||?||?||?
|-
|''fler''||''flerś''||?||?||?
|''flerχva''||?||?||?||?|?
|-
|''Uni''||''Unial''||?||?||?
|—||–||–||–||–|–
|}

O zamjenicama je malo poznato, sa sigurnošću se može reći da je nominativ 1. lica jednine (&quot;ja&quot;) ''mi'', a akuzativ ''mini''.

==== Glagoli ====
Premalo je poznato o glagolima. Izgleda da su postojala bar dva vremena, imperativ i sl.

Prošlo vrijeme je imalo završetak -''ce'': ''svalce'' &quot;živio je&quot;, ''lupuce'' &quot;umro je&quot;.

==== Ostale riječi ====
Poznati su neki veznici, kao što je ''etnam'' &quot;i, isto tako, nadalje&quot;; u mnogim konstrukcijama se koristi završno -''c'' (usp. -''que'' u latinskom): ''atic'' &quot;i majka&quot;.

==== Sintaksa ====
Čini se da je normalan red riječi bio subjekt-objekt-glagol (SOV).

Imenice u genitivu su dolazile poslije imenica koje su opisane, ali se čini da je red riječi bio prilično slobodan:

:''Pinies Laris Larθal Apunalc avils XIX''
: &quot;Pinies [prezime] Laris [ime] Larθov i Apunin godina 20&quot; (ili &quot;Larθa i Apune&quot;)

Još jedan primjer:

: ''Arnθ Lenies Larθial clan Velusum nefiś'' [TLE 233]
: &quot;Arnθ Leniev Larθov sin i Velov unuk&quot;

=== Rječnik ===
Poznat je određen broj riječi, općih imenica, ritualnih riječi sa slabo poznatim značenjem, te riječi koje se često sreću na standardnim natpisima na nadgrobnim spomenicima&lt;ref name=&quot;Dict&quot;&gt;[http://etruskisch.de/pgs/vc.htm Etruscan Vocabulary], na etruskisch.de {{jezikk|eng.}}&lt;/ref&gt;.
* ''ais'' &quot;bog&quot;
* ''apa'' &quot;otac&quot;
* ''ati'' &quot;majka&quot;
* ''avil'' &quot;godina&quot;
* ''clan'' &quot;sin&quot;
* ''falatu'' &quot;nebo&quot;
* ''malena'' &quot;zrcalo&quot;
* ''neri'' &quot;voda&quot;
* ''ruva'' &quot;brat&quot;
* ''seχ'' &quot;kći&quot;
* ''teta'' &quot;baka&quot;
* ''tiu'' &quot;mjesec&quot;
* ''tul'' &quot;kamen&quot;
* ''usil'' &quot;sunce&quot;
* ''ziχ-'' &quot;pisati&quot;

Riječi za brojeve su donekle poznate, budući da je pronađena kocka sa stranicama na kojima su riječi, a ne brojevi. Sigurno je značenje sljedećih brojeva:
* ''θu'' &quot;jedan&quot;
* ''zal'' &quot;dva&quot;
* ''ci'' &quot;tri&quot;
* ''maχ'' &quot;pet&quot;
* ''semφ'' &quot;sedam&quot;
* ''cezp'' &quot;osam&quot;
* ''nurφ'' &quot;devet&quot;
* ''zaθrum'' &quot;dvadeset&quot;
* ''cealχ'' &quot;trideset&quot;
* ''muvalχ'' &quot;pedeset&quot;

Općenito je prihvaćeno da riječ ''śar'' znači &quot;10&quot; ali je 2006. S. A. Yatsemirsky&lt;ref name=&quot;Yatsemirsky2006&quot;&gt;S. A. Yatsemirsky: ''[http://starling.rinet.ru/Texts/numeng.pdf Etruscan numerals: problems and results of research]'', 2006. {{pdf}} {{jezikk|eng.}}&lt;/ref&gt; izložio dokaze da ''śar'' (var. ''zar'') znači &quot;12&quot;, dok je riječ za &quot;10&quot; ''halχ'', te da su izrazi za brojeve 13-16 bili sastavljeni pomoću riječi za 12, dakle ''huθzar'' znači &quot;četiri-dvanaest&quot; = &quot;šesnaest&quot;.

Također postoji spor oko toga koja riječ znači &quot;4&quot;, a koja &quot;6&quot;: ''huθ'' je vjerojatno &quot;4&quot;, a ''śa'' &quot;6&quot;.

Jedna osobina je interesantna: za &quot;17&quot;, &quot;18&quot; i &quot;19&quot; korišteni su izrazi sastavljeni kao &quot;X-dvadeset&quot; (slično kao i latinskom!): ''ciem zaθrum'', ''eslem zaθrum'', ''θunem zaθrum''.

== Primjeri teksta ==
[[Datoteka:IMG 1098 - Perugia - Mua etrusca - 7 ago 2006 seo archeologic - Urn- Foto G. Dallo'Orto.jpg|thumb|300px|Urna u muzeju u [[Perugia|Perugiji]] s natpisom (fotografirao: Giovanni Dall'Orto)]]
Jedan redak iz ''Cippusa iz Peruggie'':

: ''Iχ ca ceχa ziχuχe''

Što je vjerojatno značilo:

: &quot;Tako je ovaj događaj zapisan&quot;

Iz ''lanene knjige'' (stupac IX.):

:''vacl vinum śantiśtś celi pen trytym''
:''θi θapneśtś trytanaśa hanθin celi''
:''tyr hetym vinym θic vacl heχz etnam''
:''iχ matam cnticn θsepen teśamitn''
:''murce θi nunθen etnam θi tryθ etnam''
:''hanθin etnam celycn etnam aθumitn''
:''peθereni eslem zaθrum mur in velθineś''
:''cilθś vacl ara θui useti catneti slapiχyn''
:''slapinaś favin yfli spyrta eisna hinθy''
:''cla θesns''

Značenje nije poznato, osim nekih riječi kao ''vinum'', ''etnam'' i sl.; treba primjetiti i da pisac ponekad umjesto ''u'' piše ''y'': ''vinum'' i ''vinym''.

== Povezano ==
=== Izvori ===
{{reflist}}

=== U Wikipediji ===
* [[Etrurci|Etruščani]]
* [[Zagrebačka lanena knjiga|Zagrebačka mumija]]

=== Literatura ===
==== Na njemačkom ====
* [[Ambros Josef Pfiffig]]: ''Die etruskische Sprache''. Versuch einer Gesamtdarstellung. Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz 1969.
* Ambros Josef Pfiffig: ''Die etruskische Sprache''. Schrift, Alphabet, Formenlehre, Syntax, Übungen. VMA, Wiesbaden 1998. {{ISBN|3-928127-55-1}}
* [[Helmut Rix]]: ''Etruskische Texte.'' 2 Bde. Narr, Tübingen 1991. {{ISBN|3-8233-4476-5}}
* Helmut Rix: ''Rätisch und Etruskisch''. Institut für Sprachwissenschaft der Universität. Innsbruck 1998. {{ISBN|3-85124-670-5}}
* Dieter H. Steinbauer: ''Neues Handbuch des Etruskischen''. Scripta Mercaturae, St. Katharinen 1999. {{ISBN|3-89590-080-X}}

==== Na talijanskom ====
* Piero Bernardini Marzolla: ''L'etrusco, una lingua ritrovata.'' Mondadori, Milano 1984.
* Giuliano Bonfante, Larissa Bonfante: ''Lingua e cultura degli Etruschi.'' Editori Riuniti, Roma 1985. {{ISBN|88-359-2819-2}}
* Mauro Cristofani: ''Gli Etruschi, una nuova immagine.'' Giunti, Firenze 1984, 2000. {{ISBN|88-09-01792-7}}
* Mauro Cristofani: ''Rivista di epigrafia etrusca.'' in: ''Studi Etruschi.'' Istituto di Studi Etruschi e Italici. Olschki, Firenze.
* Carlo De Simone: ''I Tirreni a Lemnos - evidenza linguistica e tradizioni storiche.'' Olschki, Firenze 1996. {{ISBN|88-222-4432-X}}
* Angelo Di Mario: ''La ricerca dei Tirreni attraverso la lingua.'' Cannarsa, Vasto 2002. 
* Giulio M. Facchetti: ''L'enigma svelato della lingua etrusca.'' Newton &amp; Compton editori, Roma, 2000. 2001 (2. izd.). {{ISBN|88-8289-458-4}}
* Massimo Pittau: ''La lingua etrusca, grammatica e lessico.'' Insula, Nuoro 1997. {{ISBN|88-86111-07-X}}
* Romolo A. Staccioli: ''Il «mistero» della lingua etrusca.'' Newton &amp; Compton editori, Roma 1977, 1978 (2. Aufl.), Melita, Roma 1981. (s rječnikom)

==== Na engleskom ====
* [[Giuliano Bonfante]], Larissa Bonfante: ''The Etruscan Language. An introduction''. [[New York University Press]], New York 1983, 2002. {{ISBN|0-7190-5539-3}}
* Helmut Rix: ''Etruscan.'' In: Roger D. Woodard (ed.): ''The Cambridge encyclopedia of the World's ancient languages.'' [[Cambridge University Press]], Cambridge 2004, S. 943-966. {{ISBN|0-521-56256-2}}.

==== Na francuskom ====
* Maurice Guignard: ''Comment j'ai déchiffré la langue étrusque.'' Impr. Avisseau, Burg Puttlingen 1962, Bonneval 1965.
* Massimo Pallottino: ''La langue étrusque. Problèmes et perspectives.'' Société d'Edition Les Belles Lettres, Paris 1978.
* Damien Erwan Perrotin: ''Paroles étrusques. Liens entre l'étrusque et l'indo-européen ancien.'' L' Harmattan, Paris 1999. {{ISBN|2-7384-7746-1}}

==== Na nizozemskom ====
* Robert Stephen Paul Beekes, Lammert Bouke van der Meer: ''De etrusken spreken''. Coutinho, Muiderberg 1991. {{ISBN|90-6283-797-2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Etruscan language}}
* [http://www.umass.edu/etruscannews Etruscan News Online], časopis američkog odjela Instituta za etruščanske i italičke studije. {{jezikk|eng.}}
* [http://ancientstudies.fas.nyu.edu/page/estrucan.html Etruscan News back issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121060753/http://ancientstudies.fas.nyu.edu/page/estrucan.html |date=2007-11-21 }}, Center for Ancient Studies at New York University. {{jezikk|eng.}}
* [http://www.etruskisch.de/imp/imp-e.htm Etruscology at Its Best], stranica Dr. Dietera H. Steinbauera. Pokriva porijeklo, rječnik, gramatiku i nazive mjesta. {{jezikk|eng.}}
* [https://web.archive.org/web/20021207170759/http://www.netaxs.com/~salvucci/VTLhome.html Viteliu: The Languages of Ancient Italy]. {{jezikk|eng.}}
* [http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=ett The Etruscan Language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120211075013/http://linguistlist.org/forms/langs/LLDescription.cfm?code=ett |date=2012-02-11 }}, poveznice prema mnogim etruščanskim stranicama. {{jezikk|eng.}}
* [http://etp.classics.umass.edu/ ETP: Etruscan Texts Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050330053810/http://etp.classics.umass.edu/ |date=2005-03-30 }} baza etruščanskih tekstova. {{jezikk|eng.}}
* ''[http://www.umass.edu/etruscannews/articles/WallaceENews5.pdf Etruscan Inscriptions in the Royal Ontario Museum]'' {{pdf}}, članak Rexa Wallacea na umass.edu. {{jezikk|eng.}}
* [https://web.archive.org/web/20070102004841/http://ling.cornell.edu/people/Weiss/CGL_35-Etruscan.pdf Etruscan; The Pyrgi Bilingual] {{pdf}}, članak Michaela Weissa, s [[Cornell University]]. {{jezikk|eng.}}
* [https://web.archive.org/web/20021213221136/http://www.netaxs.com/~salvucci/VTLetrvocab.html An Etruscan Vocabulary] na web.archive.org. Kratki popis riječi koji uključuje i brojeve. {{jezikk|eng.}}
* [http://etruskisch.de/pgs/vc.htm Etruscan Vocabulary], rječnik organiziran po temama na etruskisch.de. {{jezikk|eng.}}
* [http://www.iolairweb.co.uk/etrusdict.htm Etruscan-English Dictionary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927045655/http://www.iolairweb.co.uk/etrusdict.htm |date=2007-09-27 }} na iolairweb.co.uk. Opširni leksikon, skupljen iz drugih izvora, sadrži i poveznice prema drugim glosarima na Internetu. {{jezikk|eng.}}
* [https://web.archive.org/web/20091019235712/http://geocities.com/Athens/Thebes/5181/etrusk/ps/psE_21t_3.html Rozpravy], disertacija Gerharda Meisera, prijevod s poljskog na engleski. {{jezikk|eng.}}

[[Kategorija:Izolirani jezici]]
[[Kategorija:Izumrli jezici]]
[[Kategorija:Etrurci|Jezik]]
[[Kategorija:Jezici Italije]]</text>
      <sha1>6otese4zvk7kc9voipescavus24mlcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišo Kovač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45497</id>
    <revision>
      <id>42715066</id>
      <parentid>42333934</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42715066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6913" sha1="rsau0qntiusbcquhis2rbe5sns8h5o8" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| ekavica                = &lt;!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --&gt;
| tip                    = solist
| ime                    = Mišo Kovač
| puno_ime               = Mate Kovač
| prethodno_poznat_kao   = &lt;!-- ili |prethodno_poznata_kao, |prethodno_poznati_kao (za parametar Ranije poznat/a/i kao); ili |bivše_ime, |bivša_imena (za parametar Bivše ime (ili Bivša imena)) --&gt;
| nadimak                = 
| datum_rođenja          = {{datum rođenja|1941|7|16|hr=da}}
| mjesto_rođenja         = {{flagicon|HRV}} [[Šibenik]],
| država_rođenja         = [[Hrvatska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kraljevina Italija}})}}
| datum_smrti            = {{nowrap|{{datum smrti i dob|2026|10|31|1941|7|16|hr=da}}}}
| mjesto_smrti           = {{flagicon|HRV}} [[Split]],
| država_smrti           = [[Hrvatska]]
| uzrok_smrti            = 
| prebivalište           = 
| državljanstvo          = 
| nacionalnost           = 
| porijeklo              = 
| alma_mater             = &lt;!-- ili |univerzitet, |fakultet --&gt;
| zanimanje              = pjevač
| period_aktivnosti      = 1969. – 2026.
| žanr                   = [[pop muzika|pop]]
| instrumenti            = 
| diskografske_kuće      = {{hlist|[[Jugoton]]|[[Croatia Records]]}}
| povezani_izvođači      =
| sajt                   = 
| album1                 = 
| godina1                = 
}}
'''Mate Mišo Kovač''' ([[Šibenik]], [[16. 7.|16. srpnja]] [[1941]]. – [[Split]], [[31. listopada]] [[2026.]]), [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač zabavne glazbe.

== Biografija ==
{{ažuriranje}}
Rođen u Šibeniku kao dijete Zrinke i Jakova Kovača. Mišo je rastao u obitelji sa bratom Ratkom i sestrom Blankom.

Zanat tapetara trebao je obilježiti životni put Miše Kovača, ali je, na jednom natjecanju talenata u [[Karlovac|Karlovcu]], s pjesmom &quot;I can't stop loving you&quot; [[Ray Charles|Raya Charlesa]], doživio je veliki uspjeh, te je tako određen životni, a i estradni put ovog karizmatičnog pjevača.

Hit kojim je trasirao put ka najuspješnijem pjevaču zabavne glazbe, ikada viđenim na svim prostorima bivše Jugoslavije, bila je &quot;Više se nećeš vratiti&quot;, pobjednička pjesma s nekad popularnog sarajevskog festiva &quot;Vaš šlager sezone&quot; (1969.), djelo tada mladog skladatelja i tekstopisca [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]]. Taj je singl prodan je u pola milijuna primjeraka. A suradnja s Novkovićem obilježila je gotovo čitav Kovačev opus, te se nastavila i dalje, sve do iznenadne Novkovićeve smrti, 2007. godine.
Godine [[1971]]. osvojio je festival u [[Split]]u s pjesmom [[Stjepan Mihaljinec|Stjepana Mihaljinca]] &quot;Proplakat će zora&quot;, koji je također prodan u pola milijuna kopija, i definitivno se učvrstio na tronu najpopularnijeg pjevača u bivšoj Jugoslaviji, a, usprkos godinama, njegova karizma ni do danas nije izblijedila.Nakon 1980. i pobjede u Splitu sa pjesmom &quot;Dobra ti večer mati moja&quot; dugi niz godina nije nastupao na festivalu.

Pjevač je s daleko najviše prodanih ploča (i ostalih nosača zvuka) zabavne glazbe u bivšoj SFRJ, a u Hrvatskoj da i ne govorimo.

Okušao se i glumačkim vodama glumeći s [[Rade Šerbedžija|Radom Šerbedžijom]] u filmu &quot;Poslijepodne jednog fazana&quot;. Glazbena karijera i dalje je cvala, pet puta je proglašavan pjevačem godine, a [[1989]]. godine proglašen je za osobu godine u bivšoj Jugoslaviji.

Od supruge Ljubice razveo se nakon četiri godine braka, te godine [[1973]]. vjenčao se sa splićankom Anitom Baturinom, Miss Jugoslavije, sa kojom je [[1975]]. godine dobio sina Edija, a dvije godine kasnije i kćerku Ivanu.Na turnejama po Kanadi i Australiji 80-tih odbija pjevati pod Pavelićevom slikom čime stječe reputaciju &quot;komunjare&quot; među ekstremnom emigracijom koja mu to nije oprostila.Prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj u velikom intervjuu danom u Nedjeljnoj Dalmaciji pod naslovom &quot;Dalmacija u mom oku&quot; izjavljuje:&quot;''Ako ovi dođu na vlast, za mene ovdje više nema mjesta''&quot;,misleći ma HDZ.

Godine [[1992]]., došlo je do velike tragedije. Njegov sin, Edi, koji se pridružio specijalnoj postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] zvanoj &quot;Škorpioni&quot; tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], biva ubijen u Zagrebu pod sumnjivim okolnostima. Mišo tu vijest nikada nije potpuno prebolio.

Nakon Edijeve smrti, javno je obznanio da više neće nastupati.Nakon toga pristupa kratkotrajno Paraginom HOS-u slikajući se za novine u crnoj odori.

U depresiji, 14. [[januar|siječnja]] [[1999]]., u zagrebačkom stanu u ulici Maksimirska 69, Mišo Kovač pucao je sebi u prsa neprijavljenim pištoljem &quot;Beretta&quot;, ali taj neuspjeli pokušaj samoubojstva donio mu je saznanje da život mora ići dalje.
U tim 90-im godinama, osim sina Edija, izgubio je majku, kao i mlađeg brata Ratka. Prije Kovačevog pucnja u prsa, brak sa Anitom se raspao, te je pokušao ostvariti ljubavnu vezu sa 30 godina mlađom astrologinjom Silvijom Conte Calvi Marković. Nakon još jednog ljubavnog brodoloma, nova Kovačeva životna pratilja postala je Lidija Pintarić.

Nakon oporavka od pucnja u prsa, u Splitu je održao oproštajni koncert pred oko 50.000 ljudi. To je ponovio u zagrebačkom Domu sportova, a nakon toga uslijedila je cijela serija oproštajnih koncerata. Ipak, to nije bio kraj Kovačeve karijere. Uslijedili su i novi albumi.

Godine 1999., Mišo je snimio album &quot;Budi čovjek dobre volje&quot;, kako sam kaže zahvaljujući kćerki Ivani. Smatra da je to njegov najbolji album ikad.

== Diskografija ==
* Mišo Kovač ([[1972]].) 
* Portret ([[1973]].) 
* Mi smo se voljeli ([[1974]].) 
* Oj ti dušo duše moje ([[1974]].)
* Ovo je naša noć ([[1977]].) 
* Uvijek ima nešto dalje (1979.)
* Čovjek bez adrese ([[1980]].) 
* Jači od vjetra ([[1981]].)
* Dalmacija u mom oku ([[1982]].) 
* Osjećam te ([[1983]].) 
* Zajedno smo ([[1984]].) 
* Potraži me u pjesmi ([[1984]].) 
* Ostala si uvijek ista ([[1985]].) 
* Ti si pjesma moje duše ([[1986]].)
* Malo mi je jedan život s tobom ([[1987]].) 
* La paloma - koncert ([[1988]].)
* Sačuvali smo od zaborava ([[1988]].) 
* Samo nas nebo rastavit može ([[1988]].) 
* Suza nebeska ([[1989]].) 
* Za kim zvono plače ([[1990]].) 
* Grobovi mi nikad oprostiti neće ([[1991]].) 
* Pjesma za Edija ([[1993]].)
* Stari portret ([[1993]].) 
* Mate Mišo Kovač ([[1994]].) 
* Mojoj vjernoj publici ([[1995]].) 
* Al je ljubav bolest teška ([[1996]].)
* Osjećam se jači ([[1997]].) 
* Budi čovjek dobre volje ([[1999]].) 
* Pjevaj, legendo ([[1999]].) 
* Rane godine 1964-69 ([[1999]].) 
* Dalmatino ([[2001]].) 
* Zabavni megamix ([[2002]].)
* Mir u srce ([[2004]].) 
* Mišo u Šibeniku ([[2005]].)
* Ja sam kovač svoje sreće ([[2006]].) 
* The platinum collection ([[2006]].)

{{Authority control}}
{{Lifetime|1941|2026|Kovač, Mišo}}

[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Hrvatski pjevači]]</text>
      <sha1>rsau0qntiusbcquhis2rbe5sns8h5o8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>20. septembra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48215</id>
    <revision>
      <id>42715016</id>
      <parentid>42537740</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:22:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42715016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19002" sha1="ic5tbclsw9xqjdn0bcqgtod43dp2raj" xml:space="preserve">&lt;div align=center&gt;
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[Popis godina|Godine]]&lt;br /&gt;
[[19. 9.|prethodni dan]] - [[21. 9.|sledeći dan]]
&lt;/div&gt;
----
{| style=&quot;float:right;&quot;
|-
|{{MesecAvgust}}
|-
|{{MesecSeptembar}}
|-
|{{MesecOktobar}}
|}
'''20. septembra/rujna''' ('''20. 9.''') je 263. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (264. u [[prijestupna godina|prestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 102 dana.

== Događaji ==
* [[480. pne.]] - U pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bici kod ostrva Salamina]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] Grci pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlast [[Atena|Atine]] na [[more|moru]]. 
&lt;!-- — U pomorskoj bici kod ostrva [[Salamis Island|Salamina]] u [[Aegean Sea|Egejskom moru]] [[Grci]] su pod komandom atinskog vojskovođe [[Themistocles|Temistokla]] porazili [[Persijance]] koje je predvodio kralj [[Xerxes I|Kserks I]], čime je osigurana prevlast [[Athens|Atine]] na moru.--&gt;
&lt;!-- — U pomorskoj bici kod ostrva [[Salamis Island|Salamina]] u [[Aegean Sea|Egejskom moru]] [[Grci]] su pod komandom atinskog vojskovođe [[Themistocles|Temistokla]] porazili [[Persijance]] koje je predvodio kralj [[Xerxes I|Kserks I]], čime je osigurana prevlast [[Athens|Atine]] na moru. --&gt;
&lt;!-- * [[1187]]. — Nakon pobjede u bici kod [[Battle of Hattin (Hittin)|Hattina]], Islamski vojskovođa kurdskog porijekla, [[Sultan]] [[Egipta]] i [[Sirije]] [[Saladin|Salahudin]] počinje sa opsadom [[Jerusalem|Jeruzalema]], glavnog grada [[Kingdom of Jerusalem|Kraljevine Jerusalem]]. --&gt;
* [[1519]]. – Portugalski moreplovac [[Ferdinand Magellan|Fernando Magelan]] isplovio iz Sevilje s pet brodova na put oko sveta. 
&lt;!-- — Portugalski moreplovac, [[Ferdinand Magellan (Fernão de Magalhães)|Fernando Magalhães]] isplovio je iz [[Seville (Sevilla)|Sevilje]] sa pet brodova na put oko svijeta. [[Magalhães]] je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu [[Mactan (Maktan)|Muktan]] [[1521]]., a u [[Seville (Sevilla)|Sevilju]] se u septembru [[1522]]. vratio samo jedan brod &quot;Victoria&quot; sa [[18]] mornara. Tim putovanjem je prvi put oplovljena [[Zemlja]]. --&gt; 
&lt;!-- — Portugalski moreplovac [[Ferdinand Magellan (Fernão de Magalhães)|Ferdinand Magellan]] isplovio je iz [[Seville (Sevilla)|Sevilje]] sa pet brodova na put oko svijeta. [[Magellan|Magelan]] je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu [[Mactan (Maktan)|Muktan]] [[1521]]., a u [[Seville (Sevilla)|Sevilju]] se u septembru [[1522]]. vratio samo jedan brod &quot;Viktorija&quot; sa [[18]] mornara. --&gt;
* [[1697]]. – U Rejsvijku kod [[Hag]]a [[Engleska]], [[Španija]], [[Nizozemska|Holandija]] i [[Nemačka|Nemačko Carstvo]] potpisali mirovni ugovor s Francuskom, čime je okončan [[rat Velike alijanse]]. Veštom diplomatijom, [[Francuska]] uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije. 
&lt;!-- — U [[Rijswijk|Rejsvijku]] kod [[The Hague (Den Haag)|Haga]], [[Engleska]], [[Španija]], [[Holandija]] i [[German Empire (Deutsches Kaiserreich)|Njemačko Carstvo]] potpisali su mirovni ugovor sa [[Francuskom]], čime je okončan rat [[Grand Alliance (League of Augsburg) (Nine Years' War)|Velike alijanse]]. Vještom diplomatijom, [[Francuska]] je uspjela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije. --&gt;
&lt;!-- * [[1833]]. — Rođen je italijanski novinar i pacifista [[Ernesto Teodoro Moneta|Ernesto Teodoro Moneta]], dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1907]]. Bio je direktor milanskog lista &quot;Il Secolo&quot; i predsjednik [[Peace congress (Universal Peace Congress)|Internacionalnog kongresa za mir]] u [[Milan (Milano)|Milanu]] [[1906]], a u mladosti [[Giuseppe Garibaldi|Garibaldijev]] sljedbenik i borac. --&gt; 
&lt;!-- * [[1842]]. — Rođen škotski hemičar i fizičar [[James Dewar|James Dewar]], pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (1898.), a zatim i čvrst vodonik (1899.). --&gt;
&lt;!-- — Rođen je škotski hemičar i fizičar [[James Dewar|James Dewar]], pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (1898.), a zatim i čvrst vodonik (1899.). --&gt; 
&lt;!-- * [[1863]]. — Umro njemački filolog i pisac [[Jacob Grimm|Jacob Grimm]], osnivač savremene germanistike. Sa bratom [[Wilhelm Grimm|Wilhelmom]] sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za djecu. --&gt; 
&lt;!-- — Umro je njemački filolog i pisac [[Jacob Grimm|Jacob Grimm]], osnivač savremene germanistike. Sa bratom [[Wilhelm Grimm|Wilhelmom]] sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za djecu. Započeo je rad na velikom &quot;Njemačkom rječniku&quot; (1852.). --&gt;
* [[1870]]. – Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle u [[Rim]] čime je završeno ujedinjenje Italije. [[Papa Pije IX]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zatvorenikom. 
&lt;!-- — Snage italijanskog kralja [[Victor Emmanuel II of Italy (Vittorio Emanuele II di Savoia)|Vitorija Emanuela II]] ušle u [[Rome (Roma)|Rim]] čime je završeno ujedinjenje [[Italije]]. [[Pope Pius IX|Papa Pije IX]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zatvorenikom. --&gt;
* [[1873]]. – [[Ivan Mažuranić]] postaje prvi hrvatski [[ban]] pučanin. 
&lt;!-- * [[1878]] — Rođen je [[Upton Sinclair|Upton Sinclair Jr]]., plodni američki pisac koji je napisao preko [[90]] knjiga u brojnim žanrovima, a danas se smatra jednim od najboljih istraživačkih novinara u američkoj historiji. U svoje vrijeme je zagovarao socijalizam i iskazivao simpatije prema anarhizmu. Stekao je veliku popularnost u prvoj polovici [[20]]. stoljeća, za što posebnu zaslugu ima njegov roman [[The Jungle]] iz [[1906]]. godine, koji se bavio stanjem američke mesne industrije i potakao donošenje [[Zakona o čistoj hrani i lijekovima]] i [[Zakona o mesnoj inspekciji]]. [[Upton Sinclair|Sinclair]] je umro [[25]]. studenog [[1968]]. godine. --&gt; 
&lt;!-- * [[1898]]. — Umro je [[Theodor Fontane|Theodor Fontane]], njemački književnik i novinar. --&gt; 
&lt;!-- * [[1934]]. — Rođena italijanska filmska glumica [[Sofia Scicolone]], poznata kao [[Sophia Loren]], dobitnica [[Oscara]] [[1961]]. za film &quot;Dvije žene&quot;. Proslavila se filmovima &quot;Čočara&quot;, &quot;Crna orhideja&quot;, &quot;Hljeb, ljubav i...&quot;, &quot;Čežnja pod brijestovima&quot;. --&gt;
* [[1940]]. – Racionalizacija živežnih namirnica u [[Francuska|Francuskoj]] pooštrena je kako bi se što više dobara moglo prebaciti u [[Nemačka|Njemačku]].
* [[1928]]. – Veliki [[fašizam|fašistički]] savet postao vrhovno zakonodavno telo u [[Italija|Italiji]], umesto dotadašnjeg Veća poslanika. 
&lt;!-- — [[Grand Council of Fascism (Gran consiglio del fascismo)|Veliki fašistički savjet]] postao je vrhovno zakonodavno tijelo u [[Italiji]], umjesto dotadašnjeg [[Vijeća poslanika]]. --&gt;
* [[1943]]. – '[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] proglasio vraćanje [[Istra|Istre]], [[Rijeka (grad)|Rijeke]], kvarnerskih otoka, [[Zadar|Zadra]], [[Lastovo|Lastova]] i [[Palagruža|Palagruže]] matici zemlji [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. 
&lt;!-- — Najviše tijelo narodne vlasti u [[Hrvatskoj]] [[Zemaljsko]] antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Hrvatske]] (ZAVNOH) proglasilo je vraćanje [[Istre]], [[Rijeke]], [[Kvarnerskih otoka]], [[Zadra]], [[Lastova]] i [[Palagruže]] zemlji [[Hrvatskoj]], odnosno [[Jugoslaviji]]. O toj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: [[SSSR]]-a, [[Velike Britanije]], [[SAD]]-a, kao i čitava svjetska javnost. --&gt;
&lt;!-- — Najviše tijelo narodne vlasti u [[Hrvatskoj]] - [[Zemaljsko]], antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Hrvatske]] (ZAVNOH) proglasilo je vraćanje [[Istre]], [[Rijeke]], [[kvarnerskih otoka]], [[Zadra]], [[Lastova]] i [[Palagruže]] zemlji [[Hrvatskoj]]. O toj odluci, kako se navodi u petoj tački Odluke obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: [[Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika]], [[Velike Britanije]], [[Sjedinjenih Američkih Država]], kao i čitava svjetska javnost. --&gt; 
&lt;!-- * [[1945]]. — Vrh rimokatoličke crkve u [[Hrvatskoj]] objavio &quot;Pastirsko pismo&quot;, čiji je duhovni tvorac bio ratni zločinac zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]]. U pismu je žestoko napadnuta nova vlast u [[Jugoslaviji]] zbog presuda &quot;katoličkim vjernicima i svećenicima&quot; (ustašama i njihovim saradnicima), zbog odvajanja crkve od države i zbog agrarne reforme. --&gt;
* [[1945]]. – Sveindijski kongres i njegovi lideri [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Pandit Nehru]] odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije. 
&lt;!-- — Sveindijski kongres i njegovi lideri [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Jawaharlal Nehru|Pandit Nehru]] odbacili britanski prijedlog o samoupravi i zatržaili punu nezavisnost [[Indije]]. --&gt;
&lt;!-- — [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Jawaharlal Nehru|Pandit Nehru]], zajedno sa ostalim indijskim dužnosnicima odbacuju britanski prijedlog o samoupravi, te zahtijevaju punu neovisnost [[Indije]]. --&gt;
* [[1951]]. – [[Grčka]] i [[Turska]] postale su članice [[NATO]]-a. 
&lt;!-- — [[Turska]] i [[Grčka]] postaju članice [[NATO]]-a. --&gt;
* [[1952]]. – [[Čile]]anski je kongres za predsjednika izabrao generala [[Carlos Ibanez del Campo|Carlosa Ibaneza del Campu]].
* [[1955]]. – [[Argentina|Argentinski]] predsjednik [[Juan Domingo Peron]] morao je pred pučistima pobjeći u inozemstvo. Vlast je preuzeo general [[Eduardo Leonardi]].
* [[1959]]. – U [[Irak]]u su zbog pogubljenja pučista izbili prvi prosvjedi protiv premijera Abd Al Karima Kasima.
* [[1960]]. – Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija [[Cipar|Kipar]] primljeni u [[Ujedinjeni narodi|UN]].
* [[1970]]. – Sovjetski kosmički brod „[[Luna 16]]“ spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla. 
&lt;!-- — Sovjetski kosmički brod [[Luna 16|Luna 16]] spustio se na [[Mjesec I]] pokupio uzorke [[Mjesečevog tla]]. --&gt;
&lt;!-- — Sovjetski kosmički brod &quot;Luna 16&quot; spustio se na Mjesec I pokupio uzorke mjesečevog tla. --&gt;
* [[1976]]. – [[Švedska]] [[Socijaldemokratska partija Švedske|Socijaldemokratska partija]] izgubila na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina. 
&lt;!-- — [[Swedish Social Democratic Party (Sveriges socialdemokratiska arbetareparti)|Švedska Socijaldemokratska partija]] izgubila je na parlamentarnim izborima, prvi put poslije više od [[40]] godina. --&gt;
* [[1977]]. – [[Vijetnam]] i [[Džibuti]] primljeni u [[Ujedinjeni narodi|UN]] kao 149. i 150. članica međunarodne organizacije. 
&lt;!-- — [[Vijetnam]] i [[Džibuti]] primljeni u [[United Nations|UN]]. --&gt;
* [[1979]]. – [[Žan Badel Bokasa]], vladar [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafričkog carstva]], oboren sa vlasti. Nov šef države, bivši predsednik Dejvid Dako, vratio zemlji status republike. 
&lt;!-- — [[Jean-Bédel Bokassa]], vladar [[Centralnoafričkog carstva]], oboren je sa vlasti. Novi šef države, bivši predsednik [[David Dacko]], vratio je zemlji status republike. [[Jean-Bédel Bokassa|Bokassa]] je [[1965]]. vojnim udarom srušio [[David Dacko|Dacka]], a [[1976]]. ukinuo republiku i proglasio se carem. --&gt;
* [[1981]]. – Centralnoamerička država [[Belize]] na obali Karipskog mora stekla nezavisnost od Velike Britanije. 
&lt;!-- — Centralnoamerička država [[Belize]] na obali [[Caribbean Sea|Karipskog mora]]  stekla nezavisnost od [[Velike Britanije]]. --&gt;
&lt;!-- — Centralnoamerička država [[Belize]] na obali [[Caribbean Sea|Karipskog mora]] (bivši Britanski Honduras) stekla je nezavisnost od [[Velike Britanije]]. --&gt;
* [[1984]]. – U napadu automobila-bombe na ambasadu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Bejrut]]u poginulo 16 osoba, američki ambasador povređen. 
&lt;!-- — U napadu automobila bombe na američku ambasadu u [[Beirut|Bejrutu]] poginulo je [[16]] ljudi, a američki ambasador je povrijeđen. --&gt;
* [[1990]]. – Parlamenti [[Nemačka Demokratska Republika|Istočne]] i [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] potvrdili ugovor o ujedinjenju dve države. 
&lt;!-- — Parlamenti [[Istočne]] i [[Zapadne Njemačke]] potvrdili su ugovor o ujedinjenju dviju država. --&gt;
* [[1990]]. – [[Južna Osetija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]]. 
&lt;!-- — [[Južna Osetija]] proglasila neovisnost od [[Gruzije]]. --&gt;
* [[1991]]. – Crnogorski parlament u [[Žabljak]]u proglasio [[Crna Gora|Crnu Goru]] ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. 
&lt;!-- — Odlukom crnogorskog parlamenta [[Crna Gora]] se proglašava ekološkom državom i usvaja se deklaracija o zaštiti prirode. --&gt;
* [[1992]]. – U [[Francuska|Francuskoj]] tijesnom većinom na [[referendum]]u prihvaćen [[Mastrihtski ugovor|Maastrichtski ugovor]].
&lt;!-- * [[1999]]. — U bolnici u [[Minsteru]] u njemačkoj pokrajini [[Nordrhein-Westfalen]] umrla je [[Raisa Gorbacheva|Raisa Gorbačov]], supruga posljednjeg lidera [[SSSR]]-a [[Mikhail Gorbachev|Mihaila Gorbačova]]. --&gt; 
&lt;!-- * [[2000]]. — U [[Moscow|Moskvi]] u [[65]]. godini umro ruski kosmonaut [[Gherman Titov|German Titov]], drugi čovjek koji je letio u svemir. [[Gherman Titov|Titov]] je avgusta [[1961]]. godine, u brodu [[Vostok 2]], proveo [[25]] sati u svemiru, obišavši zemlju [[17]] puta. Za zasluge u osvajanju vasione dobio je najviše državne nagrade i zvanje heroja [[SSSR]]-a. --&gt;  
&lt;!-- — U [[Moscow|Moskvi]] je u [[65]]. godini umro ruski kosmonaut [[Gherman Titov|German Titov]], drugi čovjek koji je letio u svemir. [[Gherman Titov|Titov]] je avgusta [[1961]]. godine, u brodu &quot;Vostok 2&quot;, proveo [[25]] sati u svemiru, obišavši zemlju [[17]] puta. Za zasluge u osvajanju vasione, dobio je najviše državne nagrade. --&gt;  
&lt;!-- * [[2003]]. — Bivši američki predsjednik [[Bill Clinton|Bill Clinton]] zvanično je otvorio [[Memorijalni centar]] u [[Potočarima]] posvećen žrtvama masakra u [[Srebrenici]] [[1995]]. godine, kada su snage [[Vojske RS]]-a ubile oko [[8.000]] [[Bošnjaka]]. --&gt;  
&lt;!-- — Bivši američki predsednik [[Bill Clinton|Bill Clinton]] zvanično je otvorio [[Memorijalni centar]] u [[Potočarima]] (BiH) posvećen žrtvama genocida u [[Srebrenici]] [[1995]]. godine, kada su snage [[Vojske Republike Srpske]] ubile oko [[8.000]] [[Bošnjaka]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[2005]]. — U [[Vienna (Wien)|Beču]] umro poznati &quot;lovac na naciste&quot; [[Simon Wiesenthal|Simon Wiesenthal]] (96), koji je zaslužan za hapšenje više od [[1.000]] pripadnika njemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] saradnika [[Adolf Eichmann|Adolf Eichmann]], kao i bivši komandant koncentracionog logora [[Treblinka extermination camp|Treblinka]] [[Franz Stangl|Franz Stangl]]. --&gt;  
&lt;!-- — U [[Vienna (Wien)|Beču]] je umro poznati &quot;lovac na naciste&quot;, [[Simon Wiesenthal|Simon Wiesenthal]], koji je zaslužan za hapšenje više od [[1.000]] pripadnika njemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] saradnika [[Adolf Eichmann|Adolf Eichmann]], kao i bivši komandant koncentracionog logora [[Treblinka extermination camp|Treblinka]] [[Franz Stangl|Franz Stangl]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[2010]]. — [[Turkmenistan]], [[Afganistan]], [[Pakistan]] i [[Indija]] potpisuju okvirni sporazum o izgradnji velikog plinovoda u [[Južnoj Aziji]]. --&gt;
* [[2010.]] — Dvadeset radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko započelo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk glađu]].

== Rođenja ==
* [[356. pne.]] - [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III. Veliki]], makedonski kralj († [[323. pne.]].).
* [[1833]]. – [[Ernesto Teodoro Moneta]], italijanski novinar i pacifista.
* [[1842]]. – [[James Dewar]], škotski hemičar i fizičar († [[1923]].).
* [[1917]]. – [[Red Auerbach]], američki profesionalni košarkaški trener († [[2006]].).
* [[1934]]. – [[Sophia Loren]], italijanska filmska diva.
* [[1937]]. – [[Monica Zetterlund]], švedska jazz pjevačica i glumica († [[2005]].).
* [[1947]]. – [[Mia Martini]], italijanska pjevačica.
* [[1948]]. – [[Chuck Panozzo]], američki muzičar (''[[Styx (grupa)|Styx]]'').
* [[1951]]. – [[Javier Marías|Havijer Marijas]], španski književnik.  
* [[1958]]. – [[Drago Ćosić]], hrvatski televizijski novinar i športski komentator. 
&lt;!-- * [[1958]]. — [[Drago Ćosić]], hrvatski televizijski novinar i športski komentator. --&gt;
* [[1969]]. – [[Davor Dujmović]], srpski i jugoslovenski glumac († [[1999]].).
&lt;!-- * [[1969]]. — [[Davor Dujmović]], srpski i jugoslovenski glumac († [[1999]].). --&gt;
* [[1971]]. – [[Henrik Larsson]], švedski nogometaš.
* [[1975]]. – [[Juan Pablo Montoya]], kolumbijski vozač f1. 
&lt;!-- * [[1975]]. — [[Juan Pablo Montoya]], kolumbijski vozač f1. --&gt;
* [[1976]]. – [[Denis Šefik]], srpski vaterpolista.
* [[1980]]. – [[Igor Vori]], hrvatski rukometaš i osvajač  zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. 
* [[1980]]. – [[Alen Bašić]], bosanskohercegovački nogometaš. 
* [[1980]]. – [[Ashley Cole]], engleski nogometaš. 
&lt;!-- * [[1980]]. — [[Ashley Cole]], engleski nogometaš. --&gt;
* [[1983]]. – [[Sancho Lyttle]], španjolska košarkašica, reprezentativka. 
* [[1983]]. – [[Gracyanne Barbosa]], brazilska karnevalska plesačica i fitness model.
&lt;!-- * [[1983]]. — [[Gracyanne Barbosa]], brazilska karnevalska plesačica i fitness model. --&gt; 
* [[1987]]. – [[Franko Škugor]], hrvatski tenisač. 
&lt;!-- * [[1987]]. — [[Franko Škugor]], hrvatski tenisač. --&gt;
* [[1992]]. – [[Peter Prevc]], slovenski ski skakač. 
&lt;!-- * [[1992]]. — [[Peter Prevc]], slovenski ski skakač. --&gt; 
* [[1993]]. – [[Julian Draxler]], njemački nogometaš. 
&lt;!-- * [[1993]]. — [[Julian Draxler]], njemački nogometaš. --&gt;

.

== Smrti ==
* [[1863]]. – [[Jacob Grimm]], njemački filolog i književnik (* [[1785]].).
* [[1898]]. – [[Theodor Fontane]], njemački književnik (* [[1819]].). 
* [[1905]]. – [[Vjenceslav Novak]], hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog (* [[1859]].). 
&lt;!-- * [[1905]]. — [[Vjenceslav Novak]], hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog (* [[1859]].). --&gt;
* [[1948]]. – [[Havrijil Kosteljnik]], rusinski književnik. (*[[1886]]).
* [[1957]]. – [[Jean Sibelius]], finski skladatelj (* [[1865]].).
* [[1975]]. – [[Saint-John Perse]], francuski pjesnik i diplomat (* [[1887]].).
* [[1989]]. – [[Dr. Mihailo Andrejević]], bio je srpski ljekar, nogometaš i istaknuti nogometni radnik  (*[[1909]].).
* [[1990]]. – [[Slobodan Zrnić]], srpski konstruktor aviona. 
* [[1993]]. – [[Erich Hartmann]], njemački pilot u Drugom svjetskom ratu (* [[1922]].). 
&lt;!-- * [[1993]]. — [[Erich Hartmann]], njemački pilot u Drugom svjetskom ratu (* [[1922]].). --&gt;
* [[1996]]. – [[Krešimir Golik|Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV redatelj (* [[1922]].).
* [[2000]]. – [[German Titov]], sovjetski kosmonaut (* [[1935]].).
.

== Blagdani ==
* [[Sveti mučenik Sozont]]
.

== Praznici ==
*
.
----
''Vidi takođe'': [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;
{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini]]</text>
      <sha1>ic5tbclsw9xqjdn0bcqgtod43dp2raj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715017</id>
      <parentid>42715016</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:22:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42715017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19002" sha1="8bpe51dojqjz9zayhn7qy3cd2q091rf" xml:space="preserve">&lt;div align=center&gt;
[[Dnevni kalendar|Dani]] - [[Popis godina|Godine]]&lt;br /&gt;
[[19. 9.|prethodni dan]] - [[21. 9.|sledeći dan]]
&lt;/div&gt;
----
{| style=&quot;float:right;&quot;
|-
|{{MesecAvgust}}
|-
|{{MesecSeptembar}}
|-
|{{MesecOktobar}}
|}
'''20. septembra/rujna''' ('''20. 9.''') je 263. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (264. u [[prijestupna godina|prestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 102 dana.

== Događaji ==
* [[480. pne.]] - U pomorskoj [[Bitka kod Salamine|bici kod ostrva Salamina]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] Grci pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlast [[Atena|Atine]] na [[more|moru]]. 
&lt;!-- — U pomorskoj bici kod ostrva [[Salamis Island|Salamina]] u [[Aegean Sea|Egejskom moru]] [[Grci]] su pod komandom atinskog vojskovođe [[Themistocles|Temistokla]] porazili [[Persijance]] koje je predvodio kralj [[Xerxes I|Kserks I]], čime je osigurana prevlast [[Athens|Atine]] na moru.--&gt;
&lt;!-- — U pomorskoj bici kod ostrva [[Salamis Island|Salamina]] u [[Aegean Sea|Egejskom moru]] [[Grci]] su pod komandom atinskog vojskovođe [[Themistocles|Temistokla]] porazili [[Persijance]] koje je predvodio kralj [[Xerxes I|Kserks I]], čime je osigurana prevlast [[Athens|Atine]] na moru. --&gt;
&lt;!-- * [[1187]]. — Nakon pobjede u bici kod [[Battle of Hattin (Hittin)|Hattina]], Islamski vojskovođa kurdskog porijekla, [[Sultan]] [[Egipta]] i [[Sirije]] [[Saladin|Salahudin]] počinje sa opsadom [[Jerusalem|Jeruzalema]], glavnog grada [[Kingdom of Jerusalem|Kraljevine Jerusalem]]. --&gt;
* [[1519]]. – Portugalski moreplovac [[Ferdinand Magellan|Fernando Magelan]] isplovio iz Sevilje s pet brodova na put oko sveta. 
&lt;!-- — Portugalski moreplovac, [[Ferdinand Magellan (Fernão de Magalhães)|Fernando Magalhães]] isplovio je iz [[Seville (Sevilla)|Sevilje]] sa pet brodova na put oko svijeta. [[Magalhães]] je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu [[Mactan (Maktan)|Muktan]] [[1521]]., a u [[Seville (Sevilla)|Sevilju]] se u septembru [[1522]]. vratio samo jedan brod &quot;Victoria&quot; sa [[18]] mornara. Tim putovanjem je prvi put oplovljena [[Zemlja]]. --&gt; 
&lt;!-- — Portugalski moreplovac [[Ferdinand Magellan (Fernão de Magalhães)|Ferdinand Magellan]] isplovio je iz [[Seville (Sevilla)|Sevilje]] sa pet brodova na put oko svijeta. [[Magellan|Magelan]] je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu [[Mactan (Maktan)|Muktan]] [[1521]]., a u [[Seville (Sevilla)|Sevilju]] se u septembru [[1522]]. vratio samo jedan brod &quot;Viktorija&quot; sa [[18]] mornara. --&gt;
* [[1697]]. – U Rejsvijku kod [[Hag]]a [[Engleska]], [[Španija]], [[Nizozemska|Holandija]] i [[Nemačka|Nemačko Carstvo]] potpisali mirovni ugovor s Francuskom, čime je okončan [[rat Velike alijanse]]. Veštom diplomatijom, [[Francuska]] uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije. 
&lt;!-- — U [[Rijswijk|Rejsvijku]] kod [[The Hague (Den Haag)|Haga]], [[Engleska]], [[Španija]], [[Holandija]] i [[German Empire (Deutsches Kaiserreich)|Njemačko Carstvo]] potpisali su mirovni ugovor sa [[Francuskom]], čime je okončan rat [[Grand Alliance (League of Augsburg) (Nine Years' War)|Velike alijanse]]. Vještom diplomatijom, [[Francuska]] je uspjela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije. --&gt;
&lt;!-- * [[1833]]. — Rođen je italijanski novinar i pacifista [[Ernesto Teodoro Moneta|Ernesto Teodoro Moneta]], dobitnik [[Nobel Peace Prize|Nobelove nagrade za mir]] [[1907]]. Bio je direktor milanskog lista &quot;Il Secolo&quot; i predsjednik [[Peace congress (Universal Peace Congress)|Internacionalnog kongresa za mir]] u [[Milan (Milano)|Milanu]] [[1906]], a u mladosti [[Giuseppe Garibaldi|Garibaldijev]] sljedbenik i borac. --&gt; 
&lt;!-- * [[1842]]. — Rođen škotski hemičar i fizičar [[James Dewar|James Dewar]], pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (1898.), a zatim i čvrst vodonik (1899.). --&gt;
&lt;!-- — Rođen je škotski hemičar i fizičar [[James Dewar|James Dewar]], pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (1898.), a zatim i čvrst vodonik (1899.). --&gt; 
&lt;!-- * [[1863]]. — Umro njemački filolog i pisac [[Jacob Grimm|Jacob Grimm]], osnivač savremene germanistike. Sa bratom [[Wilhelm Grimm|Wilhelmom]] sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za djecu. --&gt; 
&lt;!-- — Umro je njemački filolog i pisac [[Jacob Grimm|Jacob Grimm]], osnivač savremene germanistike. Sa bratom [[Wilhelm Grimm|Wilhelmom]] sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za djecu. Započeo je rad na velikom &quot;Njemačkom rječniku&quot; (1852.). --&gt;
* [[1870]]. – Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle u [[Rim]] čime je završeno ujedinjenje Italije. [[Papa Pije IX]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zatvorenikom. 
&lt;!-- — Snage italijanskog kralja [[Victor Emmanuel II of Italy (Vittorio Emanuele II di Savoia)|Vitorija Emanuela II]] ušle u [[Rome (Roma)|Rim]] čime je završeno ujedinjenje [[Italije]]. [[Pope Pius IX|Papa Pije IX]] povukao se u [[Vatikan]] i proglasio se zatvorenikom. --&gt;
* [[1873]]. – [[Ivan Mažuranić]] postaje prvi hrvatski [[ban]] pučanin. 
&lt;!-- * [[1878]] — Rođen je [[Upton Sinclair|Upton Sinclair Jr]]., plodni američki pisac koji je napisao preko [[90]] knjiga u brojnim žanrovima, a danas se smatra jednim od najboljih istraživačkih novinara u američkoj historiji. U svoje vrijeme je zagovarao socijalizam i iskazivao simpatije prema anarhizmu. Stekao je veliku popularnost u prvoj polovici [[20]]. stoljeća, za što posebnu zaslugu ima njegov roman [[The Jungle]] iz [[1906]]. godine, koji se bavio stanjem američke mesne industrije i potakao donošenje [[Zakona o čistoj hrani i lijekovima]] i [[Zakona o mesnoj inspekciji]]. [[Upton Sinclair|Sinclair]] je umro [[25]]. studenog [[1968]]. godine. --&gt; 
&lt;!-- * [[1898]]. — Umro je [[Theodor Fontane|Theodor Fontane]], njemački književnik i novinar. --&gt; 
&lt;!-- * [[1934]]. — Rođena italijanska filmska glumica [[Sofia Scicolone]], poznata kao [[Sophia Loren]], dobitnica [[Oscara]] [[1961]]. za film &quot;Dvije žene&quot;. Proslavila se filmovima &quot;Čočara&quot;, &quot;Crna orhideja&quot;, &quot;Hljeb, ljubav i...&quot;, &quot;Čežnja pod brijestovima&quot;. --&gt;
* [[1940]]. – Racionalizacija živežnih namirnica u [[Francuska|Francuskoj]] pooštrena je kako bi se što više dobara moglo prebaciti u [[Nemačka|Njemačku]].
* [[1928]]. – Veliki [[fašizam|fašistički]] savet postao vrhovno zakonodavno telo u [[Italija|Italiji]], umesto dotadašnjeg Veća poslanika. 
&lt;!-- — [[Grand Council of Fascism (Gran consiglio del fascismo)|Veliki fašistički savjet]] postao je vrhovno zakonodavno tijelo u [[Italiji]], umjesto dotadašnjeg [[Vijeća poslanika]]. --&gt;
* [[1943]]. – '[[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] proglasio vraćanje [[Istra|Istre]], [[Rijeka (grad)|Rijeke]], kvarnerskih otoka, [[Zadar|Zadra]], [[Lastovo|Lastova]] i [[Palagruža|Palagruže]] matici zemlji [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. 
&lt;!-- — Najviše tijelo narodne vlasti u [[Hrvatskoj]] [[Zemaljsko]] antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Hrvatske]] (ZAVNOH) proglasilo je vraćanje [[Istre]], [[Rijeke]], [[Kvarnerskih otoka]], [[Zadra]], [[Lastova]] i [[Palagruže]] zemlji [[Hrvatskoj]], odnosno [[Jugoslaviji]]. O toj odluci obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: [[SSSR]]-a, [[Velike Britanije]], [[SAD]]-a, kao i čitava svjetska javnost. --&gt;
&lt;!-- — Najviše tijelo narodne vlasti u [[Hrvatskoj]] - [[Zemaljsko]], antifašističko vijeće narodnog oslobođenja [[Hrvatske]] (ZAVNOH) proglasilo je vraćanje [[Istre]], [[Rijeke]], [[kvarnerskih otoka]], [[Zadra]], [[Lastova]] i [[Palagruže]] zemlji [[Hrvatskoj]]. O toj odluci, kako se navodi u petoj tački Odluke obavještavaju se vlade savezničkih zemalja: [[Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika]], [[Velike Britanije]], [[Sjedinjenih Američkih Država]], kao i čitava svjetska javnost. --&gt; 
&lt;!-- * [[1945]]. — Vrh rimokatoličke crkve u [[Hrvatskoj]] objavio &quot;Pastirsko pismo&quot;, čiji je duhovni tvorac bio ratni zločinac zagrebački nadbiskup [[Alojzije Stepinac]]. U pismu je žestoko napadnuta nova vlast u [[Jugoslaviji]] zbog presuda &quot;katoličkim vjernicima i svećenicima&quot; (ustašama i njihovim saradnicima), zbog odvajanja crkve od države i zbog agrarne reforme. --&gt;
* [[1945]]. – Sveindijski kongres i njegovi lideri [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Pandit Nehru]] odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije. 
&lt;!-- — Sveindijski kongres i njegovi lideri [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Jawaharlal Nehru|Pandit Nehru]] odbacili britanski prijedlog o samoupravi i zatržaili punu nezavisnost [[Indije]]. --&gt;
&lt;!-- — [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Jawaharlal Nehru|Pandit Nehru]], zajedno sa ostalim indijskim dužnosnicima odbacuju britanski prijedlog o samoupravi, te zahtijevaju punu neovisnost [[Indije]]. --&gt;
* [[1951]]. – [[Grčka]] i [[Turska]] postale su članice [[NATO]]-a. 
&lt;!-- — [[Turska]] i [[Grčka]] postaju članice [[NATO]]-a. --&gt;
* [[1952]]. – [[Čile]]anski je kongres za predsjednika izabrao generala [[Carlos Ibanez del Campo|Carlosa Ibaneza del Campu]].
* [[1955]]. – [[Argentina|Argentinski]] predsjednik [[Juan Domingo Peron]] morao je pred pučistima pobjeći u inozemstvo. Vlast je preuzeo general [[Eduardo Leonardi]].
* [[1959]]. – U [[Irak]]u su zbog pogubljenja pučista izbili prvi prosvjedi protiv premijera Abd Al Karima Kasima.
* [[1960]]. – Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija [[Cipar|Kipar]] primljeni u [[Ujedinjeni narodi|UN]].
* [[1970]]. – Sovjetski kosmički brod „[[Luna 16]]“ spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla. 
&lt;!-- — Sovjetski kosmički brod [[Luna 16|Luna 16]] spustio se na [[Mjesec I]] pokupio uzorke [[Mjesečevog tla]]. --&gt;
&lt;!-- — Sovjetski kosmički brod &quot;Luna 16&quot; spustio se na Mjesec I pokupio uzorke mjesečevog tla. --&gt;
* [[1976]]. – [[Švedska]] [[Socijaldemokratska partija Švedske|Socijaldemokratska partija]] izgubila na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina. 
&lt;!-- — [[Swedish Social Democratic Party (Sveriges socialdemokratiska arbetareparti)|Švedska Socijaldemokratska partija]] izgubila je na parlamentarnim izborima, prvi put poslije više od [[40]] godina. --&gt;
* [[1977]]. – [[Vijetnam]] i [[Džibuti]] primljeni u [[Ujedinjeni narodi|UN]] kao 149. i 150. članica međunarodne organizacije. 
&lt;!-- — [[Vijetnam]] i [[Džibuti]] primljeni u [[United Nations|UN]]. --&gt;
* [[1979]]. – [[Žan Badel Bokasa]], vladar [[Srednjoafrička Republika|Centralnoafričkog carstva]], oboren sa vlasti. Nov šef države, bivši predsednik Dejvid Dako, vratio zemlji status republike. 
&lt;!-- — [[Jean-Bédel Bokassa]], vladar [[Centralnoafričkog carstva]], oboren je sa vlasti. Novi šef države, bivši predsednik [[David Dacko]], vratio je zemlji status republike. [[Jean-Bédel Bokassa|Bokassa]] je [[1965]]. vojnim udarom srušio [[David Dacko|Dacka]], a [[1976]]. ukinuo republiku i proglasio se carem. --&gt;
* [[1981]]. – Centralnoamerička država [[Belize]] na obali Karipskog mora stekla nezavisnost od Velike Britanije. 
&lt;!-- — Centralnoamerička država [[Belize]] na obali [[Caribbean Sea|Karipskog mora]]  stekla nezavisnost od [[Velike Britanije]]. --&gt;
&lt;!-- — Centralnoamerička država [[Belize]] na obali [[Caribbean Sea|Karipskog mora]] (bivši Britanski Honduras) stekla je nezavisnost od [[Velike Britanije]]. --&gt;
* [[1984]]. – U napadu automobila-bombe na ambasadu [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Bejrut]]u poginulo 16 osoba, američki ambasador povređen. 
&lt;!-- — U napadu automobila bombe na američku ambasadu u [[Beirut|Bejrutu]] poginulo je [[16]] ljudi, a američki ambasador je povrijeđen. --&gt;
* [[1990]]. – Parlamenti [[Nemačka Demokratska Republika|Istočne]] i [[Zapadna Nemačka|Zapadne Nemačke]] potvrdili ugovor o ujedinjenju dve države. 
&lt;!-- — Parlamenti [[Istočne]] i [[Zapadne Njemačke]] potvrdili su ugovor o ujedinjenju dviju država. --&gt;
* [[1990]]. – [[Južna Osetija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]]. 
&lt;!-- — [[Južna Osetija]] proglasila neovisnost od [[Gruzije]]. --&gt;
* [[1991]]. – Crnogorski parlament u [[Žabljak]]u proglasio [[Crna Gora|Crnu Goru]] ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. 
&lt;!-- — Odlukom crnogorskog parlamenta [[Crna Gora]] se proglašava ekološkom državom i usvaja se deklaracija o zaštiti prirode. --&gt;
* [[1992]]. – U [[Francuska|Francuskoj]] tijesnom većinom na [[referendum]]u prihvaćen [[Mastrihtski ugovor|Maastrichtski ugovor]].
&lt;!-- * [[1999]]. — U bolnici u [[Minsteru]] u njemačkoj pokrajini [[Nordrhein-Westfalen]] umrla je [[Raisa Gorbacheva|Raisa Gorbačov]], supruga posljednjeg lidera [[SSSR]]-a [[Mikhail Gorbachev|Mihaila Gorbačova]]. --&gt; 
&lt;!-- * [[2000]]. — U [[Moscow|Moskvi]] u [[65]]. godini umro ruski kosmonaut [[Gherman Titov|German Titov]], drugi čovjek koji je letio u svemir. [[Gherman Titov|Titov]] je avgusta [[1961]]. godine, u brodu [[Vostok 2]], proveo [[25]] sati u svemiru, obišavši zemlju [[17]] puta. Za zasluge u osvajanju vasione dobio je najviše državne nagrade i zvanje heroja [[SSSR]]-a. --&gt;  
&lt;!-- — U [[Moscow|Moskvi]] je u [[65]]. godini umro ruski kosmonaut [[Gherman Titov|German Titov]], drugi čovjek koji je letio u svemir. [[Gherman Titov|Titov]] je avgusta [[1961]]. godine, u brodu &quot;Vostok 2&quot;, proveo [[25]] sati u svemiru, obišavši zemlju [[17]] puta. Za zasluge u osvajanju vasione, dobio je najviše državne nagrade. --&gt;  
&lt;!-- * [[2003]]. — Bivši američki predsjednik [[Bill Clinton|Bill Clinton]] zvanično je otvorio [[Memorijalni centar]] u [[Potočarima]] posvećen žrtvama masakra u [[Srebrenici]] [[1995]]. godine, kada su snage [[Vojske RS]]-a ubile oko [[8.000]] [[Bošnjaka]]. --&gt;  
&lt;!-- — Bivši američki predsednik [[Bill Clinton|Bill Clinton]] zvanično je otvorio [[Memorijalni centar]] u [[Potočarima]] (BiH) posvećen žrtvama genocida u [[Srebrenici]] [[1995]]. godine, kada su snage [[Vojske Republike Srpske]] ubile oko [[8.000]] [[Bošnjaka]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[2005]]. — U [[Vienna (Wien)|Beču]] umro poznati &quot;lovac na naciste&quot; [[Simon Wiesenthal|Simon Wiesenthal]] (96), koji je zaslužan za hapšenje više od [[1.000]] pripadnika njemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] saradnika [[Adolf Eichmann|Adolf Eichmann]], kao i bivši komandant koncentracionog logora [[Treblinka extermination camp|Treblinka]] [[Franz Stangl|Franz Stangl]]. --&gt;  
&lt;!-- — U [[Vienna (Wien)|Beču]] je umro poznati &quot;lovac na naciste&quot;, [[Simon Wiesenthal|Simon Wiesenthal]], koji je zaslužan za hapšenje više od [[1.000]] pripadnika njemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih [[Adolf Hitler|Hitlerovih]] saradnika [[Adolf Eichmann|Adolf Eichmann]], kao i bivši komandant koncentracionog logora [[Treblinka extermination camp|Treblinka]] [[Franz Stangl|Franz Stangl]]. --&gt;  
&lt;!-- * [[2010]]. — [[Turkmenistan]], [[Afganistan]], [[Pakistan]] i [[Indija]] potpisuju okvirni sporazum o izgradnji velikog plinovoda u [[Južnoj Aziji]]. --&gt;
* [[2010.]] – Dvadeset radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko započelo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk glađu]].

== Rođenja ==
* [[356. pne.]] - [[Aleksandar Veliki|Aleksandar III. Veliki]], makedonski kralj († [[323. pne.]].).
* [[1833]]. – [[Ernesto Teodoro Moneta]], italijanski novinar i pacifista.
* [[1842]]. – [[James Dewar]], škotski hemičar i fizičar († [[1923]].).
* [[1917]]. – [[Red Auerbach]], američki profesionalni košarkaški trener († [[2006]].).
* [[1934]]. – [[Sophia Loren]], italijanska filmska diva.
* [[1937]]. – [[Monica Zetterlund]], švedska jazz pjevačica i glumica († [[2005]].).
* [[1947]]. – [[Mia Martini]], italijanska pjevačica.
* [[1948]]. – [[Chuck Panozzo]], američki muzičar (''[[Styx (grupa)|Styx]]'').
* [[1951]]. – [[Javier Marías|Havijer Marijas]], španski književnik.  
* [[1958]]. – [[Drago Ćosić]], hrvatski televizijski novinar i športski komentator. 
&lt;!-- * [[1958]]. — [[Drago Ćosić]], hrvatski televizijski novinar i športski komentator. --&gt;
* [[1969]]. – [[Davor Dujmović]], srpski i jugoslovenski glumac († [[1999]].).
&lt;!-- * [[1969]]. — [[Davor Dujmović]], srpski i jugoslovenski glumac († [[1999]].). --&gt;
* [[1971]]. – [[Henrik Larsson]], švedski nogometaš.
* [[1975]]. – [[Juan Pablo Montoya]], kolumbijski vozač f1. 
&lt;!-- * [[1975]]. — [[Juan Pablo Montoya]], kolumbijski vozač f1. --&gt;
* [[1976]]. – [[Denis Šefik]], srpski vaterpolista.
* [[1980]]. – [[Igor Vori]], hrvatski rukometaš i osvajač  zlata na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. 
* [[1980]]. – [[Alen Bašić]], bosanskohercegovački nogometaš. 
* [[1980]]. – [[Ashley Cole]], engleski nogometaš. 
&lt;!-- * [[1980]]. — [[Ashley Cole]], engleski nogometaš. --&gt;
* [[1983]]. – [[Sancho Lyttle]], španjolska košarkašica, reprezentativka. 
* [[1983]]. – [[Gracyanne Barbosa]], brazilska karnevalska plesačica i fitness model.
&lt;!-- * [[1983]]. — [[Gracyanne Barbosa]], brazilska karnevalska plesačica i fitness model. --&gt; 
* [[1987]]. – [[Franko Škugor]], hrvatski tenisač. 
&lt;!-- * [[1987]]. — [[Franko Škugor]], hrvatski tenisač. --&gt;
* [[1992]]. – [[Peter Prevc]], slovenski ski skakač. 
&lt;!-- * [[1992]]. — [[Peter Prevc]], slovenski ski skakač. --&gt; 
* [[1993]]. – [[Julian Draxler]], njemački nogometaš. 
&lt;!-- * [[1993]]. — [[Julian Draxler]], njemački nogometaš. --&gt;

.

== Smrti ==
* [[1863]]. – [[Jacob Grimm]], njemački filolog i književnik (* [[1785]].).
* [[1898]]. – [[Theodor Fontane]], njemački književnik (* [[1819]].). 
* [[1905]]. – [[Vjenceslav Novak]], hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog (* [[1859]].). 
&lt;!-- * [[1905]]. — [[Vjenceslav Novak]], hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog (* [[1859]].). --&gt;
* [[1948]]. – [[Havrijil Kosteljnik]], rusinski književnik. (*[[1886]]).
* [[1957]]. – [[Jean Sibelius]], finski skladatelj (* [[1865]].).
* [[1975]]. – [[Saint-John Perse]], francuski pjesnik i diplomat (* [[1887]].).
* [[1989]]. – [[Dr. Mihailo Andrejević]], bio je srpski ljekar, nogometaš i istaknuti nogometni radnik  (*[[1909]].).
* [[1990]]. – [[Slobodan Zrnić]], srpski konstruktor aviona. 
* [[1993]]. – [[Erich Hartmann]], njemački pilot u Drugom svjetskom ratu (* [[1922]].). 
&lt;!-- * [[1993]]. — [[Erich Hartmann]], njemački pilot u Drugom svjetskom ratu (* [[1922]].). --&gt;
* [[1996]]. – [[Krešimir Golik|Krešo Golik]], hrvatski filmski i TV redatelj (* [[1922]].).
* [[2000]]. – [[German Titov]], sovjetski kosmonaut (* [[1935]].).
.

== Blagdani ==
* [[Sveti mučenik Sozont]]
.

== Praznici ==
*
.
----
''Vidi takođe'': [[Popis godina|Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]]&lt;br /&gt;
{{Mjeseci}}

[[Kategorija:Dani u godini]]</text>
      <sha1>8bpe51dojqjz9zayhn7qy3cd2q091rf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernando Fernán Gómez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53238</id>
    <revision>
      <id>42715542</id>
      <parentid>42247027</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:08:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15607" sha1="do2806bwgmmzog9d17wjvsjb931be05" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| ime = Fernando Fernán-Gómez
| slika =
| slika_size = 200px
| datum_rođenja = {{birth date|1921|8|28|df=y}}
| datum_smrti = {{death date and age|2007|11|21|1921|8|28|df=yy}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|Peru}} [[Lima]], [[Peru]]
| supružnik = [[María Dolores Pradera]] (1945-1959) &lt;br /&gt; [[Emma Cohen]] (2000-2007)
| nagrade = {{awd|award=[[Nagrada Goya za najboljeg režisera|Najbolja režija]]|year=1987|title=[[El viaje a ninguna parte]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=[[Nagrada Goya za najboljeg glumca]]|year=1987|title=[[Mambrú se fue a la guerra]]|year2=1999|title2=[[El abuelo]]}}&lt;br /&gt; {{awd|award=[[Nagrada Goya za najbolji originalni scenario]]|year=1987}}
}}

'''Fernando Fernán Gómez''' ([[28. 8.|28. august]] [[1921]] &amp;ndash; [[21. 11.|21. novembar]] [[2007]])&lt;ref&gt;{{es icon}} [http://www.elpais.com/articulo/cultura/Fallece/Fernando/Fernan/Gomez/elpepucul/20071121elpepucul_8/Tes Fallece Fernando Fernán Gómez] - [[El País]]&lt;/ref&gt; je bio [[Španija|španski]] filmski glumac i režiser. Rođen je u [[Lima|Limi]] u [[Peru]]u kada mu je majka - španska glumica Carola Fernán-Gómez, bila na [[Latinska Amerika|latinoameričkoj turneji]]. Naslijedivši njeno umjetničko ime kao prezime, došao je u [[Španija|Španiju]] 1924.

Nakon [[španski građanski rat|španskog građanskog rata]] je počeo studirati [[pravo]], ali je studij prekinuo kako bi se posvetio glumi. Godine 1942. je počeo raditi na filmu, ali je isto tako radio i u teatru. Osnovao je vlastitu kazališnu družinu i s njom dobio brojna priznanja. 1950-ih je počeo snimati filmove, uključujući adaptaciju vlastitog romana ''[[El viaje a ninguna parte]]''. Stekao je brojna priznanja za komediju ''[[La vida por delante]]'' iz 1958. godine, koja je dobila i nastavak ''[[La vida alrededor]].''

Godine 1945. je oženio [[María Dolores Pradera|Mariu Dolores Praderu]], s kojom se razvep 1959. godine, izazvavši skandal. Godine 2000. je oženio [[Emma Cohen|Emmu Cohen]]. Umro je u [[Madrid]]u [[21. novembra]] [[2007]].

== Filmografija kao režiser ==
* ''[[Manicomio (película)|Manicomio]]'' (1954)
* ''[[El mensaje]]'' (1955)
* ''[[El malvado Carabel]]'' (1956)
* ''[[La vida por delante]]'' (1958)
* ''[[La vida alrededor]]'' (1959)
* ''[[Sólo para hombres]]'' (1960)
* ''[[La venganza de Don Mendo]]'' (1961)
* ''[[Y el mundo sigue]]'' (1963)
* ''[[Los palomos]]'' (1964)
* ''[[El extraño viaje]]'' (1964)
* ''[[Ninette y un señor de Murcia (film)|Ninette y un señor de Murcia]]'' (1965)
* ''[[Mayores con reparos]]'' (1966)
* ''[[Crimen imperfecto]]'' (1970)
* ''[[Cómo casarse en 7 días]]'' (1971)
* ''[[Yo la vi primero]]'' (1974)
* ''[[La querida]]'' (1976)
* ''[[Bruja, más que bruja]]'' (1976)
* ''[[Mi hija Hildegart]]'' (1977)
* ''[[Cinco tenedores]]'' (1979)
* ''[[Mambrú se fue a la guerra]]'' (1986)
* ''[[El viaje a ninguna parte]]'' (1986)
* ''[[El mar y el tiempo]]'' (1989)
* ''[[Fuera de juego]]'' (1991)
* ''[[Siete mil días juntos]]'' (1994)
* ''[[Pesadilla para un rico]]'' (1997)
* ''[[A Porta do Sol]]'' (1998)
* ''[[Lázaro de Tormes]]'' (2001)

== Filmografija kao glumac ==
{|
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|
* ''[[Rosas de otoño]]'' ([[Juan de Orduña]], Eduardo Morera, 1943)
* ''[[Se vende un palacio]]'' ([[Ladislao Vajda]], 1943)
* ''[[Turbante blanco]]'' ([[Ignacio F. Iquino]], 1943)
* ''[[Viviendo al revés]]'' (Ignacio F. Iquino, 1943)
* ''[[Cristina Guzmán]]'' ([[Gonzalo Delgrás]], 1943)
* ''[[Noche fantástica]]'' ([[Luis Marquina]], 1943)
* ''[[La chica del gato]]'' ([[Ramón Quadreny]], 1943)
* ''[[Empezó en boda]]'' (Raffaello Matarazzo, 1944)
* ''[[Una chica de opereta]]'' (Ramón Quadreny, 1944)
* ''[[Mi enemigo y yo]]'' (Ramón Quadreny, 1944)
* ''[[Eres un caso]]'' (Ramón Quadreny, 1945)
* ''[[Espronceda (film)|Espronceda]]'' (Fernando Alonso Casares, 1945)
* ''[[Se le fue el novio]]'' (Julio Salvador, 1945)
* ''[[El destino se disculpa]]'' ([[José Luis Sáenz de Heredia]], 1945)
* ''[[El camino de Babel]]'' (Jerónimo Mihura, 1945)
* ''[[Bambú (film)|Bambú]]'' (José Luis Sáenz de Heredia, 1945)
* ''[[Domingo de carnaval]]'' ([[Edgar Neville]], 1945)
* ''[[La próxima vez que vivamos]]'' (Enrique Gómez, 1946)
* ''[[Los habitantes de la casa deshabitada (film)|Los habitantes de la casa deshabitada]]'' (Gonzalo Delgrás, 1946)
* ''[[Es peligroso asomarse al exterior]]'' ([[Alejandro Ulloa]], Arthur Duarte, 1946)
* ''[[Noche sin cielo]]'' (Ignacio F. Iquino, 1947)
* ''[[La muralla feliz]]'' (Enrique Herreros, 1947)
* ''[[La sirena negra]]'' ([[Carlos Serrano de Osma]], 1947)
* ''[[Embrujo]]'' (Carlos Serrano de Osma, 1947)
* ''[[Hoy no pasamos lista]]'' (Raúl Alfonso, Rafael Alonso, 1948)
* ''[[Pototo, Boliche y compañía]]'' (Ramón Barreiro, 1948)
* ''[[Encrucijada]]'' ([[Pedro Lazaga]], 1948)
* ''[[La mies es mucha]]'' (José Luis Sáenz de Heredia, 1948)
* ''[[Botón de ancla]]'' (Ramón Torrado, 1948)
* ''[[Noventa minutos]]'' ([[Antonio del Amo]], 1949)
* ''[[Alas de juventud]]'' (Antonio del Amo, 1949)
* ''[[Facultad de letras]]'' (Pío Ballesteros, 1950)
* ''[[Tiempos felices]]'' (Enrique Gómez, 1950)
* ''[[El último caballo]]'' (Edgar Neville, 1950)
* ''[[La noche del sábado]]'' ([[Rafael Gil]], 1950)
* ''[[Balarrasa]]'' ([[José Antonio Nieves Conde]], 1951)
* ''[[La trinca del aire]]'' (Ramón Torrado, 1951)
* ''[[El capitán Veneno]]'' ([[Luis Marquina]], 1951)
* ''[[Cincuenta años del Real Madrid]]'' (Rafael Gil, 1952)
* ''[[El sistema Pelegrín]]'' (Ignacio F. Iquino, 1952)
* ''[[Me quiero casar contigo]]'' (Jerónimo Mihura, 1952)
* ''[[Los ojos dejan huellas]]'' (José Luis Sáenz de Heredia, 1952)
* ''[[Vida en sombras]]'' (Lorenzo Llobet Gracia, 1952)
* ''[[La voce del silenzio]]'' ([[Georg Wilhelm Pabst]], 1953)
* ''[[Esa pareja feliz]]'' ([[Juan Antonio Bardem]], [[Luis García Berlanga]], 1953)
* ''[[Aeropuerto (Luis Lucia Mingarro)|Aeropuerto]]'' ([[Luis Lucia Mingarro]], 1953)
* ''[[Nadie lo sabrá]]'' (Ramón Torrado, 1953)
* ''Manicomio'' (Fernando Fernán Gómez, Luis María Delgado, 1954)
* ''[[Rebeldía (film)|Rebeldía]]'' (José Antonio Nieves Conde, 1954)
* ''[[Morena Clara]]'' (Luis Lucia Mingarro, 1954)
* ''[[La otra vida del capitán Contreras]]'' (Rafael Gil, 1955)
* ''[[El guardián del paraíso]]'' (Arturo Ruiz Castillo, 1955)
* ''[[Congreso en Sevilla]]'' (Antonio Román, 1955)
* ''El mensaje'' (1955)
* ''Lo scapolo'' (''[[El soltero]]'', Antonio Pietrangeli, 1955)
* ''[[La gran mentira]]'' (Rafael Gil, 1956)
* ''[[El fenómeno]]'' (José María Elorrieta, 1956)
* ''El malvado Carabel'' (1956)
* ''[[Viaje de novios]]'' ([[León Klimovsky]], 1956)
* ''[[El inquilino (1957)|El inquilino]]'' (José Antonio Nieves Conde, 1957)
* ''[[Las muchachas de azul]]'' ([[Pedro Lazaga]], 1957)
* ''[[Faustina]]'' (José Luis Sáenz de Heredia, 1957)
* ''[[Un marido de ida y vuelta]]'' (Luis Lucia Mingarro, 1957)
* ''[[Los ángeles del volante]]'' (Ignacio F. Iquino, 1957)
* ''La vida por delante'' (Fernando Fernán Gómez, José Luis de la Torre, 1958)
* ''[[Ana dice sí]]'' (Pedro Lazaga, 1958)
* ''La vida alrededor'' (1959)
* ''[[Luna de verano]]'' (Pedro Lazaga, 1959)
* ''[[Soledad (film)|Soledad]]'' (Mario Craveri, Enrico Gras, Félix Acaso, 1959)
* ''[[Bombas para la paz]]'' (Antonio Román, 1959)
* ''[[La ironía del dinero]]'' (Edgar Neville, Guy Lefranc, 1959)
* ''Sólo para hombres'' (1960)
* ''[[La vida privada de Fulano de Tal]]'' (José María Forn, 1960)
* ''[[Crimen para recién casados]]'' (Pedro Luis Ramírez, 1960)
* ''Les Trois etc. du Colonel'' (''[[Los tres etc. del coronel]]'', Claude Boissol, 1960)
* ''La venganza de Don Mendo'' (1961)
* ''[[Adiós, Mimí Pompón]]'' (Luis Marquina, 1961)
* ''[[Fantasmas en la casa]]'' (Pedro Luis Ramírez, 1961)
* ''[[¿Dónde pongo este muerto?]]'' (Pedro Luis Ramírez, 1962)
* ''[[Benigno, hermano mío]]'' (Arturo González hijo, 1963)
* ''[[Rififí en la ciudad]]'' ([[Jesús Franco]], 1963)
* ''[[La becerrada]]'' ([[José María Forqué]], 1963)
* ''[[Un vampiro para dos]]'' (Pedro Lazaga, 1965)
* ''El mundo sigue'' (1965)
* ''Ninette y un señor de Murcia'' (1965)
* ''[[La mujer de tu prójimo]]'' (Enrique Carreras, 1966)
* ''Mayores con reparos'' (1966)
* ''[[La vil seducción]]'' (José María Forqué, 1968)
* ''[[¿Por qué pecamos a los cuarenta?]]'' (Pedro Lazaga, 1969)
&lt;/td&gt;&lt;td valign=top&gt;
* ''[[Las panteras se comen a los ricos]]'' (Ramón Fernández, 1969)
* ''[[Carola de día, Carola de noche]]'' ([[Jaime de Armiñán]], 1969)
* ''[[Un adulterio decente]]'' (Rafael Gil, 1969)
* ''[[Estudio amueblado 2.P.]]'' (José María Forqué, 1969)
* ''[[El triangulito]]'' (José María Forqué, 1970)
* ''[[De profesión, sus labores]]'' (Javier Aguirre, 1970)
* ''Crimen imperfecto'' (1970)
* ''[[Pierna creciente, falda menguante]]'' (Javier Aguirre, 1970)
* ''Cómo casarse en 7 días'' (1971)
* ''[[Las Ibéricas F.C.]]'' ([[Pedro Masó]], 1971)
* ''[[Los gallos de la madrugada]]'' (José Luis Sáenz de Heredia, 1971)
* ''[[Vera, un cuento cruel]]'' (Josefina Molina, 1973)
* ''[[Don Quijote cabalga de nuevo]]'' (Roberto Gavaldón, 1973)
* ''[[La leyenda del alcalde de Zalamea]]'' ([[Mario Camus]], 1973)
* ''[[Ana y los lobos]]'' ([[Carlos Saura]], 1973)
* ''[[El espíritu de la colmena]]'' ([[Víctor Erice]], 1973)
* ''Yo la vi primero'' (1974)
* ''[[El amor del capitán Brando]]'' (Jaime de Armiñán, 1974)
* ''[[Sensualidad (film)|Sensualidad]]'' (Germán Lorente, 1975)
* ''[[Pim, pam, pum... ¡fuego!]]'' ([[Pedro Olea]], 1975)
* ''[[Yo soy Fulana de Tal]]'' (Pedro Lazaga, 1975)
* ''[[Jó, papá]]'' (Jaime de Armiñán, 1975)
* ''La querida'' (1976)
* ''[[El anacoreta]]'' ([[Juan Estelrich]], 1976)
* ''Bruja, más que bruja'' (1976)
* ''[[Gulliver]]'' ([[Alfonso Ungría]], 1976)
* ''[[Las cuatro novias de Augusto Pérez]]'' (José Jara, 1976)
* ''[[Imposible para una solterona]]'' (Rafael Romero Marchent, 1976)
* ''[[Reina Zanahoria]]'' ([[Gonzalo Suárez]], 1977)
* ''La ragazza dal pigiama giallo'' (''[[La chica del pijama amarillo]]'', Flavio Mogherini, 1977)
* ''[[Más fina que las gallinas]]'' (Jesús Yagüe, 1977)
* ''[[Parranda]]'' (Gonzalo Suárez, 1977)
* ''[[Chely]]'' (Ramón Fernández, 1977)
* ''[[Los restos del naufragio]]'' (Ricardo Franco, 1978)
* ''[[Arriba Hazaña]]'' (José María Gutiérrez Santos, 1978)
* ''[[Madrid al desnudo]]'' (Jacinto Molina, 1979)
* ''[[Milagro en el circo]]'' (Alejandro Galindo, 1979)
* ''[[Mamá cumple cien años]]'' (Carlos Saura, 1979)
* ''[[Yo qué sé]]'' ([[Emma Cohen]], 1980)
* ''[[Maravillas (película)|Maravillas]]'' ([[Manuel Gutiérrez Aragón]], 1981)
* ''[[127 millones libres de impuestos]]'' (Pedro Masó, 1981)
* ''[[Apaga... y vámonos]]'' (Antonio Hernández, 1982)
* ''[[Copia cero]]'' (Eduardo Campoy, 1982)
* ''[[Bésame, tonta]]'' (Fernando González de Canales, 1982)
* ''[[Soldados de plomo]]'' ([[José Sacristán]], 1983)
* ''[[Interior roig]]'' (''Interior rojo'', Eugenio Anglada, 1983)
* ''[[La colmena (film)|La colmena]]'' ([[Mario Camus]], 1983)
* ''[[Juana la loca... de vez en cuando]]'' (José Ramón Larraz, 1983)
* ''[[Stico]]'' (Jaime de Armiñán, 1984)
* ''[[Feroz (film)|Feroz]]'' (Manuel Gutiérrez Aragón, 1984)
* ''[[Los Zancos]]'' (Carlos Saura, 1984)
* ''[[La noche más hermosa]]'' (Manuel Gutiérrez Aragón, 1984)
* ''[[De hombre a hombre]]'' (Ramón Fernández, 1985)
* ''[[Luces de bohemia (film)|Luces de bohemia]]'' (Miguel Ángel Díez, 1985)
* ''[[Réquiem por un campesino español]]'' (Francisco Betriú, 1985)
* ''[[La corte de Faraón]]'' (José Luis García Sánchez, 1985)
* ''[[Marbella, un golpe de cinco estrellas]]'' (Miguel Hermoso, 1985)
* ''[[La mitad del cielo]]'' (Manuel Gutiérrez Aragón, 1986)
* ''[[Pobre mariposa]]'' (Raúl de la Torre, 1986)
* ''Mambrú se fue a la guerra'' (1986)
* ''El viaje a ninguna parte'' (1986)
* ''[[Delirios de amor]]'' (Antonio González Vigil, [[Luis Eduardo Aute]], Cristina Andreu, [[Félix Rotaeta]], 1986)
* ''[[El gran Serafín]]'' (José María Ulloque, 1987)
* ''[[Cara de acelga]]'' (José Sacristán, 1987)
* ''[[Mi general]]'' (Jaime de Armiñán, 1987)
* ''[[Moros y cristianos (film)|Moros y Cristianos]]'' (Luis García Berlanga, 1987)
* ''[[Esquilache]]'' ([[Josefina Molina]] 1987)
* ''El mar y el tiempo'' (1989)
* ''[[El río que nos lleva]]'' ([[Antonio del Real]], 1989)
* ''Fuera de juego'' (1991)
* ''[[El rey pasmado]]'' ([[Imanol Uribe]], 1991)
* ''[[Marcellino]]'' (''Marcelino, pan y vino'', [[Luigi Comencini]], 1991)
* ''[[Chechu y familia]]'' (Álvaro Sáenz de Heredia, 1992)
* ''[[Belle Époque (film)|Belle Époque]]'' ([[Fernando Trueba]], 1992)
* ''[[Cartas desde Huesca]]'' (Antonio Artero, 1993)
* ''[[Así en el cielo como en la tierra]]'' ([[José Luis Cuerda]], 1995)
* ''[[Pintadas]] (Juan Estelrich junior, 1996)
* ''Pesadilla para un rico'' (1996)
* ''[[Tranvía a la Malvarrosa]]'' ([[José Luis García Sánchez]], 1996)
* ''[[La hermana]] (Juan José Porto, 1997)
* ''[[El sueño de los héroes]] (Sergio Renán, 1997)
* ''[[Pepe Guindo]]'' ([[Manuel Iborra]], 1998)
* ''[[El abuelo]]'' ([[José Luis Garci]], 1998)
* ''[[Todo sobre mi madre]]'' ([[Pedro Almodóvar]], 1999)
* ''[[Plenilunio (película)|Plenilunio]]'' (Imanol Uribe, 1999)
* ''[[La lengua de las mariposas]]'' (José Luis Cuerda, 1999)
* ''[[Voz (film)|Voz]]'' (Javier Aguirre, 2000)
* ''[[Visionarios]]'' (Manuel Gutiérrez Aragón, 2001)
* ''[[El embrujo de Shanghai]]'' (Fernando Trueba, 2002)
* ''[[En la ciudad sin límites]]'' (Antonio Hernández, 2002)
* ''[[Bibliofrenia]]'' (Marcos Moreno, 2003)
* ''[[¡Hay motivo!]]'' (Various, 2004) &amp;ndash; voz en el epílogo
* ''[[Tiovivo c. 1950]]'' (José Luis Garci, 2004)
* ''[[Para que no me olvides]]'' ([[Patricia Ferreira]], 2005)
* ''[[Mia Sarah]]'' ([[Gustavo Ron]], 2006)
|}

== Filmografija kao TV-glumav ==
{|
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
|
* ''Fábulas'' (1968) (serijka)
* ''El alcalde de Zalamea'' (Episodio de ''Estudio 1'') (1968)
* ''Del dicho al hecho'' (serija) (1971)
* ''[[Juan soldado]]'' (1973)
* ''[[El pícaro]]'' (Mini-serija) (1974)
* ''Memorias del cine español'' (epizoda) (1978)
* ''[[Fortunata y Jacinta (serija)|Fortunata y Jacinta]]'' (Mini-serija) (1980)
* ''El alcalde de Zalamea'' (epizoda ''Teatro estudio'') (1981)
* ''[[Ramón y Cajal (serja)|Ramón y Cajal]]'' (Serija) (1982)
* ''Los desastres de la guerra'' (Mini-serija) (1983)
* ''Las pícaras'' (Episodio) (1983)
|
* ''El jardín de Venus'' (Serija) (1983)
* ''Nuevo amanecer'' (epizoda ''Cuentos imposibles'') (1984)
* ''La noche del cine español'' (dvije epizode) (1985–1986)
* ''[[Juncal]]'' (Mini-serija) (1987)
* ''La mujer de tu vida: La mujer perdida'' (1988)
* ''La mujer de tu vida 2: Las mujeres de mi vida'' (1992)
* ''Esta noche es Nochebuena'' (epizoda ''[[Farmacia de guardia]]'') (1992)
* ''Los ladrones van a la oficina'' (Serija) (1993)
* ''[[Los ladrones van a la oficina]]'' (1993–1995)
* ''[[Cuéntame cómo pasó]]'' (2001)
|}

== Izvori ==
&lt;!-- this 'empty' section displays references defined elsewhere --&gt;
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb ime|ime=Fernando Fernán Gómez|id=0273178}}
* [https://web.archive.org/web/20230409223955/http://www.christiebooks.com/PDFs/FernanGomez.pdf Fernán Gómez: Writer, Movie-Maker, Anarchist]

{{Srebrni medvjed za najboljeg glumca}}
{{Goya za najboljeg režisera}}

{{Lifetime|1921|2007|Fernan Gomez, Fernando}}
{{Commonscat}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Španski filmski glumci]]
[[Kategorija:Španski filmski režiseri]]
[[Kategorija:Španski scenaristi]]
[[Kategorija:Španski pisci]]</text>
      <sha1>do2806bwgmmzog9d17wjvsjb931be05</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67348</id>
    <revision>
      <id>42714912</id>
      <parentid>42477077</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:54:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mommius</username>
        <id>296325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Dodan je primjer jednosložne pjesme &quot;Vez&quot; Aleksandra Momića i prateće reference.</comment>
      <origin>42714912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9531" sha1="03v2i3tsp2qfumjtfna17pye03elucq" xml:space="preserve">'''Slog''' je jedinica za organizaciju [[govorna komunikacija|govornih]] [[zvuk]]ova. Na primer, reč ''voda'' se sastoji od dva sloga: ''vo'' i ''da''. Slog je obično sastavljena od [[jezgro (slog)|jezgra]] (najčešće [[samoglasnik]]) sa opcionim početkom i krajem (obično [[suglasnik]]).

Slogovi se često smatraju [[fonologija|fonološkim]] „blokovima“ [[reč]]i. Oni mogu uticati na ritam jezika, prozodiju, stihovni metar, obrazac naglaska, itd.

Pisanje slogova je počeo nekoliko stotina godina pre [[alfabeti srednjeg bronzanog doba|prvih slova]]. Najraniji pronađeni slogovi su na pločama pisani oko 2800. pne. u [[sumer]]skom gradu [[Ur]]. Ovaj pomak od [[piktogram]]a prema slogovima se zove 'najvažniji napredak u istoriji [[pisanja]]'.&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]], ''[[A Short History of the World]]'', p.87, citing J.T. Hooker et al., ''Reading the Past: Ancient Writing from Cuneiform to the Alphabet'', [[British Museum]], 1993, Ch. 2&lt;/ref&gt;

Reč od jednog sloga (kao što je ''rep'') se zove '''jednosložna reč''' dok reč koja se sastoji od dva sloga (poput ''majmun'') se naziva '''dvosložna'''. A reč sastavljena od tri sloga (kao što je ''siromaš'') se zove '''trosložna'''. Reč sastavljena od više od tri sloga (kao što je ''inteligencija'') se zove '''višesložna''', iako ovaj termin se često koristi za opisivanje reči od dva ili više sloga.

== Primer u muzici i formalno ograničenoj književnosti ==

Izuzetan primer formalno ograničene književnosti na južnoslovenskom jezičkom prostoru predstavlja pesma „Vez” čiji je autor Aleksandar Momić, &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot;&gt;{{Cite web |url=https://genius.com/Alessandro-momic-vez-lyrics |title=Alessandro Momic – Vez Lyrics |publisher=Genius Lyrics |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MomicYoutube&quot;&gt;{{Cite video |title=Vez |url=https://m.youtube.com/watch?v=hbMEJp2V-Mg |publisher=Studio AudioLab &quot;Laver 24&quot; |author=Alessandro Momic |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;. Kompozicija predstavlja morfološki fenomen jer su srpski, hrvatski i bosanski jezik visokofleksivni (reči prirodno teže višesložnosti zbog deklinacije i konjugacije), dok je Momićeva pesma u potpunosti ispevana u jednosložnim rečima bez ponavljanja semantičkih pojmova, stvarajući stakato naraciju o ljudskom životu &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot; /&gt;:

&lt;poem&gt;
''Ja, ti, moj, tvoj, i naš. 
Krov, dom, grad, trg, i prag. 
Sir, čaj, kruv, dim, i žar. 
Cvet, roj, glog, med, i sok. 
Smeh, glas, znak, dar i brak. 
Sin, kći, brat, rod i gost. 
Jak, slab, drag, drug, i vuk. 
Ples, trk, skok, pad i lom. 
Mit, div, čar, vrag, i mag. 
Top, rov, krv, mir, i rat. 
Poj, grom, cik, zov, i muk. 
Lud, kum, pub, sud i krug. 
Voz, put, križ, zid, i most. 
Splav, brod, val, dok, i port.
Car, kralj, knez, pop, i rob. 
Vrt, plod, seks, greh, i raj. 
Nož, mač, štap, bič, i štit. 
Noć, moć, san, šum, i krik. 
Sneg, mraz, led, bos i bol. 
Spas, hram, reč, bog, i groš. 
Stid, kob, strah, jad i kraj. 
Smrt, grob, krst, kost, i prah. 
Čas, dan, vek, ad i mrak.''
&lt;/poem&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Struktura sloga ==
[[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg|265p|thumb|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]]
Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova:
* [[Pristup sloga|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima)
* [[Rima sloga|Rima]]
** [[Jezgro sloga|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima)
** [[Odstup sloga|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima)
* [[Dodatak sloga|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči.

Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA|[l]}} or {{IPA|[r]}}.

Slogni ''pristup'' (ili prvi glas sloga) je zvuk i zvuci koji nastupe pre jezgra, a slogni ''odstup'' (ili zadnji glas sloga) je zvuk ili zvuci koji prate jezgro. Pojam ''rima'' pokriva jezgro plus odstup (završetak ili koda). U jednosložnoj reči ''mač'', jezgro je ''a'', pristup je ''m'', odstup je ''č'', i rima je ''ač''. Ovaj slog može biti opisan kao ''suglasnik-vokal-suglasnički slog'', skraćeno ''CVC'' (engleski: {{lang|en|consonant-vowel-consonant}}).

Generalno, svaki slog zahteva jezgro. Pristupi su veoma uobičajeno, a neki jezici zahtevaju da svi slogovi imaju pristup.
(To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove.

[[Dužina sloga|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]—ovo je slučaj u [[latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]

== Slogovi i suprasegmentali ==
U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga:
* [[Naglasak]]i ne odredjeni naglasak,i odredjeni naglasak
* [[Ton (lingvistika)|Ton]]i ne odredjeni i odredjeni ton
Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni.

== Slogovi i fonotaktička ograničenja ==
[[Fonotaktika|Fonotaktička]] pravila određuju koji zvuci su dozvoljeni ili nedozvoljeni u svakim delu sloge. [[Engleski jezik]] dozvoljava vrlo komplikovane slogove, slogovi mogu početi sa do tri suglasnika (kao reč ''{{lang|en|string}}'' {{IPA-all|/strɪŋ/}}, „kanap“ ili ''{{lang|en|splash}}'' {{IPA-all|/splæʃ/}}, „prskanje“), i povremeno imaju kraj sa čak četiri (kao reč ''{{lang|en|prompts}}'' „brza naredba“). Mnogi drugi jezici su mnogo više ograničeni. [[Japanski jezik]], na primer, samo dozvoljava {{IPA|/n/}} [[hronema|hroneme]] u završetku sloga, i nema uopšte skupine suglasnika, kao pristup se sastoji od najviše jednog suglasnika.

Ima jezika koji ne dozvoljavaju prazne pristupe, kao što su [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik]] (imena koja su transliterovana kao „Izrael“, „Abraham“, „Omar“, „Ali“ i „Abdulah“, i još druge, zapravo počinju sa polukonsonantnim prelaznim glasom ili sa laringalnim ili ždralnim suglasnicima).
Fonotaktika je mikro-analiza strukture slogova koja ima za cilj istražiti kako dobro oblikovani su slogovi nekog jezika. Makro-analiza slogova koja ima za cilj da ispita ograničenja kombinacijskog mogućnosti slogova, njihove pozicije i pojave i moguć poredak u reči se zove [[slogotaktika]].

== Slogovi i naglasak ==
Struktura sloga često ima interakciju sa naglaskom. U [[latinski jezik|latinskom]], na primer, naglasak se redovno određuje prema [[dužina sloga|dužini sloga]]. Slog se broje kao dugi ako ima najmanje jedno od sledećeg:
* Dugi samoglasnik u svojom jezgru
* Dvoglas u svojom jezgru
* Jedan ili više odstupa (završetka)

== Jezici bez sloga ==
Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik|konstriktivne suglasnike]]:

: {{IPA|[ɬχʷtɬʦxʷ]}} 'ti si pljuo na mene'
: {{IPA|[ʦ’ktskʷʦʼ]}} 'on je došao'
: {{IPA|[xɬpʼχʷɬtɬpɬɬs]}} 'on je imao deren švedski' &lt;cite&gt;(Bagemil ({{jez-en|Bagemihl}}) 1991:589, 593, 627)&lt;/cite&gt;
: {{IPA|[sxs]}} 'mast foke'

U Bagemilovoj anketi prethodnih analiza, on je našao da se reč {{IPA|[ʦ’ktskʷʦ’]}} može razdvojiti u 0, 2, 3, 5 ili 6 slogova zavisno kakva analiza se koristi. Jedna analiza bi računala sve delove samoglasnika i suglasnika kao jezgro sloga, druga bi uzela u obzir samo male podgrupe kao kandidat jezgra, a još druga bi jednostavno osporila postojanje slogova u potpunosti.

Ova pojava se takođe može naći u [[berberski jezici|berberskim jezicima]] (kao što su {{jez-en|Indlawn Tashlhiyt Berber}}) i [[mon-kambodžijski jezici]] (npr. [[Sema]], Temiar, [[jezik Kamu]] ). Čak i na našem jeziku postoji nekoliko iskaza koji nemaju samoglasnika, na primer, „ššš“ (što znači „ćuti“) i „psst“ (zvuk koji se koristi za privlačenje pažnje).

''Indlawn Tashlhiyt Berber:''
: {{IPA|[tftktst tfktstt]}} 'ti si to ušino, a zatim si ga dao'
: {{IPA|[rkkm]}} 'trulež' (imperfekt) &lt;cite&gt;(Dell &amp; Elmedlaoui 1985, 1988)&lt;/cite&gt;

''Sema:''
: {{IPA|[kckmrʔɛːc]}} 'kratke, debele ruke' &lt;cite&gt;(Sloan 1988)&lt;/cite&gt;

== Povezano ==
* [[Razdvajanje reči]] 
* [[Mora (lingvistika)]] 
* [[Fonologije]] 
* [[Tonski akcenat]] 
* [[Naglasak]] 
* [[Slogovni suglasnik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>03v2i3tsp2qfumjtfna17pye03elucq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714917</id>
      <parentid>42714912</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mommius</username>
        <id>296325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Primer u muzici i formalno ograničenoj književnosti */ pravljenje poveznice na drugu wiki stranicu</comment>
      <origin>42714917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9558" sha1="aphoti7cslfgf1cfkdygefk8brus27r" xml:space="preserve">'''Slog''' je jedinica za organizaciju [[govorna komunikacija|govornih]] [[zvuk]]ova. Na primer, reč ''voda'' se sastoji od dva sloga: ''vo'' i ''da''. Slog je obično sastavljena od [[jezgro (slog)|jezgra]] (najčešće [[samoglasnik]]) sa opcionim početkom i krajem (obično [[suglasnik]]).

Slogovi se često smatraju [[fonologija|fonološkim]] „blokovima“ [[reč]]i. Oni mogu uticati na ritam jezika, prozodiju, stihovni metar, obrazac naglaska, itd.

Pisanje slogova je počeo nekoliko stotina godina pre [[alfabeti srednjeg bronzanog doba|prvih slova]]. Najraniji pronađeni slogovi su na pločama pisani oko 2800. pne. u [[sumer]]skom gradu [[Ur]]. Ovaj pomak od [[piktogram]]a prema slogovima se zove 'najvažniji napredak u istoriji [[pisanja]]'.&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]], ''[[A Short History of the World]]'', p.87, citing J.T. Hooker et al., ''Reading the Past: Ancient Writing from Cuneiform to the Alphabet'', [[British Museum]], 1993, Ch. 2&lt;/ref&gt;

Reč od jednog sloga (kao što je ''rep'') se zove '''jednosložna reč''' dok reč koja se sastoji od dva sloga (poput ''majmun'') se naziva '''dvosložna'''. A reč sastavljena od tri sloga (kao što je ''siromaš'') se zove '''trosložna'''. Reč sastavljena od više od tri sloga (kao što je ''inteligencija'') se zove '''višesložna''', iako ovaj termin se često koristi za opisivanje reči od dva ili više sloga.

== Primer u muzici i formalno ograničenoj književnosti ==

Izuzetan primer formalno ograničene književnosti na južnoslovenskom jezičkom prostoru predstavlja pesma [[Вез (песма)|„Вез”]] čiji je autor Aleksandar Momić, &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot;&gt;{{Cite web |url=https://genius.com/Alessandro-momic-vez-lyrics |title=Alessandro Momic – Vez Lyrics |publisher=Genius Lyrics |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MomicYoutube&quot;&gt;{{Cite video |title=Vez |url=https://m.youtube.com/watch?v=hbMEJp2V-Mg |publisher=Studio AudioLab &quot;Laver 24&quot; |author=Alessandro Momic |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;. Kompozicija predstavlja morfološki fenomen jer su srpski, hrvatski i bosanski jezik visokofleksivni (reči prirodno teže višesložnosti zbog deklinacije i konjugacije), dok je Momićeva pesma u potpunosti ispevana u jednosložnim rečima bez ponavljanja semantičkih pojmova, stvarajući stakato naraciju o ljudskom životu &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot; /&gt;:

&lt;poem&gt;
''Ja, ti, moj, tvoj, i naš. 
Krov, dom, grad, trg, i prag. 
Sir, čaj, kruv, dim, i žar. 
Cvet, roj, glog, med, i sok. 
Smeh, glas, znak, dar i brak. 
Sin, kći, brat, rod i gost. 
Jak, slab, drag, drug, i vuk. 
Ples, trk, skok, pad i lom. 
Mit, div, čar, vrag, i mag. 
Top, rov, krv, mir, i rat. 
Poj, grom, cik, zov, i muk. 
Lud, kum, pub, sud i krug. 
Voz, put, križ, zid, i most. 
Splav, brod, val, dok, i port.
Car, kralj, knez, pop, i rob. 
Vrt, plod, seks, greh, i raj. 
Nož, mač, štap, bič, i štit. 
Noć, moć, san, šum, i krik. 
Sneg, mraz, led, bos i bol. 
Spas, hram, reč, bog, i groš. 
Stid, kob, strah, jad i kraj. 
Smrt, grob, krst, kost, i prah. 
Čas, dan, vek, ad i mrak.''
&lt;/poem&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Struktura sloga ==
[[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg|265p|thumb|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]]
Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova:
* [[Pristup sloga|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima)
* [[Rima sloga|Rima]]
** [[Jezgro sloga|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima)
** [[Odstup sloga|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima)
* [[Dodatak sloga|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči.

Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA|[l]}} or {{IPA|[r]}}.

Slogni ''pristup'' (ili prvi glas sloga) je zvuk i zvuci koji nastupe pre jezgra, a slogni ''odstup'' (ili zadnji glas sloga) je zvuk ili zvuci koji prate jezgro. Pojam ''rima'' pokriva jezgro plus odstup (završetak ili koda). U jednosložnoj reči ''mač'', jezgro je ''a'', pristup je ''m'', odstup je ''č'', i rima je ''ač''. Ovaj slog može biti opisan kao ''suglasnik-vokal-suglasnički slog'', skraćeno ''CVC'' (engleski: {{lang|en|consonant-vowel-consonant}}).

Generalno, svaki slog zahteva jezgro. Pristupi su veoma uobičajeno, a neki jezici zahtevaju da svi slogovi imaju pristup.
(To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove.

[[Dužina sloga|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]—ovo je slučaj u [[latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]

== Slogovi i suprasegmentali ==
U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga:
* [[Naglasak]]i ne odredjeni naglasak,i odredjeni naglasak
* [[Ton (lingvistika)|Ton]]i ne odredjeni i odredjeni ton
Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni.

== Slogovi i fonotaktička ograničenja ==
[[Fonotaktika|Fonotaktička]] pravila određuju koji zvuci su dozvoljeni ili nedozvoljeni u svakim delu sloge. [[Engleski jezik]] dozvoljava vrlo komplikovane slogove, slogovi mogu početi sa do tri suglasnika (kao reč ''{{lang|en|string}}'' {{IPA-all|/strɪŋ/}}, „kanap“ ili ''{{lang|en|splash}}'' {{IPA-all|/splæʃ/}}, „prskanje“), i povremeno imaju kraj sa čak četiri (kao reč ''{{lang|en|prompts}}'' „brza naredba“). Mnogi drugi jezici su mnogo više ograničeni. [[Japanski jezik]], na primer, samo dozvoljava {{IPA|/n/}} [[hronema|hroneme]] u završetku sloga, i nema uopšte skupine suglasnika, kao pristup se sastoji od najviše jednog suglasnika.

Ima jezika koji ne dozvoljavaju prazne pristupe, kao što su [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik]] (imena koja su transliterovana kao „Izrael“, „Abraham“, „Omar“, „Ali“ i „Abdulah“, i još druge, zapravo počinju sa polukonsonantnim prelaznim glasom ili sa laringalnim ili ždralnim suglasnicima).
Fonotaktika je mikro-analiza strukture slogova koja ima za cilj istražiti kako dobro oblikovani su slogovi nekog jezika. Makro-analiza slogova koja ima za cilj da ispita ograničenja kombinacijskog mogućnosti slogova, njihove pozicije i pojave i moguć poredak u reči se zove [[slogotaktika]].

== Slogovi i naglasak ==
Struktura sloga često ima interakciju sa naglaskom. U [[latinski jezik|latinskom]], na primer, naglasak se redovno određuje prema [[dužina sloga|dužini sloga]]. Slog se broje kao dugi ako ima najmanje jedno od sledećeg:
* Dugi samoglasnik u svojom jezgru
* Dvoglas u svojom jezgru
* Jedan ili više odstupa (završetka)

== Jezici bez sloga ==
Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik|konstriktivne suglasnike]]:

: {{IPA|[ɬχʷtɬʦxʷ]}} 'ti si pljuo na mene'
: {{IPA|[ʦ’ktskʷʦʼ]}} 'on je došao'
: {{IPA|[xɬpʼχʷɬtɬpɬɬs]}} 'on je imao deren švedski' &lt;cite&gt;(Bagemil ({{jez-en|Bagemihl}}) 1991:589, 593, 627)&lt;/cite&gt;
: {{IPA|[sxs]}} 'mast foke'

U Bagemilovoj anketi prethodnih analiza, on je našao da se reč {{IPA|[ʦ’ktskʷʦ’]}} može razdvojiti u 0, 2, 3, 5 ili 6 slogova zavisno kakva analiza se koristi. Jedna analiza bi računala sve delove samoglasnika i suglasnika kao jezgro sloga, druga bi uzela u obzir samo male podgrupe kao kandidat jezgra, a još druga bi jednostavno osporila postojanje slogova u potpunosti.

Ova pojava se takođe može naći u [[berberski jezici|berberskim jezicima]] (kao što su {{jez-en|Indlawn Tashlhiyt Berber}}) i [[mon-kambodžijski jezici]] (npr. [[Sema]], Temiar, [[jezik Kamu]] ). Čak i na našem jeziku postoji nekoliko iskaza koji nemaju samoglasnika, na primer, „ššš“ (što znači „ćuti“) i „psst“ (zvuk koji se koristi za privlačenje pažnje).

''Indlawn Tashlhiyt Berber:''
: {{IPA|[tftktst tfktstt]}} 'ti si to ušino, a zatim si ga dao'
: {{IPA|[rkkm]}} 'trulež' (imperfekt) &lt;cite&gt;(Dell &amp; Elmedlaoui 1985, 1988)&lt;/cite&gt;

''Sema:''
: {{IPA|[kckmrʔɛːc]}} 'kratke, debele ruke' &lt;cite&gt;(Sloan 1988)&lt;/cite&gt;

== Povezano ==
* [[Razdvajanje reči]] 
* [[Mora (lingvistika)]] 
* [[Fonologije]] 
* [[Tonski akcenat]] 
* [[Naglasak]] 
* [[Slogovni suglasnik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>aphoti7cslfgf1cfkdygefk8brus27r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714919</id>
      <parentid>42714917</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Mommius|Mommius]] ([[User talk:Mommius|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Aca|Aca]]</comment>
      <origin>42477077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7838" sha1="9oya77jb1124uu4vbnm94xh4ezmf5py" xml:space="preserve">'''Slog''' je jedinica za organizaciju [[govorna komunikacija|govornih]] [[zvuk]]ova. Na primer, reč ''voda'' se sastoji od dva sloga: ''vo'' i ''da''. Slog je obično sastavljena od [[jezgro (slog)|jezgra]] (najčešće [[samoglasnik]]) sa opcionim početkom i krajem (obično [[suglasnik]]).

Slogovi se često smatraju [[fonologija|fonološkim]] „blokovima“ [[reč]]i. Oni mogu uticati na ritam jezika, prozodiju, stihovni metar, obrazac naglaska, itd.

Pisanje slogova je počeo nekoliko stotina godina pre [[alfabeti srednjeg bronzanog doba|prvih slova]]. Najraniji pronađeni slogovi su na pločama pisani oko 2800. pne. u [[sumer]]skom gradu [[Ur]]. Ovaj pomak od [[piktogram]]a prema slogovima se zove 'najvažniji napredak u istoriji [[pisanja]]'.&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]], ''[[A Short History of the World]]'', p.87, citing J.T. Hooker et al., ''Reading the Past: Ancient Writing from Cuneiform to the Alphabet'', [[British Museum]], 1993, Ch. 2&lt;/ref&gt;

Reč od jednog sloga (kao što je ''rep'') se zove '''jednosložna reč''' dok reč koja se sastoji od dva sloga (poput ''majmun'') se naziva '''dvosložna'''. A reč sastavljena od tri sloga (kao što je ''siromaš'') se zove '''trosložna'''. Reč sastavljena od više od tri sloga (kao što je ''inteligencija'') se zove '''višesložna''', iako ovaj termin se često koristi za opisivanje reči od dva ili više sloga.

== Struktura sloga ==
[[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg|265p|thumb|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]]
Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova:
* [[Pristup sloga|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima)
* [[Rima sloga|Rima]]
** [[Jezgro sloga|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima)
** [[Odstup sloga|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima)
* [[Dodatak sloga|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči.

Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA|[l]}} or {{IPA|[r]}}.

Slogni ''pristup'' (ili prvi glas sloga) je zvuk i zvuci koji nastupe pre jezgra, a slogni ''odstup'' (ili zadnji glas sloga) je zvuk ili zvuci koji prate jezgro. Pojam ''rima'' pokriva jezgro plus odstup (završetak ili koda). U jednosložnoj reči ''mač'', jezgro je ''a'', pristup je ''m'', odstup je ''č'', i rima je ''ač''. Ovaj slog može biti opisan kao ''suglasnik-vokal-suglasnički slog'', skraćeno ''CVC'' (engleski: {{lang|en|consonant-vowel-consonant}}).

Generalno, svaki slog zahteva jezgro. Pristupi su veoma uobičajeno, a neki jezici zahtevaju da svi slogovi imaju pristup.
(To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove.

[[Dužina sloga|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]—ovo je slučaj u [[latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]

== Slogovi i suprasegmentali ==
U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga:
* [[Naglasak]]i ne odredjeni naglasak,i odredjeni naglasak
* [[Ton (lingvistika)|Ton]]i ne odredjeni i odredjeni ton
Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni.

== Slogovi i fonotaktička ograničenja ==
[[Fonotaktika|Fonotaktička]] pravila određuju koji zvuci su dozvoljeni ili nedozvoljeni u svakim delu sloge. [[Engleski jezik]] dozvoljava vrlo komplikovane slogove, slogovi mogu početi sa do tri suglasnika (kao reč ''{{lang|en|string}}'' {{IPA-all|/strɪŋ/}}, „kanap“ ili ''{{lang|en|splash}}'' {{IPA-all|/splæʃ/}}, „prskanje“), i povremeno imaju kraj sa čak četiri (kao reč ''{{lang|en|prompts}}'' „brza naredba“). Mnogi drugi jezici su mnogo više ograničeni. [[Japanski jezik]], na primer, samo dozvoljava {{IPA|/n/}} [[hronema|hroneme]] u završetku sloga, i nema uopšte skupine suglasnika, kao pristup se sastoji od najviše jednog suglasnika.

Ima jezika koji ne dozvoljavaju prazne pristupe, kao što su [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik]] (imena koja su transliterovana kao „Izrael“, „Abraham“, „Omar“, „Ali“ i „Abdulah“, i još druge, zapravo počinju sa polukonsonantnim prelaznim glasom ili sa laringalnim ili ždralnim suglasnicima).
Fonotaktika je mikro-analiza strukture slogova koja ima za cilj istražiti kako dobro oblikovani su slogovi nekog jezika. Makro-analiza slogova koja ima za cilj da ispita ograničenja kombinacijskog mogućnosti slogova, njihove pozicije i pojave i moguć poredak u reči se zove [[slogotaktika]].

== Slogovi i naglasak ==
Struktura sloga često ima interakciju sa naglaskom. U [[latinski jezik|latinskom]], na primer, naglasak se redovno određuje prema [[dužina sloga|dužini sloga]]. Slog se broje kao dugi ako ima najmanje jedno od sledećeg:
* Dugi samoglasnik u svojom jezgru
* Dvoglas u svojom jezgru
* Jedan ili više odstupa (završetka)

== Jezici bez sloga ==
Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik|konstriktivne suglasnike]]:

: {{IPA|[ɬχʷtɬʦxʷ]}} 'ti si pljuo na mene'
: {{IPA|[ʦ’ktskʷʦʼ]}} 'on je došao'
: {{IPA|[xɬpʼχʷɬtɬpɬɬs]}} 'on je imao deren švedski' &lt;cite&gt;(Bagemil ({{jez-en|Bagemihl}}) 1991:589, 593, 627)&lt;/cite&gt;
: {{IPA|[sxs]}} 'mast foke'

U Bagemilovoj anketi prethodnih analiza, on je našao da se reč {{IPA|[ʦ’ktskʷʦ’]}} može razdvojiti u 0, 2, 3, 5 ili 6 slogova zavisno kakva analiza se koristi. Jedna analiza bi računala sve delove samoglasnika i suglasnika kao jezgro sloga, druga bi uzela u obzir samo male podgrupe kao kandidat jezgra, a još druga bi jednostavno osporila postojanje slogova u potpunosti.

Ova pojava se takođe može naći u [[berberski jezici|berberskim jezicima]] (kao što su {{jez-en|Indlawn Tashlhiyt Berber}}) i [[mon-kambodžijski jezici]] (npr. [[Sema]], Temiar, [[jezik Kamu]] ). Čak i na našem jeziku postoji nekoliko iskaza koji nemaju samoglasnika, na primer, „ššš“ (što znači „ćuti“) i „psst“ (zvuk koji se koristi za privlačenje pažnje).

''Indlawn Tashlhiyt Berber:''
: {{IPA|[tftktst tfktstt]}} 'ti si to ušino, a zatim si ga dao'
: {{IPA|[rkkm]}} 'trulež' (imperfekt) &lt;cite&gt;(Dell &amp; Elmedlaoui 1985, 1988)&lt;/cite&gt;

''Sema:''
: {{IPA|[kckmrʔɛːc]}} 'kratke, debele ruke' &lt;cite&gt;(Sloan 1988)&lt;/cite&gt;

== Povezano ==
* [[Razdvajanje reči]] 
* [[Mora (lingvistika)]] 
* [[Fonologije]] 
* [[Tonski akcenat]] 
* [[Naglasak]] 
* [[Slogovni suglasnik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>9oya77jb1124uu4vbnm94xh4ezmf5py</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714958</id>
      <parentid>42714919</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mommius</username>
        <id>296325</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ dodavanje primjera</comment>
      <origin>42714958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9562" sha1="szm4onkou1zdnl8bhov2m5pg7b16l3w" xml:space="preserve">'''Slog''' je jedinica za organizaciju [[govorna komunikacija|govornih]] [[zvuk]]ova. Na primer, reč ''voda'' se sastoji od dva sloga: ''vo'' i ''da''. Slog je obično sastavljena od [[jezgro (slog)|jezgra]] (najčešće [[samoglasnik]]) sa opcionim početkom i krajem (obično [[suglasnik]]).

Slogovi se često smatraju [[fonologija|fonološkim]] „blokovima“ [[reč]]i. Oni mogu uticati na ritam jezika, prozodiju, stihovni metar, obrazac naglaska, itd.

Pisanje slogova je počeo nekoliko stotina godina pre [[alfabeti srednjeg bronzanog doba|prvih slova]]. Najraniji pronađeni slogovi su na pločama pisani oko 2800. pne. u [[sumer]]skom gradu [[Ur]]. Ovaj pomak od [[piktogram]]a prema slogovima se zove 'najvažniji napredak u istoriji [[pisanja]]'.&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]], ''[[A Short History of the World]]'', p.87, citing J.T. Hooker et al., ''Reading the Past: Ancient Writing from Cuneiform to the Alphabet'', [[British Museum]], 1993, Ch. 2&lt;/ref&gt;

Reč od jednog sloga (kao što je ''rep'') se zove '''jednosložna reč''' dok reč koja se sastoji od dva sloga (poput ''majmun'') se naziva '''dvosložna'''. A reč sastavljena od tri sloga (kao što je ''siromaš'') se zove '''trosložna'''. Reč sastavljena od više od tri sloga (kao što je ''inteligencija'') se zove '''višesložna''', iako ovaj termin se često koristi za opisivanje reči od dva ili više sloga.

== Primjer u muzici i formalno ograničenoj književnosti ==

Izuzetan primjer formalno ograničene književnosti na južnoslavenskom jezičkom području predstavlja pjesma [[Vez (pjesma)|„Vez”]], autora Aleksandra Momića, &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot;&gt;{{Cite web |url=https://genius.com/Alessandro-momic-vez-lyrics |title=Alessandro Momic – Vez Lyrics |publisher=Genius Lyrics |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MomicYoutube&quot;&gt;{{Cite video |title=Vez |url=https://m.youtube.com/watch?v=hbMEJp2V-Mg |publisher=Studio AudioLab &quot;Laver 24&quot; |author=Alessandro Momic |accessdate=2026-10-31}}&lt;/ref&gt;. Kompozicija predstavlja morfološki fenomen jer su srpski, hrvatski i bosanski jezik vrlo nefleksibilni (riječi prirodno teže višesložnim riječima zbog deklinacije i konjugacije), dok je Momićeva pjesma u potpunosti ispjevana jednosložnim riječima bez ponavljanja semantičkih termina, stvarajući stakato naraciju o ljudskom životu. &lt;ref name=&quot;MomicGenius&quot; /&gt;:

&lt;poem&gt;
''Ja, ti, moj, tvoj, i naš. 
Krov, dom, grad, trg, i prag. 
Sir, čaj, kruv, dim, i žar. 
Cvet, roj, glog, med, i sok. 
Smeh, glas, znak, dar i brak. 
Sin, kći, brat, rod i gost. 
Jak, slab, drag, drug, i vuk. 
Ples, trk, skok, pad i lom. 
Mit, div, čar, vrag, i mag. 
Top, rov, krv, mir, i rat. 
Poj, grom, cik, zov, i muk. 
Lud, kum, pub, sud i krug. 
Voz, put, križ, zid, i most. 
Splav, brod, val, dok, i port.
Car, kralj, knez, pop, i rob. 
Vrt, plod, seks, greh, i raj. 
Nož, mač, štap, bič, i štit. 
Noć, moć, san, šum, i krik. 
Sneg, mraz, led, bos i bol. 
Spas, hram, reč, bog, i groš. 
Stid, kob, strah, jad i kraj. 
Smrt, grob, krst, kost, i prah. 
Čas, dan, vek, ad i mrak.''
&lt;/poem&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;

== Struktura sloga ==
[[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg|265p|thumb|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]]
Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova:
* [[Pristup sloga|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima)
* [[Rima sloga|Rima]]
** [[Jezgro sloga|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima)
** [[Odstup sloga|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima)
* [[Dodatak sloga|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči.

Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA|[l]}} or {{IPA|[r]}}.

Slogni ''pristup'' (ili prvi glas sloga) je zvuk i zvuci koji nastupe pre jezgra, a slogni ''odstup'' (ili zadnji glas sloga) je zvuk ili zvuci koji prate jezgro. Pojam ''rima'' pokriva jezgro plus odstup (završetak ili koda). U jednosložnoj reči ''mač'', jezgro je ''a'', pristup je ''m'', odstup je ''č'', i rima je ''ač''. Ovaj slog može biti opisan kao ''suglasnik-vokal-suglasnički slog'', skraćeno ''CVC'' (engleski: {{lang|en|consonant-vowel-consonant}}).

Generalno, svaki slog zahteva jezgro. Pristupi su veoma uobičajeno, a neki jezici zahtevaju da svi slogovi imaju pristup.
(To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove.

[[Dužina sloga|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]—ovo je slučaj u [[latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]

== Slogovi i suprasegmentali ==
U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga:
* [[Naglasak]]i ne odredjeni naglasak,i odredjeni naglasak
* [[Ton (lingvistika)|Ton]]i ne odredjeni i odredjeni ton
Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni.

== Slogovi i fonotaktička ograničenja ==
[[Fonotaktika|Fonotaktička]] pravila određuju koji zvuci su dozvoljeni ili nedozvoljeni u svakim delu sloge. [[Engleski jezik]] dozvoljava vrlo komplikovane slogove, slogovi mogu početi sa do tri suglasnika (kao reč ''{{lang|en|string}}'' {{IPA-all|/strɪŋ/}}, „kanap“ ili ''{{lang|en|splash}}'' {{IPA-all|/splæʃ/}}, „prskanje“), i povremeno imaju kraj sa čak četiri (kao reč ''{{lang|en|prompts}}'' „brza naredba“). Mnogi drugi jezici su mnogo više ograničeni. [[Japanski jezik]], na primer, samo dozvoljava {{IPA|/n/}} [[hronema|hroneme]] u završetku sloga, i nema uopšte skupine suglasnika, kao pristup se sastoji od najviše jednog suglasnika.

Ima jezika koji ne dozvoljavaju prazne pristupe, kao što su [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik]] (imena koja su transliterovana kao „Izrael“, „Abraham“, „Omar“, „Ali“ i „Abdulah“, i još druge, zapravo počinju sa polukonsonantnim prelaznim glasom ili sa laringalnim ili ždralnim suglasnicima).
Fonotaktika je mikro-analiza strukture slogova koja ima za cilj istražiti kako dobro oblikovani su slogovi nekog jezika. Makro-analiza slogova koja ima za cilj da ispita ograničenja kombinacijskog mogućnosti slogova, njihove pozicije i pojave i moguć poredak u reči se zove [[slogotaktika]].

== Slogovi i naglasak ==
Struktura sloga često ima interakciju sa naglaskom. U [[latinski jezik|latinskom]], na primer, naglasak se redovno određuje prema [[dužina sloga|dužini sloga]]. Slog se broje kao dugi ako ima najmanje jedno od sledećeg:
* Dugi samoglasnik u svojom jezgru
* Dvoglas u svojom jezgru
* Jedan ili više odstupa (završetka)

== Jezici bez sloga ==
Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik|konstriktivne suglasnike]]:

: {{IPA|[ɬχʷtɬʦxʷ]}} 'ti si pljuo na mene'
: {{IPA|[ʦ’ktskʷʦʼ]}} 'on je došao'
: {{IPA|[xɬpʼχʷɬtɬpɬɬs]}} 'on je imao deren švedski' &lt;cite&gt;(Bagemil ({{jez-en|Bagemihl}}) 1991:589, 593, 627)&lt;/cite&gt;
: {{IPA|[sxs]}} 'mast foke'

U Bagemilovoj anketi prethodnih analiza, on je našao da se reč {{IPA|[ʦ’ktskʷʦ’]}} može razdvojiti u 0, 2, 3, 5 ili 6 slogova zavisno kakva analiza se koristi. Jedna analiza bi računala sve delove samoglasnika i suglasnika kao jezgro sloga, druga bi uzela u obzir samo male podgrupe kao kandidat jezgra, a još druga bi jednostavno osporila postojanje slogova u potpunosti.

Ova pojava se takođe može naći u [[berberski jezici|berberskim jezicima]] (kao što su {{jez-en|Indlawn Tashlhiyt Berber}}) i [[mon-kambodžijski jezici]] (npr. [[Sema]], Temiar, [[jezik Kamu]] ). Čak i na našem jeziku postoji nekoliko iskaza koji nemaju samoglasnika, na primer, „ššš“ (što znači „ćuti“) i „psst“ (zvuk koji se koristi za privlačenje pažnje).

''Indlawn Tashlhiyt Berber:''
: {{IPA|[tftktst tfktstt]}} 'ti si to ušino, a zatim si ga dao'
: {{IPA|[rkkm]}} 'trulež' (imperfekt) &lt;cite&gt;(Dell &amp; Elmedlaoui 1985, 1988)&lt;/cite&gt;

''Sema:''
: {{IPA|[kckmrʔɛːc]}} 'kratke, debele ruke' &lt;cite&gt;(Sloan 1988)&lt;/cite&gt;

== Povezano ==
* [[Razdvajanje reči]] 
* [[Mora (lingvistika)]] 
* [[Fonologije]] 
* [[Tonski akcenat]] 
* [[Naglasak]] 
* [[Slogovni suglasnik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>szm4onkou1zdnl8bhov2m5pg7b16l3w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715036</id>
      <parentid>42714958</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:14:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjene 4 izmjene od [[Special:Diff/42714912|42714912]] do [[Special:Diff/42714958|42714958]] potpuna besmislica; opetovano vraćanje izmjena rezultirat će odgovarajućim sankcijama.</comment>
      <origin>42715036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7838" sha1="9oya77jb1124uu4vbnm94xh4ezmf5py" xml:space="preserve">'''Slog''' je jedinica za organizaciju [[govorna komunikacija|govornih]] [[zvuk]]ova. Na primer, reč ''voda'' se sastoji od dva sloga: ''vo'' i ''da''. Slog je obično sastavljena od [[jezgro (slog)|jezgra]] (najčešće [[samoglasnik]]) sa opcionim početkom i krajem (obično [[suglasnik]]).

Slogovi se često smatraju [[fonologija|fonološkim]] „blokovima“ [[reč]]i. Oni mogu uticati na ritam jezika, prozodiju, stihovni metar, obrazac naglaska, itd.

Pisanje slogova je počeo nekoliko stotina godina pre [[alfabeti srednjeg bronzanog doba|prvih slova]]. Najraniji pronađeni slogovi su na pločama pisani oko 2800. pne. u [[sumer]]skom gradu [[Ur]]. Ovaj pomak od [[piktogram]]a prema slogovima se zove 'najvažniji napredak u istoriji [[pisanja]]'.&lt;ref&gt;[[Geoffrey Blainey]], ''[[A Short History of the World]]'', p.87, citing J.T. Hooker et al., ''Reading the Past: Ancient Writing from Cuneiform to the Alphabet'', [[British Museum]], 1993, Ch. 2&lt;/ref&gt;

Reč od jednog sloga (kao što je ''rep'') se zove '''jednosložna reč''' dok reč koja se sastoji od dva sloga (poput ''majmun'') se naziva '''dvosložna'''. A reč sastavljena od tri sloga (kao što je ''siromaš'') se zove '''trosložna'''. Reč sastavljena od više od tri sloga (kao što je ''inteligencija'') se zove '''višesložna''', iako ovaj termin se često koristi za opisivanje reči od dva ili više sloga.

== Struktura sloga ==
[[Datoteka:Syllable Tree with appendix.svg|265p|thumb|Delovi sloga su pristup (O), rima (R) i dodatak (A). Rima se deli na jezgru (N) i odstup (C).]]
Opšta struktura sloga se sastoji od sledećih delova:
* [[Pristup sloga|Pristup]] (obavezno u nekim jezicima, izborno ili čak ograničeno u drugima)
* [[Rima sloga|Rima]]
** [[Jezgro sloga|Jezgro]] (obavezno u svim jezicima)
** [[Odstup sloga|Odstup]] (izborno u nekim jezicima, vrlo ograničeno ili zabranjeno u drugima)
* [[Dodatak sloga|Dodatak]] Dodatak se smatra posebnim delom sloga, nije zavisan za odstup, jer je ograničen na kraju reči.

Struktura sloga može se prikazati stablom. Jezgro sloga je obično [[sonant]], koji obično čini samoglasni zvuk, u formi [[jednoglasnik]]a, [[dvoglasnik]]a ili [[troglasnik]]a, ali ponekad sonantni [[suglasnik]] kao {{IPA|[l]}} or {{IPA|[r]}}.

Slogni ''pristup'' (ili prvi glas sloga) je zvuk i zvuci koji nastupe pre jezgra, a slogni ''odstup'' (ili zadnji glas sloga) je zvuk ili zvuci koji prate jezgro. Pojam ''rima'' pokriva jezgro plus odstup (završetak ili koda). U jednosložnoj reči ''mač'', jezgro je ''a'', pristup je ''m'', odstup je ''č'', i rima je ''ač''. Ovaj slog može biti opisan kao ''suglasnik-vokal-suglasnički slog'', skraćeno ''CVC'' (engleski: {{lang|en|consonant-vowel-consonant}}).

Generalno, svaki slog zahteva jezgro. Pristupi su veoma uobičajeno, a neki jezici zahtevaju da svi slogovi imaju pristup.
(To jest, CVC slog kao ''mač'' je moguć, ali VC slog kao ''ač'' nije.) Slogovi bez odstupa nazivaju se otvorenima, a oni sa odstupom zatvorenima. Svi jezici dopuštaju otvorene slogove, ali neki, poput [[havajski jezik]], nemaju zatvorene slogove.

[[Dužina sloga|Dugi slog]] je slog sa ''dugim rimom'' ili sa ''dugom jezgru''. U nekim jezicima, dugi slogovi uključuju slogovi sa oba VV (grananje jezgra) i VC (grananje rima), za razliku od V, koji je '''kratak slog'''. U drugim jezicima, samo VV slogovi (one sa dugim samoglasnikom (vokalom) ili [[dvoglas]]nikom) su dugi, a oba VC i V slogovi su kratki. Razlika između dugog i kratkog određuje koji slogovi imaju [[naglasak]]—ovo je slučaj u [[latinski jezik|latinskom]] i [[arapski jezik|arapskom jeziku]]

== Slogovi i suprasegmentali ==
U domenu [[suprasegmental]]ske funkcije je slog, a ne određeni zvuk, to jest, one utiču na sve segmente sloga:
* [[Naglasak]]i ne odredjeni naglasak,i odredjeni naglasak
* [[Ton (lingvistika)|Ton]]i ne odredjeni i odredjeni ton
Ponekad [[dužina sloga]] se takođe računa kao suprasegmentalna karakteristika, na primer, u većini germanskih jezika, dugi samoglasnici mogu postoji samo sa kratkim suglasnicima i obrnuto. Međutim, slogovi mogu biti analizirani kao kompozicije duge i kratke foneme, kao u finskom i japanskom jeziku, gde udvajanje suglasnika i dužina samoglasnika su nezavisni.

== Slogovi i fonotaktička ograničenja ==
[[Fonotaktika|Fonotaktička]] pravila određuju koji zvuci su dozvoljeni ili nedozvoljeni u svakim delu sloge. [[Engleski jezik]] dozvoljava vrlo komplikovane slogove, slogovi mogu početi sa do tri suglasnika (kao reč ''{{lang|en|string}}'' {{IPA-all|/strɪŋ/}}, „kanap“ ili ''{{lang|en|splash}}'' {{IPA-all|/splæʃ/}}, „prskanje“), i povremeno imaju kraj sa čak četiri (kao reč ''{{lang|en|prompts}}'' „brza naredba“). Mnogi drugi jezici su mnogo više ograničeni. [[Japanski jezik]], na primer, samo dozvoljava {{IPA|/n/}} [[hronema|hroneme]] u završetku sloga, i nema uopšte skupine suglasnika, kao pristup se sastoji od najviše jednog suglasnika.

Ima jezika koji ne dozvoljavaju prazne pristupe, kao što su [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik]] (imena koja su transliterovana kao „Izrael“, „Abraham“, „Omar“, „Ali“ i „Abdulah“, i još druge, zapravo počinju sa polukonsonantnim prelaznim glasom ili sa laringalnim ili ždralnim suglasnicima).
Fonotaktika je mikro-analiza strukture slogova koja ima za cilj istražiti kako dobro oblikovani su slogovi nekog jezika. Makro-analiza slogova koja ima za cilj da ispita ograničenja kombinacijskog mogućnosti slogova, njihove pozicije i pojave i moguć poredak u reči se zove [[slogotaktika]].

== Slogovi i naglasak ==
Struktura sloga često ima interakciju sa naglaskom. U [[latinski jezik|latinskom]], na primer, naglasak se redovno određuje prema [[dužina sloga|dužini sloga]]. Slog se broje kao dugi ako ima najmanje jedno od sledećeg:
* Dugi samoglasnik u svojom jezgru
* Dvoglas u svojom jezgru
* Jedan ili više odstupa (završetka)

== Jezici bez sloga ==
Ideja o slogu je izazvana od strane jezika koji omogućavaju dug niz suglasnika bez samoglasnika ili sonanta. Jezici na sjeverozapadnoj obali Severne Amerike, uključujući [[sališanski jezici|sališanski]] i [[vakašanski jezici]], su poznati za ovo. Na primer, ove [[nuksalkski jezik|nuksalkske]] reči sadrže samo [[konstriktivni suglasnik|konstriktivne suglasnike]]:

: {{IPA|[ɬχʷtɬʦxʷ]}} 'ti si pljuo na mene'
: {{IPA|[ʦ’ktskʷʦʼ]}} 'on je došao'
: {{IPA|[xɬpʼχʷɬtɬpɬɬs]}} 'on je imao deren švedski' &lt;cite&gt;(Bagemil ({{jez-en|Bagemihl}}) 1991:589, 593, 627)&lt;/cite&gt;
: {{IPA|[sxs]}} 'mast foke'

U Bagemilovoj anketi prethodnih analiza, on je našao da se reč {{IPA|[ʦ’ktskʷʦ’]}} može razdvojiti u 0, 2, 3, 5 ili 6 slogova zavisno kakva analiza se koristi. Jedna analiza bi računala sve delove samoglasnika i suglasnika kao jezgro sloga, druga bi uzela u obzir samo male podgrupe kao kandidat jezgra, a još druga bi jednostavno osporila postojanje slogova u potpunosti.

Ova pojava se takođe može naći u [[berberski jezici|berberskim jezicima]] (kao što su {{jez-en|Indlawn Tashlhiyt Berber}}) i [[mon-kambodžijski jezici]] (npr. [[Sema]], Temiar, [[jezik Kamu]] ). Čak i na našem jeziku postoji nekoliko iskaza koji nemaju samoglasnika, na primer, „ššš“ (što znači „ćuti“) i „psst“ (zvuk koji se koristi za privlačenje pažnje).

''Indlawn Tashlhiyt Berber:''
: {{IPA|[tftktst tfktstt]}} 'ti si to ušino, a zatim si ga dao'
: {{IPA|[rkkm]}} 'trulež' (imperfekt) &lt;cite&gt;(Dell &amp; Elmedlaoui 1985, 1988)&lt;/cite&gt;

''Sema:''
: {{IPA|[kckmrʔɛːc]}} 'kratke, debele ruke' &lt;cite&gt;(Sloan 1988)&lt;/cite&gt;

== Povezano ==
* [[Razdvajanje reči]] 
* [[Mora (lingvistika)]] 
* [[Fonologije]] 
* [[Tonski akcenat]] 
* [[Naglasak]] 
* [[Slogovni suglasnik]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Fonologija]]</text>
      <sha1>9oya77jb1124uu4vbnm94xh4ezmf5py</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67869</id>
    <revision>
      <id>42715015</id>
      <parentid>42710690</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42715015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75810" sha1="qjv4g1st55ja2q06kkxzzu3aseda1po" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2010}}
Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina biodiverziteta
* Međunarodna godina omladine
* Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]]
* [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011.
* 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi.
* 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega.
* 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi.
* [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke.
* 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena.
* 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015).
* [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]].
* [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]].
[[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]]
* [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&amp;nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]].
* 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]].
* 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]].
* 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini.
* [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje &quot;teške nepravilnosti&quot; u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%).
* [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije.
* januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji.
* [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti.
* 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. 
* [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina.
* [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]].
* 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]).
* [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija.
* [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020).
* 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije.
* [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]).
* [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani &quot;Kemijski Ali&quot; obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988.
* [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora.
* [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta).
* [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione).
* [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13.
* decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]].
* 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi.
* [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g.
* [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić).
* [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima.
* 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone).
* [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014).
* 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17.
* [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas.
* 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]].
* 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]].
* 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi.
* [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni.
* [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]].
* [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. 
** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&amp;nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom.
* [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]].
* 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju.
* [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa.
* [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza.
* [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na &quot;izazivanje opšte opasnosti&quot;, oslobođeni [[16. 6.]]).
* 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina.
* [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata.
[[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]]
* [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]].
* 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata.
* [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe.
* 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]])
* [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]].
* 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u.
* [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]].
* 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi.
* [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%).
* [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m).
* [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih).

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]].
* 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]).
* [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika (&quot;Seljačka buna&quot;), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja.
* [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]].
* [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori.
* [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]].
* [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija.
* 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju.
* [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana.
* 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini).
* 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija &quot;[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]&quot;, poznata i kao &quot;Šeherezada&quot; po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL).
** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i &quot;[[Kad lišće pada]]&quot;. Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti.
* [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije.
* [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom.
* 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu.
* [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora.
* [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]].
* [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane.
* [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo).
* [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.).
* 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26.
* [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici.
* 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]].
* [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije.
* 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji.
* [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat.
* 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]].
* 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]]
* [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku.
* 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura.
* [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]].
* 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]].
* 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka.
* [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]].
* [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade.
* [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice).
* [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]].
* 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen.
* 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, &quot;na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde&quot;.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']]
* [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama).
* [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''.
* 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]].
* [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]].
* [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]].
* 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana.
* [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]].
* 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma.
* [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]].
* 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda.
* [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026).
* [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
* [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015).
* 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i &quot;[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]&quot;
* [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore.
* 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja.
* [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u.
* 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu.
* [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape.
* [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih.
* 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u.
* [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu.
* 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu.
* [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda.
[[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]]
* [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici.
* [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]].
* [[18. 4.]] - Kod [[Tikrit]]a je ubijen Abu Omar al-Baghdadi, &quot;emir&quot; grupe Islamska država Irak, kao i njegov &quot;premijer&quot; Abu Ayyub al-Masri. 
* [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program).
* [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad.
* 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] (&quot;Joca Amsterdam&quot;), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]].
* [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade.
* 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]].
* 21. 4. - [[Harkovski sporazum 2010.|Harkovski sporazum]]: produžetak najma baze u [[Sevastopolj]]u sa 2017. na 2047, u zamenu za jeftiniji gas (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]).
* [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP).
* 22. 4. - Belgijski premijer [[Yves Leterme]] daje ostavku - izbori su u junu, nova vlada tek u decembru 2011.
* [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica.
* [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija).
* [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu.
* 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. 
* [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila 45 milijardi eura iz paketa pomoći, degradiran na &quot;smeće&quot; status - gubici na berzama.
* [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]], s temom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]]
* [[1. 10.]] - U Šangaju otvoren [[Expo 2010]], pod sloganom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;: 73.085.000 posjetitelja na 523 ha do oktobra, s učešćem 192 zemlje i 50 organizacija.
* [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]).
* 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]].
* [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci.
* 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015).
* [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]].
* 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta.
* [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir.
* [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta.
* 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]].
* [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio &quot;Evropski stabilizacioni mehanizam&quot; - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]).
* 10. 5. - Objavljeno da je locirana masovna grobnica kosovskih Albanaca u [[Rudnica (Raška)|Rudnici]] kod Raške (2013-14. pronađena 52 tela).
* 10. 5. - Niz koordiniranih napada u više gradova [[Irak]]a, 114 mrtvih - osumnjičena je &quot;Islamska država Irak&quot;.
[[Datoteka:Official portrait of David Cameron.jpg|140px|mini|[[David Cameron]]]]
* [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]].
* 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016).
* [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj.
* [[14.5.|14]] - [[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]].
* [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m.
* 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja.
* 15. 5. - ''Google'' priznao da su ''Street View'' automobili greškom sakupljali podatke sa neenkriptovanih wi-fi mreža.
* [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]).
* 16. 5. - &quot;Islamska država Irak&quot; objavila da joj je novi emir [[Abu Bakr al-Bagdadi]] (&quot;kalif&quot; 2014-19).
* [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u.
* [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100.
* 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta.
* [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]]
* 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum'' - ''Mycoplasma laboratorium''.
* [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka.
* 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena.
* [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica).
* 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]).
* [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]].
[[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|160px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]]
* [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije &quot;Balkanski ratnik&quot;).
* [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher &quot;Dudus&quot; Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada).
* 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''.
* [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].
* 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. (&quot;Ovo je Balkan&quot;), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. (&quot;Thunder and Lightning&quot;).
* [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]] (do 2016). &quot;[[Orbanizam]]&quot; je označen iliberalizmom, ulazi u promene ustava i reforme sudstva i drugih institucija koje vode &quot;hibridnom režimu&quot;.
* [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici.
* [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca.
* 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta.
* [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući &quot;Gimnih&quot; formuli - nema državnih simbola ni naziva.
* 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine.
* [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]].
* 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao.
* 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma &quot;Pevec&quot; otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića.
* [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, &quot;za&quot; oko 51,5%.
* 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina.
* [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske.
* 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice).
* [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]).
* [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].
* [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine.
* ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]].
* [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005).
* [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].).
* 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u.
* [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]].
* 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot;).
* 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]]
* [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena).
* [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije.
* 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime &quot;[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]&quot;.
* [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u.
* 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna).
* [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga).
* 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke.
* 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu.
* [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]].
* 26. 6. - Završena druga sezona &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000).
* 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]].
* [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista.
* [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro &quot;špijuna&quot; (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva.
* [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u &quot;Operaciji Kraba&quot;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak.
* [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici.
* [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]).
* [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju.
* [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]].
* 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno.
* [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]].
* [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: &quot;bilo bi pozdravljeno&quot; da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine.
* [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu).
* 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika.
* [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala.
* 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona.
* 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu.
* [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije).
* [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba.
* 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila.
* 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja).
* [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]).
* [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3.
* 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet|košarkaško]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7.
* [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju.
* 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act'').
* [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo.
* [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu.
* [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu.
* [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]).
* 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole.
* [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu.
* [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.).
* [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća.
* jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]]
[[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]]
* srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.).
* [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi.
* [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]].
* [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane.
* 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut &quot;kosovski dodatak&quot; zaposlenima na Kosovu.
* [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima.
* [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo.
* [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]
* [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a.
* [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar.
* [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika.
* [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a.
* [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu.
* [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima.
* [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi.
* [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]).
* 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom.
* [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske.
* [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: &quot;nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana...&quot; (posetio i druge zemlje regiona).
* [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]].
* [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8).

=== Septembar/Rujan ===
* [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji.
* [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane.
* 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih).
* [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]].
* [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu.
* 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]).
[[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]]
* [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]].
* 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta.
* 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici.
* [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14.
* 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku).
* [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1.
* septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije.
* [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]).
* [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a.
* 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]].
* [[20. 9.]] - Srbijanska televizija &quot;Fox&quot; se rebrandirala u &quot;[[Prva srpska televizija]]&quot; (Prva).
* 20. 9. – Dvadeset radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko započelo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk glađu]].
* [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali.
* [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica &quot;Telekoma Srbija&quot; na Kosovu.
* 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane.
* [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke.
* 27. 9. - Srbijanska televizija &quot;Košava&quot; se fuzionisala sa &quot;[[Happy TV]]&quot;.
* [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]]
* [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik &quot;Novosti&quot; sa naslovnicom &quot;Obadva, obadva su pala!&quot;, u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje.
* 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]].
* [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]].
* 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA.
* 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat.
* [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća &quot;Kargo 10&quot;.
* 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara &quot;crvenog mulja&quot; poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u.
* [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012)
* [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd.
* 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća.
* 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]].
* 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]].
* [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj &quot;[[Tuzlanska kolona]]&quot;) koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje.
* [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu.
* [[12. 10.]] - &quot;Zvezdini&quot; huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija.
* [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara.
* [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu.
* 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora.
* [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]].
* [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje.
* [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]].
* 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&amp;nbsp;kg [[heroin]]a.
* 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima.
* 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD.
* [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]].
* 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi.
* [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe.
* [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a.
* [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca.
* 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su &quot;Republikanski talas&quot;: [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]].
* [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta.
* 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]].
* [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen &quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava.
[[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|&quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; Sunčevog sustava]]
* [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u &quot;istorijskoj poseti&quot; [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]].
* [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka &quot;Puta u demokratiju&quot;, najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012.
* [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]].
* 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji.
* [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji.
* 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]].
* [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid.
* [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989).
* 13. 11. - Bivša &quot;[[Lokice|Lokica]]&quot; Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije).
* [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad.
* 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto.
* [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
[[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]]
* 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice.
* [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara.
* [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]].
* [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova.
* [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd.
* [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine.
* [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode.
* 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]].
* [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]].
* [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije.
* [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]).
* [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina.
* [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih.
* 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji).

=== Decembar/Prosinac ===
* početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]).
* [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine.
* [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija.
* [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu.
* [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]].
* [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu.
* [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji).
* 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom.
* 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde.
* [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku.
* 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine.
* [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine.
* [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a.
* 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu.
* [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]].
* 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize.
* [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.).
* 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14).
* [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora.
* 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj &quot;[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]&quot;.
* [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14.
* 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put.
* [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara).
* [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]].
* [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada.
* [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]].
* 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike &quot;Sloboda&quot;, [[Čačak]], nema povređenih.
* 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednica &quot;Grandova&quot; zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]).

=== Kroz godinu ===
* 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]].
* Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]])
* [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]])
* [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]])
* [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]])
* [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]])
* [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].)
* [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]])
* [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].)
* [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]])
* 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].)
* [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].)
* 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]])
* [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].)
* 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]])
* [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]])
* [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]])
* [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]])
* [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] )
* [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]])
* [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]])
* [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].)
* [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]])
* 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].)
* [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]])
* [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]])
* [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].)
* [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].)
* [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]])
* [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].)
* [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]])
* [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]])
* [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]])
* [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]])
* [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].)
* [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]])
* [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]])
* [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]])
* 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].)
* [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].)
* 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]])
* 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]])
* [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]])
* [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]])
* 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]])
* [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].)
* [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]])
* [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]])
* [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]])
* 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]])
* [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]])
* 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]])
* [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].)
* [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]])
* [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]])
* [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]])
* [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].)
* 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]])
* [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]])
* 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]])
* [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].)
* [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]])
* [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]])
* [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]])
* [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]])
* 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]])
* [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]])
* [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]])
* 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe &quot;Berekini&quot; (* [[1960]].)
* [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]])
* [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]])
* [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].)
* [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].)
* [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].)
* [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].)
* [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].)
* [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].)
* [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]])
* [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]])
* 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]])
* [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]])
* [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].)
* [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]])
* [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].)

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].)
* [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]])
* [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]])
* [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]])
* [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]])
* [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]])
* [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]])
* [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]])
* [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]])
* [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].)
* [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].)
* [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]])
* 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]])
* [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].)
* [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]])
* [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].)
* [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]])
* [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]])
* 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].)
* [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]])
* [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]])
* [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]])
* [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].)
* 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].)
* [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-&quot;prorok&quot; (* [[2008]])
* [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]])
* [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].)
* [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]])
* [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]])
* [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]])
* [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]])
* [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]])
* [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]])
* [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]])
* [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]])
* [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]])
* [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]])
* 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]])
* [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].)
* 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]])
* [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]])
* [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].)
* [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]])
* [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].)
* [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]])
* [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]])
* [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]])
* [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]])
* [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju])

== Reference ==
{{reference}}

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Vanjske veze ==

{{commonscat|2010}}

[[Kategorija:2010.]]</text>
      <sha1>qjv4g1st55ja2q06kkxzzu3aseda1po</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715018</id>
      <parentid>42715015</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42715018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75936" sha1="eck7vqruesple3xw54i3ic7gh1y0c3m" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2010}}
Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina biodiverziteta
* Međunarodna godina omladine
* Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]]
* [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011.
* 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi.
* 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega.
* 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi.
* [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke.
* 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena.
* 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015).
* [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]].
* [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]].
[[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]]
* [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&amp;nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]].
* 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]].
* 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]].
* 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini.
* [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje &quot;teške nepravilnosti&quot; u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%).
* [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije.
* januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji.
* [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti.
* 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. 
* [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina.
* [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]].
* 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]).
* [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija.
* [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020).
* 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije.
* [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]).
* [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani &quot;Kemijski Ali&quot; obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988.
* [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora.
* [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta).
* [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione).
* [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13.
* decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]].
* 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi.
* [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g.
* [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić).
* [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima.
* 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone).
* [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014).
* 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17.
* [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas.
* 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]].
* 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]].
* 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi.
* [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni.
* [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]].
* [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. 
** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&amp;nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom.
* [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]].
* 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju.
* [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa.
* [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza.
* [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na &quot;izazivanje opšte opasnosti&quot;, oslobođeni [[16. 6.]]).
* 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina.
* [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata.
[[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]]
* [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]].
* 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata.
* [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe.
* 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]])
* [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]].
* 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u.
* [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]].
* 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi.
* [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%).
* [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m).
* [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih).

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]].
* 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]).
* [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika (&quot;Seljačka buna&quot;), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja.
* [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]].
* [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori.
* [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]].
* [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija.
* 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju.
* [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana.
* 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini).
* 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija &quot;[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]&quot;, poznata i kao &quot;Šeherezada&quot; po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL).
** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i &quot;[[Kad lišće pada]]&quot;. Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti.
* [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije.
* [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom.
* 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu.
* [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora.
* [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]].
* [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane.
* [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo).
* [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.).
* 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26.
* [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici.
* 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]].
* [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije.
* 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji.
* [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat.
* 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]].
* 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]]
* [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku.
* 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura.
* [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]].
* 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]].
* 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka.
* [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]].
* [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade.
* [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice).
* [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]].
* 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen.
* 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, &quot;na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde&quot;.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']]
* [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama).
* [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''.
* 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]].
* [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]].
* [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]].
* 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana.
* [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]].
* 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma.
* [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]].
* 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda.
* [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026).
* [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
* [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015).
* 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i &quot;[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]&quot;
* [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore.
* 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja.
* [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u.
* 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu.
* [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape.
* [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih.
* 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u.
* [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu.
* 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu.
* [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda.
[[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]]
* [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici.
* [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]].
* [[18. 4.]] - Kod [[Tikrit]]a je ubijen Abu Omar al-Baghdadi, &quot;emir&quot; grupe Islamska država Irak, kao i njegov &quot;premijer&quot; Abu Ayyub al-Masri. 
* [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program).
* [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad.
* 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] (&quot;Joca Amsterdam&quot;), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]].
* [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade.
* 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]].
* 21. 4. - [[Harkovski sporazum 2010.|Harkovski sporazum]]: produžetak najma baze u [[Sevastopolj]]u sa 2017. na 2047, u zamenu za jeftiniji gas (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]).
* [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP).
* 22. 4. - Belgijski premijer [[Yves Leterme]] daje ostavku - izbori su u junu, nova vlada tek u decembru 2011.
* [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica.
* [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija).
* [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu.
* 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. 
* [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila 45 milijardi eura iz paketa pomoći, degradiran na &quot;smeće&quot; status - gubici na berzama.
* [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]], s temom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]]
* [[1. 10.]] - U Šangaju otvoren [[Expo 2010]], pod sloganom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;: 73.085.000 posjetitelja na 523 ha do oktobra, s učešćem 192 zemlje i 50 organizacija.
* [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]).
* 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]].
* [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci.
* 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015).
* [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]].
* 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta.
* [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir.
* [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta.
* 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]].
* [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio &quot;Evropski stabilizacioni mehanizam&quot; - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]).
* 10. 5. - Objavljeno da je locirana masovna grobnica kosovskih Albanaca u [[Rudnica (Raška)|Rudnici]] kod Raške (2013-14. pronađena 52 tela).
* 10. 5. - Niz koordiniranih napada u više gradova [[Irak]]a, 114 mrtvih - osumnjičena je &quot;Islamska država Irak&quot;.
[[Datoteka:Official portrait of David Cameron.jpg|140px|mini|[[David Cameron]]]]
* [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]].
* 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016).
* [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj.
* [[14.5.|14]] - [[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]].
* [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m.
* 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja.
* 15. 5. - ''Google'' priznao da su ''Street View'' automobili greškom sakupljali podatke sa neenkriptovanih wi-fi mreža.
* [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]).
* 16. 5. - &quot;Islamska država Irak&quot; objavila da joj je novi emir [[Abu Bakr al-Bagdadi]] (&quot;kalif&quot; 2014-19).
* [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u.
* [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100.
* 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta.
* [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]]
* 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum'' - ''Mycoplasma laboratorium''.
* [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka.
* 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena.
* [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica).
* 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]).
* [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]].
[[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|160px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]]
* [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije &quot;Balkanski ratnik&quot;).
* [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher &quot;Dudus&quot; Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada).
* 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''.
* [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].
* 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. (&quot;Ovo je Balkan&quot;), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. (&quot;Thunder and Lightning&quot;).
* [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]] (do 2016). &quot;[[Orbanizam]]&quot; je označen iliberalizmom, ulazi u promene ustava i reforme sudstva i drugih institucija koje vode &quot;hibridnom režimu&quot;.
* [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici.
* [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca.
* 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta.
* [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući &quot;Gimnih&quot; formuli - nema državnih simbola ni naziva.
* 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine.
* [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]].
* 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao.
* 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma &quot;Pevec&quot; otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića.
* [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, &quot;za&quot; oko 51,5%.
* 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina.
* [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske.
* 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice).
* [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]).
* [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].
* [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine.
* ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]].
* [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005).
* [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].).
* 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u.
* [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]].
* 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot;).
* 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]]
* [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena).
* [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije.
* 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime &quot;[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]&quot;.
* [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u.
* 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna).
* [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga).
* 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke.
* 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu.
* [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]].
* 26. 6. - Završena druga sezona &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000).
* 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]].
* [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista.
* [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro &quot;špijuna&quot; (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva.
* [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u &quot;Operaciji Kraba&quot;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak.
* [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici.
* [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]).
* [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju.
* [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]].
* 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno.
* [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]].
* [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: &quot;bilo bi pozdravljeno&quot; da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine.
* [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu).
* 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika.
* [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala.
* 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona.
* 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu.
* [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije).
* [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba.
* 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila.
* 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja).
* [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]).
* [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3.
* 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet|košarkaško]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7.
* [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju.
* 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act'').
* [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo.
* [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu.
* [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu.
* [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]).
* 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole.
* [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu.
* [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.).
* [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća.
* jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]]
[[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]]
* srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.).
* [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi.
* [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]].
* [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane.
* 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut &quot;kosovski dodatak&quot; zaposlenima na Kosovu.
* [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima.
* [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo.
* [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]
* [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a.
* [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar.
* [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika.
* [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a.
* [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu.
* [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima.
* [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi.
* [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]).
* 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom.
* [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske.
* [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: &quot;nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana...&quot; (posetio i druge zemlje regiona).
* [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]].
* [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8).

=== Septembar/Rujan ===
* [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji.
* [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane.
* 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih).
* [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]].
* [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu.
* 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]).
[[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]]
* [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]].
* 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta.
* 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici.
* [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14.
* 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku).
* [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1.
* septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije.
* [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]).
* [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a.
* 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]].
* [[20. 9.]] - Srbijanska televizija &quot;Fox&quot; se rebrandirala u &quot;[[Prva srpska televizija]]&quot; (Prva).
* 20. 9. – Dvadeset radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko započelo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk glađu]].
* [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali.
* [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica &quot;Telekoma Srbija&quot; na Kosovu.
* 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane.
* [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke.
* 27. 9. - Srbijanska televizija &quot;Košava&quot; se fuzionisala sa &quot;[[Happy TV]]&quot;.
* [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]].
* [[29. 9.]] – Počeo je opći [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]]
* [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik &quot;Novosti&quot; sa naslovnicom &quot;Obadva, obadva su pala!&quot;, u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje.
* 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]].
* [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]].
* 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA.
* 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat.
* [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća &quot;Kargo 10&quot;.
* 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara &quot;crvenog mulja&quot; poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u.
* [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012)
* [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd.
* 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća.
* 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]].
* 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]].
* [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj &quot;[[Tuzlanska kolona]]&quot;) koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje.
* [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu.
* [[12. 10.]] - &quot;Zvezdini&quot; huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija.
* [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara.
* [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu.
* 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora.
* [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]].
* [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje.
* [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]].
* 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&amp;nbsp;kg [[heroin]]a.
* 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima.
* 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD.
* [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]].
* 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi.
* [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe.
* [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a.
* [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca.
* 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su &quot;Republikanski talas&quot;: [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]].
* [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta.
* 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]].
* [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen &quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava.
[[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|&quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; Sunčevog sustava]]
* [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u &quot;istorijskoj poseti&quot; [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]].
* [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka &quot;Puta u demokratiju&quot;, najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012.
* [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]].
* 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji.
* [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji.
* 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]].
* [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid.
* [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989).
* 13. 11. - Bivša &quot;[[Lokice|Lokica]]&quot; Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije).
* [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad.
* 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto.
* [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
[[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]]
* 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice.
* [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara.
* [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]].
* [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova.
* [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd.
* [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine.
* [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode.
* 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]].
* [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]].
* [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije.
* [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]).
* [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina.
* [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih.
* 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji).

=== Decembar/Prosinac ===
* početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]).
* [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine.
* [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija.
* [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu.
* [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]].
* [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu.
* [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji).
* 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom.
* 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde.
* [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku.
* 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine.
* [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine.
* [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a.
* 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu.
* [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]].
* 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize.
* [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.).
* 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14).
* [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora.
* 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj &quot;[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]&quot;.
* [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14.
* 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put.
* [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara).
* [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]].
* [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada.
* [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]].
* 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike &quot;Sloboda&quot;, [[Čačak]], nema povređenih.
* 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednica &quot;Grandova&quot; zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]).

=== Kroz godinu ===
* 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]].
* Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]])
* [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]])
* [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]])
* [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]])
* [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]])
* [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].)
* [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]])
* [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].)
* [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]])
* 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].)
* [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].)
* 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]])
* [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].)
* 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]])
* [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]])
* [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]])
* [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]])
* [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] )
* [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]])
* [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]])
* [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].)
* [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]])
* 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].)
* [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]])
* [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]])
* [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].)
* [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].)
* [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]])
* [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].)
* [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]])
* [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]])
* [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]])
* [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]])
* [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].)
* [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]])
* [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]])
* [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]])
* 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].)
* [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].)
* 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]])
* 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]])
* [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]])
* [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]])
* 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]])
* [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].)
* [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]])
* [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]])
* [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]])
* 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]])
* [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]])
* 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]])
* [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].)
* [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]])
* [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]])
* [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]])
* [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].)
* 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]])
* [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]])
* 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]])
* [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].)
* [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]])
* [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]])
* [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]])
* [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]])
* 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]])
* [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]])
* [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]])
* 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe &quot;Berekini&quot; (* [[1960]].)
* [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]])
* [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]])
* [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].)
* [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].)
* [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].)
* [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].)
* [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].)
* [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].)
* [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]])
* [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]])
* 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]])
* [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]])
* [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].)
* [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]])
* [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].)

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].)
* [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]])
* [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]])
* [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]])
* [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]])
* [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]])
* [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]])
* [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]])
* [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]])
* [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].)
* [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].)
* [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]])
* 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]])
* [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].)
* [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]])
* [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].)
* [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]])
* [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]])
* 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].)
* [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]])
* [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]])
* [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]])
* [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].)
* 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].)
* [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-&quot;prorok&quot; (* [[2008]])
* [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]])
* [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].)
* [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]])
* [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]])
* [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]])
* [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]])
* [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]])
* [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]])
* [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]])
* [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]])
* [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]])
* [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]])
* 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]])
* [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].)
* 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]])
* [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]])
* [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].)
* [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]])
* [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].)
* [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]])
* [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]])
* [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]])
* [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]])
* [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju])

== Reference ==
{{reference}}

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Vanjske veze ==

{{commonscat|2010}}

[[Kategorija:2010.]]</text>
      <sha1>eck7vqruesple3xw54i3ic7gh1y0c3m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715020</id>
      <parentid>42715018</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:26:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42715020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="75936" sha1="t7o3eia0obpcrosc8u5gl6768rootud" xml:space="preserve">{{otheruses}}
{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2010}}
Godina '''2010''' ('''[[Rimski brojevi|MMX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].

Označena je kao:
* Međunarodna godina biodiverziteta
* Međunarodna godina omladine
* Evropska godina borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti
__NOTOC__
== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===
[[Datoteka:Burj Khalifa.jpg|mini|left|150px|[[Burj Khalifa]]]]
* [[1. 1.]] - [[Bosna i Hercegovina]] je nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2010-2011.
* 1. 1. - U [[sjeverozapad]]nom [[Pakistan]]u je došlo do samoubilačkog bombardiranja na [[odbojka]]škoj utakmici, prilikom čega je ubijeno 95, te ranjeno preko 100 ljudi.
* 1. 1. - U [[Danska|danskom]] gradu [[Århus]]u je 28-godišnji [[Somalija]]c upao naoružan sa sjekirom i nožem u kuću [[Kurt Westergaard|Kurta Westergaarda]] s namjerom da ga ubije, nakon čega ga je danska policija ranila pucavši u njega.
* 1. 1. - Nova mreža sudova u [[Srbija|Srbiji]]: umesto opštinskih i okružnih sudova, osnovni pa viši sudovi, četiri apelaciona suda i Vrhovni kasacioni sud kao najviša instanca; tu su i prekršajni i privredni sudovi.
* [[4. 1.]] - Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik [[HDZ]] [[Ivo Sanader]] isključen iz članstva stranke.
* 4. 1. - Otvorena [[Burj Khalifa]], najviša ljudska građevina svih vremena.
* 4. 1. - [[Srbija]] podnela [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnom sudu pravde]] u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid u periodu 1991—1995 (obe tužbe odbačene 2015).
* [[8. 1.]] - Poseta hrvatskog predsednika [[Stjepan Mesić|Mesića]] [[Kosovo|Kosovu]] izaziva negodovanje u [[Srbija|Srbiji]].
* [[10. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|22px|Hrvatska]] Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2009|izborima u Hrvatskoj]] za trećeg [[predsjednik Hrvatske|predsjednika Hrvatske]] izabran [[Ivo Josipović]].
[[Datoteka:Haitian national palace earthquake.jpg|thumb|180px|left|Ruševine Nacionalne palate na Haitiju]]
* [[12. 1.]] - '''[[Potres na Haitiju 2010.]]''' od 7,0 stepeni odnio 100-160.000 ljudskih života. Glavni grad [[Port-au-Prince]] je u ruševinama, a epicentar se nalazio oko 15&amp;nbsp;km od grada. Potres se osjetio i na [[Kuba|Kubi]].
* 12. 1. - Iz [[podgorica|podgoričkog]] privatnog zoo-vrta pobegao [[nilski konj]].
* 12. 1. - U Teheranu ubijen fizičar Massoud Ali-Mohammadi - pripisano [[Mossad]]ovoj akciji ometanja [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]].
* 12. 1. - Operacija Aurora: ''[[Google]]'' kaže da je bio među metama kineskih hakera prošle godine i da više nije voljan cenzurisati rezultate u NR Kini.
* [[13. 1.]] - Izveštaj EU osuđuje &quot;teške nepravilnosti&quot; u računovodstvu Grčke (budžetski deficit za 2009 je 12,5 a ne 3,7%; u aprilu revidirano na 13,6%).
* [[15. 1.]] - Zvanični kraj [[Čadski građanski rat (2005-2010)|Čadskog građanskog rata]] i istovremenog sukoba sa Sudanom - pobedila je vlada [[Idriss Déby|Idrissa Débyja]], uz pomoć Francuske i Gadafijeve Libije.
* januar - Pošto je krajem prošle godine hrišćanima u [[Malezija|Maleziji]] dopuštena upotreba reči ''Allah'', napadnuto je više crkava u zemlji.
* [[17. 1.]] - [[Sebastián Piñera]] izabran za predsjednika [[Čile]]a kao prvi kandidat [[desnica|desnice]] poslije 1990. godine i silaska [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] s vlasti.
* 17. 1. - Počinje prva epizoda sukoba između muslimana i hrišćana u nigerijskom mestu [[Jos]] (Džos), narednih dana gine najmanje 326 ljudi, naredni nemiri u martu. 
* [[18. 1.]] - [[Mehmet Ali Agca]], atentator na papu [[Ivan Pavao II|Ivana Pavla II]], pušten iz zatvora nakon više od 30 godina.
* [[19. 1.]] - Izborom [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata [[Scott Brown|Scotta Browna]] u državi [[Massachusetts]], [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] gube kvalificiranu većinu (60 od 100) u [[Senat SAD|Senatu]].
* 19. 1. - [[Mahmoud al-Mabhouh]], jedan od [[Hamas]]ovih vojnih komandanata, ubijen u luksuznom hotelu u [[Dubai]]u, od strane tima sa falsifikovanim zapadnim pasošima ([[izrael]]ski [[Mossad]]).
* [[21. 1.]] - ''Citizens United v. FEC'': Vrhovni sud SAD presuđuje sa 5:4, na osnovu slobode govora, da vlada ne može ograničavati finansiranje predizbornih kampanja od strane korporacija.
* [[22. 1.]] - [[Episkop niški Irinej]] izabran za novog patrijarha [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] (do 2020).
* 22. 1. - U Srbiji odlučeno da firma [[Telenor Srbija]] dobije licencu za drugog operatera fiksne telefonije.
* [[24. 1.]] - Vlada Srbije kaže da više neće dopuštati blokade puteva i pruga, nakon niza takvih akcija od strane štrajkača, veterana i dr. u prethodnih par meseci (npr. [[Lapovo]] i [[Kuršumlija]]).
* [[25. 1.]] - Bivši [[irak|irački]] ministar obrane [[Ali Hassan al-Majid]], zvani &quot;Kemijski Ali&quot; obješen zbog ratnih i drugih zločina počinjenih [[Kampanja al-Anfal|kampanje al-Anfal]] protiv Kurda 1988.
* [[26. 1.]] - [[Science fiction|Naučnofantastični]] film ''[[Avatar (2009)|Avatar]]'' režisera [[James Cameron|Jamesa Camerona]] postao film s najvećom zaradom u historiji kinematografije, oborivši rekord filma ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' istog autora.
* [[27. 1.]] - Predstavljen [[iPad]], [[Apple]]-ov tablični računar (u prodaji od marta).
* [[28. 1.]] - Zbog tri pukotine na glavnom nosaču mosta [[Gazela (most)|Gazela]], zatvorena je srednja saobraćajna traka u smeru ka [[Novi Beograd|Novom Beogradu]], a svim vozilima težim od 3,5 tone zabranjena je vožnja preko te strane mosta (saobraćaj normalizovan [[7. 2.]], osim za kamione).
* [[31. 1.]] - [[Datoteka:Handball pictogram.svg|25px]] Završeno [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.]]: Francuska 1, Hrvatska 2, Srbija 13.
* decembar - mart - Neuobičajeno hladna zima u Evropi (→ [[:en:Winter of 2009–10 in Europe|en]]).

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Otpočela primena Prelaznog trgovinskog sporazuma između [[EU]] i [[Srbija|Srbije]].
* 1. 2. - [[Novak Đoković]] drugi na [[Asocijacija teniskih profesionalaca|ATP]] listi.
* [[2. 2.]] - Racija na [[vehabije]] ([[selefije]]) u [[Gornja Maoča|Gornjoj Maoči]] kod [[Brčko]]g.
* [[3. 2.]] - U Zagrebu počinje suđenje osumnjičenima za ubojstvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]] (braća Matanić, Amir Mafalani i Slobodan Đurović, kasnije i Bojan Gudurić).
* [[5. 2.]] - Lider [[Nova Srbija|Nove Srbije]], [[Velimir Ilić]], fizički napadnut u centru Beograda dok je davao izjavu novinarima.
* 5. 2. - Berze širom sveta pale, zabrinute zbog dugova [[Grčka|Grčke]], [[Španija|Španije]] i [[Portugal]]a (članice [[euro]]zone).
* [[7. 2.]] - Drugi krug [[ukrajina|ukrajinskih]] predsedničkih izbora: [[Viktor Janukovič]], gubitnik [[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]], pobeđuje sa 49,55 prema 46,03% premijerku [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] (predsednik do [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] 2014).
* 7. 2. - [[Nju Orleans sejntsi]] trijumfovali su u ovogodišnjem [[Superbol]]u pobedom na [[Indijanapolis koltsi]]ma 31:17.
* [[8. 2.]] - [[Toyota]] opoziva 436.000 [[Prius]]a zbog problema sa kočenjem, nakon što je već opozvala nekoliko miliona vozila zbog problema sa papučicom za gas.
* 8. 2. - [[Goran Knežević]], bivši gradonačelnik [[Zrenjanin]]a iz redova [[DS]], postao poverenik [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za [[Srednjebanatski okrug]].
* 8. 2. - Gen. [[Sarath Fonseka]] uhapšen nakon što je [[26. 1.]] izgubio na izborima za predsednika [[Sri Lanka|Sri Lanke]].
* 8. 2. - U nizu lavina kod [[Tunel Salang|tunela Salang]] na severu Afganistana gine 175 ljudi.
* [[11. 2.]] - Policija je uhapsila dvadesetak aktivista koji su zagrebačkoj ulici Varšavskoj čuvali kontejnere kako bi spriječili početak gradnje ulaza u podzemnu garažu u pješačkoj zoni.
* [[12. 2.]] - [[Nizozemska]] deblokirala poglavlje o pravosuđu, dio pregovora o pristupanju [[Hrvatska|Hrvatske]] [[EU]].
* [[12.2.|12]] - [[28. 2.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Zimska olimpijada 2010|Zimska olimpijada]] u [[Vancouver]]u. 
** Medalje - [[Hrvatska na ZOI 2010.|Hrvatska]]: [[Jakov Fak]] brončana ([[biatlon]] 10&amp;nbsp;km, [[14. 2.]]), [[Ivica Kostelić]] dve srebrne u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]]. Zanimljivost: Slovenka [[Petra Majdič]] osvojila bronzu [[17. 2.]] u sprintu, sa 4 polomljena rebra i probijenim plućnim krilom.
* [[13. 2.]] - [[Vladika Artemije]] privremeno razrešen uprave nad [[Eparhija raško-prizrenska|eparhijom raško-prizrenskom]] (penzionisan [[4. 5.]]). Sutradan, sukob dve struje monaha u [[Gračanica (manastir)|Gračanici]].
* 13. 2. - Počinje šestomesečna rekonstrukcija Bulevara Kralja Aleksandra u [[Beograd]]u (ex Bul. Revolucije), od [[Vukov Spomenik|Vuka]] do ul. Gospodara Vučića ([[Cvetko]]). Predviđena seča preko 300 [[platan]]a (objašnjena njihovom truleži, počela [[26. 2.]]) - neki građani protestuju.
* [[14. 2.]] - Eksplozija naprave u [[Bujanovac|Bujanovcu]], povređen policajac Bljerim Mustafa.
* [[15. 2.]] - U teškoj [[voz|željezničkoj]] nesreći 15&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Brisel]]a poginulo najmanje 11 osoba, a preko 100 povrijeđeno. Nesreća se desila kada su se sudarila dva putnička voza.
* [[17. 2.]] - Šestoro [[anarho-sindikalizam|anarhista]] pušteni da se brane sa slobode za optužbu međunarodnog terorizma (Molotovljevi kokteli na grčku ambasadu u Beogradu [[25. 8.]] [[2009]]) - u pritvoru su bili od prošlog septembra (optužba spuštena na &quot;izazivanje opšte opasnosti&quot;, oslobođeni [[16. 6.]]).
* 17. 2. - [[Darko Šarić|Darku Šariću]], osumnjičenom za krijumčarenje preko 2 tone [[kokain]]a na Atlantiku prethodnog [[2009#Oktobar/Listopad|oktobra]], privremeno oduzeta imovina.
* [[17.2.]] - ? Štrajk rudara u Rudniku boksita [[Nikšić]], u jami Biočki stan, zbog neisplaćenih plata.
[[Datoteka:Ivo Josipović, Hypo centar (cropped).jpg|thumb|200px|[[Ivo Josipović]], predsjednik RH 2010 - 2015]]
* [[18. 2.]] - Inauguracija novog [[Predsjednik Republike Hrvatske|hrvatskog predsednika]], [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]]. Srbijanski predsednik [[Boris Tadić|Tadić]] ne dolazi zbog prisustva kosovskog predsednika [[Fatmir Sejdiu|Sejdiua]].
* 18. 2. - Vojni udar u [[Niger]]u: zbačen je [[Mamadou Tandja]], koji nije hteo otići nakon drugog mandata.
* [[20. 2.]] - Poplave i klizišta na portugalskom ostrvu [[Madeira]] - stradalo ne manje od 43 osobe.
* 20. 2. - Poplave i u regionu (npr. [[Zaječar]] i mesta na [[Timok]]u, takođe i [[Bileća]])
* [[21.2.]] - U [[Podgorica|Podgorici]] napadnut opozicioni političar [[Nebojša Medojević]].
* 20. 2. - [[Nizozemska]] vlada premijera [[Jan Peter Balkenende|Jana Petera Balkenendea]] podnijela ostavku zbog neslaganja koalicijskih partnera oko sudjelovanja nizozemskih snaga u [[NATO]]-ovoj misiji u [[Afganistan]]u.
* [[23. 2.]] - Gornji kurs [[euro|eura]] prvi put dostigao 100 [[srpski dinar|dinara]].
* 23. 2. - Pretres kuće [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] u Beogradu - pronađeno nešto novca, dnevnici i audio-video zapisi.
* [[24. 2.]] - Generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]], drugi ovog meseca, usled nezadovoljstva vladinim merama štednje, zbog velike zaduženosti zemlje (300 mlrd. eura) i budžetskog deficita (12,7%, a dozvoljeno 3%).
* [[27. 2.]] - [[Zemljotres u Čileu 2010|Zemljotres u Čileu]] jačine 8,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihterove skale]]: poginulo je preko 700 ljudi, razaranja od potresa i cunamija. U više susednih zemalja proglašena opasnost od [[cunami]]ja (u [[Japan]]u zabeležen talas od 1,2m).
* [[28. 2.]] - Oluja ''Xynthia'' pogodila zapadnu Evropu, naročito [[Francuska|Francusku]] (preko 50 mrtvih).

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Radovan Karadžić]] započeo iznošenje odbrane pred [[Haški tribunal|tribunalom]].
* 1. 3. - [[Ejup Ganić]] uhapšen na londonskom [[aerodrom]]u [[Heathrow]], Srbija ga tereti za zločin prilikom [[Slučaj Dobrovoljačka|napada na kolonu JNA]] u sarajevskoj ulici Dobrovoljačkoj 1992. (pušten uz kauciju [[11. 3.]]).
* [[1.3.|1]] - [[7. 3.]] - U [[Slavonija|Slavoniji]] prosvjedi zemljoradnika (&quot;Seljačka buna&quot;), neke ceste blokirane, zbog zaostalih dugova i poticaja.
* [[2. 3.]] - [[Hrvatska]] i [[Rusija]] potpisali sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda [[Južni tok]].
* [[4. 3.]] - [[Crna Gora|Crnogorska]] vlada službeno raskinula ugovor vredan 2,77 milijardi eura sa hrvatskim konzorcijem Konstruktor-IGH-Tehnika za gradnju autoputa u Crnoj Gori.
* [[6. 3.]] - [[Island]]ski birači na [[referendum]]u odbili vladin plan o otplati duga [[UK|britanskim]] i [[Nizozemska|nizozemskim]] vjerovnicima propale banke [[Landsbanki]].
* [[7. 3.]] - [[82. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[The Hurt Locker]]'', ukupno šest nagrada od osam nominacija ([[Kathryn Bigelow]] prva žena nagrađena [[Oscar za režiju|Oscarom za režiju]]), ''[[Avatar (film, 2009)|Avatar]]'' tri nagrade od devet nominacija.
* 7. 3. - U međureligijskim sukobima u [[Nigerija|nigerijskom]] gradu [[Džos]]u poginulo je nekoliko stotina ljudi (muslimanska odmazda za napade iz januara); sukobi imaju i ekonomsku dimenziju.
* [[8. 3.]] - Prekinut štrajk glađu u [[Željezara Split|Željezari Split]], posle 11 dana.
* 8. 3. - U zagrebačkom [[Jarun]]u nađen [[torzo]] srpskog kriminalca [[Cvetko Simić|Cvetka Simića]] (noge pronađene sutradan u blizini).
* 8. 3. - U Srbiji, na TV Fox, počinje turska serija &quot;[[Binbir Gece|Hiljadu i jedna noć]]&quot;, poznata i kao &quot;Šeherezada&quot; po ženskom liku. Popularna je i u regionu (u Hrvatskoj od kolovoza na RTL).
** Na Foxu, tj. Prvoj, do kraja godine počinju i ''[[Gümüş]]'' i &quot;[[Kad lišće pada]]&quot;. Turske serije potiskuju latinoameričke po popularnosti.
* [[10. 3.]] - Zemljotres na [[Kosmet]]u ([[epicentar]] kod [[Istok (Kosovo)|Istoka]]), 4,8 stepeni [[Rihterova skala|Rihtera]], osetio se u višespratnicama u većem delu Srbije.
* [[11. 3.]] - Novi generalni štrajk u [[Grčka|Grčkoj]] zbog vladinih mera štednje - okupljanja, čarke sa policijom.
* 11. 3. - [[Mikola Azarov]] izabran za novog premijera [[Ukrajina|Ukrajine]], nakon što je [[Julija Timošenko]] izgubila većinu u parlamentu.
* [[12. 3.]] - Ubica [[Ivana Hodak|Ivane Hodak]] osuđen na 30 godina zatvora.
* [[14. 3.]] - [[31. 5.]] - [[Marina Abramović]]: ''The Artist Is Present'' u njujorškom [[MoMA]].
* [[15. 3.]] - [[Stanko Subotić]] optužio [[Miroslav Mišković|Miškovića]] i [[Milan Beko|Beka]] da su s njegovih 50 miliona eura kupili [[Večernje novosti]] i [[Luka Beograd|Luku Beograd]]; optužbe demantovane.
* [[16. 3.]] - Pevačica [[Ksenija Pajčin]] i njen dečko [[Filip Kapisoda]] pronađeni mrtvi u stanu na [[Voždovac|Voždovcu]] (ubistvo i samoubistvo).
* [[17. 3.]] - Više tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužnice protiv generala [[Vladimir Trifunović|Vlade Trifunovića]] (1995. bio osuđen zbog predaje kasarne u [[Varaždin]]u [[1991#Septembar/Rujan|1991.]], presuda ukinuta početkom 2010.).
* 17. 3. - Pokušaj otmice 13-god. devojčice na beogradskoj [[autobus]]koj liniji 26.
* [[20. 3.]] - Regionalna konferencija u [[Brdo kod Kranja|Brdu kod Kranja]]; [[Boris Tadić]] nije došao zbog načina predstavljanja predstavnika s [[Kosovo|Kosova]], nisu došli ni glavni evropski predstavnici.
* 20. 3. - U [[Bjelovar]]u je ispred [[Bjelovarska katedrala|katedrale sv. Terezije Avilske]] održano [[Euharistija|euharistijsko]] slavlje povodom uspostave [[Bjelovarsko-križevačka biskupija|Bjelovarsko-križevačke biskupije]] i ređenja prvog biskupa te biskupije [[monsinjor]]a [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]].
* [[21. 3.]] - [[Demokratska stranka SAD|Demokratska]] većina u [[Predstavnički dom Kongresa SAD|Predstavničkom domu]] [[Kongres SAD|američkog]] Kongresa izglasala je zakon kojim se u [[SAD]] uspotavlja sistem opće zdravstvene zaštite (''[[Obamacare]]'', tj. Zakon o zaštiti pacijenata i priuštivoj nezi), a što je bio jedan od glavnih ciljeva [[Barack Obama|Obamine]] administracije.
* 21. 3. - Na teniskom turniru u [[Indian Wells]]u pobedili [[Ivan Ljubičić]] u muškoj i [[Jelena Janković]] u ženskoj konkurenciji.
* [[22. mart]] - U rudarskoj nesreći u jami [[Raspotočje]] u blizini [[Zenica|Zenice]] lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši [[potres]]. Uzrok nesreće nije poznat.
* 22. 3. - U drugom krugu regionalnih izbora u [[Francuska|Francuskoj]] opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozyja]].
* 22. 3. - Hrvatski [[tenis]]ač [[Ivan Ljubičić]] osvojio je [[ATP turnir]] Masters serije pobijedivši u finalu američkog tenisača, [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]]
* [[23. 3.]] - [[Radovan Jelašić]], guverner [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], podnio ostavku.
* 23. 3. - Dobitnik sedmice na [[Loto]]u u [[Kanjiža|Kanjiži]] - 4,8 miliona eura.
* [[24. 3.]] - Iznenadni susret predsednikâ [[Ivo Josipović|Josipovića]] i [[Boris Tadić|Tadića]] u [[Opatija|Opatiji]].
* 24. 3. - Mlada muška [[žirafa]] Jovanča stigao u [[Jagodina|Jagodinu]].
* 24. 3. - Naučnici objavili da je identificiran [[Denisovski čovjek]], arhaična izumrla vrsta, ili podvrsta, čovjeka.
* [[26. 3.]] - Vlada Srbije odlučila do proda svojih 40% akcija [[Telekom Srbija|Telekoma Srbija]].
* [[27. 3.]] - [[Južna Koreja|Južnokorejska]] fregata ''[[ROKS Cheonan|Cheonan]]'' prepolovljena eksplozijom nedaleko od Severne Koreje, gine 46 od 104 člana posade.
* [[29. 3.]] - Dvije koordinirane eksplozije u [[Moskovski metro|moskovskom metrou]] ubijaju 39 ljudi (dve žene samoubice).
* [[30. 3.]] - Uhapšen bivši potpredsjednik [[Hrvatska|hrvatske]] Vlade [[Damir Polančec]].
* 30. 3. - Ugašen [[.yu]] domen.
* 30/[[31. 3.]] - Posle duge rasprave Skupština Srbije usvojila Deklaraciju kojom se osuđuje [[masakr u Srebrenici|zločin]] nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine, &quot;na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde&quot;.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Steve Jobs with the Apple iPad no logo (cropped).jpg|mini|160px|[[Steve Jobs]] je prošlog januara predstavio ''[[iPad]]'']]
* [[1. 4.]] - [[KK Partizan]] se prvi put posle [[1998]]. plasirao u ''[[Final Four]]'' (pobeđen [[Maccabi Tel Aviv]] sa 3-1 u duelima, slavlje na ulicama).
* [[3. 4.]] - U SAD počela prodaja tablet računara ''[[iPad]]''.
* 3. 4. - U [[Dakar]]u otkriven [[Spomenik afričkog preporoda]].
* [[4. 4.]] - Sve [[hrišćanstvo|hrišćanske]] crkve slave [[Uskrs]].
* [[5. 4.]] - [[Angelina Jolie]] i [[Brad Pitt]] posetili izbeglice u [[Goražde|Goraždu]].
* 5. 4. - [[WikiLeaks]] je objavio snimak paljbe iz američkog helikoptera u Iraku jula 2007, kada je ubijeno nekoliko civila, uključiv dvojicu novinara Reutersa. Ovo je deo materijala koji je dostavio obaveštajni analitičar Bradley/[[Chelsea Manning]], koji će WikLeaks objavljivati narednih godinu dana.
* [[6. 4.]] - Nepoznate osobe na Internetu objavile kontroverzni [[Registar branitelja]], odnosno strogo povjerljive podatke [[Hrvatska|hrvatskog]] Ministarstva obrane o svim sudionicima [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]].
* 6. 4. - [[Naksalitsko-maoistički ustanak]] u Indiji: u zasedi u državi [[Čatisgar]] ubijeno 76 žandarma.
* [[7. 4.]] - [[Revolucija u Kirgistanu]]: demonstranti u [[Biškek]]u, glavnom gradu [[Kirgistan]]a preuzeli nadzor nad ključnim vladinim zgradama, a opozicija objavila preuzimanje vlasti (bivši pred. [[Kurmanbek Bakijev]] i sam došao na vlast [[Tulipanska revolucija|Tulipanskom revolucijom]] 2005.); na čelu privremene vlade [[Roza Otunbajeva]].
* 7. 4. - [[Katarina Rebrača]] pritvorena pod sumnjom da je prisvojila preko €370.000 iz svog Dobrotvornog fonda.
* [[8. 4.]] - Predsednici [[Barak Obama|Obama]] i [[Dmitrij Medvedev|Medvedev]] u [[Prag]]u potpisali [[Novi START]] sporazum - broj operativnih nuklearnih bojevih glava ograničen na po 1550, 30% manje u odnosu na Moskovski sporazum iz [[2002]] (Rusija suspendovala 2023, istekao 2026).
* [[9. 4.]] - Svečani početak gradnje [[gasovod]]a [[Severni tok]] (''Nord Stream'') ispod [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
* [[10. 4.]] - [[Katastrofa poljskog Tu-154 u Smolensku]]: predsjednik [[Lech Kaczynski]] i mnogi poljski dostojanstvenici ginu u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]], gde su trebali komemorirati 70 godišnjicu [[Katinjski masakr|Katinjskog masakra]]. [[Bronisław Komorowski]] preuzima dužnost predsednika (do 2015).
* 10. 4. - U [[Tajland]]u krvavi okršaj između vojske i &quot;[[Crvene košulje|Crvenih košulja]]&quot;
* [[12. 4.]] - Lideri opozicije u Srbiji predali premijeru milion potpisa, zahtevajući vanredne izbore.
* 12. 4. - Samit o [[nuklearno oružje|nuklearnoj]] bezbednosti u [[Vašington]]u sa predstavnicima oko 50 zemalja.
* [[12.4.|12]] - [[13. 4.]] - [[Boris Tadić]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Mostar]]u.
* 12 - 13. 4. - Samit o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu.
* [[13. 4.]] - U Beogradu pronađena keruša (prozvana Mila) sa sve četiri odsečene šape.
* [[14. 4.]] - Zemljotres u kineskoj provinciji [[Qinghai]] (širi [[Tibet]]), preko 2000 mrtvih.
* 14. 4. - Spot ''Bad Romance'' [[Lady Gaga|Lady Gage]] najgledaniji ikad na [[YouTube]]-u.
* [[14.4.|14]] - [[15. 4.]] - [[Ivo Josipović]] u posjeti [[BiH]] ([[Sarajevo]], [[Ahmići]], [[Križančevo Selo]]); premijerka [[Jadranka Kosor|Kosor]] i [[HDZ]] nezadovoljni njegovim govorom u bh. parlamentu.
* 14. 4. - Upucan u stomak navijač na Zvezdinom stadionu, tokom tuče na Severu.
* [[15. 4.]] - Maskirani huligani povredili 7 putnika i železničara tokom napada na voz u stanici [[Ripanj]]-Kolonija, kod Beograda.
[[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|thumb|200px|[[Ejafjadlajekidl|Ejafjatlajokul]]]]
* [[15. 4.|15]] - [[21. 4.]] - '''[[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Pepeo od vulkanske erupcije]]''' na [[Island]]u znatno poremetio avio-saobraćaj iznad Evrope; otkazano 95.000 letova. Procena štete za avio-industriju je 1,7 mlrd. dolara, mnogi su imali gubitke zbog nemogućnosti prevoza robe. Vazdušni prostor iznad sh. regiona bio zatvoren u različitim periodima [[17. 4.]] - [[18. 4.]]. Mnogi svetski lideri ne mogu prisustvovati sahrani preds. Kačinjskog [[18. 4.]]. Saobraćaj uglavnom obnovljen 21. 4., ali će biti potrebno još nekoliko dana da se saobraćaj normalizuje i prevezu zaostali putnici.
* [[16. 4.]] - Sastanak predsednikâ Šoljoma ([[Mađarska]]), Tadića i Josipovića u [[Pečuj]]u; zatim Josipović i Tadić u [[Bački Monoštor|Bačkom Monoštoru]].
* [[18. 4.]] - Kod [[Tikrit]]a je ubijen Abu Omar al-Baghdadi, &quot;emir&quot; grupe Islamska država Irak, kao i njegov &quot;premijer&quot; Abu Ayyub al-Masri. 
* [[19. 4.]] - Hrvatska vlada predstavila Program gospodarskog oporavka (antirecesijski program).
* [[20. 4.]] - Uveče po lokalnom vremenu, eksplozija na naftnoj platformi ''[[Deepwater Horizon]]'' u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], gine 11 ljudi. Konstrukcija tone [[22. 4.]], primećeno isticanje nafte, jedno od najvećih ikad.
* 20. 4. - U Beogradu počinje suđenje [[Sreten Jocić|Sretenu Jociću]] (&quot;Joca Amsterdam&quot;), optuženom za ubistvo [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]].
* [[21. 4.]] - Sukob policije i boračkih udruženja na protestima u [[Sarajevo|Sarajevu]], oštećena zgrada [[Federacija BiH|federalne]] vlade.
* 21. 4. - Ponovno otvaranje [[Avalski toranj|Avalskog tornja]].
* 21. 4. - [[Harkovski sporazum 2010.|Harkovski sporazum]]: produžetak najma baze u [[Sevastopolj]]u sa 2017. na 2047, u zamenu za jeftiniji gas (haos u ukrajinskom parlamentu tokom ratifikovanja [[26. 4.]]).
* [[22. 4.]] - [[BiH]] primljena u Akcioni plan za članstvo u [[NATO]] (MAP).
* 22. 4. - Belgijski premijer [[Yves Leterme]] daje ostavku - izbori su u junu, nova vlada tek u decembru 2011.
* [[23.4.|23]] - [[24. 4.]] - Uklanjanje baznih stanica srpskih provajdera mobilne telefonije sa južnog Kosova, uništena i oprema srpskih radio stanica.
* [[24. 4.]] - Sastanak [[Abdulah Gul|Gul]] - [[Boris Tadić|Tadić]] - [[Haris Silajdžić|Silajdžić]] u [[Istanbul]]u (Istanbulska deklaracija).
* [[25. 4.]] - Tricom u poslednjih 0,6 sekundi utakmice sa [[Cibona|Cibonom]], [[KK Partizan]] osvaja NLB ([[Jadranska liga|Jadransku]]) ligu.
* 25. 4. - Drugi krug parlamentarnih izbora u [[Mađarska|Mađarskoj]]: opozicioni [[Fidesz]], koji je već osvojio apsolutnu većinu, sada ima i dvotrećinsku sa krajnje desnom KDNP. Počinje 16 godina dominacije [[Viktor Orbán|Viktora Orbána]]. 
* [[27. 4.]] - [[Evropska dužnička kriza]]: debitni rejting Grčke, koja je [[23. 4.]] zatražila 45 milijardi eura iz paketa pomoći, degradiran na &quot;smeće&quot; status - gubici na berzama.
* [[30. 4.]] - Svečano otvaranje [[Expo 2010]] u [[Šangaj]]u. Priredba će trajati do [[31. 10.]], s temom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Outside MARFIN bank.png|thumb|200px|Odavanje pošte ispred banke u Atini]]
* [[1. 10.]] - U Šangaju otvoren [[Expo 2010]], pod sloganom &quot;Bolji grad - bolji život&quot;: 73.085.000 posjetitelja na 523 ha do oktobra, s učešćem 192 zemlje i 50 organizacija.
* [[2. 5.]] - Zemlje [[Eurozona|Eurozone]] i [[MMF]] dogovorili podršku [[Grčka|Grčkoj]] od 110 mlrd. [[euro|eura]] tokom tri godine, u zamenu za oštre mere štednje (potvrđeno [[7. 5.]]).
* 2. 5. - Kanonizacija [[Justin Popović|Justina Popovića]].
* [[5. 5.]] - [[Protesti u Grčkoj (2010-2012)]]: u [[Atena|Ateni]] prilikom demonstracija protiv vladinih mjera štednje izbili neredi u kojima je stradalo troje ljudi u zapaljenoj banci.
* 5. 5. - [[Goodluck Jonathan]] i formalno postaje predsjednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon smrti [[Umaru Yar'Adua|Umarua Yar'Adue]] (do 2015).
* [[6. 5.]] - Opći izbori u [[UK|Velikoj Britaniji]]: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] 305 mjesta (+95), [[Laburistička stranka (UK)|Laburisti]] 258 (-91), [[Liberalni demokrati (UK)|Liberal demokrati]] 57 (-5), ostali 29 - bez [[blokirani parlament|većine za samostalno sastavljanje vlade]] (326 mjesta), prvi put od [[1974]].
* 6. 5. - ''Flash crash'': nekoliko berzi krahiralo za bilion dolara pa se uglavnom oporavilo, za 36 minuta.
* [[7. 5.]] - Haški osuđenik [[Radislav Krstić]] napadnut i povređen u zatvoru Vejkfild, zapadni Jorkšir.
* [[9. 5.]] - [[CDU]] i [[FDP]] gube izbore na pokrajinskim izborima u [[Sjeverna Rajnska - Vestfalija|Sjevernoj Rajnskoj i Vestfaliji]] čime je [[njemačka]] kancelarka [[Angela Merkel]] ostala bez većine u gornjem domu njemačkpg parlamenta.
* 9. 5. - Zbog vulkanskog pepela zatvorene zračne luke u [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]].
* [[10. 5.]] - Evropski savet ministara dogovorio &quot;Evropski stabilizacioni mehanizam&quot; - podršku [[euro|euru]] od €750 mlrd. (pored €250 mlrd. od [[MMF]]).
* 10. 5. - Objavljeno da je locirana masovna grobnica kosovskih Albanaca u [[Rudnica (Raška)|Rudnici]] kod Raške (2013-14. pronađena 52 tela).
* 10. 5. - Niz koordiniranih napada u više gradova [[Irak]]a, 114 mrtvih - osumnjičena je &quot;Islamska država Irak&quot;.
[[Datoteka:Official portrait of David Cameron.jpg|140px|mini|[[David Cameron]]]]
* [[11. 5.]] - Vođa [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] [[David Cameron]] nakon sklapanja koalicijskog sporazuma s [[Liberalni demokrati (UK)|liberalnim demokratima]] postaje novi premijer [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (do 2016). [[Nick Clegg]] je zamenik premijera. Prva koaliciona vlada u UK od Drugog svetskog rata, Kameron je najmlađi premijer od [[1812]]. Kraj laburističke vladavine započete [[1997]].
* 11. 5. - [[Benigno Aquino III]], sin bivše predsjednice [[Corazon Aquino]], pobijedio na predsjedničkim izborima na [[Filipini]]ma (stupa na položaj [[30. 6.]], ostaje do 2016).
* [[12. 5.]] - U Australiji uhapšen [[Dragan Vasiljković]] (''Kapetan Dragan''), koji je nestao [[30. 3.]], nakon odluke australijskog Vrhovnog suda o njegovom izručenju Hrvatskoj.
* [[14.5.|14]] - [[15. 5.]] - Godišnja skupština [[Evropska banka za obnovu i razvoj|EBRD]] u [[Zagreb]]u, susreti premijera iz regije. Hrvatska poklonila Srbiji prevod [[Pravna stečevina Europske unije|standarda EU]].
* [[14. 5.]] - Duševno poremećena osoba ubila nožem troje i ranila osam osoba, od čega petoro djece u [[Visoko]]m.
* 14. 5. - U obračunu narko kartela u [[Bolivija|Boliviji]] ubijena trojica Srba telohranitelja.
* 15. 5. - ''Google'' priznao da su ''Street View'' automobili greškom sakupljali podatke sa neenkriptovanih wi-fi mreža.
* [[16. 5.]] - Osnovana [[Unija regiona Srbije]] (na čelu [[Mlađan Dinkić]]).
* 16. 5. - &quot;Islamska država Irak&quot; objavila da joj je novi emir [[Abu Bakr al-Bagdadi]] (&quot;kalif&quot; 2014-19).
* [[17. 5.]] - Novi val prosvjeda za očuvanje pješačke zone u Varšavskoj ulici u [[Zagreb]]u.
* [[19. 5.]] - [[Tajland]]ska vojska posle 6 nedelja rasterala [[Crvenokošuljaši (Tajland)|Crvenokošuljaše]] iz centra [[Bangkok]]a, ubijena 91 osoba, ranjeno 2.100.
* 19. 5. - Slovenski studenti u Ljubljani, prilikom demonstracija protiv predloženih mjera štednje vlade Boruta Pahora, razbili prozore na zgradi parlamenta.
* [[20. 5.]] - Međunarodni tim istraživača ustanovio da je južnokorejska korveta ''Cheonan'' potopljena severnokorejskim torpedom (u martu) - skok tenzija, prekid trgovačkih veza [[24. 5.]]
* 20. 5. - Objavljeno da su naučnici stvorili [[Veštačka sinteza gena|veštački genom]] bakterije ''Mycoplasma capricolum'' - ''Mycoplasma laboratorium''.
* [[21. 5.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 30.000 članaka.
* 21. 5. - Uveče ukradena statua dečaka sa [[Čukur-česma|Čukur-česme]], dva dana kasnije pronađena izlomljena.
* [[22. 5.]] - Air India Express let 812: avionska nesreća u gradu [[Mangalor]], [[Indija]] - od 166 putnika i članova posade preživelo 8 (upravljao bivši pilot JAT-a Zlatko Glušica).
* 22. 5. - [[FK Inter Milano|Inter]] je [[UEFA Liga šampiona|prvak Evrope]] (igrao i [[Dejan Stanković]]).
* [[23. 5.]] - Lokalni izbori u Crnoj Gori ([[Podgorica]] i još 13 opština) - najuspešnija [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]].
[[Datoteka:Orban Viktor Portrait 2010.jpg|mini|160px|[[Viktor Orbán]], premijer Mađarske 1998-2002 i 2010-26]]
* [[25. 5.]] - U [[Slovenija|Sloveniji]] uhapšeno 15 osumnjičenih da su saradnici [[Darko Šarić|Darka Šarića]] (nastavak operacije &quot;Balkanski ratnik&quot;).
* [[26. 5.]] - Četvorodnevni okršaji u [[Kingston]]u, Jamajka, odneli preko 70 žrtava u pokušaju hapšenja [[Christopher &quot;Dudus&quot; Coke]]-a, osumnjičenog za trgovinu drogom (uhapšen [[22. 6.]] u blizini grada).
* 26. 5. - Pokušaj sprečavanja izbijanja nafte u Meksičkom zalivu metodom ''top kill'' (neuspešno). '''Nafta kulja sa dna mora od aprila'''.
* [[29.5.|29]] - [[30. 5.]] - Sastanak [[Igmanska inicijativa|Igmanske inicijative]] u Sarajevu, učestvuju lideri BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. [[Ivo Josipović]] posetio [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].
* 25. - [[29. 5.]] - [[Eurosong 2010]] u Oslu: [[Lena Mayer-Landruth]] iz Nemačke 1, [[Milan Stanković]] iz Srbije 13. (&quot;Ovo je Balkan&quot;), [[Vukašin Brajić]] iz BiH 17. (&quot;Thunder and Lightning&quot;).
* [[29. 5.]] - [[Viktor Orbán]] po drugi put postaje premijer [[Mađarska|Mađarske]] (do 2016). &quot;[[Orbanizam]]&quot; je označen iliberalizmom, ulazi u promene ustava i reforme sudstva i drugih institucija koje vode &quot;hibridnom režimu&quot;.
* [[30. 5.]] - U srpskim opštinama na [[Kosovo|Kosovu]] lokalni izbori u organizaciji Srbije, Srbi i Albanci se gađali kamenjem na mostu u Mitrovici.
* [[31. 5.]] - [[Napad na flotilu za Gazu]]: izraelski komandosi zaustavili humanitarni pomorski konvoj za [[Gaza|Gazu]] (flotila od šest brodova sa preko 600 aktivista i teretom od 10.000 tona, uglavnom građevinskog materijala) - na glavnom brodu došlo do sukoba, poginulo devet turskih aktivista.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* oko [[1. 6.]] - Obilne kiše i mestimične poplave u regionu (npr. [[Trgovište]] u južnoj Srbiji i [[Slavonski Brod]]). Slična situacija i tokom meseca.
* 1. 6. - Deo bratstva [[Manastir Crna Reka|manastira Crna Reka]] napustio isti, bez kanonskog otpusta.
* [[2. 6.]] - U [[Sarajevo|Sarajevu]] konferencija EU - Zapadni Balkan, sa predstavnicima SAD, Rusije, Turske i međunarodnih organizacija. Predstavnici Srbije i Kosova za istim stolom zahvaljujući &quot;Gimnih&quot; formuli - nema državnih simbola ni naziva.
* 2. 6. - Japanski premijer [[Yukio Hatoyama]] podneo ostavku - četvrta ostavka premijera u četiri godine.
* [[3. 6.]] - Dubl [[Katarina Srebotnik]] - [[Nenad Zimonjić]] osvojio [[Roland Garros]]; Zimonjić pobednik i u muškom dublu sa [[Daniel Nestor|Nestorom]].
* 3. 6. - Avion [[Orao (avion)|Orao]] [[Vojska Srbije|Vojske Srbije]] se srušio u [[Gruža]]nsko jezero, pilot se katapultirao.
* 3. 6. - Uhićen bračni par Zdravko i Višnja Pevec, čija je firma &quot;Pevec&quot; otišla u stečaj ranije tokom godine zbog menica bez pokrića.
* [[6. 6.]] - U Sloveniji referendum o arbitražnom sporazumu sa Hrvatskom - (nezvanično:) odziv oko 42%, &quot;za&quot; oko 51,5%.
* 6. 6. - U Srbiji izbori za Nacionalne savete manjina.
* [[8. 6.]] - U [[Zagreb]]u potpisan vojni sporazum između Srbije i Hrvatske.
* 8. 6. - [[Miloš Simović]] u Zagrebu pucao u [[Sretko Kalinić|Sretka Kalinića]] - obojica u Srbiji osuđeni za učešće u ubistvu [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (Simović uhapšen [[10. 6.]] nakon prelaska srpske granice).
* [[10. 6.]] - U [[ICTY|Hagu]] osuđeno sedam oficira Vojske Republike Srpske, dvojica na doživotnu za [[genocid u Srebrenici]]: potpuk. [[Vujadin Popović]] i puk. [[Ljubiša Beara]]).
* [[11. 6.]] - [[11. 7.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[FIFA Svjetski kup 2010]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].
* [[12. 6.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Slovačka|Slovačkoj]] najviše glasova dobila opozicijska koalicija [[desni centar|desnog centra]] i [[Mađari|mađarske]] etničke manjine.
* ca. 12. 6. - Krvavi sukobi između etničkih [[Uzbek]]a i [[Kirgiz]]a na jugozapadu [[Kirgistan]]a ([[Oš]] i [[Manas|Džalal-Abad]]), dva meseca nakon [[Revolucija u Kirgistanu|tamošnje revolucije]].
* [[13. 6.]] - Japanska letelica ''[[Hayabusa]]'' donela na Zemlju mali uzorak sa asteroida [[25143 Itokawa]] (pokupljen u novembru 2005).
* [[14. 6.]] - Savet ministara [[EU]] odlučio da deblokira ratifikaciju [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|SSP]] sa Srbijom (potpisan [[2008]].).
* 14. 6. - U javnost je izašao podatak o velikim mineralnim nalazištima u [[Afganistan]]u.
* [[15. 6.]] - Britanska vlada se, nakon završetka izveštaja o tome, izvinula zbog [[Krvava nedelja|Krvave nedelje]] [[1972]].
* 15. 6. - Medijska grupa VAC (''WAZ-Mediengruppe'') odlučila da povuče investicije iz Srbije (npr. &quot;[[Politika (novine)|Politika]]&quot;).
* 15. 6. - Počinje prodaja paketa za kancelarijske poslove, [[Microsoft Office 2010]]
* [[16. 6.]] - [[Hrvatski sabor]] izglasao promene [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava]] (četvrta promena).
* [[20. 6.]] - Hrvatski predsednik Josipović posetio [[Bleiburg]] - različite reakcije.
* 20. 6. - Lokalni izbori u [[Bor (grad)|Boru]], izbila afera sa lažnim uplatnicama na ime &quot;[[Srpska napredna stranka|naprednjaka]]&quot;.
* [[23. 6.]] - Američki predsjednik [[Barack Obama]] smijenio generala [[Stanley A. McChrystal]]a, komandanta [[ISAF|savezničkih]] snaga u [[Afganistan]]u.
* 23. 6. - Zbog poraza od Australije (2:1), reprezentacija Srbije ne uspeva da se plasira u drugi krug Svetskog prvenstva; prethodno izgubili od Gane (1:0, 13. juna) i pobedili Nemačku (1:0, 18. juna).
* [[24. 6.]] - [[Hrvatska|Hrvatski]] sindikati objavili kako su prikupili 500.000 potpisa nužnih da se organizira referendum o kontroverznim izmjenama Zakona o radu, što bi bio prvi nacionalni referendum nakon proglašenja nezavisnosti (ništa od toga).
* 24. 6. - [[Julia Gillard]] postala prva žena-premijer [[Australija|Australije]] (do 2013) nakon što je dotadašnji premijer [[Kevin Rudd]] od strane zastupnika vladajućih [[Australijska laburistička partija|laburista]] svrgnut s mjesta premijera i vođe stranke.
* 24. 6. - Na [[Vimbldon 2010.|turniru u Vimbldonu]] završen je [[Teniski meč Izner–Mai na Vimbldonu 2010.|najduži meč u istoriji tenisa]] u kojem je, nakon 11 sati igre, Amerikanac [[Džon Izner]] pobedio Francuza [[Nikola Mai|Nikolu Maija]] rezultatom 70:68 u petom setu.
* [[26. 6.]] - U [[Stari Ledinci|Starim Ledincima]] kod Novog Sada silovana i ubijena 8-godišnja devojčica, osumnjičeni uhapšen sutradan - ovo će biti povod za usvajanje [[Marijin zakon|Marijinog zakona]].
* 26. 6. - Završena druga sezona &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednik pevač [[Miloš Bojanić]] (nagrada € 100.000).
* 26 - 27. 6. - Samit [[G20]] u Torontu: razvijene zemlje dogovorile da prepolove budžetske deficite i smanje relativnu visinu duga - okretanje [[Politika rezova|politici rezova]].
* [[27. 6.]] - Bombom napadnuta policijska stanica u [[Bugojno|Bugojnu]], pri čemu je ubijen jedan, a ranjeno nekoliko pripadnika policije. Počinitelj uhapšen, izgleda islamski ekstremista.
* [[28. 6.]] - U [[SAD]] uhapšeno desetoro &quot;špijuna&quot; (optuženi za zaveru za delovanje kao nezakoniti agenti strane vlade), nekoliko dana nakon posete ruskog predsednika Medvedeva.
* [[30. 6.]] - Afera sa [[citostatici]]ma i podmićenim lekarima na beogradskom Onkološkom institutu - hapšenja u &quot;Operaciji Kraba&quot;.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Hrvatska [[Atlantic grupa]] kupuje slovenačku [[Droga Kolinska]], koja poseduje i srpske firme [[Soko Štark]], Grand prom (kafa) i Palanački kiseljak.
* [[2. 7.]] - Jedan poginuli u eksploziji za vreme srpskih protesta povodom otvaranja kancelarije vlade Kosova u Severnoj Mitrovici.
* [[5. 7.]] - U Mitrovici upucan i povređen Petar Miletić, srpski poslanik u kosovskoj skupštini ([[Samostalna liberalna stranka]]).
* [[6. 7.]] - Jedan [[Danska|danski]] diplomat je poginuo, a jedan teško povrijeđen na Goloj [[Jahorina|Jahorini]], kada su cross motorima sletjeli u provaliju.
* [[7. 7.]] - [[Hloverka Novak-Srzić]] v.d. direktorica programa [[HRT|Hrvatske televizije]].
* 7. 7. - Zbrka oko formiranja Bošnjačkog nacionalnog saveta u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] - ministar [[Svetozar Čiplić|Čiplić]] tvrdi da savet nije formiran, muftija [[Muamer Zukorlić]] tvrdi suprotno.
* [[7.7.|7]] - [[8. 7.]] - Eksperimentalni avion ''[[Solar Impulse]]'' leteo 26 sati isključivo na [[solarna energija|solarnu energiju]].
* [[8. 7.]] - Poseta pred. [[Boris Tadić|Tadića]] [[Crna Gora|Crnoj Gori]].
* 8. 7. - Rezolucija [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]]: &quot;bilo bi pozdravljeno&quot; da pet zemalja [[EU]] koje nisu priznale [[Kosovo]], to učine.
* [[9. 7.]] - Razmena špijuna i agenata u Beču - 4 zapadna za 10 ruskih (uhapšenih u junu).
* 9. 7. - ''Croatia Summit'' u [[Dubrovnik]]u - opet u koliziji učešće srpskih i kosovskih predstavnika.
* [[11. 7.]] - Španija je fudbalski prvak sveta - pobeđena Holandija 1:0 u produžetku. Urugvajac [[Diego Forlán]] osvojio Zlatnu loptu. U [[Kampala|Kampali]], [[Uganda]], u eksplozijama bombi ubijeno preko 60 gledalaca finala.
* 11. 7. - Petnaesta godišnjica [[Masakr u Srebrenici|Srebrenice]], ukop 775 žrtava, prisutni lideri iz regiona.
* 11. 7. - Srbija se plasirala u polufinale [[Davis Cup]]-a, pobedom nad Hrvatskom 4-1 u Splitu.
* [[14. 7.]] - Položen kamen temeljac za [[Kineski most (Beograd)|Most prijateljstva Srbije i Kine]] preko [[Dunav]]a ([[Zemun]] - [[Borča]]). Početak gradnje zakazan za sledeći april (biće kasnije).
* [[15. 7.]] - Hrvatska policija uhapsila preko 150 demonstranata zbog pokušaja da [[građanski neposluh|građanskim neposluhom]] zaustave građevinske radove i sječu stabal u [[Varšavska ulica (Zagreb)|Varšavskoj ulici]] u središtu Zagreba.
* 15. 7. - Naftna kompanija ''[[BP]] plc'' je uspela da zaustavi isticanje [[nafta|nafte]] iz oštećene bušotine u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], prvi put od 20. aprila.
* 15. 7. - U sud stigla krivična [[Miroslav Mišković|Miškovićeva]] prijava protiv [[Milka Forcan|Milke Forcan]] i njene sestre, u vezi sa vlasničkim odnosima u zajedničkim firmama (Forcanova napustila [[Delta holding]] krajem maja).
* [[18.7.|18]] - [[19. 7.]] - Poseta predsjednika [[Ivo Josipović|Josipovića]] Srbiji ([[Beograd]] i [[Subotica]]).
* [[18. 7.]] - U [[Niš]]u završeno super finale Svetske lige u [[vaterpolo|vaterpolu]]: Srbija 1, Crna Gora 2, Hrvatska 3.
* 18. 7. - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Hrvatskoj završeno [[nogomet|košarkaško]]no EP U20: Francuska 1, Hrvatska 4, Srbija 7.
* [[21. 7.]] - Biće delimično ponovljeno suđenje [[Ramuš Haradinaj|Haradinaju]] pred [[ICTY]] (uhapšen prethodnog dana), takođe i Baljaju te Brahimaju.
* 21. 7. - Pred. [[Barak Obama]] potpisao najradikalniju finansijsku reformu od 1930-tih (''Dodd-Frank Wall Street Reform and Consumer Protection Act'').
* [[22. 7.]] - Savetodavno mišljenje [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravda]] (10:4 u glasovima): proglašenjem nezavisnosti [[Kosovo|Kosova]] nije prekršeno međunarodno pravo.
* [[24. 7.]] - Kasno uveče, beogradski novinar [[Teofil Pančić]] pretučen u autobusu.
* [[25. 7.]] - [[Wikileaks]] objavljuje preko 90.000 dokumenata američke vlade i vojske vezanih uz rat u Afganistanu.
* [[27. 7.]] - Londonski sud odbio zahtev za izručenje [[Ejup Ganić|Ejupa Ganića]] Srbiji (hapšen [[1. 3.]]).
* 27. 7. - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] usvojen Zakon o obrazovanju i vaspitanju - [[crnogorski jezik]] se uvodi u škole.
* [[28. 7.]] - Srbija podnela Generalnoj skupštini [[UN]] tekst rezolucije o Kosovu.
* [[29. 7.]] - [[Dejan Šoškić]] preuzeo dužnost guvernera [[Narodna banka Srbije|NBS]] od [[Radovan Jelašić|Radovana Jelašića]] (dao ostavku 23. 3.).
* [[30. 7.]] - Srbija, Hrvatska i Slovenija u Beogradu potpisale Deklaraciju o osnivanju zajedničkog železničkog preduzeća.
* jul-avgust - Katastrofe: rekordne temperature i veliki požari u [[Rusija|Rusiji]], rekordni monsuni i poplave u [[Pakistan]]u.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:US Army helicopter flies over a flood-affected area of Pakistan.JPG|thumb|200px|Poplave u [[Pakistan]]u]]
[[Datoteka:Holotype of Zospeum tholussum - SubtBiol-011-045-g002.jpg|mini|180px|[[Zospeum tholussum]]]]
* srpanj/kolovoz - U [[Lukina jama|Lukinoj jami]] na Velebitu pronađena nova vrsta puža, [[Zospeum tholussum]] (opisana 2013.).
* [[1. 8.]] - Sport: [[Blanka Vlašić]] uzela evropsko zlato u Barceloni, srpski vaterpolisti osvojili Svetski kup u Oradei, Rumunija, Hrvati drugi.
* [[5. 8.]] - Napadnuta ekipa [[HTV]] na proslavi Dana pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]].
* [[10. 8.]] - U Minhenu završeno svetsko prvenstvo u [[streljaštvo|streljaštvu]] - 7 medalja za Srbiju, 1 zlatna ([[Zorana Arunović]]), 4 srebrne i 2 bronzane.
* 10. 8. - Odlukom Ustavnog suda Srbije ukinut &quot;kosovski dodatak&quot; zaposlenima na Kosovu.
* [[12. 8.]] - Ruski predsjednik [[Dmitrij Medvedev]] ukinuo je vanredno stanje zbog požara u tri od sedam [[Rusija|ruskih]] pokrajina koje su zahvaćene šumskim [[požar]]ima.
* [[13. 8.]] - Nove obilne kiše sručile su se na zapadu [[Kina|Kine]] gdje je 19 osoba izgubilo život u pokrajinama [[Gansu]] i [[Sečuan]], nedaleko od zone pogođene klizištima u kojima je gotovo 1.750 ljudi izgubilo život ili nestalo.
* [[14. 8.]] - Uhapšen je Wolfgang Kulterer, bivši direktor [[Hypo Group Alpe Adria]] koja se našla upletena u brojne afere na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]
* [[16. 8.]] - [[Ekonomija Narodne Republike Kine]] je postala druga po [[Bruto domaći proizvod|veličini]] na svetu, prestigavši ekonomiju [[Japan]]a.
* [[17. 8.]] - U rudniku [[lignit]]a Lubnica kod [[Zaječar]]a poginuo rudar.
* [[18. 8.]] - Kosovski premijer [[Hašim Tači]] zabranio posete srpskih zvaničnika.
* [[19. 8.]] - Poslednja američka borbena brigada se povukla iz [[Irak]]a.
* [[21. 8.]] - [[Australijski federalni izbori 2010|Izbori]] za [[Australija|australijski]] federalni Parlament završili bez da je i vladajuća [[Australijska laburistička partija|Laburistička partija]] i opozicijska desničarska [[Koalicija (Australija)|Koalicija]] uspjela osvojiti apsolutnu većinu.
* [[22. 8.]] - Uspostavljen kontakt sa 33 rudara u Copiapó-u ([[Čile]]), koji su zarobljeni na dubini od 700 metara od rušenja jame [[5. 8.]] - mislilo se da bi izvlačenje trajalo mesecima.
* [[23. 8.]] - [[KFOR]] predao čuvanje manastira [[Gračanica (manastir)|Gračanica]] Kosovskoj policijskoj službi.
* [[24. 8.]] - [[FK Partizan]] u Briselu pobedio [[FK Anderleht|Anderleht]] na penale i plasirao se u [[Liga šampiona|Ligu šampiona]], prvi put od 2003. Slavlje na ulicama (biće u grupi sa [[Arsenal F.C.|Arsenalom]], [[Šahtjor]]om i [[S.C. Braga|Bragom]]).
* 24. 8. - Savet Evrope kritikovao Francusku zbog proterivanja Roma s nelegalnim boravkom.
* [[25. 8.]] - [[Sretko Kalinić]] izručen Srbiji iz Hrvatske.
* [[26. 8.]] - Nemački ministar spoljnih poslova Gvido Vestervele u Beogradu: &quot;nezavisnost Kosova je stvarnost, mapa jugoistočne Evrope je iscrtana...&quot; (posetio i druge zemlje regiona).
* [[28. 8.]] - Puštena obnovljena pruga [[Mokra Gora (Užice)|Mokra Gora]]-[[Višegrad]].
* [[30. 8.]] - Zvanično počelo trgovanje akcijama [[Naftna industrija Srbije|NIS]]-a u Srbiji (4,8 miliona građana dobilo po pet akcija početne vrednosti 505 dinara, tj. €4,8).

=== Septembar/Rujan ===
* [[septembar]], početkom - Nestašice ulja i mleka u Srbiji.
* [[4. 9.]] - Demonstracije pristalica Islamske zajednice u Srbiji ([[Muamer Zukorlić|Zukorlić]]) u Novom Pazaru, kod placa na kome se gradi obdanište, u sukobu sa policijom nekoliko povređenih s obe strane.
* 4. 9. - Zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je [[Južno ostrvo]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], izazvavši štetu u gradu [[Christchurch]] (nema mrtvih).
* [[6. 9.]] - Propao je referendum u [[Moldavija|Moldaviji]], čime se nastavlja tamošnja [[Politička kriza u Moldaviji 2009.|18 mjesečna politička kriza]].
* [[7. 9.]] - Australijska premijerka [[Julia Gillard]] pridobijanjem nezavisnih zastupnika u Federalnom parlamentu osigurala još jedan mandat za [[Australijska laburistička partija|laburističku]] vladu.
* 9/[[10. 9.]] - Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o [[Kosovo|Kosovu]] (kompromisni predlog [[Srbija|Srbije]] i [[EU]]).
[[Datoteka:Crkva hrvatskih mučenika, Udbina (1).jpg|mini|250px|[[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]]]]
* [[11. 9.]] - Blagoslovljena [[Crkva hrvatskih mučenika na Udbini]].
* 11. 9. - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|30px]] Završeno [[Vaterpolsko EP 2010.|Evropsko prvenstvo u vaterpolu]] ([[Zagreb]]): [[Hrvatska]] prva, [[Srbija]] treća, [[Crna Gora]] peta.
* 11. 9. - Posle polufinalne košarkaške utakmice Turska - Srbija, neredi u Kosovskoj Mitrovici.
* [[12. 9.]] - Završeno [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetsko prvenstvo u košarci]] ([[Turska]]): [[SAD]] prve, [[Srbija]] četvrta, [[Hrvatska]] 14.
* 12. 9. - Na referendumu podržane izmene ustava Turske (smanjen uticaj vojske na politiku).
* [[14. 9.]] - [[Rafael Nadal]] je osvojio ovogodišnje [[Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država (tenis)|Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Država]], pobedom u finalu nad [[Novak Đoković|Novakom Đokovićem]] 3:1.
* septembar - Operacija Payback: grupa ''Anonymous'' počinju napade na antipiratske institucije.
* [[18. 9.]] - Izlivanje [[Sava|Save]] i poplave u Sloveniji i Hrvatskoj ([[Turopolje]]).
* [[19. 9.]] - Pobedom nad Češkom 3:2, srpska reprezentacija se prvi put plasirala u finale [[Davis Cup]]-a.
* 19. 9. - Na parlamentarnim izborima u [[Švedska|Švedskoj]] pobijedila vladajuća koalicija [[desni centar|desnog centra]], ali bez apsolutne većine; u švedski Parlament prvi put ušla antimigrantska stranka [[Švedski demokrati]].
* [[20. 9.]] - Srbijanska televizija &quot;Fox&quot; se rebrandirala u &quot;[[Prva srpska televizija]]&quot; (Prva).
* 20. 9. – Dvadeset radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko započelo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|štrajk glađu]].
* [[23. 9.]] - Dva hrvatska aviona [[MiG-21]] se srušila kod [[Slunj]]a, piloti se katapultirali.
* [[26. 9.]] - Rušenje baznih stanica &quot;Telekoma Srbija&quot; na Kosovu.
* 26. 9. - Iranska agencija javlja da je virus ([[računarski crv|crv]]) [[Stuxnet]] inficirao kompjutere osoblja prve [[iran]]ske nuklearne elektrane.
* [[27. 9.]] - Kosovski predsednik [[Fatmir Sejdiu]] dao ostavku jer je ocenjeno neustavnim to što je ostao na čelu svoje stranke.
* 27. 9. - Srbijanska televizija &quot;Košava&quot; se fuzionisala sa &quot;[[Happy TV]]&quot;.
* [[28. 9.]] - [[Dmitrij Medvedev]], predsjednik [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], razriješio je dužnosti dugogodišnjeg gradonačelnika [[Moskva|Moskve]], [[Juri Luškov|Jurija Luškova]].
* [[29. 9.]] – Počeo je [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.|opći štrajk radnica zagrebačke tekstilne tvornice Kamensko]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Mina San José - Luis Urzúa - Gobierno de Chile.jpg|thumb|200px|Izvlačenje čileanskih rudara]]
* [[1. 10.]] - Samostalni srpski tjednik &quot;Novosti&quot; sa naslovnicom &quot;Obadva, obadva su pala!&quot;, u vezi pada migova prethodnog meseca - kontroverza i pretnje.
* 1. 10. - U [[Holandija|Holandiji]] stupio na snagu zakon kojim se zabranjuje [[skvotiranje u Holandiji|skvotiranje]].
* [[3. 10.]] - [[Patrijarh srpski Irinej]] uveden u tron srpskih patrijarha u [[Pećka patrijaršija|Pećkoj patrijaršiji]].
* 3. 10. - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] Održani opći izbori u BiH; prema preliminarnim rezultatima u [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] izabrani [[Bakir Izetbegović]] ([[SDA]], umjesto Harisa Silajdžića), [[Nebojša Radmanović]] ([[SNSD]]-SP, zabilježen neobično veliki broj nevažećih listića) i [[Željko Komšić]] ([[SDP BiH]]). [[Milorad Dodik]] novi predsjednik RS. Državni Predstavnički dom: najviše mjesta za SDP BiH, SNSD i SDA.
* 3. 10. - Nemačka isplatila poslednju ratu reparacija za Prvi svetski rat.
* [[4. 10.]] - Vozovi/vlakovi: u sudaru vozova kod bugarskog [[Dragoman]]a ima povređenih bugarskih i srpskih državljana; od [[Paraćin]]a do [[Sežana|Sežane]] krenuo prvi voz srpsko-hrvatsko-slovenačkog transportnog preduzeća &quot;Kargo 10&quot;.
* 4. 10. - Ekološka katastrofa u zapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], milion kubnih metara &quot;crvenog mulja&quot; poplavilo sela, varoš [[Devecser]] i oko 40 kv. kilometara; [[7.10.]] otkriven i u [[Dunav]]u.
* [[6. 10.]] - Aplikacija za deljenje fotografija [[Instagram]] je objavljena na App Store-u. (na Androidu od 2012)
* [[10. 10.]] - [[Belgrade Pride|Parada ponosa u Beogradu]] održana uz veliko obezbeđenje, ostala u senci napada huligana na policiju. Više stotina povređenih (uglavnom policajaca) i uhapšenih. Zapaljeno sedište Demokratske stranke, kamenovana SPS i LDP, Radio Televizija Srbije, napadnut mamograf B92, razbijeni i opljačkani izlozi itd.
* 10. 10. - [[Datoteka:Volleyball pictogram.svg|25px]] U Italiji završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]]: Brazil prvi, Srbija treća.
* 10. 10. - Lokalni izbori u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Zoran Janković]] ostaje gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]].
* 10. 10. - Raspušteni [[Nizozemski Antili]]: [[Curaçao]] i [[Sint Maarten]] su sastavne zemlje ''Kraljevine'' Nizozemske (kao [[Aruba]] od ranije), [[Sint Eustatius]], [[Saba]] i [[Bonaire]] su posebne općine u sastavu ''uže'' [[Nizozemska|Nizozemske]].
* [[11. 10.]] - Beogradski Apelacioni sud oslobodio [[Ilija Jurišić|Iliju Jurišića]] (slučaj &quot;[[Tuzlanska kolona]]&quot;) koji je oduševljeno dočekan u [[Tuzla|Tuzli]]; određeno novo suđenje.
* [[12.10.|12]] - [[13. 10.]] - Američka državna sekretarka [[Hillary Clinton]] u poseti regionu.
* [[12. 10.]] - &quot;Zvezdini&quot; huligani pravili nerede u [[Đenova|Đenovi]], napali srpskog golmana Stojkovića, prekinuli utakmicu Italija - Srbija.
* [[13. 10.]] - Izvlačenje '''33 čileanska rudara''' posle 69 dana na dubini od oko 700 metara.
* [[15. 10.]] - Probijena istočna cev [[Bazni tunel Gotthard|Baznog tunela Gotthard]] ([[Švajcarska]]), sa 57 kilometara najdužeg na svetu.
* 15. 10. - Bivši hrvatski vicepremijer [[Damir Polančec]] osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvora zbog sklapanja štetnog ugovora.
* [[oktobar]] - Udeo [[Internet Explorer]]a prvi put od [[1998]]. pada ispod 50%, na drugom mestu je [[Mozilla Firefox]].
* [[20. 10.]] - [[UK|Britanska]] vlada objavila plan radikalnog sasecanja potrošnje.
* [[22. 10.]] - [[Ivo Sanader]] prisegnuo u [[Hrvatski sabor|Saboru]].
* 22. 10. - U Beogradu zaplenjeno 120&amp;nbsp;kg [[heroin]]a.
* 22. 10. - [[Francuska|Francuski]] Senat odobrio reformu penzionog sistema, uprkos velikim protestima i štrajkovima.
* 22. 10. - [[WikiLeaks]] objavljuje blizu 392.000 američkih dokumenata u vezi Iračkog rata. Najveće procurivanje u vojnoj historiji SAD.
* [[25. 10.]] - Savet ministara [[EU]] prosledio kandidaturu [[Srbija|Srbije]] [[Evropska komisija|Evropskoj komisiji]].
* 25. 10. - Zemljotres i cunami pored [[Sumatra|Sumatre]] (na istom rasedu kao onaj iz 2004.) - oko 700 mrtvih i nestalih. Istog dana počinju erupcije [[Merapi]]ja na [[Java|Javi]], u narednih mesec dana gine 353 ljudi.
* [[26. 10.]] - U [[Solin]]u ubijen veteran koji je zaposeo benzinsku pumpu i bacao bombe.
* [[31. 10.]] - Izabrana je [[Dilma Rousseff]], predsednica Brazila 2011-16.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Dilma Rouseff]], kandidatkinja Radničke stranke i bivša ljevičarska gerilka, izabrana za predsjednicu [[Brazil]]a.
* [[2. 11.]] - [[Skupština Kosova]] vladi premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thachija]] izglasala nepovjerenje, izbori zakazani za 12. prosinca.
* 2. 11. - Izbori u [[SAD]] su &quot;Republikanski talas&quot;: [[Republikanska stranka SAD|Republikanska stranka]] preuzela većinu u [[Predstavnički dom SAD|Predstavničkom domu Kongresa]], te smanjila većinu [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] u [[Senat SAD|Senatu]]. Po državama je dobila neto šest guvernera i preokrenula 20 legislatura - vrhunac uticaja konzervativnog [[Pokret Čajanke|Pokreta Čajanke]].
* [[3. 11.]] - [[Zemljotres u Srbiji 2010.|Zemljotres u Kraljevu]], jačina 5,4 [[rihterova skala|po Rihteru]], poginuo jedan bračni par, velika materijalna šteta.
* 3. 11. - Na [[zagreb]]ačkom Županijskom sudu izrečene dugogodišnje kazne zatvora izvršiocima [[Bombaški napad u Zagrebu 2008|atentata]] na [[Ivo Pukanić|Ivu Pukanića]].
* [[3. 11.|3]] - [[16. 11.]] - Sa svemirske sonde [[MESSENGER]] snimljen &quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; planeta Sunčevog sustava.
[[Datoteka:MESSENGER Solar System Family Portrait.jpg|mini|300px|&quot;[[Obiteljski portret (MESSENGER)|Obiteljski portret]]&quot; Sunčevog sustava]]
* [[4. 11.]] - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] u &quot;istorijskoj poseti&quot; [[Vukovar]]u. Sa hrvatskim kolegom [[Ivo Josipović|Josipovićem]] odao poštu na [[Ovčara|Ovčari]] i u [[Paulin Dvor|Paulinom Dvoru]].
* [[7. 11.]] - [[Opći izbori u Mjanmaru 2010.|Opći izbori u Mjanmaru]], peti od sedam koraka &quot;Puta u demokratiju&quot;, najavljenog 2003: opozicija sada nije učestvovala, ali će uzeti skoro sva mesta na dopunskim izborima 2012.
* [[8. 11.]] - Evropska unija odlučila da ukine vize (bela Šengenska lista) građanima [[BiH|Bosne i Hercegovine]] i [[Albanija|Albanije]].
* 8. 11. - [[Građevni kombinat Međimurje]] više ne postoji.
* [[11. 11.]] - [[Zabrana pušenja|Zabranjeno pušenje]] u zatvorenim javnim i radnim mestima u Srbiji.
* 11. 11. - Advokat [[Srđa M. Popović]], opunomoćenik majke i sestre [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]], podneo krivičnu prijavu za oružanu pobunu ([[JSO]], nov. [[2001]].) protiv 9 lica, među kojima je i tadašnji predsednik [[SRJ]] [[Vojislav Koštunica]]; oštra reakcija [[DSS]].
* [[12. 11.]] - Uveče, svetlosna lopta uz detonaciju preletela iznad južne Srbije, verovatno [[meteor]]-bolid.
* [[13. 11.]] - [[Burma]]: [[Aung San Suu Kyi]] puštena iz višegodišnjeg kućnog pritvora (15 od 21 godine od 1989).
* 13. 11. - Bivša &quot;[[Lokice|Lokica]]&quot; Ljiljana Mitić Biba ubila bivšeg muža i njegovu kćerku u Beogradu i bacila se s Brankovog mosta (umrla nekoliko dana kasnije).
* [[14. 11.]] - [[Sebastian Vettel]] šampion [[Formula 1|Formule 1]], najmlađi ikad.
* 14. 11. - U Japanu završeno svetsko prvenstvo u [[odbojka|odbojci]] za žene: Rusija 1, Srbija 8, Hrvatska deli 17. mesto.
* [[15. 11.]] - [[Milorad Dodik]] je stupio na dužnost [[Predsjednik Republike Srpske|predsednika]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
[[Datoteka:Wikileaks logo.svg|thumb|150px|[[WikiLeaks]] otkriva dokumenta]]
* 15. 11. - Komunalna policija izašla na beogradske ulice.
* [[16. 11.]] - Na granici između opština [[Bor (grad)|Bor]] i [[Majdanpek]] u [[Srbija|Srbiji]] otkriveno je ležište [[zlato|zlata]] na dubini od 17 metara.
* [[18. 11.]] - U [[CERN]]-u su prvi put u istoriji izdvojeni stabilni atomi [[antimaterija|antimaterije]].
* [[19. 11.]] - Umirovljeni vladika [[Artemije Radosavljević]] raščinjen nakon što je neodobreno držao liturgiju u manastiru Duboki potok na severu Kosova.
* [[20. 11.]] - Samit NATO u Lisabonu: ponovljena podrška članstvu Gruzije; podržan integritet Azerbejžana u Karabaškom konfliktu itd.
* [[21. 11.]] - IAAF izabrao [[Blanka Vlašić|Blanku Vlašić]] za Atletičarku godine.
* [[22. 11.]] - Najmanje 349 osoba je poginulo u stampedu u [[Pnom Pen]]u tokom obeležavanja praznika vode.
* 22. 11. - U Beogradu otvoren Muzej [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta]].
* [[23. 11.]] - U najžešćem sukobu od prekida [[Korejski rat|Korejskog rata]] poginula 2 vojnika i 2 civila, kada je [[Severna Koreja]] bombardovala [[Južna Koreja|južnokorejsko]] ostrvo [[Yeonpyeong]].
* [[24. 11.]] - Srbija dobila upitnik Evropske komisije.
* [[24.11.|24]] - [[25. 11.]] - Zvanična poseta predsednika Tadića Hrvatskoj (Zagreb, [[Krnjak]], [[Deringaj]], [[manastir Krupa]]).
* [[26. 11.]] - ''[[Srpski film]]'' [[Srđan Spasojević|Srđana Spasojevića]] je postao najcenzuriraniji film u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] tokom zadnjih 16 godina.
* [[28. 11.]] - [[Otkrivanje američkih diplomatskih depeša]] ili ''Cablegate'': [[WikiLeaks]] počinje objavljivanje poverljive prepiske američke diplomatske službe - 250.000 izveštaja, od čega 100.000 tajnih ili poverljivih.
* 28. 11. - Finalizovan ''bail-out'' paket EU i MMF-a za Irsku od oko 85 milijardi eura (Irska zatim donosi najstroži budžet u istoriji).

=== Decembar/Prosinac ===
* početkom - Velike poplave u regionu ([[Lim]], [[Drina]], [[Neretva]], [[Skadarsko jezero]]...); jaka zima u srednjoj i zapadnoj Evropi; požari u [[Izrael]]u (41 poginuli kod [[Haifa|Haife]]).
* [[2. 12.]] - Na sastanku [[FIFA]]-e u [[Rusija]] i [[Katar]] određeni za mjesto održavanja [[FIFA Svjetski kup 2018|Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018]]. odnosno [[FIFA Svjetski kup 2022|2022]]. godine.
* [[4. 12.]] - [[Obala Slonovače]]: obojica predsedničkih kandidata ([[Laurent Gbagbo]] i [[Alassane Ouattara]]) tvrde da su predsednici, zategnuta situacija.
* [[5. 12.]] - [[Datoteka:Tennis pictogram.svg|25px]] [[Teniska reprezentacija Srbije]] osvojila [[Davis Cup]], pobedom od 3:2 nad Francuskom u Beogradu.
* [[6. 12.]] - Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[MORH|ministar obrane]] [[Berislav Rončević]] nepravomoćno osuđen na četiri godine zatvora zbog malverzacija sa kupovinom kamiona za [[Hrvatska vojska|HV]].
* [[7. 12.]] - [[Julian Assange]], australijski aktivist i osnivač [[Wikileaks]]a, se predao policiji te je smješten u pritvor gdje će čekati eventualno izručenje [[Švedska|Švedskoj]] zbog optužbi za [[silovanje]]. Narednih dana hakerski napadi (''[[Operation Payback]]'') u znak podrške WikiLeaksu.
* [[9. 12.]] - Nezavisni [[Hrvatski sabor|saborski]] zastupnik i bivši hrvatski premijer [[Ivo Sanader]] napustio Hrvatsku nedugo nakon što je objavljeno kako [[DORH]] od Sabora traži ukidanje parlamentarnog imuniteta radi pokretanja kaznenog postupka (uhićen sutradan u Austriji).
* 9. 12. - Studentski neredi u [[London]]u, dok Parlament prihvata povećanje školarina; napadnuta i kola sa Princom od Velsa i njegovom suprugom.
* 9. 12. - [[Robert Prosinečki]] novi trener Crvene Zvezde.
* [[10. 12.]] - Ceremonija dodele Nobelove nagrade za mir bez zatvorenog [[Liu Xiaobo]]-a; Srbija poslala predstavnika u zadnjem trenutku.
* 10. 12. - [[Tomislav Merčep]] uhićen pod optužbom za ratne zločine.
* [[12. 12.]] - Izvanredni izbori za [[Skupština Kosova|Skupštinu Kosova]], najviše glasova osvojila [[Demokratska partija Kosova]] premijera [[Hashim Thaci|Hashima Thacija]]; zabeležene nepravilnosti zbog kojih su izbori u pet opština ponovljeni 9.1. sledeće godine.
* [[14. 12.]] - Navijači u Novom Zagrebu zapalili autobus grčkog PAOK-a.
* 14. 12. - [[Silvio Berlusconi]] preživeo glasanje o poverenju sa tri glasa razlike, neredi u Rimu.
* [[15. 12.]] - Skupština Srbije ukinula vojnu obavezu - uvodi se profesionalna [[Vojska Srbije|vojska]].
* 15. 12. - Građanima [[BiH]] više nisu potrebne šengenske vize.
* [[16. 12.]] - Komitet Saveta Evrope usvojio [[Dick Marty|Martijev]] izveštaj o Kosovu, u kojem je [[Hašim Tači]] označen kao glavni vođa grupe koja se bavila organizovanim kriminalom, uključujući trgovinu organima (Parlamentarna skupština će razmatrati izveštaj 25. januara 2011.).
* 16. 12. - Poslednja emisija ''[[Larry King Live]]'' na CNN, nakon 25 godina ([[Piers Morgan]] će imati emisiju 2011-14).
* [[17. 12.]] - [[Crna Gora]] dobila status kandidata za [[EU]], ima sedam uslova pre početka pristupnih pregovora.
* 17. 12. - U [[tunis]]kom gradu [[Sidi Bouzid]] se zapalio ulični prodavac [[Mohamed Bouazizi]] (umro 4. januara), što će inicirati proteste i [[Tuniska revolucija|revoluciju u toj zemlji]], prvi slučaj &quot;[[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]]&quot;.
* [[19. 12.]] - U Danskoj i Norveškoj završeno evropsko prvenstvo u [[rukomet]]u za žene: Norveška 1, Crna Gora 6, Hrvatska 9, Srbija 14.
* 19. 12. - [[Belorusija]]: neredi u [[Minsk]]u, nakon što je [[Aleksandar Lukašenko]] izabran četvrti put.
* [[20. 12.]] - Bračnom paru Nastić, Srbima u Kaliforniji, oduzeta deca zbog fotografija istih koja se kupaju u kadi (vraćena sledećeg februara).
* [[21. 12.]] - [[Crna Gora|Crnogorski]] premijer [[Milo Đukanović]] najavio kako podnosi ostavku, ali i da ostaje na čelu vladajuće [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|DPS]]; vladu napušta i [[Svetozar Marović]], novi mandatar je [[Igor Lukšić]].
* [[22. 12.]] - Oko 2,5 tone radioaktivnog materijala iz Vinče stiglo u Rusiju; tajna operacija počela [[19. 11.]], najveća ikada.
* [[27. 12.]] - Rekonstrukcija hrvatske vlade, zamjenjena četiri ministra, među kojima i ministar financija [[Ivan Šuker]].
* 27. 12. - Eksplozije i požar u vojnom delu fabrike &quot;Sloboda&quot;, [[Čačak]], nema povređenih.
* 30/[[31. 12.]] - Završen treći serijal &quot;[[Farma (Srbija)|Farme]]&quot; u Srbiji, pobednica &quot;Grandova&quot; zvezda [[Katarina Živković]] (ispred [[Marijan Rističević|Marijana Rističevića]] i [[Ekrem Jevrić|Ekrema Jevrića]]).

=== Kroz godinu ===
* 2010-11 - Okeansko-atmosferski fenomen [[La Niña]].
* Rimokatolička crkva se suočava sa posledicama pedofilskih afera.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2010.}}

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2010.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[11. 1.]] - [[Éric Rohmer]], francuski filmski režiser (* [[1920]])
* [[13. 1.]] - [[Neda Andrić]], hrvatska ekonomistica, riječka gradonačelnica (* [[1927.]])
* [[14. 1.]] - [[Ante Babaja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1927.]])
* [[22. 1.]] - [[Vlastimir Golubičić]] Vatika, golman BSK, član UO FK Partizan (* [[1919]])
* [[25. 1.]] - [[Ivan Prenđa]], zadarski nadbiskup (* [[1939.]])
* [[27. 1.]] - [[J.D. Salinger]], američki pisac (* [[1919]])

=== Februar/Veljača ===
* [[2. 2.]] - [[Svetozar Kurepa]], hrvatski matematičar (* [[1929]].)
* [[3. 2.]] - [[Jovan Bulj]], elegantni beogradski saobraćajac (* [[1939]])
* [[7. 2.]] - [[Mihailo Marković]], filozof (* [[1923]].)
* [[8. 2.]] - [[Eliza Dobrić]], hrvatska kazališna glumica (* [[1921]].)
* [[12. 2.]] - [[Petar Borota]], fudbalski golman (* [[1952]])
* 12. 2. - [[Nodar Kumaritašvili]], gruzijski sanjkaš, poginuo na [[ZOI 2010.|ZOI]] (*[[1988]].)
* [[18. 2.]] - [[Mladen Veža]], hrvatski akademski slikar (*[[1916]].)
* 18. 2. - [[Miro Mihovilović]] - vaterpolist i znanstvenik fizičke kulture. (*[[1915]])
* [[20. 2.]] - [[Ana Krasojević]], srpska glumica (* [[1922]].)
* 20. 2. - [[Alexander Haig]], američki general i političar (* [[1924]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Krstan Bijeljac]], sveštenik i humanitarac (*[[1916]])
* [[3. 3.]] - [[Momo Kapor]], srpski književnik (*[[1937]])
* [[5. 3.]] - [[Herta Has]], druga [[Tito]]va supruga (*[[1914]])
* [[7. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident (*[[1934]])
* [[12. 3.]] - [[Dušanka Kalanj]], spikerka [[RTS|TV Beograd]] (*[[1934]] )
* [[13. 3.]] - [[Ljubomir Kapor]], hrvatski glumac (*[[1932]])
* [[16. 3.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pevačica (*[[1977]])
* [[21. 3.]] - [[Sanja Marđetko Kurečić]], hrvatska novinarka i TV voditeljica (* [[1959]].)
* [[22. 3.]] - [[Stjepan Radić (pijanist)|Stjepan Radić]], hrvatski pijanist, političar ( *[[1928]])
* 22. 3. - [[Tomo Vrban]], hrvatski vizažist (* [[1977]].)
* [[24. 3.]] - [[Stevan Nikšić]], srpski novinar (*[[1946]])
* [[27. 3.]] - [[Vasilij Smislov]], šahovski velemajstor (* [[1921]])
* [[28. 3.]] - [[Aleksandar Srnec]], hrvatski slikar, dizajner i autor animiranih filmova (* [[1924]].)
* [[29. 3.]] - [[Izabela Šimunović]], hrvatska slikarica (* [[1970]].)
* [[29. 3.]] - [[Branimir Nikolić Branči]], aktivista [[Otpor (Srbija)|Otpora]] (* [[1957]])

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[John Forsythe]], američki glumac (*[[1918]])
* [[2. 4.]] - [[Mato Došen]], hrvatski glazbeni producent i aranžer (* [[1953]].)
* [[5. 4.]] - [[Sava Perović]], srpski urolog i akademik (*[[1937]])
* [[6. 4.]] - [[Aleksandar Mladenović]], srpski filolog, akademik (*[[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Malcolm McLaren]], britanski performer i menadžer (*[[1946]])
* [[10. 4.]] - [[Lech Kaczynski]], poljski predsednik, (*[[1949]])
* [[15. 4.]] - [[Branimir Donat]] (Tvrtko Zane), hrvatski književnik (*[[1934]])
* [[16. 4.]] - [[Rasim Delić]], general Armije Republike Bosne i Hercegovine (* [[1949]].)
* [[18. 4.]] - [[Nela Šukara]], srpska violinistkinja, pesnikinja i striptizeta (*[[1963]])
* [[20. 4.]] - [[Biljana Kovačević Vučo]], predsednica Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) (*[[1952]])
* [[21. 4.]] - [[Huan Antonio Samaran]], bivši predsednik [[Međunarodni olimpijski komitet|MOK]]-a (*[[1920]])
* 21. 4. - [[Božena Ruk-Fočić]], hrvatska operna soprano pjevačica (* [[1931]].)
* [[26. 4.]] - [[Ljiljana Petrović-Buttler]], pjevačica (* [[1939]].)
* 26. 4. - [[Žarko Susić]], hrvatski sportski novinar i atletski trener (* [[1915]].)

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Radoslav Zlatan Dorić]], pozorišni reditelj (* [[1940]])
* 3. 5. - [[Peter O'Donnell]], pisac ''Modesty Blaise'' (* [[1920]])
* [[4. 5.]] - [[Predrag Ivanović]], beogradski jazz muzičar, kompozitor i aranžer (* [[1930]])
* [[5. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]], predsednik Nigerije (*[[1951]])
* 5. 5. - [[Zvonimir Levačić – Ševa]], hrvatski zabavljač i komičar (* [[1943.]])
* [[6. 5.]] - [[Iva Bagić]], hrvatska TV voditeljica (* [[1984]].)
* [[7. 5.]] - [[Svetozar Stojanović]], filosof (* [[1931]])
* [[10. 5.]] - [[Davor Borčić]], hrvatski glumac (* [[1940.]])
* [[17. 5.]] - [[Lujo Margetić]], hrvatski povjesničar i akademik (* [[1920.]])
* 17. 5. - [[Zdravko Juričić - Vido]], hrvatski glazbenik i glazbeni menadžer (* [[1932.]])
* [[25. 5.]] - [[Dobrila Šokica]], srpska glumica (* [[1934]])
* 25. 5. - [[Erih Koš]], srpski književnik i prevodilac, akademik (* [[1913]])
* [[29. 5.]] - [[Dennis Hopper]], američki glumac i režiser (* [[1936]].)
* [[31. 5.]] - [[Jordan Ivanović]], sportski novinar (* [[1947]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Joško Martinović]], novinar HRT (*[[1963]])
* [[10. 6.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista i trener (*[[1934]])
* [[15. 6.]] - [[Bekim Fehmiu]], kosovski i jugoslavenski glumac (*[[1936]])
* [[18. 6.]] ? - [[Dimče Belovski]], jugoslovenski diplomat (* [[1923]].)
* 18. 6. - [[Bogdan Bogdanović]], srpski arhitekt (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Jose Saramago]], portugalski književnik i nobelovac (* [[1922]].)
* 18. 6. - [[Drago Ćupić]], lingvist, dugogodišnji direktor Instituta za srpski jezik SANU (*[[1932]])
* [[26. 6.]] - Antonio G. Lauer ([[Tomislav Gotovac]]), hrvatski performer (* [[1937]])
* 26. 6. - [[Žarko Komanin]], srpski književnik (* [[1935]])
* [[28. 6.]] - [[Robert Byrd]], američki političar (* [[1917]].)
* [[29. 6.]] - [[Nikša Matičević]], hrvatski klapski pjevač (* [[1954]].)

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Miodrag Đukić]], dramski pisac (* [[1938]])
* [[6. 7.]] - [[Pal Šandor]], političar, književnik... (* [[1954]])
* [[8. 7.]] - [[Bogomil Karlavaris]], slikar i profesor (* [[1924]])
* [[10. 7.]] - [[Božidar Orešković]], hrvatski glumac (* [[1942]])
* 10. 7. - [[Hrvoje Kelčec]], novinar (* [[1963]])
* [[15. 7.]] - [[Saša Marković Mikrob]], multimedijalni umetnik i novinar (* [[1959]])
* [[14. 7.]] - [[Ivan Jagodić]], glumac (* [[1936]])
* 14. 7. - [[Ante Grgantov]], hrvatski pjevač, član grupe &quot;Berekini&quot; (* [[1960]].)
* [[24. 7.]] - [[Mia Oremović]], glumica (* [[1918]])
* [[28. 7.]] - [[Zdravko Randić]], filmski režiser (* [[1925]])
* [[31. 7.]] - [[Feliks Pašić]], novinar, poz. kritičar, publicista (* [[1939]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Nuša Marović]], hrvatska manekenka (* [[1939]].)
* [[5. 8.]] - [[Slavica Maras-Mikulandra]], hrvatska glumica i pjesnikinja (* [[1933]].)
* [[8. 8.]] - [[Patricia Neal]], američka glumica (* [[1926]].)
* [[9. 8.]] - [[Dragica Martinis]], hrvatska sopranistica (* [[1922]].)
* [[12. 8.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener (* [[1946]].)
* [[14. 8.]] - [[Abbey Lincoln]], američka glumica i pjevačica (* [[1930]].)
* [[17. 8.]] - [[Francesco Cossiga]], italijanski političar (* [[1928]])
* [[22. 8.]] - [[Stjepan Bobek]], veliki fudbaler (* [[1923]])
* 22. 8. - [[Vladimir Devidé]], hrvatski matematičar (* [[1925]])
* [[23. 8.]] - [[Pierre Marie Gallois]], francuski general, geopolitolog (* [[1911]])
* [[26. 8.]] - [[Hrvoje Matković]], hrvatski povjesničar (* [[1923]].)
* [[28. 8.]] - [[Sinan Hasani]], bivši predsednik predsedništva SFRJ (* [[1922]])
* [[29. 8.]] - [[Marko Brešković]], hrvatski glazbenik, jedan od osnivača Dubrovačkih trubadura (* [[1942]].)

=== Septembar/Rujan ===
* [[3. 9.]] - [[Miroslav Bijelić]], srpski glumac (* [[1937]].)
* [[7. 9.]] - [[Amar Garibović]], srpski skijaš (* [[1991]])
* [[9. 9.]] - [[Marin Šuica]], hrvatski tenisač (* [[1995]])
* [[11. 9.]] - [[Rade Marković]], srpski glumac (* [[1921]])
* [[12. 9.]] - [[Claude Chabrol]], francuski režiser (* [[1930]])
* [[16. 9.]] - [[Vanča Kljaković]], hrvatski redatelj i dramski pisac (* [[1930]])
* [[20. 9.]] - [[Eugen Pusić]], hrvatski akademik (* [[1916]])
* [[22. 9.]] - [[Predrag Tasovac]], srpski glumac (* [[1922]])
* [[24. 9.]] - [[Genadij Janjajev]], sovjetski političar (* [[1937]])
* [[26. 9.]] - [[Marija Doričić Grozdanić]], hrvatska radijska voditeljica (* [[1928]])
* [[27. 9.]] - [[Gloria Stuart]], američka glumica (* [[1910]].)
* [[28. 9.]] - [[Dragutin Herenda]], hrvatski novinar i pjesnik (* [[1948]].)
* [[29. 9.]] - [[Vojislav Voki Kostić]], srpski kompozitor (* [[1931]])
* 29. 9. - [[Tony Curtis]], glumac (* [[1925]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - [[Dragan Sakan]], psiholog, osnivač advertajzing scene u ex-Yu (* [[1950]])
* [[4. 10.]] - [[Slavko Balog]], hrvatski humorist, glumac, sportski djelatnik, pedagog (* [[1929]].)
* [[7. 10.]] - [[Milka Planinc]], bivša predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (* [[1924]])
* [[12. 10.]] - [[Ratko Petrić]], hrvatski kipar (* [[1941]].)
* [[14. 10.]] - [[Benoît Mandelbrot]], matematičar (* [[1924]])
* [[18. 10.]] - [[Josip Vončina]], hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik (* [[1932]])
* 18. 10. - [[Nebojša Veljović]], bosanski glumac (* [[1952]].)
* [[19. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac (* [[1927]])
* [[20. 10.]] - [[Aleksandar Goldštajn]], pravnik i hrvatski akademik (* [[1912]])
* [[23. 10.]] - [[Goran Vežić]], novinar (* [[1953]])
* [[25. 10.]] - [[Vesna Parun]], hrvatska pjesnikinja (* [[1922]].)
* 25. 10. - [[Aleksandar Flaker]], hrvatski slavist i književni kritičar (* [[1924]].)
* [[26. 10.]] - [[Oktopod Paul]], hobotnica-&quot;prorok&quot; (* [[2008]])
* [[27. 10.]] - [[Néstor Kirchner]], bivši predsednik Argentine (* [[1950]])
* [[28. 10.]] - [[Julije Njikoš]], hrvatski skladatelj, melograf i glazbeni organizator (* [[1924]].)
* [[29. 10.]] - [[Vojislav Korać]], istoričar arhitekture, srpski akademik (* [[1924]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Viktor Černomirdin]], ruski političar (* [[1938]])
* [[4. 11.]] - [[Zlatan Vauda]], kompozitor i pedagog (* [[1923]])
* [[5. 11.]] - [[Slobodan Golubović Leman]], istaknuti filmski radnik (*[[1944]])
* [[7. 11.]] - [[Ilija Obradović]], doktor elektrotehnike, srpski akademik (* [[1911]])
* [[10. 11.]] - [[Dino De Laurentiis]], filmski producent (* [[1919]])
* [[13. 11.]] - [[Miloš Petrović]], kompozitor i pijanista, prof. na FMU u Bg. (* [[1952]])
* [[19. 11.]] - [[Ladislav Demeterffy]], hrvatski glazbenik (* [[1932]])
* [[26. 11.]] - [[Božidar Knežević]], slikar (* [[1934]])
* [[27. 11.]] - Miodrag [[Dado Đurić]], slikar (* [[1933]])
* [[28. 11.]] - [[Leslie Nielsen]], kanadsko-američki glumac (* [[1926]])
* 28. 11. - [[Ivan Balent Tratinčica]], hrvatski glazbenik i DJ (* [[1947]])
* [[29. 11.]] - [[Boško Ivkov]], srpski književnik (* [[1942]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[11. 12.]]. - [[Krsto Cviić]], hrvatski novinar (r. [[1930]].)
* 11. 12. - [[Marina Nemet]], hrvatska glumica (* [[1960]])
* [[12. 12.]] - [[Bogumil Hrabak]], srpski istoričar i akademik (* [[1927]])
* [[13. 12.]] - [[Richard Holbrooke]], američki diplomat (* [[1941]].)
* [[14. 12.]] - [[Branislav Kovačević]] Cole, bivši srpski političar (* [[1953]])
* [[15. 12.]] - [[Blake Edwards]], američki režiser (* [[1922]].)
* [[17. 12.]] - [[Mira Sanjina]], srpska primabalerina i koregraf (* [[1924]])
* [[19. 12.]] - [[Ivo Padovan]], hrvatski akademik i liječnik (* [[1922]])
* [[24. 12.]] - [[Ljubomir Ćipranić]], srpski glumac (* [[1936]])
* [[25. 12.]] - [[Kosta Krainčanić]], bivši novinar RTS (* [[1937]])
* [[29. 12.]] - [[Vladan Batić]], srpski političar (DHSS) (* [[1949]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Andre Geim]] i [[Konstantin Novoselov]] (revolucionarni eksperimenti u vezi [[grafen]]a)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Richard F. Heck]], [[Ei-ichi Negishi]] i [[Akira Suzuki]] (reakcije unakrsnog [[reakcija kuplovanja|kuplovanja]] katalizovane [[paladijum]]om)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Robert G. Edwards]] (razvoj [[In vitro oplodnja|in vitro oplodnje]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Mario Vargas Llosa]] (kartografija struktura moći, oštre slike otpora, pobune i poraza pojedinca)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Liu Xiaobo]] (duga i nenasilna borba za osnovna ljudska prava u Kini)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Peter A. Diamond]], [[Dale T. Mortensen]] i [[Christopher A. Pissarides]] (analiza tržišta sa ''search frictions'' [smetnje u trgovini ili zaposlenju])

== Reference ==
{{reference}}

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Vanjske veze ==

{{commonscat|2010}}

[[Kategorija:2010.]]</text>
      <sha1>t7o3eia0obpcrosc8u5gl6768rootud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stevan Moljević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>70596</id>
    <revision>
      <id>42715083</id>
      <parentid>42484140</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4551" sha1="oj1jwgjgdde45ze9anp0f81f6f3unvu" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Stevan Moljević
| slika           = Stevan Moljevic46.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Stevan Moljević na suđenju u Beogradu.
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date|1888|1|6|df=y}}
| mjesto_rođenja  = 
| datum_smrti     = {{Death date and age|1959|11|15|1888|1|6|df=y}}
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Stevan Moljević''' ([[Rudo (BiH)|Rudo]], [[Bosna i Hercegovina]], [[6. 1.|6. januar]] [[1888]]. — [[15. 11.|15. novembar]] [[1959]], [[Beograd]]) je bio [[Srbi|srpski]] [[pravnik]], [[četnici|četnički]] ideolog i savetnik [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] tokom Drugog svetskog rata. 

U svom spisu [[Homogena Srbija|''Homogena Srbija'']] zagovarao je stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i njeno [[etničko čišćenje]] od drugih naroda.

== Biografija ==
Stevan Moljević je rođen od oca Srbina i majke Jevrejke Jovana i Mirijam (Koen) 6. januara 1888. godine u Rudom, u Austrougarskoj. U gradu je završio osnovnu školu, a gimnaziju u [[Zagreb]]u, a potom i pravni fakultet, i doktorat. 

Još kao gimnazijalac pristupio je omladinskom srpskom pokretu koji se borio protiv [[Austro-Ugarska|Austrijske Monarhije]] i protiv [[Aneksija BiH|Aneksije BiH]]. U [[Banja Luka|Banjoj Luci]] je organizovao društvo „Soko“ i udruženje „Pobratimstvo“.

Kao srpskog intelektualca u BiH, [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vlasti ga na [[Banja Luka|Banjalučkom]] procesu [[1916]]. za veleizdaju osuđuju na zatvorsku kaznu koju je odrobijao sve do sloma Carevine.

Godine 1918. bio je inicijator ujedinjenja Bosne i Hercegovine u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Po stvaranju [[Srpski kulturni klub|Srpskog kulturnog kluba]] u [[Beograd]]u, postao je predsednik banjalučkog odbora kluba i na tom položaju ostao sve do početka novog rata.

=== Drugi svetski rat ===

Ubrzo po izbijanju [[ustanak u NDH|ustanka u NDH]], u cilju gušenja partizanskog ustanka i organizovanja [[Četnički pučevi u Bosni|četničkih pučeva]] uspostavlja veze sa [[Gestapo]]m u Banja Luci.&lt;ref name=&quot;Nađ&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/219.htm Kosta Nađ: 1942. (poglavlje Kriza)]&lt;/ref&gt; U [[jun]]u [[1941]]. napisao je projekat „[[Velika Srbija]]“, a u [[august|avgustu]] 1941. izabran je za člana [[Centralni nacionalni komitet|Centralnog nacionalnog komiteta]]. U [[Srbija|Srbiju]] dolazi u [[april]]u [[1942]], a sa [[Dragoljub Mihailović|Dražom Mihailovićem]] se prvi put sastaje na [[Zlatar]]u [[maj]]a 1942. U oktobru 1942. odlazi u Vrhovnu Komandu [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] (JVuO) u Crnoj Gori i sa Mihailovićem se ponovo vraća u Srbiju u leto [[1943]].

Bio je urednik lista „[[Ravna Gora (časopis)|Ravna Gora]]“ i jedan od inicijatora [[Svetosavski kongres|Svetosavskog kongresa]] u [[Ba]], kada je bio jedan od tvoraca rezolucije. Nakon kongresa izbran je u odbor trojice i predsednika Izvršnog odbora CNK Kraljevine Jugoslavije. Na tom položaju bio je savetnik Mihailovića sve do napuštanja [[Srbija|Srbije]] i odlaska u Bosnu. U [[mart]]u [[1945]]. podneo je ostavku.

U okolini [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] su ga zarobile snage [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]]. Na suđenju Draži Mihailoviću u Beogradu [[1946]]. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.

Umro je na robiji u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] [[15. 11.|15. novembra]] [[1959]].

== Ideologija ==

Stevan Moljević se smatra jednim od začetnika ideje o „etničkom čišćenju“:

{{citiranje|Preseljavanje i izmena žiteljstva, naročito Hrvata sa srpskog i Srba sa hrvatskog područja, jedini je put da se izvrši razgraničenje i stvore bolji odnosi između njih, a time otkloni mogućnost da se ponove strašni zločini koji su se dešavali i u prošlom ratu, a naročito u ovom sadanjem, na svemu području na kome su Srbi i Hrvati bili izmešani, i gde su Hrvati i Muslimani s planom išli za istrebljenje Srba.&lt;ref&gt;Homogena Srbija, Stevan Moljević, 1941.&lt;/ref&gt;}}

{{Lifetime|1888|1959|Moljević, Stevan}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Srpski političari]]
[[Kategorija:Advokati]]
[[Kategorija:Srpski iredentizam]]
[[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Srpski Jevreji]]
&lt;references /&gt;
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>oj1jwgjgdde45ze9anp0f81f6f3unvu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Direktni sistem transliteracije bugarskog pisma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73708</id>
    <revision>
      <id>42714991</id>
      <parentid>42655476</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:41:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11363" sha1="5q51eplocpy7uq3t6tt9fjm9byvr6lv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Signposts in Sofia.JPG|thumb|right|Nedoslednost transliteracije na ulicama [[Sofija|Sofije]] - kvart Lozenec se transliteriše prema naučnom sistemu (ц-c), dok se ime irskog novinara Džejmsa Baučera (James Bourchier) apsurdno re-transliteriše sa bugarskog po zvaničnom sistemu u Bugarskoj kao Dzheyms Baucher]]

'''Direktni sistem transliteracije [[Bugarski jezik|bugarske ćirilice]]''' ([[Engleski jezik|engelski]], ''Streamlined System''; [[Bugarski jezik|bugarski]], ''Обтекаема система'') stvorio je [[Ljubomir Ivanov]] s Matematičkog instituta [[Bugarska akademija nauka|Bugarske akademije nauka]] [[1995]] godine.&lt;ref name=&quot;Antarctica&quot;&gt;L.L. Ivanov, [[wikisource:Toponymic Guidelines for Antarctica|Toponymic Guidelines for Antarctica]], Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Andreev A., I. Derzhanski eds. [http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf ''Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606072133/http://www.math.bas.bg/report/IMI%20Jubilee%20Book.pdf |date=2011-06-06 }} Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. (Bilingual publication in Bulgarian and English) {{ISBN|978-954-8986-27-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.lac-bac.gc.ca/obj/040006/f2/040006-14-f.pdf Inventaire des outils de romanisation.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160216235258/http://www.lac-bac.gc.ca/obj/040006/f2/040006-14-f.pdf |date=2016-02-16 }} Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.&lt;/ref&gt; Ovaj sistem se koristi za lična imena i geografske nazive od 2000&lt;ref&gt;[[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Pravila izdavanja Bugarske lične karte i pasoša]], Državne novine broj 14, 2000.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;L.L. Ivanov, [https://web.archive.org/web/20121019221152/http://members.multimania.co.uk/rre/Romanization.html On the Romanization of Bulgarian and English], Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; ''Errata, id.'', XXIX, 2004, 1, p. 157.&lt;/ref&gt; i 2006,&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090902035608/http://unstats.un.org/unsd/geoinfo/9th-UNCSGN-Docs/E-CONF-98-CRP-71.pdf United Nations Document E/CONF.98/CRP.71.] 17 August 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;G. Selvelli. [http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624122917/http://www.fupress.net/index.php/ss/article/download/17975/16784 |date=2016-06-24 }} ''Studi Slavistici'' XII (2015). pp. 159–180.&lt;/ref&gt; a u [[2009]]. postao je osnova posebnog bugarskog [[wikisource:bg:Закон за транслитерацията|Zakona o transliteraciji]]:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&amp;idFileAtt=79168&amp;allowCache=true |title=Državne novine broj 19, 13 mart 2009. |access-date=2010-02-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090506214253/http://dv.parliament.bg/DVWeb/fileUploadShowing.jsp?&amp;idFileAtt=79168&amp;allowCache=true |archive-date=2009-05-06 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{| align=center cellpadding=6 cellspacing=0 style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
|'''А'''&lt;br /&gt;A||'''Б'''&lt;br /&gt;B||'''В'''&lt;br /&gt;V||'''Г'''&lt;br /&gt;G||'''Д'''&lt;br /&gt;D||'''Е'''&lt;br /&gt;E||'''Ж'''&lt;br /&gt;ZH||'''З'''&lt;br /&gt;Z||'''И'''&lt;br /&gt;I||'''Й'''&lt;br /&gt;Y
|-
|'''К'''&lt;br /&gt;K||'''Л'''&lt;br /&gt;L||'''М'''&lt;br /&gt;M||'''Н'''&lt;br /&gt;N||'''О'''&lt;br /&gt;O||'''П'''&lt;br /&gt;P||'''Р'''&lt;br /&gt;R||'''С'''&lt;br /&gt;S||'''Т'''&lt;br /&gt;T||'''У'''&lt;br /&gt;U
|-
|'''Ф'''&lt;br /&gt;F||'''Х'''&lt;br /&gt;H||'''Ц'''&lt;br /&gt;TS||'''Ч'''&lt;br /&gt;CH||'''Ш'''&lt;br /&gt;SH||'''Щ'''&lt;br /&gt;SHT||'''Ъ'''&lt;br /&gt;A||'''Ь'''&lt;br /&gt;Y||'''Ю'''&lt;br /&gt;YU||'''Я'''&lt;br /&gt;YA
|}

Izuzetaci:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, ''James Bourchier'', ''Émile de Laveleye'' i ''Wellington'', a nikako ''Dzheyms Baucher'', ''Emil dyo Lavele'' ili ''Uelingtan'');&lt;ref name=&quot;Antarctica&quot;/&gt;

2. U 2006. godinu je zvanično prihvaćeno da se '''ИЯ''' nakraj rječi preslovljava kao ''IA'' umesto ''IYA''.&lt;ref name=&quot;DV83-2006&quot;&gt;[[wikisource:bg:Правилник за издаване на българските документи за самоличност|Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност]]. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.&lt;/ref&gt;

Direktni sistem je sličan sistemu BGN/PCGN od [[1952]]. godine za romanizaciju [[Bugarski jezik|bugarskog jezika]] koji je bio zvaničan u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u kao i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Unatoč tome, drugi sistem transliteriše [[Ćirilica|ćirilična slova]] '''Х''', '''Ь''' i '''Ъ''' kao ''KH'', ''’'' (izostavnik) i ''Ŭ'', dok prvi sistem koristi ''H'', ''Y'' i ''A'' u tu svrhu.&lt;ref&gt;USBGN, [https://web.archive.org/web/20110515101904/http://gort.ucsd.edu/edocs/fed/USBGN_romanization.pdf ''Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions''], 1994, pp.15-16.&lt;/ref&gt; Direktni sistem usvojen je od strane [[UN]]-a 2012&lt;ref&gt;[http://www.eki.ee/wgrs/rom1_bg.htm Bulgarian.] Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.&lt;/ref&gt; i, za službenu upotrebu u [[SAD]]-u i [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], od BGN-a i PCGN-a 2013.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160210101058/http://geonames.nga.mil/gns/html/Romanization/Romanization_Bulgarian.pdf Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System.] National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.&lt;/ref&gt; Ivanov predlaže da se njegov pristup transliteraciji iskoristi i za druga ćirilična pisma, posebno rusko.&lt;ref&gt;Ivanov, L. [https://web.archive.org/web/20170928102542/https://www.researchgate.net/publication/318402098_Streamlined_Romanization_of_Russian_Cyrillic Streamlined Romanization of Russian Cyrillic.] ''Contrastive Linguistics''. XLII (2017) No. 2. pp. 66-73. ISSN 0204-8701&lt;/ref&gt;

Sličan “direktan” sistem transliteracije je predložen isto tako za [[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]] i [[Slovenski jezik|slovenski]] jezik.&lt;ref&gt;L.L. Ivanov, [https://web.archive.org/web/20120314015448/http://members.multimania.co.uk/rre/BCMSS.html Re-Romanization of Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian and Slovene: The 2010 Streamlined System]&lt;/ref&gt; Orijentacija na [[Engleski jezik|englesku]] preslovljavanju dešava se već kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su [[Ruski jezik|ruski]]&lt;ref&gt;[http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&amp;PSC=1&amp;PT=3&amp;Page=5 Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110822202116/http://mvd.consultant.ru/doc.asp?ID=51135&amp;PSC=1&amp;PT=3&amp;Page=5 |date=2011-08-22 }}.&lt;/ref&gt; i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]],&lt;ref&gt;[http://www.brama.com/art/transliterationu.html Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090421055353/http://www.brama.com/art/transliterationu.html |date=2009-04-21 }}. Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Постанова N 55 Кабінету Міністрів України [http://zakon1.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=55-2010-%EF &quot;Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею&quot;] від 27 січня 2010 р.&lt;/ref&gt; pa, donekle, takođe i [[makedonski jezik]].&lt;ref&gt;S. Георгиевски. [http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E Како да се латинизира кирилицата.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003174933/http://www.globusmagazin.com.mk/?ItemID=E05814E53750B04B8D30FF5C8EB91A2E |date=2011-10-03 }} Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.omniglot.com/writing/macedonian.htm Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.]&lt;/ref&gt;

== Ilustracija ==
:Primjer (Član 1. [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]]):
{| cellpadding=0 cellspacing=0
|- style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| Всички хора се раждат свободни и равни&lt;br /&gt;
по достойнство и права.  Те са надарени&lt;br /&gt;
с разум и съвест и следва да се отнасят&lt;br /&gt;
помежду си в дух на братство.
| width=15 |
| Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni&lt;br /&gt;
po dostoynstvo i prava.  Te sa nadareni&lt;br /&gt;
s razum i savest i sledva da se otnasyat&lt;br /&gt;
pomezhdu si v duh na bratstvo.
|}

== Reverzibilna varijanta ==
Sistem nije reverzibilan, jer su '''А''', '''Ж''', '''Й''', '''Ц''', '''Ш''', '''Щ''', '''Ю''', '''Я''' transliterovani na isti način kao i odnosno '''Ъ''', '''ЗХ''', '''Ь''', '''ТС''', '''СХ''','''ШТ''', '''ЙУ''' и '''ЙА'''. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu direktnog sistema predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova '''Ъ''', '''Ь''', '''ЗХ''', '''ЙА''', '''ЙУ''', '''СХ''', '''ТС''', '''ТШ''', '''ТЩ''', '''ШТ''', '''ШЦ''' preslovljavati su odnosno kao ''`A'', ''`Y'', ''Z|H'', ''Y|A'', ''Y|U'', ''S|H'', ''T|S'', ''T|SH'', ''T|SHT'', ''SH|T'', ''SH|TS''.&lt;ref&gt;L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. [http://www.fmi.uni-sofia.bg/fmi/logic/skordev/B1-Ivanov-Skordev-Dobrev.pdf The New National Standard for the Romanization of Bulgarian.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160120104213/http://www.fmi.uni-sofia.bg/fmi/logic/skordev/B1-Ivanov-Skordev-Dobrev.pdf |date=2016-01-20 }} ''Mathematica Balkanica''. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
Ovaj sistem je odbio [[Dijakritički znak|dijakritičke znake]], koji su se koristili u naučnoj sistemi [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i može izazvati nesporazume, ukoliko na primer izhod (izlaz) se transliteruje kao izhod, a zh može označavati i zvuk ž. Takođe može reč shodstvo (transliterovano shodstvo, sličnost) izgovoriti se sa zvukom š umesto sh. Zvuk ъ, koji je poseban u bugarskom jeziku (i mora translitirovati se kao ǎ prema naučnom sistemu) u poređenju sa drugim slovenskim jezicima, se gubi u ovom sistemu, pošto se transliteruje kao a. Ovaj sistem nije jednoznačan kao naučni sistem [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i bez obzira na njegovo korišćenje u bugarskoj vladi, nije nametnut u državama čiji jezik nije engleski.

== Povezano ==
* [[Ćirilica]]
* [[Latinica]]
* [[Bugarski jezik]]

== Izvori ==
{{reference}}

[[Kategorija:Pisma]]</text>
      <sha1>5q51eplocpy7uq3t6tt9fjm9byvr6lv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džuba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>95165</id>
    <revision>
      <id>42715054</id>
      <parentid>42409978</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8578" sha1="l6seub9ufmxiq9ebdoqklhwqmp2denw" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Džuba
| ime_genitiv =Džube
| izvorno_ime =جوبا 
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =

| slika_panorama =Juba Sudan aerial view.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike     =

| slika_zastava                =
| slika_zastava_veličina       =
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =
| veličina_karte  =
| opis_karte      =
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Južni Sudan

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =04
| širina-minute    =51
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =31
| dužina-minute    =36
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info = {{flag|Južni Sudan}}
| lokacija1_ime  = Savezna država
| lokacija1_info = Jubek
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po       =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| visina            =453
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2008.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =250.000
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          = 
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona     =
| utc_pomak          =+3
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =

| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Džuba''' ([[Engleski jezik|engleski]]: Juba) je glavni grad najmlađe [[Afrika|afričke]] države [[Južni Sudan|Južnog Sudana]], smešten u najmanjoj od deset južnosudanskih država Centralnoj Ekvatoriji. Grad je udaljen 1200 kilometara od [[Kartum]]a, glavnoga grada [[Sudan]]a od kojega se Južni Sudan odvojio 2011. godine. Leži na zapadnim obalama [[Bijeli Nil|Bijelog Nila (Bar al Jabal)]], ima oko 250.000 stanovnika (po procjeni) i trgovačko je, kulturno i političko središte zemlje.

== Historija ==
Pored današnje Džube, postojala je misija u [[19. vijek]]u - Gondokor. To je bio najužniji [[otomansko Carstvo|turski]] [[garnizon]] na području oba Sudana, oko kojeg se razvilo trgovište i naselje istraživača i misonara koji su od tamo išli u istraživanje dubokih prašuma ''Mračne Afrike''.

Prve solidne kuće u Džubi na zapadnoj obali Bijelog Nila, izgradili su 
[[1922]], malobrojni [[Grci|grčki]] trgovci, kojih je inače bilo dosta po čitavom [[otomansko Carstvo|otomanskom]] Sudanu. Grci su imali odlične odnose s lokalnim plemenom Bari, i razvili živu trgovačku aktivnost sa njima, sve do ranih [[1940te|1940-ih]] oni su bili praktički jedini nosioci poslovnih aktivnosti.

Od [[1899]]. do [[1956]]., Džuba je bila u sastavu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] kolonije Sudan, kojom su formalno zajednički upravljali egipatski paša i britanska vlada. Britanski i ostali [[Evropa|evropski]] misionari radili su na [[Evangelizacija|evangelizaciji]] sudanskog juga, i zemalja južno od Sudana ( [[Uganda]], [[Kenija]], [[Burundi]]) - koji su za razliku od [[islam]]skog sjevera bili još većinom paganski. Britanci su upravljali Sudanom, - kao sa dvije različite zemlje, [[Južni Sudan]] su čak više vezali uz Ugandu. Zbog tog su [[1947]] organizirali konferenciju u Džubi, sa sudanskim plemenskim i vjerskim liderima - koja je trebala poraditi na čvršćem ujedinjenju Sudana ([[hrišćanstvo|kršćanskog]] i [[Animizam|animističkog]] Juga i [[islam]]skog Sjevera).
[[Datoteka:Sudan Juba bridge.jpg|thumb|left|240px|Juba bridge.]]
Konferencija baš nije uspjela jer se [[1955]]. pobunio [[garnizon]] u obližnjem južnom gradu [[Torit]]u, što je izazvalo [[Prvi sudanski građanski rat]], koji je trajao do kraja [[1972]]. Za vrijeme [[Drugi sudanski građanski rat|Drugog sudanskog građanskog rata]] (1983 - 2005.), Džuba se našla u središtu mnogih bitaka.

Od prekida sukoba [[2005]]. Džuba je postala privremeno sjedište polu-autonomne vlade Južnog Sudana, da bi nakon proglašenja neovisnosti juga 2011. postala glavni grad nove države. Od kad su prestali oružani sukobi, [[Ujedinjeni narodi]] povećali su svoju prisutnost u Džubi, prije tog su brojne humanitarne operacije po Južnom Sudanu vodili iz Kenije. Pored međunarodnog [[aerodrom]]a u Džubi ([[IATA]] kod: JUB, [[ICAO]] kod: HSSJ) Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu ima veliku bazu.

== Promet ==
Džuba je najužnija riječna luka na Bijelom Nilu, prije građanskih ratova ta luka bila je prometno čvorište preko kojeg su cestama bili povezani [[Kenija]], [[Uganda]] i [[Demokratska Republika Kongo]]. Zbog dugotrajnih ratova, to danas više nije, jer su mnoge ceste - uništene ili minirane. Radove na razminiranju i popravku puteva pomaže međunarodna zajednica.

Aerodrom Džuba je vrlo prometan, osobito nakon dolaska Ujedinjenih naroda, iz njega postoje 3 leta dnevno za [[Nairobi]], i po jedan let dnevo za Kartum i [[Entebbe|Entebe]], a jednom tjedno za [[Adis Abeba|Adis Abebu]].

Vlada Ugande i Privremena južno sudanska vlada, dogovorile su izgradnju željezničke pruge od Ugande do Džube u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Gulu - Juba Railway In The Offing |url=http://www.pachodo.org/20080908783/Pachodo.org-English-Articles/gulu-nimule-juba-wau-railway-line-in-offing.html |access-date=2010-11-15 |archivedate=2011-10-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111007041738/http://www.pachodo.org/20080908783/Pachodo.org-English-Articles/gulu-nimule-juba-wau-railway-line-in-offing.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
Vlada iz Kartuma provela je prije odvajanja juga službeni popis stanovništva u aprilu/maju 2008. (5 popis stanovnika Sudana), ali je rezultat tog popisa Privremena vlada Južnog Sudana odbacila kao neobjektivan,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Isaac Vuni: South Sudan parliament throw outs census results, Sudan Tribune (pristupljeno 15. 11. 2010.) |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article31746 |access-date=2010-11-15 |archive-date=2014-07-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140712230242/http://www.sudantribune.com/spip.php?article31746 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; pritom je vjerojatno mislila na procjenu napravljenu 2006. godine, temeljenu na analizama aviosnimaka. Tad je procjeno da bi Džuba mogla imati oko 250.000 stanovnika. Džuba je jedan od najbrže rastućih gradova na svijetu i razvija se jako brzo zbog istraživanja nafte i kineskih ulaganja vezanih uz tu aktivnost.

Rast stanovništva Džube:
{|class=&quot;wikitable&quot;
! Godina!! Stanovništvo
|-	
| 1973 (popis) || align=&quot;right&quot; | 56,737
|-
| 1983 (popis) || align=&quot;right&quot; | 83,787
|-
| 1993 (popis) || align=&quot;right&quot; | 114,980
|-
| 2005 (procjena) || align=&quot;right&quot; | 163,442
|-
| 2008 (procjena) || align=&quot;right&quot; | 250,000&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&amp;eType=site |title=Estimated Population In 2006 |access-date=2010-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717105330/http://www.tripwiser.com/trip_destination-Juba_Sudan?itiNodeId=8a8c80fe18ab78760118ac5f68cd2290&amp;eType=site |archive-date=2011-07-17 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Juba}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4461663.stm J. Fisher: Southern Sudan's Front-line Town, ''BBC News'', 20. april 2005.] {{en icon}}
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_pictures/6228705.stm K. Holt: In pictures: Juba's Street Struggle, ''BBC News'', 4. januar 2007.] {{en icon}}

{{Glavni gradovi afričkih država}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Južnom Sudanu]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]</text>
      <sha1>l6seub9ufmxiq9ebdoqklhwqmp2denw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jovan Despotović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100103</id>
    <revision>
      <id>42715043</id>
      <parentid>42714357</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:30:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42715043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13469" sha1="at98na64e3c79sb6fnyieht3xh9sltj" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Jovan Despotović
| slika           = Jovan Despotovic.JPG
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Datum rođenja|1952|4|16}}
| mjesto_rođenja  = Beograd
| datum_smrti     = {{Datum smrti i dob|2026|10|24|1952|4|16}}
| mjesto_smrti    = Beograd, Srbija 
| prebivalište    = Beograd
| državljanstvo   = srpsko
| zanimanje       = Istoričar umetnosti
| roditelji       = 
}}
'''Jovan Despotović''' ([[16. aprila]] [[1952.]] – [[24. oktobra]] [[2026.]]) bio je istoričar umetnosti i likovni kritičar.

== Biografija ==
Osnovnu školu i gimnaziju završio u [[Beograd]]u. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao Modernu [[umetnost]] na grupi za Istoriju umetnosti [[1976]]. Radio na Fakultetu primenjenih umetnosti kao bibliotekar ([[1980]]), u [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeju savremene umetnosti u Beogradu]] kao kustos galerija-legata, salona MSU i zbirke skulpture, istovremeno i šef Odeljenja umetničkih zbirki i izložbi ([[1981]]-[[2001]]), u [[Vlada Srbije|Vladi republike Srbije]] bio u Ministarstvu kulture pomoćnik ministra a u Koordinacionom centru za Kosovo i Metohiju rukovodioc Sektora za očuvanje kulturne baštine ([[2001]]-[[2004]]). Od [[2004]]. je Odgovorni urednik Kulturno-informativne redakcije na Trećem programu Radio [[Beograd]]a a u Javnom servisu [[Radio-televizija Srbije]] bio odgovorni urednik Dokumentarnog prograna. Istovremeno bio i konsultant za kulturu u Fondu za Otvoreno društvo, [[Beograd]], [[1993]]-[[1994]], urednik likovnog programa Centra za kulturnu dekontaminaciju, [[Beograd]], [[1995]]-[[2000]], ekspertski savetnik u Aukcijskoj kući Madl'Art, [[Beograd]], od [[2005]]. Penzionisan je [[2017]]. Umro je u Beogradu 24. oktobra 2026. u 74. godini života.

== Knjige i monografije (izbor) ==
* Vera Božičković Popović, ''Umetnički paviljon 'Cvijeta Zuzorić''', [[Beograd]], [[1984]]
* [[Svetomir Arsić-Basara]], ''Umetnički paviljon 'Cvijeta Zuzorić''', [[Beograd]], [[1985]]
* [[Sava Šumanović]], ''Jugoslovenska galerija umetničkih dela'', [[Beograd]], [[1986]]
* [[Mića Popović]] – crteži [[1941]]-[[1988]], (priredio), ''Mrlješ'', [[Beograd]], [[1994]]
* Dragoslav Đorđević (priredio), ''Clio'', [[Beograd]], [[1996]]
* [[Sreten Stojanović]], ''Jugoslovenska galerija umetničkih dela'', [[Beograd]], [[1998]]
* Umetnost i angažovanost devedesetih, 20. memorijal 'Nadežde Petrović', ''Umetnička galerija 'Nadežda Petrović''', [[Čačak]], [[1998]]
* Umetnost na kraju veka I, (koautor), ''Clio'', [[Beograd]], [[1998]]
* Živko Grozdanić Gera, (koautor), ''Umetnička galerija 'Nadežda Petrović''', [[Čačak]], ''Greelery Square Gallery'', [[New York|Njujork]], ''Centar za savremenu kulturu Konkordija'', [[Vršac]], [[2002]]
* Led art 1993-2003 - dokumenta, (koautor), ''Multimedijalni centar LED ART'', [[Novi Sad]], [[2004]]
* Nova slika, ''Clio'', [[Beograd]], [[2006]]
* Za bolji put Srbije, (koautor), ''Demokratska stranka, Centar resornih odbora'', [[Beograd]], [[2006]]
* Otvaranje puteva, Vojin Stojić – život i delo, ''Apostrof'', Beograd, [[2007]], [[Beograd]],
* [[Milovan De Stil Marković]], (koautor), ''Umetnička galerija 'Nadežda Petrović''', [[Čačak]], [[2008]]
* Živojin Turinski, ''Kulturni centar Beograda'', [[Beograd]], [[2009]]
* Kolekcija crteža Ljumorira Erića, ''Arhipelag'', [[Beograd]], [[2010]]
* Milena Jeftić Ničeva Kostić, ''ULUS'', [[Beograd]], [[2010]]
* Odložba nije izložena (koautor), Kritičari su izabrali – Mrđan Bajić, Tahir Lušić, De Stil Marković, str.162-164; Kritičari na delu, str. 215-219; Kulturni centar Beograda, [[Beograd, 2019]]

== Autorske izložbe (izbor) ==
New Now, Galerija Pinki, [[Zemun]], [[1982]], Studenti FLU – plastičari, Galerija 73, [[Beograd]], [[1982]], Umetnost osamdesetih, (koautor) Muzej savremene umetnosti, [[Beograd]], [[1983]], Jugoslovenska skulptura posle 1950 (iz zbirke Muzeja savremene umetnosti), Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, [[Beograd]], [[1983]], Jugoslavian Nykytaidetta, Alvar Aalto museet, [[Oslo]], Jugoslavisk Nutidskonst, Taidehalli, [[Helsinki]], 1984, Vera Božičković Popović (retrospektivna izložba), Umetnički paviljon 'Cvijeta Zuzorić', [[Beograd]], [[1984]], Nova fotografija 4, Fotografija osamdesetih, Salon Muzeja savremene umetnosti, [[Beograd]], Razstavni salon Rotovž, [[Maribor]], Galerija Koprivnica, [[Koprivnica]], CEFFT, Galerije grada Zagreba, [[Zagreb]], [[1984]], Svetomir Arsić Basara (retrospektivna izložba), Umetnički paviljon 'Cvijeta Zuzorić', [[Beograd]], [[1984]]/[[1985]], Pet slikara, Salon Muzeja savemene umetnosti, [[Beograd]], [[1985]], Prištinski krug, Salon Muzeja savremene umetnosti, [[Beograd]], [[1985]], 7th International Small Sculpture Exhibition of Budapest, Palace of Exhibitions, [[Budimpešta]], [[1987]], Slikarska plastika, Salon Muzeja savremene umetnosti, [[Beograd]], [[1987]], Geometrije, (koautor), Muzej na sovremenata umetnost, [[Skoplje]], Muzej savremene umetnost, [[Beograd]], Galerija Likovni susret, [[Subotica]], Galerija Likovnih umjetnosti, [[Osijek]], Umetnostna galerija, [[Maribor]], Galerija Koprivnica, [[Koprivnica]], Moderna galerija, [[Ljubljana]], [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka)|Moderna galerija,]] [[Rijeka (grad)|Rijeka]], Muzej suvremene umjetnost, [[Zagreb]], Umjetnička galerija BiH, [[Sarajevo]], [[1990]], Fotografija kod Srba [[1839]]-[[1989]], (koautor), Galerija SANU, [[Beograd]], [[1991]], Zdravko Joksimović, Bijenale u Sao Paolu, [[Sao Paolo]], [[1994]], Rezime, Muzej savremene umetnosti, [[Beograd]], [[1995]]-[[1996]], Sava Šumanović (iz privatnih zbirki), Jugoslovenska galerija umetničkih dela, [[Beograd]], [[1996]], Mića Popović: Svečana slika nekada i sad – Neizbežnost ponavljanja, Izložba koje nije bilo, Centar za kulturnu dekontaminaciju, [[Beograd]], [[1997]], Përtej, (koautor), Centar za kulturnu dekontaminaciju, [[Beograd]], [[1997]], Stalna postavka jugoslovenske skulpture, Muzej savremen umetnosti, [[Beograd]], [[1996]]-[[2001]], Sreten Stojanović (iz privatnih zbirki), Jugoslovenska galerija umetničkih [[Beograd]], [[1998]], Umetnost i angažovanost devedesetih, 20. memorijal 'Nadežda Petrović', Umetnička galerija 'Nadežde Petrović', [[Čačak]], [[1998]], Kolorističari, Prodajna galerija Beograd, [[Beograd]], [[1999]], Vida Jocić, ’Apel za mir’, Centar za kulturnu dekontaminaciju, [[Beograd]], [[1999]], Glasovi novog veka, Galerija Haos, [[Beograd]], [[1999]], Dossier Serbien, Akademie der Künste, (koautor), [[Berlin]], [[2000]], En fin, Galerie de L’UNESCO, [[Paris]], [[2000]], Dossier Serbien, Akademie der bildenden Künste, (koautor) [[Wien]], [[2001]], Old Now - Kritičari su izabrali, Likovna Galerija Kulturnog centra Beograda, [[Beograd]], [[2004]], Čedomir Vasić, Umetnička galerija 'Nadežda Petrović', [[Čačak]], [[2004]], Živojin Turinski, Likovna galerija Kulturnog centra Beograda, [[Beograd]], [[2009]]

== Kulturna politika (izbor) ==
Muzej Savremene umetnosti u zagrljaju levog i desnog totalitarizma, Kultura vlasti, Index smena i zabrana I, ''Radio B92'', [[Beograd]], [[1994]], Evropski govor srpske umetnosti, ''Politika'', [[Beograd]], [[1995]], Kultura jeste pobuna, ''Demokratija'', [[Beograd]], [[1997]], Beograd: barikade za bodočnost, ''Razgledi'', [[Ljubljana]], [[1997]], Rasulo u Muzeju savremene umetnosti, ''Demokratija'', [[Beograd]], [[1997]], Opozorila novi mestni oblasti, ''Delo'', [[Ljubljana]], [[1997]], Arti i rezistenës, '' Zeri'', [[Priština]],[[1997]], Gjurmë, ''M'', [[Priština]], [[1997]], „ Fin de siecle“ – balkanska varijanta, ''Naša borba'', [[Beograd]], [[1997]], Mića Popović: Svečana slika nekada i sad– Neizbežnost ponavljanja, Izložba koje nije bilo, ''Centar za kulturnu dekontaminaciju'', [[Beograd]], [[1997]], Umetnost druge Srbije, Razgledi-Delo, [[Ljubljana]], [[1998]], Kelneri i sobarice Njihovog režima, ''Naša borba'', [[Beograd]], [[1998]], Kulturno strančarenje, ''Republika'', [[Beograd]], [[1998]], Umetnosti i angažovanost devedesetih, 20. memorijal Nadežde Petrović, ''Galerija Nadežde Petrović'', [[Čačak]], [[1998]], Vida Jocić – Apel za mir, ''Centar za kulturnu dekontaminaciju'', [[Beograd]], [[1999]], Sistemski organizovana nebriga, ''Danas'', [[Beograd]], [[2000]], Suđenje umetničkim slobodama, ''Republika'', [[2000]], Utopistička pogreška Svetomira Arsića Basare – Nemoguća misija, ''Identitet'', [[Zagreb]], [[2000]], Umetnost u raljama dnevne politike, ''Republika'', [[Beograd]] [[2000]], Kultura, Program za Beograd, ''Gradski odbor Demokratske stranke'', [[Beograd]], [[2000]], Represija i izazovi, ''Identitet'', [[Zagreb]], [[2000]], Strategije kulturnog razvoja, ''Sava Centar'', [[Beograd]], [[2000]], Dosije Srbija, ''Treći program Radio-Beograda'', [[Beograd]], [[2000]], Aktiver Widerstand, Dossier Serbien, Akademie der Künste, Zentrum für Kulturelle Dekontamination, Dossier Serbien, Akademie der Künste, Dossier Serbien, Akademie der Künste, [[Berlin]], [[Beč]], [[2000]], Kulturna politika i kulturna strategija, ''Republika'', [[Beograd]], [[2000]]. Utopistička pogreška Svetomira Arsića Basare, simpozijum Delo Svetomira Arsića Basare, [[Baština]], ''Institut za srpsku kulturu'', [[Priština]]-Leposavić, [[2000]], Baština kao obaveza nacionalne politike, ''Politika'', [[2001]], [[Beograd]], Kulturna politika Srbije: Nacionalni izvještaj, ''Sava centar'', [[Beograd]], [[2002]], Neka pitanja (nove) kulturne politike, ''Moment'' (nova serija), [[Pančevo]], [[2003]], Kulturna politika i tranzicija I, Privatne galerije, Deset godina Galerije ’Haos’, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija II, Očuvanje kulturne baštine I i II deo, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija III, Restitucija kulturnih dobara, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija IV, Uporedna legislativa I i II deo, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija V, Problemi zaštite kulturne baštine na Kosovu i Metohiji I i II deo, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija VI, Problemi obnove i zaštite Manastira Hilandara, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2005]], Kulturna politika i tranzicija VII, Ka novoj muzeologiji, I i II deo, ''Treći program Radio Beograda'', [[Beograd]], [[2006]], Muzeji, arhivi, zaštita spomenika kulture, ’Za bolji put Srbije’, ''Centar Resornih odbora Demokratske stranke'', [[Beograd]], [[2006]], Likovne i primenje umetnosti, ’Za bolji put Srbije’, ''Centar Resornih odbora Demokratske stranke'', Beograd, [[2006]], Kako sačuvati nasleđe?, ’Za bolji put Srbije’, ''Centar Resornih odbora Demokratske stranke'', [[Beograd]], [[2006]], Baština tone, ’Za bolji put Srbije’, ''Centar Resornih odbora Demokratske stranke'', [[Beograd]], [[2006]], Zaštita kulturne baštine na Kosovu i Metohiji, ''Treći program'', I-II, Radio Beograd, [[Beograd]], [[2006]], Zakonodavstvo u zaštiti kulturne baštine, ''Narodni muzej'', [[Leskovac]], [[2006]], Očuvanje kulturne baštine, ''Leskovački zbornik'', XLVII, ''Narodni muzej Leskovac'', [[Leskovac]], [[2007]], Zaštita nezaštićenog, ''Evropa'', [[Beograd]], [[2007]], Evropski govoriti, ''Evropa'', [[Beograd]], [[2007]]

== Članstva i nagrade ==
AICA, Internacionalno udruženje umetničkih kritičara od [[1986]].

[[Nagrada Lazar Trifunović]] [[2000]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.aica-int.org International Association of Art Critics] AICA
* [http://www.markovic.org Milovan Destil Marković]
* [http://www.artemedia.rs Arte Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161003100944/http://artemedia.rs/ |date=2016-10-03 }}
* [http://www.madlart.com Aukcijska kuća Madl'Art]

== Izvori ==
* Dokumentacija [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeja savremene umetnosti u Beogradu]]
* Ko je ko u Srbiji, ''Bibliofon'', [[Beograd]], [[1991]], str. 93
* Art Diary, International, [[Milano]], [[Italija]], [[1992]], str. [[517]]
* Ko je ko u Srbiji, ''Bibliofon'', [[Beograd]], [[1995]], str. 104
* Ješa Denegri, Osamdesete: teme srpske umetnosti, ''Svetovi'', [[Novi Sad]], [[1997]], str. 61-88, 108-113, 114-120, 121-125, 126-130, 131-133, 149-152, 153-157, 176-179, 180-190, 196-201, 210-222, 223-231
* Grupa autora, Umetnost na kraju veka I, ''Clio'', [[Beograd]], [[1998]], str.10, 87-115
* Ješa Denegri, Devedesete: teme srpske umetnosti, ''Svetovi'', [[Novi Sad]], [[1999]], str. 5-21, 22-81, 82-87, 244-250
* Grupa autora, 10 godina Galerije Haos, ''Umetnički paviljon Cvijeta Zuzorić'', [[Beograd]], [[2005]], str. 47-50
* Vesna Kruljac, Lazar Trifunović - protagonist i antagonist jedne epohe, ''Narodni muzej'', [[Beograd]], [[2009]], str. 7, 11-12, 14, 149, 193
* Radonja Leposavić, (ured.), Pažnja kritika, 50 godina Oktobarskog salona, ''Kulturni centar Beograda'', [[Beograd]], [[2009]], str. 327-328, 334-337, 436-438, 438-440
* Snežana Stamenković, Pedeset godina Memorijala 'Nadežda Petrović', ''Umetnička galerija 'Nadežda Petrivić''', [[Čačak]], [[2010]]


{{Lifetime|1952|2026|Despotović, Jovan}}

[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Historičari umjetnosti]]</text>
      <sha1>at98na64e3c79sb6fnyieht3xh9sltj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42714908</id>
      <parentid>42714346</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:14:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Razno */</comment>
      <origin>42714908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22719" sha1="nc6wyhddv9v4lxtabl04v5l6ldf2uyp" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
* [[Bazidiokarp]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
* [[Ombrofob]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
* [[Inkvilinizam]]
* [[Krovna vrsta]]
* [[Ekotop]]
* [[Antitropsko rasprostranjenje]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
* [[Hipoteza dvorske lude]]
* [[Potisak prošlosti]]
* [[Autapomorfija]]
* [[Komparativna biologija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
* [[Obligatni anaerob]]
* [[Zigotska indukcija]]
* [[Paleoatmosfera]]
* [[Zvjezdana atmosfera]]
* [[Ameboflagelat]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
{{div col end}}

== Znakovi smrti ==
{{div col}}
* [[Postmortalni interval]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
* [[Snotit]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
* [[Emeryjevo pravilo]]
* [[Eichlerovo pravilo]]
* [[Fosterovo pravilo]]
* [[Jordanovo pravilo]]
* [[Harrisonovo pravilo]]
* [[Rosino pravilo]]
* [[Renschovo pravilo]]
* [[Lackov princip]]
* [[Allenovo pravilo]]
* [[Glogerovo pravilo]]
* [[Rapoportovo pravilo]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
* [[Gigantotermija]]
* [[Stenoterm]]
* [[Heterotermija]]
* [[Bradimetabolizam]]
* [[Tahiaerobnost]]
* [[Bradiaerobnost]]
* [[Termolabilnost]]
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
* [[Grabežljivi dinoflagelati]]
* [[Krmna hrana]]
* [[Autokanibalizam]]
* [[Fakultativni parazit]]
* [[Parazitizam]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
* [[Paleoparazitologija]]
* [[Arheoparazitologija]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>nc6wyhddv9v4lxtabl04v5l6ldf2uyp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715535</id>
      <parentid>42714908</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:46:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Biljke */</comment>
      <origin>42715535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22735" sha1="1riu0jom3b5w7ugo1za1b7kr83n8rkd" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
* [[Bazidiokarp]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
* [[Ombrofob]]
* [[Haustorij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
* [[Inkvilinizam]]
* [[Krovna vrsta]]
* [[Ekotop]]
* [[Antitropsko rasprostranjenje]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
* [[Hipoteza dvorske lude]]
* [[Potisak prošlosti]]
* [[Autapomorfija]]
* [[Komparativna biologija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
* [[Obligatni anaerob]]
* [[Zigotska indukcija]]
* [[Paleoatmosfera]]
* [[Zvjezdana atmosfera]]
* [[Ameboflagelat]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
{{div col end}}

== Znakovi smrti ==
{{div col}}
* [[Postmortalni interval]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
* [[Snotit]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
* [[Emeryjevo pravilo]]
* [[Eichlerovo pravilo]]
* [[Fosterovo pravilo]]
* [[Jordanovo pravilo]]
* [[Harrisonovo pravilo]]
* [[Rosino pravilo]]
* [[Renschovo pravilo]]
* [[Lackov princip]]
* [[Allenovo pravilo]]
* [[Glogerovo pravilo]]
* [[Rapoportovo pravilo]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
* [[Gigantotermija]]
* [[Stenoterm]]
* [[Heterotermija]]
* [[Bradimetabolizam]]
* [[Tahiaerobnost]]
* [[Bradiaerobnost]]
* [[Termolabilnost]]
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
* [[Grabežljivi dinoflagelati]]
* [[Krmna hrana]]
* [[Autokanibalizam]]
* [[Fakultativni parazit]]
* [[Parazitizam]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
* [[Paleoparazitologija]]
* [[Arheoparazitologija]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>1riu0jom3b5w7ugo1za1b7kr83n8rkd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715554</id>
      <parentid>42715535</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:49:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ptice */</comment>
      <origin>42715554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22755" sha1="9vao97wfo3ix3aclpf2whg5684d66y7" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
* ''[[Vermivora]]''
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
* [[Nematofagna gljiva]]
* [[Hlamidospora]]
* [[Teliospora]]
* [[Heterotalizam]]
* [[Dikarion]]
* [[Monokarion]]
* [[Plazmogamija]]
* [[Eciospora]]
* [[Ecij]]
* [[Peridij]]
* [[Gleba]]
* [[Kapilicij]]
* [[Kukica]]
* [[Homotalizam]]
* [[Urediniospora]]
* [[Pikniospora]]
* [[Heterokarion]]
* [[Kopčasta veza]]
* [[Gasteroidna gljiva]]
* [[Volva]]
* [[Bazidiokarp]]
{{div col end}}

== Biljke ==
{{div col}}
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* [[Podrast]]
* [[Biljni sok]]
* [[Anoksigena fotosinteza]]
* [[Kriptogam]]
* [[Zoospora]]
* [[Gametangij]]
* [[Zigospora]]
* [[Oogonij]]
* [[Arhegonij]]
* [[Anteridij]]
* [[Ombrofob]]
* [[Haustorij]]
{{div col end}}

== Životinje ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Rakun]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Terarij]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Knidosak]]
* [[Unkenrefleks]]
* [[Mikrofauna]]
* [[Jazbina (životinje)]]
* [[Cerate]]
* [[Zooksantela]]
* [[Insekti u medicini]]
* [[Paučnjaci u medicini]]
* [[Ekomorfi Anolisa]]
* [[Intraspecijsko prepoznavanje]]
* [[Digitigradno kretanje]]
* [[Plantigradno kretanje]]
* [[Oligoleksija]]
* [[Polileksija]]
{{div col end}}

== Ekologija ==
{{div col}}
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Megafauna]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Koraljni greben]] 
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Meristika]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]]
* [[Ekološko oslobađanje]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Vodni stres]]
* [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]]
* [[Raspoloživi vodni kapacitet]]
* [[Tačka trajnog venuća]]
* [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]]
* [[Arborealno kretanje]]
* [[Fosorijalna životinja]]
* [[Aerobna digestija]]
* [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]]
* [[Kurzorijalna životinja]]
* [[Hipoteza gradijenta stresa]]
* [[Brahijacija]]
* [[Ključna vrsta]]
* [[Bioakumulacija]]
* [[Biomagnifikacija]]
* [[Paradoks planktona]]
* [[Alfa raznolikost]]
* [[Bogatstvo vrsta]]
* [[Plastisfera]]
* [[Mezopredator]]
* [[Inkvilinizam]]
* [[Krovna vrsta]]
* [[Ekotop]]
* [[Antitropsko rasprostranjenje]]
{{div col end}}

== Evolucija ==
{{div col}}
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Disgenika]]
* [[Evolutivna zamka]]
* [[Ekološka zamka]]
* [[Perceptivna zamka]]
* [[Evolutivna radijacija]]
* [[Neadaptivna radijacija]]
* [[Neekološka specijacija]]
* [[Biološka tamna materija]]
* [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]]
* [[Hipoteza o Crvenom kralju]]
* [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]]
* [[Fenotipski disparitet]]
* [[Evolutivna utrka u naoružanju]]
* [[Avalonska eksplozija]]
* [[Evolutivni kompromis]]
* [[Filogenetska inercija]]
* [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]]
* [[Hipoteza dvorske lude]]
* [[Potisak prošlosti]]
* [[Autapomorfija]]
* [[Komparativna biologija]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Život na Marsu]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
* [[Kinetotrof]]
* [[Superokean]]
* [[Suessov efekat]]
* [[Lava planeta]]
* [[Vinogradskijev stupac]]
* [[Koraljni pijesak]]
* [[Zvjezdani vjetar]]
* [[Zvjezdana korona]]
* [[Fotosintetski pigment]]
* [[Mjehur zvjezdanog vjetra]]
* [[Fakultativno anaerobni organizam]]
* [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]]
* [[Sekundarna atmosfera]]
* [[Paradoks slabog mladog Sunca]]
* [[Prebiotička atmosfera]]
* [[Anaerobna respiracija]]
* [[Bakterijske ćelijske morfologije]]
* [[Duboko vrijeme]]
* [[Svijet pare]]
* [[Htonska planeta]]
* [[Hipotetski astronomski objekat]]
* [[Blaneta]]
* [[Planeta bez jezgre]]
* [[Cirkulplanetarni disk]]
* [[Emperipoleza]]
* [[Kriptogram]]
* [[Peripoleza]]
* [[Trbušasti mišić lista]]
* [[Entoza]]
* [[Ispuštanje plinova]]
* [[Lizogenija]]
* [[Lizogen]]
* [[Moron]]
* [[Litički ciklus]]
* [[Arbitrij]]
* [[Profag]]
* [[Mobilom]]
* [[Prirodna kompetentnost]]
* [[Pomoćni virus]]
* [[Heterodont]]
* [[Nehomologna rekombinacija]]
* [[Polarna mutacija]]
* [[Obrnuti tok elektrona]]
* [[Fagoptoza]]
* [[Mikrografija]]
* [[Izbirljivi organizam]]
* [[Obligatni anaerob]]
* [[Zigotska indukcija]]
* [[Paleoatmosfera]]
* [[Zvjezdana atmosfera]]
* [[Ameboflagelat]]
* [[Nitrificirajuće bakterije]]
{{div col end}}

== Znakovi smrti ==
{{div col}}
* [[Postmortalni interval]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
* [[Snotit]]
{{div col end}}

== Biološka pravila ==
{{div col}}
* [[Biološka ograničenja]]
* [[Carrierovo ograničenje]]
* [[Emeryjevo pravilo]]
* [[Eichlerovo pravilo]]
* [[Fosterovo pravilo]]
* [[Jordanovo pravilo]]
* [[Harrisonovo pravilo]]
* [[Rosino pravilo]]
* [[Renschovo pravilo]]
* [[Lackov princip]]
* [[Allenovo pravilo]]
* [[Glogerovo pravilo]]
* [[Rapoportovo pravilo]]
{{div col end}}

== Termoregulacija kod životinja ==
{{div col}}
* [[Gigantotermija]]
* [[Stenoterm]]
* [[Heterotermija]]
* [[Bradimetabolizam]]
* [[Tahiaerobnost]]
* [[Bradiaerobnost]]
* [[Termolabilnost]]
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
* [[Placentofagija]]
* [[Predacija jaja]]
* [[Ljudožderna životinja]]
* [[Odvikavanje od dojenja]]
* [[Frugivori]]
* [[Predacija sjemena]]
* [[Melivorija]]
* [[Planktivor]]
* [[Nekrofagi]]
* [[Autotrof]]
* [[Hemolitoautotrof]]
* [[Palinivor]]
* [[Osteofagija]]
* [[Plastivor]]
* [[Fungivor]]
* [[Radiosinteza (metabolizam)]]
* [[Litotrof]]
* [[Organotrof]]
* [[Mezokarnivor]]
* [[Kleptoparazitizam]]
* [[Grabežljivi dinoflagelati]]
* [[Krmna hrana]]
* [[Autokanibalizam]]
* [[Fakultativni parazit]]
* [[Parazitizam]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
* ''[[Faunasphere]]''
* ''[[Platypus]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
* [[Romantizam u nauci]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
* [[Efekat recentnosti]]
* [[Signor-Lippsov efekat]]
* [[Jaz sauropoda]]
* [[Paleoparazitologija]]
* [[Arheoparazitologija]]
{{div col end}}</text>
      <sha1>9vao97wfo3ix3aclpf2whg5684d66y7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miloš Teodosić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115127</id>
    <revision>
      <id>42715566</id>
      <parentid>42251122</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T11:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zafer</username>
        <id>67648</id>
      </contributor>
      <comment>Photo changed</comment>
      <origin>42715566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4896" sha1="sn0nbyqwdhv3r9pzg3ioqthjwqwama6" xml:space="preserve">{{Košarkaš (SR)
| ime = Miloš Teodosić
| slika = Miloš Teodosić 4 KK Crvena zvezda EuroLeague 20241015 (9).jpg
| opis_slike = 
| puno_ime = Miloš Teodosić
| nadimak = Teo
| državljanstvo = {{flag|Srbija}}
| datum_rođenja = [[19. 3.|19. mart]] [[1987]].
| mesto_rođenja = [[Valjevo]]
| država_rođenja = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| datum_smrti = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| visina = 196 cm
| pozicija = [[Plejmejker]]
| draft = /
| karijera = 2004-
| mlade_godine = 
| mladi_klubovi = {{ZD SRJ}} Student Valjevo&lt;br /&gt;{{ZD SRJ}} [[KK Metalac|Metalac Valjevo]]
| godine = 2004-2005&lt;br /&gt;2005-2006&lt;br /&gt;2006-2007&lt;br /&gt;2007-2011&lt;br /&gt;2017-
| klubovi = {{ZD SRJ}} [[KK FMP Železnik|FMP Železnik]]&lt;br /&gt;{{ZD SRJ}} [[KK Borac Čačak|Borac Čačak]]&lt;br /&gt;{{Zas|Srbija}} [[KK FMP Železnik|FMP Železnik]]&lt;br /&gt;{{ZD|GRČ}} [[K.A.E. Olympiakos|Olimpijakos]]
[[CSKA Moscow]]
[[LA Clippers]]
| reptim = {{Zas|Srbija}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] 
| trenerske_godine =
| trenerski_klubovi =
| nagrade =&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;
*MVP Evropskog prvenstva U-20 2007.
*Prva petorka [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|Evropskog prvenstva 2009.]]
*Prva petorka [[Evroliga 2009/10.|Evrolige 2009/10.]]
*MVP [[Evroliga 2009/10.]]
*Prva petorka [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetskog prvenstva 2010.]]
*Najbolji [[FIBA Evropa|evropski]] igrač 2010. 
}}

'''Miloš Teodosić''' ([[Valjevo]], [[19. 3.|19. mart]] [[1987]]) je [[Srbija|srpski]] [[košarka]]š koji trenutno igra za Los Anđeles Kliperse. Igra na poziciji pleja, visok je 196&amp;nbsp;cm.

== Karijera ==
Miloš Teodosić je karijeru započeo u valjevskim klubovima Student i [[KK Metalac]], a nastavio je u [[KK Borac Čačak|Borcu]] i [[KK FMP Železnik|FMP Železniku]]. Sa FMP Železnikom je osvojio [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kup Radivoja Koraća]] [[2007]]. Prvi trener mu je bio [[Milovan &quot;Beli&quot; Teofilović|Milovan Teofilović]].

Na Evropskom prvenstvu u košarci za igrače do 20 godina održanom u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Italija|Italiji]] Teodosić je osvojio zlatnu medalju i bio je proglašen za najkorisnijeg igrača prvenstva. Selektor [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbije]] [[Zoran Slavnić]] ga je uvrstio u tim za [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]], na kom reprezentacija Srbije nije uspela da se plasira u drugi krug prvenstva.

Nakon prvenstva Teodosić je postao član [[K.A.E. Olympiakos|KK Olimpijakosa]]. U Olimpijakosu Teodosić je imao uspone i padove. Trener [[Panajotis Janakis]] je prednost davao iskusnijem [[Teodoros Papalukas|Papalukasu]]. Teodosić je sa Olimpijakosom u sezoni 2008/2009 stigao do finala grčkog prvenstva i kupa i polufinala Evrolige, ali je Panatinaikos slavio u sva tri slučaja.
[[Datoteka:Teodosićs game-winning 3-pointer over Garbajosa.jpg|left|thumb|220px|Teodosić na EP 2009.]]
[[Datoteka:Miloš Teodosić.jpg|left|thumb|220px|Teodosićev pobednički šut protiv Španije sa 9 metara preko [[Horhe Garabahosa|Horhea Garbahose]].]]
Teodosić je sa reprezentacijom Srbije na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|Evropskom prvenstvu 2009.]] osvojio srebrnu medalju. Bio je najbolji asistent prvenstva i izabran je u prvu petorku prvenstva. Na [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|svetskom prevenstvu 2010.]] u Turskoj, u četvrtfinalnom meču protiv [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španije]], postigao je pogodak sa 9 metara, 3 sekunde do kraja, čime je Srbija prošla u polufinale. Na kraju turnira Teodosić je izabran u najbolju petorku prvenstva.

Na završnom turniru [[Evroliga 2009/10.|Evrolige 2009/10.]] je proglašen za MVP, a [[FIBA Evropa]] ga je izabrala za najboljeg igrača u 2010. godini.

{{Medalja početak}}
{{medalja sport|[[Košarka]]}}
{{medalja EP}}
{{medalja srebro|[[Evropsko prvenstvo u košarci 2009.|2009. Poljska]]|[[Srbija]]}}
{{Medalja kraj}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Miloš Teodosić
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Miloš Teodosić
}}
* [http://www.fibaeurope.com/cid_f43ulKJBGLcVnbH-aqLVu2.teamID_92330.compID_8aYeHlfuGF-mF5IqO8aFH1.season_2005.roundID_3779.playerID_44167.html Profil] na fibaeurope.com
* [http://www.euroleague.net/competition/players/showplayer?seasoncode=E2009&amp;clubcode=oly&amp;pcode=JDR Profil] na euroleague.net

{{EuroLiga MVP}}
{{EP09SRBk}}
{{SP10SRBk}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1987||Teodosić, Miloš}}

[[Kategorija:Srpski košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Olimpijakosa]]
[[Kategorija:Košarkaši CSKA Moskve]]
[[Kategorija:Košarkaši Los Angeles Clippersa]]
[[Kategorija:Košarkaši Virtusa Bologne]]
[[Kategorija:Plejmejkeri]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (igrači)]]
[[Kategorija:Srpski olimpijci]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]</text>
      <sha1>sn0nbyqwdhv3r9pzg3ioqthjwqwama6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darko Pančev</title>
    <ns>0</ns>
    <id>116025</id>
    <revision>
      <id>42714904</id>
      <parentid>42582396</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:10:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4718" sha1="o8l61esy3dz6ajyk47bo7ws61970vpq" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Darko Pančev&lt;br /&gt;Дарко Панчев 
| slika                            = 
| puno ime                         = 
| visina                           = 
| nadimak                          = Kobra s Vardara
| datum rođenja                    = [[7. 9.|7. rujna]] [[1965]].
| mjesto rođenja                   = [[Skoplje]]
| država rođenja                   = [[SFRJ|Jugoslavija]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| pozicija                         = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                =
| godina                           = 1982.&amp;ndash;1988.&lt;br /&gt;1989.&amp;ndash;1992.&lt;br /&gt;1992.&amp;ndash;1998.&lt;br /&gt;1999.&lt;br /&gt;1999.&amp;ndash;2001.|
| profesionalni klubovi            = [[FK Vardar]]&lt;br /&gt;[[FK Crvena zvezda]]&lt;br /&gt;[[FC Internazionale Milano|Internazionale Milano F.C.]]&lt;br /&gt;→ [[VfB Leipzig]] ''(posudba)''&lt;br /&gt;[[Fortuna Düsseldorf]]&lt;br /&gt;[[FC Sion]]
| nastupi(golovi)                  = 207 (132)&lt;br /&gt;{{0}}91 {{0}}(94)&lt;br /&gt;{{0}}19 {{0}}{{0}}(10)&lt;br /&gt;{{0}}15 {{0}}(10)&lt;br /&gt;{{0}}14 {{0}}{{0}}(5)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}(1)
| godine u reprezentaciji          = 1984.–1991.&lt;br /&gt;1993.-1995.
| reprezentacija                   = [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]&lt;br /&gt; [[Makedonija]]
| nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}27 {{0}}(17)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        =
}} 
'''Darko Pančev''' ([[Makedonski jezik|makedonski]]: Дарко Панчев), rođen [[7. 9.|7. rujna]] [[1965]]. godine u Skoplju je bivši [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenski]] i [[Republika Makedonija|makedonski]] [[fudbal|nogometaš]].

Karijeru je započeo [[1982]]. godine u [[Skoplje|skopskom]] [[FK Vardar Skoplje|Vardaru]]. Godine [[1988]]. prelazi u [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]] te odlazi u [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]]. Po odsluženju vojnog roka, kroz samo par utakmica pokazuje svojim golgeterskim sposobnostima da se radi o napadaču svjetskog formata.

U [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciji Jugoslavije]] se također ističe efikasnošću. U finalu [[Kup Jugoslavije u nogometu|nacionalnog kupa]] [[1990]]. godine postiže odlučujući gol, kojim je Crvena zvezda osvojila kup. Iste godine s reprezentacijom sudjeluje na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu u nogometu u Italiji]].

Godine [[1991]]. Pančev je bio strijelac odlučujućeg [[Jedanaesterac|jedanaesterca]] u finalu [[UEFA Liga prvaka|Kupa europskih prvaka]], čime je Crvena zvezda osvojila titulu najboljeg kluba na starom kontinentu.

Godine [[1992]]. Pančev potpisuje ugovor za [[Milano|milanski]] [[FC Internazionale Milano|Inter]]. Međutim, epizoda u Interu nije bila pretjerano uspješna, odigrao je tek 12 utakmica i postigao jedan jedini pogodak. U [[januar|siječnju]] [[1994]]. otišao je na posudbu u njemački klub [[VFB Leipzig]], gdje je odigrao 10 utakmica i postigao dva gola. Nakon toga se ponovo vraća u Inter na godinu dana, odakle prelazi u [[Fortuna Düsseldorf|Fortunu Düsseldorf]]. Karijeru je završio [[1997]]. u švicarskom klubu [[FC Sion]].

Pančev je sezone 1990.-1991. s 34 pogotka bio najbolji strijelac u svim europskim nacionalnim prvenstvima te je trebao dobiti &quot;[[Europska zlatna kopačka|Zlatnu kopačku]]&quot;, ali je [[UEFA]] jugoslavensko prvenstvo proglasila neslužbenim. Nagrada mu je uručena 15 godina kasnije, [[3. 8.|3. kolovoza]] [[2006]]. u Skoplju. Uručili su mu je [[Dragan Džajić]], [[Michel Platini]] i [[Dragan Stojković]].&lt;ref&gt;[http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/features/setimes/features/2006/08/15/feature-02 &quot;Makedonski fudbaler Pančev dobio svoju Zlatnu kopačku&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110204091834/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/sr_Latn/features/setimes/features/2006/08/15/feature-02 |date=2011-02-04 }} {{srp icon}}&lt;/ref&gt;

Trenutno Pančev živi u Skoplju te, nakon što je radio u Nogometnom savezu Makedonije, obnaša dužnost sportskog direktora Vardara.

== Reference ==
{{izvori}}
{{Sastav SFRJ 1990 SP}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Zlatni igrači UEFA-e}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1965||Pančev, Darko}}

[[Kategorija:Severnomakedonski fudbaleri]]
[[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Fudbaleri Intera]]
[[Kategorija:Biografije, Skoplje]]</text>
      <sha1>o8l61esy3dz6ajyk47bo7ws61970vpq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Savo Božić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121065</id>
    <revision>
      <id>42715040</id>
      <parentid>42714748</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:20:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="831" sha1="ncmk02g7z7ughnh39szv4gc7ojzz2bj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mihailovic u Bosni 1944.jpg|mini|Četnički zbor u [[Osječani]]ma, oktobra [[1944]]. Sedi za stolom pop Savo Božić.]]

'''Savo Božić''', poznat kao '''pop Savo''', je bio pravoslavni [[sveštenik]] i [[četnički]] zapovjednik.

Savo je rođen [[1886.]] godine u selu [[Osječani Donji|Donji Osječani]], kod [[Doboj]]a. 

[[28. maj]]a [[1942]]. u selu Lipac, Savo Božić, zapovjednik Trebavskog četničkog odreda, Krajem Drugog svjetskog rata ubijen je od strane jedinica [[NOVJ]] kod [[Teslić]]a 1. maja 1945. godine.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{klica-biografija}}

{{DEFAULTSORT:Božić, Savo}}

[[Kategorija:Rođeni 1886.]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Biografije, Doboj]]
[[Kategorija:Solunski borci]]
[[Kategorija:Sveštenici SPC]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH]]</text>
      <sha1>ncmk02g7z7ughnh39szv4gc7ojzz2bj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džamija Kuba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123250</id>
    <revision>
      <id>42715053</id>
      <parentid>42478277</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T23:48:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1778" sha1="lfwdd8zj62pxrhk4ei4eki4dw5r3p6x" xml:space="preserve">{{Infobox religious building
|image = Quba Mosque - panoramio.jpg
|caption = Džamija Quba
|building_name = Džamija Quba
|location = {{flagicon|SAU}} [[Medina]], [[Saudijska Arabija]]
|geo = {{coord|24|26|21|N|39|37|02|E|region:SA_type:landmark|display=inline,title|name=Quba Mosque}}
|religious_affiliation = [[Sunitski islam]]
|region = [[Hejaz]]
|province = [[Al Madinah (provincija)|Al Madinah]]
|website = [http://www.qubamosque.com/index.php Quba Mosque Foundation and Islamic Center]
|architect =
|architecture_type = Džamija
|architecture_style =
|year_completed = 622
|construction_cost =
|capacity =
|dome_quantity = 6
|dome_height_outer =
|dome_dia_outer =
|minaret_quantity = 4
|minaret_height =
}}

'''Džamija Kuba''' ('''Quba' Masjid'' ili ''Masjid al-Quba'', [[arapski]]: مسجد قباء) je najstarija [[džamija]] na svijetu, smještena u okolici [[Medina|Medine]] u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Prve temelje je postavio [[Poslanik sallahu alejhi we sellem u islamu]] [[Muhamed]] za vrijeme [[Hidžra|Hidžre]], osnosno svog putovanja iz [[Meka|Meke]] u Medinu u septembru 622. Džamiju su dovršili njegovi suputnici [[ashabi]].

== Izvori ==
&lt;References/&gt;
* ''Muhammad: The Messenger of Islam'' by Hajjah Amina Adil (p.&amp;nbsp;286)
* ''The Naqshbandi Sufi Tradition Guidebook of Daily Practices and Devotions'' by [[Hisham Kabbani]] (p.&amp;nbsp;301)
* ''Happold: The Confidence to Build'' by [[Derek Walker]] and Bill Addis (p.&amp;nbsp;81)

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Masjid al-Quba}}
* [https://web.archive.org/web/20110606212137/http://abdurrahman.org/umrah/virtues-masjid-quba.html Virtues of Masjid Quba , Madina] - Taken from Tafsir Ibn Kathir and other Sahee Hadith

[[Kategorija:Džamije u Saudijskoj Arabiji|Kuba]]
[[Kategorija:Medina]]</text>
      <sha1>lfwdd8zj62pxrhk4ei4eki4dw5r3p6x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derbent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123635</id>
    <revision>
      <id>42714945</id>
      <parentid>42348980</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:48:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7177" sha1="nwmp3drjy3omj1oidtxiv996cwcqx0p" xml:space="preserve">{{Grad u Rusiji (SR)
| naziv=Derbent
| izvorni_naziv=Дербент
| slika =
| zastava=
| grb=Coat of Arms of Derbent (Dagestan) (1843).png
| region=
| federalni okrug=[[Južni federalni okrug|Južni]]
| republika = [[Dagestan]]
| guverner=
| gradonačelnik= 
| osnovan= kraj 4. veka pre nove ere
| grad_od=1840.
| stara imena=
| stanovništvo=108975
| godina_popisa=2008
| srednja visina=
| površina=
| vodotokovi=
| OKATO_kod =
| pozivni broj=(+7) 87271
| vremenska_zona = [[UTC+4]]
| gšir=42.066667
| gduž=48.283333
| veb-strana=[http://www.derbent.ru www.derbent.ru]
}}
'''Derbent''' (руски: ''Дербе́нт''), [[perzijski jezik|farsi]]: دربند, čitaj: ''Darband'') je najjužniji grad u [[Rusija|Rusiji]], i drugi po značaju grad u [[Dagestan]]u.

Većina stanovnika su [[Azeri]], a po brojnosti slede [[Lezgini]] i [[Tabasarani]].

Postoji tvrdnja da je Derbent najstariji grad u Rusiji. Još od starog veka, ovo podurčje je bilo veoma značajno zbog svog položaja kao vrata prema [[Kavkaz (region)|Kavkazu]]. U Derbentu postoje arhološki lokaliteti starosti i preko 5000 godina. Kao rezultat geografske specifičnosti, grad se razvio između dva niza zidina u brdovitom delu i obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]. Vekovima su brojni narodi davali gradu razna imena, ali svako je bilo u vezi sa &quot;vratima&quot;, &quot;portalom&quot;, &quot;kapijom&quot;.

== Geografija ==
Grad je sagrađen na zapadnim obalama Kaspijskog jezera, južno od reke Rubas, na padinama Tabasaranskih planina koje pripadaju Kavkazu. Derbent je saobraćajno dobro opslužen - ima sopstvenu luku, željeznica prolazi kroz njega prema [[Baku]]u, kao i drumska saobraćajnica Baku-[[Rostov]]. Derbent ima jedinstven strateški položaj na Kavkazu - grad se nalazi na uskom potezu lako prohodnog prostora (3 -{km}-) između Kaspijskog jezera i Kavkaza, kontrolišući kopneni saobraćaj između [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] i [[Bliski Istok|Bliskog istoka]]. U svernom delu grada se nalazi spomenik Kirk-lara, ili četrdeset junaka, koji su pali braneći Dagestan od Arapa [[728]]. godine. Prema jugu se proteže krak Kavkaskog zida dug 50 -{m}-, poznat i kao Aleksandrov zid, zatvarajući uski prolaz Kaspijskih vrata/Gvozdene kapije (''Portae Athanae'' ili ''Portae Caspiae''). Dok je ovaj zid bio čitav, bio je visok 9 metara i debeo 3 metra, a sa svojim gvozdenim vratima i osmatračnicama predstavljao je snažnu odbranu persijske granice.

== Historija ==
Prvo stalno naselje u području Derbenta datira iz 8. veka pre nove ere. Do 4. veka nove ere, ovo područje je bilo deo Kavkaske Albanije, i obično se poistovećivalo sa glavnim gradom Albanom. Današnje ime potiče od persijske reči ''Darband'' sa značenjem &quot;zatvorena vrata&quot;, počelo je da se koristi krajem 5. veka ili početkom 6. veka, kada je na ovom području ponovo osnovan grad od strane [[Kavad I|Kavada I]] iz [[Sasanidska Monarhija|Sasanidske]] dinastije [[Perzijska Monarhija|Persijskog carstva]].
Za zidine i tvrđavu se veruje da pripadaju vremenu Kvadovog sina, Hozrova I. Derbent je postao snažno vojno uporište i luka Sasanidskog carstva. Tokom 5. i 6. veka, Derbent je postao važno sedište širenja [[hrišćanstvo|hrišćanstva]] na Kavkazu.
Tokom 630-ih, zauzeo ga je Kazarski kanat. Godine [[654]]. ga zauzimaju [[Arapi]], koji ga preobražavaju u važno upravno sedište i uvode [[islam]] u to područje. [[Kalif]] Harun-al-Rašid je živeo u Derbentu i doveo ga na dobar glas kao umetnički i trgovinski centar. U 10. veku, s padom Arapskog kalifata, Derbent postaje emirat sve do [[Mongolsko carstvo|mongolske invazije]] [[1239]]. godine.
U 14. veku ga zauzimaju horde [[Tatari|tatarskog]] vođe [[Timur|Tamerlana]]. Godine [[1437]]. je došao pod kontrolu šaha Širvana. Tokom 16. veka, Derbent je bio poprište ratova između [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] i [[Perzijska Monarhija|Persijskog carstva]], kojim je vladala dinastija Safavida. Do početka 17. veka, safavidski šah [[Abas I Veliki|Abas I]] je naneo težak poraz Osmanskom carstvu i vratio Derbent. 
Tokom Rusko-persijskog rata, za vreme [[Petar Veliki|Petra Velikog]], Rusija je osvojila Derbent [[1722]]. godine, ali je [[1736]]. ponovo priznata vlast šaha Nadira. Derbent je [[1747]]. godine postao prestonica kanata pod istim imenom. Za vreme Persijske ekspedicije koju je naložila [[Katarina Velika]] Derbent je osvojen 10. maja [[1796]]. od strane Rusa pod vođstvom generala Valerijana Zubova. Kao rezultat je potpisan Gulistanski mirovni sporazum i Derbent je postao deo [[Rusko Carstvo|Ruske Imperije]].

== Privreda i kultura ==
U Derbentu ima mašinske industrije, prehrambene industrije (između ostalog pivara i vinarije), tekstilne industrije, proizvodnje građevinskih materijala, drvne industrije, ribarstva i prerade ribe.

U Derbentu postoji nekoliko visokoškolskih ustanova i tehničkih škola.

U oblasti kulture treba spomenuti Leginsko pozorište (pozorište S. Stalskog).

Dva kilometra od grada se nalazi naselje za odmor &quot;Čajka&quot; (= galeb).
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Citadela, stari grad i tvrđava u Derbentu
|image = Главный вход в цитадель Нарын-Кала.jpg
|godina = 2003. 
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1070
|država = &lt;center&gt;{{flag|Rusija}} 
}} 
== Svjetska baština ==
Derbent je u suštini veliki muzej s veličanstvenim planinama i priobaljem, sa velikim turističkim potencijalom.
Citadela, stari grad i tvrđava u Derbentu 2003. god. uvršteni su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].&lt;ref name=turska&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;derbent&quot;&gt;{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1070 |title= Citadela, stari grad i tvrđava u Derbentu - br.1070|work=UNESCO: Svjetska baština -  whc.unesco.org |access-date=  9. 4. 2023}}{{en}}&lt;/ref&gt;
 
== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Derbent gate.jpg|Kapija u starom delu grada.
Datoteka:derbent gate2.jpg|Kapija na tvrđavi.
Datoteka:Derbent sea.jpg|Pogled na Kaspijsko jezero.
Datoteka:Derbent wall.jpg|Pogled s tvrđave na grad.
&lt;/gallery&gt;
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Derbent}}
* [http://www.derbent.ru/photo/thumbnails.php?album=5&amp;page=2 fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212843/http://www.derbent.ru/photo/thumbnails.php?album=5&amp;page=2 |date=2007-09-27 }}
* [http://www.derbent.ru/photo/displayimage.php?album=6&amp;pos=10 fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927212906/http://www.derbent.ru/photo/displayimage.php?album=6&amp;pos=10 |date=2007-09-27 }}
* [https://web.archive.org/web/20071028081842/http://www.towns.ru/towns/derbent_en.html Istorija i znamenitosti Derbenta] {{en}}

{{Iranska arhitektura}}

[[Kategorija:Gradovi u Rusiji]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Sasanidska Monarhija]]
[[Kategorija:Dagestan]]
[[Kategorija:Utvrđenja]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Kaspijsko more]]</text>
      <sha1>nwmp3drjy3omj1oidtxiv996cwcqx0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greben</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128803</id>
    <revision>
      <id>42715021</id>
      <parentid>42410407</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42715021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2363" sha1="la33a6d9ygfcarga9vkxk2wu9aiklec" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{redirect|Sika}}

{{Biomi}}

'''Greben''', ili '''sika''',&lt;ref&gt;Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., {{ISBN|953-174-048-8}} {{izdvojeni citat|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima &quot;sikama&quot; oko otoka Žirja, govorila: &quot;Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora.&quot;|Županović, 1995., 348.}}&lt;/ref&gt; je biološka struktura koja se sastoji od ostataka [[koral]]ja, [[alge|algi]] i ostalih organizama s [[vapnenac|vapnenačkom]] ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° [[geografska širina|zemljopisne širine]] od [[ekvator]]a u toplim, plitkim, sunčanim [[more|morima]] koja nemaju mnogo raspršenog [[sedimenti|sedimenta]]. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena.

# '''Obrubni grebeni''' su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
# '''Barijerni grebeni''' protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. [[voda|Vode]] u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: ''Great Barrier Reef'' koji se nalazi na istočnoj obali [[australija|Australije]], dug 3 000&amp;nbsp;km, širok oko 300&amp;nbsp;km, a visok 200 m. 
# '''[[Atol]]i''' su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.

[[Datoteka:PamalicanAfterLiftOff.jpg|thumb|220px|left|Morski greben]]

Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog [[ostrvo|otoka]]. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol.

U [[paleozoik]]u najznačajniji grebenotvorci bile su [[vapnenac|vapnenačke]] [[alge]] i [[stromatoporoidi]]. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u.

Jedna od definicija bila bi: stjenoviti ostatak abrazijom razorenog otočića ili stijenskog bloka u razini, ispod ili iznad (za [[plima i oseka|oseke]]) morske razine. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ih ima 78.

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Hrid]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Reefs|Grebeni}}

{{mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Geomorfologija]]

&lt;!--interwiki--&gt;</text>
      <sha1>la33a6d9ygfcarga9vkxk2wu9aiklec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715032</id>
      <parentid>42715021</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T21:52:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42715032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2366" sha1="j59zgv06vtovpi2vvj1l0gk05gj4oop" xml:space="preserve">{{other uses}}
{{redirect|Sika}}

{{Biomi}}

'''Greben''' ili '''''sika''''',&lt;ref&gt;Županović, Šime. ''Hrvati i more : ribarstvo : od koga Hrvati naučiše ribarstvo i ribarsku terminologiju?'', Zagreb : AGM, 1995., str. 348., {{ISBN|953-174-048-8}} {{izdvojeni citat|A naša prastara legenda je za koralje, koji su se nalazili po mnogim podmorskim hridinama i grebenima &quot;sikama&quot; oko otoka Žirja, govorila: &quot;Nježan cvijet koji se okameni čim se izvadi iz mora.&quot;|Županović, 1995., 348.}}&lt;/ref&gt; je biološka struktura koja se sastoji od ostataka [[koral]]ja, [[alge|algi]] i ostalih organizama s [[vapnenac|vapnenačkom]] ljušturom ili unutrašnjom strukturom, a nastaju unutar 30° [[geografska širina|zemljopisne širine]] od [[ekvator]]a u toplim, plitkim, sunčanim [[more|morima]] koja nemaju mnogo raspršenog [[sedimenti|sedimenta]]. Izdižu se iznad okolnog morskog dna. Postoje tri tipa grebena.

# '''Obrubni grebeni''' su plosnati grebeni pričvršćeni direktno uz obalu.
# '''Barijerni grebeni''' protežu se paralelno obali od koje su odvojeni širokom, dubokom lagunom. [[voda|Vode]] u laguni su relativno mirne jer ih greben štiti od udara valova. Najveći recenti greben je upravo barijerni: ''Great Barrier Reef'' koji se nalazi na istočnoj obali [[australija|Australije]], dug 3 000&amp;nbsp;km, širok oko 300&amp;nbsp;km, a visok 200 m. 
# '''[[Atol]]i''' su cirkularni grebeni s lagunom, a okruženi su dubokom vodom.

[[Datoteka:PamalicanAfterLiftOff.jpg|thumb|220px|left|Morski greben]]

Ova tri tipa grebena međusobno su povezana. Naime, obrubni greben se javlja oko vulkanskog [[ostrvo|otoka]]. Otok počinje tonuti, ali ne i greben koji se izdiže djelovanjem organizama koji ga grade. Polako prelazi u barijerni greben, a ovaj, nakon što otok u potpunosti potone, u atol.

U [[paleozoik]]u najznačajniji grebenotvorci bile su [[vapnenac|vapnenačke]] [[alge]] i [[stromatoporoidi]]. Koralji postaju dominantni grebenotvorci tek u [[mezozoik]]u i [[kenozoik]]u.

Jedna od definicija bila bi: stjenoviti ostatak abrazijom razorenog otočića ili stijenskog bloka u razini, ispod ili iznad (za [[plima i oseka|oseke]]) morske razine. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ih ima 78.

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Hrid]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Reefs|Grebeni}}

{{mrva-zemlj}}

[[Kategorija:Geomorfologija]]

&lt;!--interwiki--&gt;</text>
      <sha1>j59zgv06vtovpi2vvj1l0gk05gj4oop</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Die Moritat von Mackie Messer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130817</id>
    <revision>
      <id>42714973</id>
      <parentid>42249563</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:44:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1612" sha1="p9h8ahss0teohz2rcgndneysopwvc52" xml:space="preserve">{{other uses}}

'''&quot;''Die Moritat von Mackie Messer''&quot;''', poznatija pod svojim [[engleski jezik|engleskim]] nazivima '''&quot;Mack the Knife&quot;''' ili '''&quot;The Ballad of Mack the Knife&quot;''', je pjesma iz 1928. za koju je muziku napisao njemački kompozitor [[Kurt Weill]] a tekst [[Bertolt Brecht]], i to kao dio njihovog mjuzikla ''[[Opera za tri groša]]''. Prvi put je izvedena 1928. u [[berlin]]skom kazalištu [[Theater am Schiffbauerdamm]], a u decenijama nakon toga je postala dio stadardnog repertoara brojnih renomiranih izvođača [[zabavna muzika|zabavne muzike]].

== Vanjske veze ==
* {{YouTube|id=_QXJ3OXWaOY|title=Bertolt Brecht sings &quot;Die Moritat von Mackie Messer&quot;}} (2:48)
* [http://mobydicks.com/lecture/Brechthall/messages/70.html ''Everything you ever wanted to know about &quot;Mack the Knife&quot;''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907042404/http://mobydicks.com/lecture/Brechthall/messages/70.html |date=2008-09-07 }}
* [https://web.archive.org/web/20081112010806/http://www.bobbydarin.net/macklyrics.html Bobby Darin &quot;Mack the Knife&quot; website]
* [http://www.straightdope.com/columns/read/2155/whats-the-story-behind-mack-the-knife ''What's the story behind &quot;Mack the Knife&quot;?'' ''(The Straight Dope)'']
* [http://www.ibdb.com/show.php?id=8696 ibdb.com info on the 7 Broadway productions]
* [http://snltranscripts.jt.org/77/77amono.phtml Steve Martin's comedy monologue on Saturday Night Live parodying &quot;Mack the Knife&quot;]

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Moritat von Mackie Messer, Die}}
[[Kategorija:Pjesme 1928.]]
[[Kategorija:Njemačke pjesme]]
[[Kategorija:Djela Bertolta Brechta]]</text>
      <sha1>p9h8ahss0teohz2rcgndneysopwvc52</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Évora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>135818</id>
    <revision>
      <id>42715046</id>
      <parentid>42714439</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kent Wang</username>
        <id>396758</id>
      </contributor>
      <comment>Templo Romano de Évora from the northwest 80.jpg; uklonjen duplikat iz galerije</comment>
      <origin>42715046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12934" sha1="kclie9gc0p2x2sj6zxejnk5vppmmhlr" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime = Évora
| ime_genitiv = Évore
| slika_panorama = Praca do Giraldo, Evora, Alentejo, Portugal, 28 September 2005.jpg
| veličina_slike =260px
| opis_slike = Centralni trg u Évori - Praca do Giraldo
| slika_zastava = Pt-evr1.png
| slika_zastava_veličina = 60px
| slika_grb = COA of Évora municipality (Portugal).png
| slika_grb_veličina = 60px
| slika_lokacijska_karta_država = Portugal
| slika_lokacijska_karta_opis   = Évora na karti Portugala
| širina-stupnjevi = 38 
| širina-minute = 34
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 7
| dužina-minute = 54
| dužina-oznaka = W
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{flag|Portugal}} 
| lokacija1_ime = [[Portugalske regije|Regija]]
| lokacija1_info = [[Alentejo]]
| lokacija2_ime = [[Distrikti Portugala|Distrikt]]
| lokacija2_info = [[Évora (distrikt)|Évora]]

| dijelovi =&lt;small&gt;Bacelo, Canaviais, Horta das Figueiras, Malagueira, Nossa Senhora da Boa Fé, Nossa Senhora da Graça do Divor, Nossa Senhora da Tourega, Nossa Senhora de Guadalupe, Nossa Senhora de Machede, Santo Antão, São Bento do Mato, São Mamede, São Manços, São Miguel de Machede, São Sebastião da Giesteira, São Vicente do Pigeiro, Sé e São Pedro, Senhora da Saúde, Torre de Coelheiros&lt;/small&gt;
| vrsta_dijelova =freguesia
| d1-d50
| površina_ukupna = 1.307,04 km²
| visina = 200- 300
| stanovništvo_godina = 2005.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 
| stanovništvo_gustoća = 2 702,9 /km²
| stanovništvo_uže = 45 783  &lt;ref name=mon/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = 7000
| pozivni_broj = 7004-7506
| web_stranica = [http://www.jf-Évora.pt/docs/default.asp Junta de Freguesia do Évora]
}}
'''Évora''' je grad i općina u unutrašnjosti [[Portugal]]a od 45 783 stanovnika &lt;ref name=mon&gt;{{cite web
 | url =http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Portugal.html
 | title =''2005 population estimates for cities in Portugal ''
 | accessdate = 8. 11. 2011
 | language=engleski
 | publisher=mongabay
}}&lt;/ref&gt; u sredini [[Portugal]]a ([[Alentejo|Regija Alentejo]], [[Évora (distrikt)|Distrikt Évora]]).

''Évora'' je poznata po svom izvrsno očuvanom historijskom centru, u kojem i dan danas stoji izvrsno očuvani [[Antički Rim|rimski]] [[hram]], [[srednji vijek|srednjovjekovne]] zidine i velik broj spomenika iz različitih perioda, zbog tog je historijski centar Évore, [[1986]]. godine upisan na [[UNESCO]]-vu [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listu mjesta svjetske baštine u Evropi]].&lt;ref name=unesco&gt;{{cite web
 | url =http://whc.unesco.org/en/list/361
 | title =''Historic Centre of Évora''
 | accessdate = 20. 11. 2011
 | language=engleski
 | publisher=Unesco
}}&lt;/ref&gt; Unesco je ''Évoru'' upisao kao grad-[[muzej]] čiji spomenici sežu do rimskih vremena, i zbog izvrsno očuvanih kuća ukrašenih [[azulejo|azulejo keramikom]] i kovanim [[balkon]]skim ogradama iz [[16. vijek|16.]] - [[18. vijek]]a koje su utjecale na gradnju u [[Brazil]]u.
Historijsko središtu ''Évore'' ima 4 000 objekata na površini od 1.05&amp;nbsp;km².
== Geografija ==
''Évora'' je udaljena oko 136&amp;nbsp;km istočno od Lisabona, prema [[Španjolska|španjolskoj]] granici (do [[Badajoz]]a ima oko 100&amp;nbsp;km). Grad leži u dolini rijeke [[Évora (rijeka)|Évora]] okružen brežuljcima. 
[[Datoteka:Aqueduto da Prata.jpg|thumb|240px|left|Água de Prata Aqueduct]]
== Historija ==
Kraj oko Évore bio je naseljen još za [[neolit]]a, o tome svjedoče brojni [[megaliti]] pronađeni oko grada, [[Anta Grande do Zambujeiro]] (najveće neolitsko nalazište u Portugalu) i Cromeleque dos Almendres.&lt;ref name=his/&gt;[[Kelti]] su osnovali grad '''Ebora''', koji je bio prijestolnica njihove plemenske konfederacije. [[Antički Rim|Rimljani]] su zauzeli ''Eboru'' [[57. pne.]] i utvrdili grad zidinama (pojedini dijelovi njihovih zidina, kao i ostatci tad je zvana '''Liberalitas Julia''' (Velikodušna Julija) u čast [[Julije Cezar|Julija Cezara]].&lt;ref name=his/&gt; [[Plinije Stariji]] spomenuo je Évoru, kao - '''Ebora Cerealis''', zbog velikog broja vlažnih polja oko grada. U to vrijeme ([[1. vijek|1. vijek ne.]]) podignut je monumentalni [[hram]] u čast cara [[August (rimski car)|Augusta]] u [[Korintski red|korintskom stilu]] koji je usprkos tome što su ga razrušili [[Germani]] za svoje provale u [[5. vijek]]u ostao relativno dobro očuvan do danas.

''Évoru'' je [[715]]. osvojio [[Berberi|berberski]] vojskovođa [[Tarik ibn Zijad]] za [[Omejadski Kalifat]]. Za [[Mauri|maurske]] vlasti ([[715]]. -[[1165]].) grad se zvao '''Jaburah''' ([[Arapski jezik|arapski]]: يابرة.), oni su ga proširili i izgradili utvrdu i [[Džamija|džamiju]]. ''Évoru'' je u septembru [[1165]]. godine oslobodio portugalski legendarni narodni junak i vitez [[Geraldo Sem Pavor]] (''Geraldo Neustrašivi'') u iznenadnom jurišu na grad.&lt;ref name=his/&gt; Nakon povratka pod portugalsku vlast grad je počeo prosperirati, izgrađene su brojne crkve i palače, vrhunac tog razdoblja bio je [[15. vijek]] kad su u ''Évori'' često boravili i stolovali portugalski kraljevi iz dinastije Avis ([[1385]].-[[1580]].), naročito [[Manuel I od Portugala|Manuel I.]] i [[João III od Portugala|João III]]. Tad je ''Évora'' postala centar portugalskog [[humanizam|humanizma]], tu su djelovali; [[André de Resende]] (otac portugalske [[arheologija|arheologije]] pokopan u katedrali), [[kipar]] [[Nicolau de Chanterene]], [[slikar]]i [[Cristóvão de Figueiredo]] i [[Gregório Lopes]], [[kompozitor]]i [[Manuel Cardoso]] i [[Duarte Lobo]], [[historičar]] [[Duarte Galvão]] i otac portugalske drame [[Gil Vicente]].

''Évora'' je postala [[Arhidijeceza|nadbiskupsko]] sjedište [[1540]], a [[Jezuiti]] su osnovali svoj [[univerzitet]] [[1559]]. Studenti i profesori tog univerziteta, bili su mnogi poznati umovi svoga vremena; kao [[Flamanci|flamanski]] humanisti Nicolaes Cleynaerts ([[1493]]. -[[1542]].) i Johannes Vasaeus ([[1511]]. -[[1561]].) i španjolski jezuit Luis de Molina. U skladu sa tadašnjim [[liberalizam|liberalno]] [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskim]] idejama, tadašnji kraljev prvi [[ministar]] [[Sebastião José de Carvalho e Melo|Markiz de Pombal]] protjerao je Jezuite iz zemlje i zatvorio univerzitet u Évori
[[1759]]., nakon tog je grad počeo nazadovati. Univerzitet Évora ponovno je otvoren tek [[1973]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =http://www.cm-evora.pt/pt/conteudos/concelho/Caracterizacao+do+concelho/
 | title =''Caracterização do Concelho de Évora''
 | accessdate =22. 11. 2011
 | language =portugalski
 | publisher =Câmara Municipal de Évora
 | archive-date =2010-08-07
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20100807031835/http://www.cm-evora.pt/pt/conteudos/concelho/Caracterizacao+do+concelho/
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti Évore ==
[[Datoteka:Évora Sé Catedral1183.jpg|thumb|left|240px|Katedrala u Évori]]
* [[Korintski red|Korintski]] [[hram]] u Évori ili [[hram]] božice [[Dijana (mitologija)|Dijane]] je najznačajniji rimski spomenik u Portugalu sa 16 očuvanih [[Korintski red|korintskih]] granitnih stupova visine 7.68 m. Hram podignut na [[Akropolj|akropoli]] Évore, je danas najveća atrakcija grada. Predpostavlja se da je izgrađen u [[1. vijek|1. vijek ne.]] u slavu prvog rimskog cara [[August (rimski car)|Augusta]], ali je tek u [[16. vijek]]u postao poznat kao hram božice [[lov]]a Dijane, jer su tako predpostavljavljali [[jezuiti|jezuitski]] fratri zbog toga, jer je Évora bila poznata po lovu. 
* ''Sé de Évora'' (Katedrala Évora), uglavnom je podignuta između [[1280]].-[[1340]]. to je jedna od najznačajnijih [[Gotika|gotičkih]] građevina u Portugalu. Poznata je po svom [[portal]]u sa skulpturama [[apostol]]a iz [[1335]]. godine, te lijepom glavnom [[brod (arhitektura)|brodu]] i [[klaustar|klaustru]]. Jedan [[transept]] je uređen u [[manuelinski stil|manuelinskom stilu]], a drugi u [[barok]]nom, dok su [[orgulje]] i [[kor]]ske klupe [[renesansa|renesansni]] iz [[1566]]. godine. Kapela sv. Brása iz [[1480]]. godine je odličan primjer [[Španjolska|španjolske]] [[Gotika|gotike]] zvane [[mudéjar]] s polukružnim potpornim stupovima.
* ''Crkva São Francisco'' (Igreja de São Francisco) je jedna od novijih građevina u historijskom centru, izgrađena za vrijeme dinastije Avis koja je poznata po miješanju [[gotika|gotike]] i [[manuelinski stil|manuelinskog stila]] u arhitekturi. Njena Kapela kostiju (''Capela dos Ossos'') ima natpis na ulazu: &quot;Mi, kosti koje su ovdje, čekamo tvoje&quot;.
* ''Palácio dos Duques de Cadaval'' (Palača vojvode Cadavala) na akropoli Évore, izgrađena na mjestu palače koja je izgorila [[1384]]., to je zgrada izgrađena u manuelinsko-[[mauri|maurskom]] stilu, sa fasadom iz [[17. vijek]]a, i tornjem koga zovu Toranj pet štitova. To je bila guvernerova palača u kojoj su često odsjedali kraljevi.
* ''Samostan Lóios'' iz [[15. vijek]]a s manuelinskom kućom ukrašenom azulejo keramikom i veličanstvenim portalom, danas je pretvoren u restoran.
* ''Água de Prata Aqueduct'' ([[Akvadukt]] srebrne vode) dug 9&amp;nbsp;km sa velikim rasponom lukova, dao je podići kralj [[João III od Portugala|João III]]. između [[1531]].-[[1537]]. Danas su u djelu akvedukta koji prolazi kroz grad, stanovnici podigli između lukova; kuće, prodavaonica i kafeje.
* ''Palača [[Vasco da Gama|Vasca da Game]]'', s manuelinskim klaustrom i renesansnim zidnim slikama, je mjesto gdje je od [[1519]].-[[1524]]. živio Vasco da Gama.
* ''Univerzitet Évora'' osnovan je kao jezuitski kolegij [[1559]]. godine koje je dao izgraditi kralj [[Henrique I od Portugala|Henrique I]]. Orginalni jezuitski kompleks ima [[manirizam|manirističku]] crkvu i akademske zgrade oko velikog klaustra iz [[17. vijek|17.]]-[[18. vijek]]a.
* ''Praça do Geraldo'' (Trg Geraldo) u središtu grada isprva se zvao ''Praça Grande'', na njemu su se od [[1275]]. održavali godišnji sajmovi. Na tom trgu je kralj [[Duarte I od Portugala|Duarte I]] izgradio gotičku palaču Estaus.

{{UNESKO kutijica
|WHS = Historijski centar Évore
|Image = Templo Romano de Évora from the northwest 80.jpg
|State Party = {{flag|Portugal}}
|Type = Kulturno dobro
|Criteria = ii, iv
|ID = 361
|Link = http://whc.unesco.org/en/list/361
|Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Evropi|Evropa]]
|Year = [[1986]].
|Session = 10.
|Session = 
|Extension   = 
|Danger      = ne
}}
[[Datoteka:EvoraUniversityCourtyard.jpg|thumb|280px|right|Zgrada univerziteta u Évori]]

== Rast stanovništva općine Évora ==
{| {{prettytable|center}}
! colspan=&quot;9&quot; | Stanovništvo općine Évora (1801. – 2008.)
|- bgcolor=&quot;#C0C0C0&quot;
| align=&quot;center&quot; | [[1801]] 
| align=&quot;center&quot; | [[1849]] 
| align=&quot;center&quot; | [[1900]] 
| align=&quot;center&quot; | [[1930]]
| align=&quot;center&quot; | [[1960]]
| align=&quot;center&quot; | [[1981]]
| align=&quot;center&quot; | [[1991]]
| align=&quot;center&quot; | [[2001]]
| align=&quot;center&quot; | [[2008]]
|-
| align=&quot;center&quot; | 18 620
| align=&quot;center&quot; | 16 995
| align=&quot;center&quot; | 25 563
| align=&quot;center&quot; | 35 903
| align=&quot;center&quot; | 50 095
| align=&quot;center&quot; | 51 572
| align=&quot;center&quot; | 53 754
| align=&quot;center&quot; | 56 519
| align=&quot;center&quot; | 54 780
|}

== Gradovi prijatelji ==
Évora ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima ::

* {{flag|Portugal}} [[Angra do Heroísmo]] (1986.)
* {{flag|Rusija}} [[Suzdalj]] (1986.)
* {{flag|Francuska}} [[Chartres]] (2003.)
* {{flag|Norveška}} [[Tønsberg]]
== Galerija slika ==
&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Datoteka:Évora - Praça do Giraldo.jpg|&lt;center&gt;''Trg-Praça do Giraldo''
Datoteka:Pormenor XII.jpg|&lt;center&gt;''Prizor iz centra''
Datoteka:Centro Histórico de Évora VIII.jpg|&lt;center&gt;Akropola Évore
Datoteka:Centro Histórico de Évora I.jpg|&lt;center&gt;Srednjovjekovne zidine Évore
Datoteka:Centro Histórico de Évora XII.jpg|&lt;center&gt;Srednjovjekovne zidine Évore
Datoteka:Centro Histórico de Évora - Praça do Giraldo.jpg|&lt;center&gt;''Zgrade na trgu - Praça do Giraldo'' 
Datoteka:Aqueduto e muralhas de Évora.JPG|&lt;center&gt;''Água de Prata Aqueduct''
&lt;/gallery&gt;

== Napomene ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==

* [http://www.cm-evora.pt/pt/C%C3%A2mara%20Municipal%20de%20%C3%89vora.htm Câmara Municipal de Évora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111030093611/http://www.cm-evora.pt/pt/C%C3%A2mara%20Municipal%20de%20%C3%89vora.htm |date=2011-10-30 }} {{pt icon}}
* [http://www2.cm-evora.pt/guiaturistico/Ingles/itinerary.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105044217/http://www2.cm-evora.pt/guiaturistico/Ingles/itinerary.htm |date=2010-01-05 }} Guia Turístico de Évora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105044217/http://www2.cm-evora.pt/guiaturistico/Ingles/itinerary.htm |date=2010-01-05 }} {{pt icon}}

{{commonscat|Évora}}
{{Svjetska baština u Portugalu}}

[[Kategorija:Gradovi u Portugalu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Portugalu]]</text>
      <sha1>kclie9gc0p2x2sj6zxejnk5vppmmhlr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dostojno jest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>158959</id>
    <revision>
      <id>42715023</id>
      <parentid>42314760</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1878" sha1="2xj1qdqzjs139zvtc94n0o4ov3t8zai" xml:space="preserve">[[Datoteka:Axion Estin icon.jpg|mini|Ikona Dostojno jest]]
'''Dostojno jest''' (gr. ''Άξιον εστίν'', stsl. ''Достóйно éсть'') je liturgijsko pojanje u pravoslavnom hrišćanstvu.

Prema predanju, nastala je za vreme [[patrijarh]]a [[Nikola II Carigradski|Nikole Hrisoverga]] (983-996). Jedne noći monah je čitao kanon Bogorodici i pevao, Čestnjejšuju u ćeliji [https://web.archive.org/web/20150116120857/http://www.keliaxionestin.com/] [[manastir]]a Pantokratora zvanoj sada &quot;Dostojno jest&quot;. Starac njegov je otišao na [[Kareja|Kareju]]. Najedanput se javio u crkvi čovek i počeo pevati: Dostojno jest. Ta pesma bila je dotle nepoznata u [[crkva (zgrada)|crkvi]]. Monah čuvši tu pesmu, bio je sav uzbuđen, kako zbog sadržaja, tako i zbog divnog pojanja. &quot;''Kod nas ovako pevaju'',&quot; rekao je stranac monahu. Monah je hteo da ima tu pesmu napisanu i doneo je jednu ploču, na kojoj je stranac prstom ispisao pesmu kao po vosku. I najednom je nestao. Hrišćani veruju da je taj stranac bio [[gabrijel|arhangel Gavrilo]]. Ona ploča je preneta u [[Istanbul|Carigrad]]. Pesma dostojno jest se i dalje koristi u crkvi u toku službe.

[[Srpska pravoslavna crkva]] slavi ovaj praznik 11. juna po crkvenom, a [[24. 6.|24. juna]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]].

== Literatura ==
* [[Ohridski prolog]], Vladika [[Nikolaj Velimirović]]

== Vanjske veze ==
*[https://web.archive.org/web/20150116120857/http://www.keliaxionestin.com/ The Official site of the Holy Cell &quot;Axion Estin&quot; on Mt. Athos]
* [http://svetosavlje.org/biblioteka/prolog/index.php?m=6&amp;d=11&amp;a=1&amp;date=6-2006 Ohridski prolog za 11. jun (24. jun)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312055546/http://svetosavlje.org/biblioteka/prolog/index.php?m=6&amp;d=11&amp;a=1&amp;date=6-2006 |date=2007-03-12 }} {{sr}}

[[Kategorija:Pravoslavlje]]
[[Kategorija:Liturgija]]</text>
      <sha1>2xj1qdqzjs139zvtc94n0o4ov3t8zai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eparhija banjalučka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159548</id>
    <revision>
      <id>42715499</id>
      <parentid>42647856</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:23:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3467" sha1="k3bwzag7bn11w1bhficziwkg51bk2nc" xml:space="preserve">{{Eparhija
 | Eparhija = 
 | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
 | Slika = 
 | Opis = 
 | Država = [[Bosna i Hercegovina]]
 | Površina = 
 | Stanovništvo = 
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija =Mitropolija banjalučka 
 | Sjedište = [[Banja Luka]]
 | Osnovana = 
 | Ukinuta = 
 | Broj namjesništava =
 | Broj crkvenih opština =
 | Broj parohija = 
 | Broj manastira = 
 | Broj hramova = 
 | Broj sveštenika = 
 | Broj monaha = 
 | Broj vjernika = 
 | Zvanična stranica = [http://www.spcbl.org/ www.spcbl.org]
 | Eparhijski arhijerej = [[Jefrem Milutinović|Jefrem]]
 | Čin arhijereja = [[Mitropolitos|Mitropolit]]
 | Titula arhijereja = ''Mitropolit banjalučki''
 | Arhiepiskop =
 | Mitropolit =
 | Vikarni arhijerej = 
 | Titula vikarnog arhijereja =
 | Karta = [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|290px]]
|Vikarni episkop=[[Sava Bundalo|Sava]]}}
'''Mitropolija banjalučka''' je mitropolija [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

Nadležni arhijerej je gospodin [[Jefrem Milutinović|Jefrem]], a sjedište mitropolije se nalazi u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].

== Historija ==
Mitropolija banjalučka obuhvata [[severozapad]]ni deo [[Bosna|Bosne]], osnovana je [[1900]]. godine kao [[mitropolija]]. Do tog vremena, ovi srpski prostori bili su u sastavu [[Mitropolija dabrobosanska|Dabrobosanske mitropolije]]. Prvi [[episkopos|episkop]] ove eparhije bio je mitropolit [[Evgenije Letica]] (1901—1907), a zatim slede srpski [[arhijerej]]i: [[Vasilije Popović (mitropolit)|Vasilije Popović]] (1908—1938), [[Platon Jovanović]] (1940—1941), dr [[Vasilije Kostić]] (1947—1961), dr [[Andrej Frušić]] (1961—1980) i sadašnji mitropolit [[Jefrem Milutinović]].

Glavna duhovna središta eparhije su manastiri [[Manastir Gomionica|Gomionica]], [[Manastir Moštanica|Moštanica]] i [[Manastir Liplje|Liplje]]. Manastir Gomionicu sa hramom posvećenim Vavedenju Presvete Bogorodice obnovili su [[1595]]. godine [[Manastir Mileševa|mileševski]] monasi, koji su posle turske najezde izbegli u ovaj manastir.

== Arhijerejska namesništva ==
[[Datoteka:Владичански двор (Бања Лука).jpg|thumb|desno|240px|Vladičanski dvor, sjedište Banjalučke eparhije]]
* Banjalučko
* Gradiško
* Zmijanjsko
* Kotorvaroško
* Laktaško
* [http://www.spcjm.com Jajačko-mrkonjićko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009063643/http://spcjm.com/ |date=2016-10-09 }}
* Pounsko
* Prijedorsko
* Prnjavorsko
* Srbačko

== Manastiri ==
Aktivni:
* [[Manastir Gomionica]]
* [[Manastir Krupa na Vrbasu]]
* [[Manastir Liplje]]
* [[Manastir Moštanica]]
* [[Manastir Stuplje]]

Ugašeni:
* Đurđevac (kod [[Prijedor]]a)
* Miloševac (kod Prijedora)
* Karanovac (kod [[Gradiška|Gradiške]])
* Osovica (u [[Motajica|Motajici]], između [[Kobaši|Kobaša]] i [[Prnjavor]]a)

== Vanjske veze ==
* [http://www.spcbl.org/ Zvanična stranica Eparhije banjalučke]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101230230530/http://www.spcbl.org/ |date=2010-12-30 }}
* [https://web.archive.org/web/20120622202318/http://hhsbl.org/ Zvanična stranica Hrama Hrista Spasitelja]
* [http://www.sozeb.org/ Zvanična stranica Svetosavske omladinske zajednice Eparhije banjalučke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111110120933/http://www.sozeb.org/ |date=2011-11-10 }}

{{Srpska pravoslavna crkva}}

[[Kategorija:Eparhije Srpske pravoslavne crkve]]
[[Kategorija:Eparhija banjalučka]]</text>
      <sha1>k3bwzag7bn11w1bhficziwkg51bk2nc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moulin Rouge!</title>
    <ns>0</ns>
    <id>163572</id>
    <revision>
      <id>42715540</id>
      <parentid>42538338</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:02:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12735" sha1="i13phk53we0gbqqmx0f7ebvglih9sae" xml:space="preserve">{{druga upotreba|drugu odrednicu|Mulen ruž (razvrstavanje)}}

{{Infokutija02 film
| naslov = Moulin Rouge
| slika = Moulin_rouge_poster.jpg
| opis = Kino-poster
| režija = [[Baz Luhrmann]]
| producent = [[Baz Luhrmann]]&lt;br /&gt;Fred Baron&lt;br /&gt;Martin Brown
| scenario = [[Baz Luhrmann]]&lt;br /&gt;[[Craig Pearce]]
| uloge = [[Nicole Kidman]]&lt;br /&gt;[[Ewan McGregor]]&lt;br /&gt;[[Jim Broadbent]]&lt;br /&gt;[[Richard Roxburgh]]&lt;br /&gt;[[John Leguizamo]]&lt;br /&gt;[[Jacek Koman]]&lt;br /&gt;[[Caroline O'Connor (glumica)|Caroline O'Connor]]
| muzika = [[Craig Armstrong (kompozitor)|Craig Armstrong]]&lt;br /&gt;[[Marius de Vries]]
| fotografija = [[Donald McAlpine]]
| montaža  = [[Jill Bilcock]]
| studio         = Bazmark Films&lt;br /&gt;[[Angel Studios]]
| distributer    = [[20th Century Fox]]
| premijera = {{Film date|2001|5|9|[[Filmski festival u Kanu|Cannes]]|2001|5|24|Australija|2001|6|1|SAD|df=y}}
| trajanje = 127 min.&lt;ref name=&quot;boab&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mojo&quot;/&gt;
| zemlja = {{flagcountry|GBR}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|AUS}}
| jezik = engleski
| budžet         = 50 mil.  $&lt;ref name=&quot;boab&quot;&gt;{{Cite web | url=http://www.imdb.com/title/tt0203009/business | title=Moulin Rouge! (2001) - Box Office and Business | work=[[Internet Movie Database|The Internet Movie Database]] | accessdate=27. III 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mojo&quot;/&gt;
| bruto = 179,213.434 $&lt;ref name=&quot;mojo&quot;&gt;{{Cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=moulinrouge.htm | title=Moulin Rouge! | work=[[Box Office Mojo]] | accessdate=27. III 2009}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Mulen ruž!''''' (ili na engleskom '''''Moulin Rouge!''''') je američki film iz [[2001]]. [[mjuzikl]] u režiji [[Baz Lurman|Baza Lurmana]] kome je ovo treći film u karijeri. Film govori o Kristijanu, mladom engleskom piscu-pesniku koji se zaljubljuje u kabare igračicu, glumicu i kurtizanu Saten u noćnom klubu [[Mulen ruž]]. U filmu se čuju obrade raznih popularnih muzičkih numera. Radnja je smeštena na [[Montmartre|Monmartru]], [[boem]]skoj četvrti [[Pariz]]a.

Film je bio nominovan za osam [[Oscar|Oskara]] osvojio je samo dva - za kostime i za [[scenografija|scenografiju]]. Snimljen je u studijima kompanije „Foks“ u [[Sydney|Sidneju]], [[Australija]].

Film je imao međunarodni uspeh i otvorio je vrata mjuziklima koji su snimani tokom sledećih godina: ''[[Chicago (2002 film)|Čikago]]'' (film je dobio i Oskara kao najbolji film), ''[[Rent (film)|Rent]]'' i ''[[Fantom iz opere (2004 film)|Fantom iz opere]]''.

Godine [[2006]]. ''Mulen ruž!'' se u anketi [[Američki institut za film|Američkog instituta za film]] plasirao na 25. mesto na listi od 100 najboljih mjuzikla ikada snimljenih.

== Kritike ==

Kritičari se slažu da je u filmu ''Mulen ruž!'' vidljiv uticaj velikih italijanskih opera, naročito kroz muziku, živopisnu scenografiju i kostimografiju. Takođe navode da film sadrži i [[bollywood|bolivudske]] elemente kao što su jednostavna priča, jednostavan zaplet, melodramatična heroina i dvodimenzionalni karakteri. Bilo kako bilo, film je osvojio publiku a takođe i saundtrek koji se sastoji od obrada savremenih hitova sa aranžmanima primerenim vremenskom periodu u kojem se odvija radnja filma (završetak 19. i početak 20. veka). Tako se u filmu čuju obrade takvih hitova kao što su &quot;[[The Show Must Go On (pesma)|The Show Must Go On]]&quot; grupe [[Kvin (grupa)|Kvin]], &quot;[[Nature Boy (pesma)|Nature Boy]]&quot; [[David Bowie|Dejvida Bouija]], &quot;[[Smells Like Teen Spirit]]&quot; [[Nirvana (frupa)|Nirvane]], &quot;[[Like a Virgin]]&quot; [[Madona (zabavljačica)|Madone]], &quot;[[Lady Marmalade]]&quot; itd.
Režiseru Bazu Lurmanu trebale su skoro dve godine da bi osigurao prava za sve te pesme, ali se sav napor isplatio.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Nicole Kidman|Nikol Kidman]] || Saten 
|-
| [[Ewan McGregor|Juan Makgregor]] || Kristijan
|-
| [[Jim Broadbent|Džim Brodbent]] || Harold Zidler
|-
| [[Ričard Roksberg]] || Grof
|-
| [[Džon Legvizamo]] || [[Henri de Toulouse-Lautrec|Anri de Tuluz-Lotrek]]
|-
| [[Kajli Minog]] || Zelena Vila
|}

== Kratak opis ==

Tema ovog filma je večni sukob [[ljubav]]i i [[bogatstvo]], [[materijalizam|materijalizma]] i [[ljubomora|ljubomore]]. Glavni lik je Kristijan ([[Ewan McGregor|Juan Makgregor]]), [[Engleska|engleski]] pesnik koji dolazi u Pariz da bi okusio čari Monmartra, čuvene [[boem]]ske četvrti u gradu [[umetnik]]a, zabava i [[apsint]]a. Ubrzo se zaljubljuje u Saten ([[Nicole Kidman|Nikol Kidman]]), pevačicu u noćnom klubu Mulen ruž, koja boluje od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] u poodmaklom stadijumu.

Satin je vredna i lepa [[prostitucija|kurtizana]] koja veruje da su [[dijamant]]i &quot;devojčini najbolji prijatelji&quot;. Ona od svojih muških klijenata želi [[novac]], a ne [[ljubav]], i mašta da postane glumica i napusti Mulen ruž. Sticajem okolnosti, usled zamene identiteta, Satin misli da je Kristijan bogati i moćni [[grof]] koji je zainteresovan za ulaganje novca u novi šou [[kabare]]a i da planira od nje napraviti zvezdu predstave. Pristavši da se sastane s njim, računajući na sklapanje dogovora o [[šou]], Saten ostaje očarana Kristijanovovom poezijom (u toj sceni Makgregor peva obradu pesme Elton Džona [[Your Song]]), ali je uskoro &quot;spušta na zemlju&quot; saznanje da je Kristijan samo jedan obični boemski pesnik.

Pravi grof stiže i zatiče ih u zajedno. Kristijan se izvlači uz pomoć Satenine mudrosti i dovitljivosti tako što ubeđuje grofa da je on scenarista nove predstave pod nazivom &quot;Spektakular spektakular&quot; i da upravo uvežbavaju jednu scenu. Uz pomoć Saten i prijatelja boema Kristijan brzo rekonstruišu scenu predstave: to je indijski mjuzikl. Grof biva impresioniran i odlučuje da finasira predstavu ali ubzo on biva, izluđen [[ljubomora|ljubomorom]], počinje da preti da će da zatvori Mulen ruž ukoliko ga Satem odbije. Prihvata da Kristijan bude neprekidno sa Saten imajući u vidu da je on kao scenarista važan za uspeh šoua.

Kristijan i Satin se zaljubljuju, dok Harol Zidler, direktor Mulen Ruža, koji za Saten predstavlja neku vrstu očinske figure, trudi da zadrži grofovu pažnju na predstavi iako Saten još nije provela nijednu noć sa njim. Naposletku, grof shvata da je prevaren, pokušava da uzme Saten na silu i preti da će ubiti Kristijana. Po Zidlerovom savetu, Saten saopšti Kristijanu da ga nikada nije volela, nadajući da će otići iz grada i pobeći od grofovog besa.

Na svečanoj premijeri predstave, Saten, iako svesna činjenica da joj je preostalo još samo malo života, odlučuje da odglumi celu predstavu. Kristijan, ne želeći da digne ruke od nje, suočava se sa njom na sceni. Kada ona pokuša da ga otera od sebe, on uzima ulogu glavnog heroja iz predstave i baca joj pare na pod &quot;da bi isplatio svoju kurvu&quot; i dostojanstveno odlazi sa scene. Iako umire, Saten ga doziva tajnom pesmom ljubavnika i oni se ponovo zbližavaju pred grofom i publikom. Grof pokušava da ubije Kristijana, ali Zidler ga sprečava. Predstava je gotova i zavesa se spušta. Publika oduševljeno aplaudira odličnoj predstavi, ali privatno, iza scene, bolest savladava Saten i ona umire na Kristijanovim rukama. Na njenu molbu, Kristijana joj obećava da će napiše njihovu priču.

Posle šest meseci, Kristijan održava svoje obećanje, ali i grof svoje. Harold predaje papire grofu koji zatvara Mulen ruž. Film završava kadrovima napuštenog i tužnog Mulen ruža.

== Premijera ==

Snimanje filma je počelo novembra [[1999]]. a završe je u maju 2000, sa budžetom od $50 miliona. Snimanje je celo provelo glatko, osim kada se javio problem kada je glava glumica [[Nicole Kidman|Nikol Kidman]] povredila koleno usled snimanja jedne od komlikovanih scena plesa. Mada je premijera najavljena [[25. 12.|25. decembar]] [[2000]]. da bi bio jedan od glavnih konkurenata za [[Oscar|Oskara]], [[20th Century Fox]] je premestio premijeru za rano leto, tako da bi režiser [[Baz Lurman]] imao više vremena za post-produkciju. Premijera filma je bila na [[Filmski festival u Kanu]] datuma [[9. 5.|9. maj]] [[2001]]—i to kao film koji otvara sam festival. Limitirano izdanje je izašlo [[18 maja]], [[2001]]. a u bioskope je pušten [[1. 6.|1. jun]] [[2001]].

Film je doživeo instant uspeh pogotovu u limitiranom izdanju, zaradivši po $185,095 samo u dva pozorišta i to koji rade vikendom. Dešavalo se i da publika nagradi alpauzom film usred scene. Cifra je rasla do $254,098. Kada je puštena u preko 2500 bioskopa, zaradilo je $14.2 miliona samo u prvom vikendu. Cifra se podigla do $57 miliona. Pušteno je opet u oktobru 2001 zbog Oskara, zato što je Lurman želeo da se film takmiči za najprestižniju filmsku nagradu.

Film je imao još veći uspeh preko okeana. Pretuklo je rekore u [[Australija|Australiji]] gde je puštena specijalna verzija 2001, i gde je našla gledaoca u svakoj svojoj državi. Zaradio je preko $120 miliona, što je rezultiralo oko $177 miliona širom sveta.

== Nagrade ==

Kada je sezona filmskih nagrada krenula, film je još uvek bio svež u ljudskim glavama tako da je uskoro osvojio mnogo nagrada. Pokupio je šest nominacija zlatnih globusa uključujući i za najbolji film, [[mjuzikl]] ili komediju, najbolju glavnu glumicu (za Nikol Kidman), najboljeg glumca (za Juan Mekgregora), originalni scenario, najbolji režiser (za Baz Lurmana) i najbolju pesmu (&quot;Come What May&quot;). Osvojio je tri uključujući i za najbolji film. Par nedelja kasnije, dobio je 13 BAFTA nominacija (britanska akademija za film i televiziju), praveći ga filmom sa najviše nominacija te godine. Uzeo je tri, uključujući za najboljeg sporednog glumca [[Jim Broadbent]].

Kada su najavljene oskar nominacije, film je osvojio osam uključujući i za najbolju glavnu žensku ulogu ([[Nicole Kidman|Nikol Kidman]]) i za najbolji film. Film nije nominovan za najboljeg režisera ([[Baz Lurman]]); što je prokomentarisala [[Vupi Golberg]] domaćica ceremonije rečima: &quot;Pretpostavljam da se ''Mulan Ruž!'' sam režirao.&quot; Osvojio je dva oskara za najobolje kostime i scenografiju. Na malo nižem filmskom nivou, nagrada [[MTV]], Kidman je uzela trofej za najbolju glumicu a Mekgregor uzima za najbolju muzičku sekvencu.

Originalna pesma &quot;Come What May&quot; je disklalifikovana za nagradu oskar zato što je već korišćena za Lurmanov prethodni film &quot;Romeo + Julija&quot; i nije pisana isključivo za ''Mulan Ruž!'' [http://www.ncf.carleton.ca/~aw220/02oscp09.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060925190959/http://www.ncf.carleton.ca/~aw220/02oscp09.htm |date=2006-09-25 }}

== Zanimljivosti ==
* [[Tim Viler]], pevač grupe [[Eš (grupa)|Eš]], prijavio se na audiciju za ulogu Kristijana. Nije prošao, ali je, inspirisan filmom, napisao pesmu Orfej (&quot;Orpheus&quot;).
* Film je posvećen ocu Baza Lurmana, Leonardu, koji je umro neposredno pred početak snimanja filma.
* [[Kajli Minog]] se nakratko pojavljuje kao “Zelena vila“, koju Kristijan vidi kao halucinaciju kad popije apsint. Po originalnom scenariju, ta scena je trebala da traje duže, i Kajlin glas je posle izvesnog vremena trebao biti zamenjen glasom [[Ozija Ozborna|Ozi Ozborn]] kako bi se dočarala situacija u koju apsint njega sve više i više vuče u halucinaciju. Ipak, Ozi se čuje na samom kraju Kajlinog izvođenja u vidu vriska, dok ona dobija crvene oči i kamera se okreće ka Mulen ružu.
* [[Plácido Domingo|Plasido Domingo]] daje glas „Mesecu“ tokom jedne od pesama. 
* U filmu takođe učestvuje i bolivudska pevačica Urmila Matondkar za pesmu: &quot;Čama čama&quot;, koja se čuje na kraju filma.
* [[Ewan McGregor|Juan Makgregor]] i [[Jim Broadbent|Džim Brodbent]] su takođe glumili zajedno u britanskom filmu „Mali glasovi“ (Little Voices).

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.clubmoulinrouge.com/mr1.htm ''Moulin Rouge!'' Oficijalni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120061413/http://www.clubmoulinrouge.com/mr1.htm |date=2008-11-20 }}
* [http://www.craigarmstrongonline.com/film_score/moulin_rouge.htm Kreg Armstrong (Kompozitor za Mulan Ruž)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051226123149/http://www.craigarmstrongonline.com/film_score/moulin_rouge.htm |date=2005-12-26 }}
* [http://www.stealtheirstyle.co.uk/movies/Moulin%20rouge%20look.htm ''Moulin Rouge! Stranica o scenografiji''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312071558/http://www.stealtheirstyle.co.uk/movies/Moulin%20rouge%20look.htm |date=2007-03-12 }}

{{Zlatni globus za najbolji mjuzikl ili komediju}}
{{Baz Luhrmann}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmski mjuzikli]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi na francuskom jeziku]]</text>
      <sha1>i13phk53we0gbqqmx0f7ebvglih9sae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavle Đurišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168040</id>
    <revision>
      <id>42715051</id>
      <parentid>42561590</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:55:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42360" sha1="lxobjj3o5qpovpdx6zhvru09f62augj" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Pavle Đurišić
| slika =Pavle Đurišić.jpg
| opis_slike = 
| nadimak =  
| datum_rođenja = [[10. jul]] [[1907]] .
| mesto_rođenja = [[Lješanska nahija]], [[Knjaževina Crna Gora]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti = [[21. april]] [[1945]].
| mesto_smrti =  [[Logor Stara Gradiška]], [[NDH]]
| država_smrti = 
|vojska= [[Jugoslovenska vojska]]&lt;br /&gt; [[Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]&lt;br /&gt; [[Milizia Volontaria Anti Comunista]]&lt;br /&gt; [[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&lt;br /&gt; [[Crnogorska Narodna Vojska]]
|godine_služenja= [[1927.]] — [[1945.]]
|čin= Komandant Limsko-sandžačkih četničkih odreda, komandant [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]]
|jedinica=
|bitke= [[Bjelopoljski pokolj 1943.]]&lt;br /&gt;[[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]&lt;br /&gt;[[Bitka na Neretvi]]&lt;br /&gt;[[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|Operacija Frilingservahen]]&lt;br /&gt;[[Proboj nemačkog 21. brdskog korpusa iz okruženja|Proboj 21. armijskog korpusa]]&lt;br /&gt;[[Bitka na Lijevča polju]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Pavle Đurišić''' ([[10. jul]] [[1907]], [[Lješanska nahija]] — [[21. april]] [[1945]], [[Logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]]) je bio [[Četnici|četnički]] vojvoda i [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnik italijanskog i njemačkog okupatora]], komandant [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]] i [[Crnogorska narodna vojska (1945)|Crnogorske narodne vojske]]

Nakon pokušaja da izigra sporazum sa [[Sekula Drljević|Sekulom Drljevićem]] i vlastima [[NDH]], potučen je od strane ustaša u [[bitka na Lijevča polju|bici na Lijevča polju]], razoružan i ubijen u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]], najvjerovatnije [[21. april]]a 1945. 

== Predratna biografija ==
Rođen [[9. jul]]a [[1907]]. godine u Lješanskoj nahiji, u selu Parci. Godine [[1909]]. njegov otac Ilija se iz Lješanske nahije seli u [[Podgorica|Podgoricu]], u centar Stare Varoši, u Džeher Mahali, na oko 50 metara od poznate Sahat Kule, a ta kuća u kojoj je odrastao i danas postoji ali je u ruševinama, a nalazi se dve kuće pre poznate kuće vajara [[Risto Stijović|Rista Stijovića]], koja je danas Umetnička Galerija. Otac mu je poginuo u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Pavle je završio osnovnu školu i nižu gimnaziju u Podgorici. Nakon smrti njegovog oca Ilije, borca [[Crnogorska narodna vojska|Crnogorske kraljevske vojske]] u I svetskom ratu, u napadu na [[Kalinovik]] kod [[Sarajevo|Sarajeva]], majka vodi Pavla kod njenog oca i brata u [[Berane]]. Ujak Pavla Đurišića je bio Petar Radović, sudija u Beranama, bivši pripadnik četničke jedinice Vojvode Vuka ([[Vojin-Vuk Popović]]) u borbama u [[Makedonija|Makedoniji]]. U Beranama je završio sedmi razred gimnazije i tada se odlučio da svoju budućnost traži u vojničkom pozivu.

U jesen [[1927]]. godine upisuje se u 55. klasu Vojne akademije, iz koje [[1930]]. godine izlazi kao pešadijski [[potporučnik]]. Tokom 1930. i [[1931]]. službuje u Sarajevu kao vodnik 10. pešadijskog puka Takovskog. Njegove starešine zapažaju u njemu sposobnost, pa ga šalju u Pešadijsku oficirsku školu u Sarajevu, kao vodnika streljačke čete. Odatle je poslat po svojoj molbi u [[Berane]]. U [[1934]]. godini službovao je u Beranama, prvo kao poručnik - vodnik bataljona 48. pješadijskog puka, a zatim kao ađutant. [[1937]]. godine polaže kapetanski ispit, a zatim postaje komandir prve čete toga bataljona.

Godine 1936. u [[Manastir Đurđevi Stupovi|manastiru Đurđevi Stupovi]] kod Berana, poručnik Pavle Đurišić se vjenčao sa Goricom Bakić iz Berana.

Kada su italijanske trupe upale u [[Albanija|Albaniju]] [[1939]]. godine, Pavle Đurišić je sa svojom četom poslat u [[Plav]]. [[Aprilski rat u Jugoslaviji|Aprilski rat]] ga zatiče na tome položaju. U sastavu Komskog odreda, pod komandom generala [[Ljuba Novaković|Ljube Novakovića]], Đurišić istog dana prelazi albansku granicu. Umesto brzog prodiranja ka [[Skadar|Skadru]], dolazi do kapitulacije Jugoslovenske vojske i brzog kraja rata.

== Drugi svetski rat ==
{{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.|Instrukcije Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću}}
[[Datoteka:Pavle Đurišić 13 February 1943 Muslim massacre report.jpg|thumb|Izveštaj Đurišića o izvršenom [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče|pokolju muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]].]]

Po izbijanju [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], kapetan Đurišić krajem decembra [[1941]]. godine sa pratnjom od oko 180 ljudi iz Crne Gore odlazi u zapadnu [[Srbija|Srbiju]] i povezuje se sa pukovnikom [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]]. Sa sastanka se vratio sa titulom komandanta Limsko-Sandžačkih četničkih odreda i sa [[Instrukcija Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću|instrukcijama o daljem delovanju u toku rata]], oglasom mobilizacije, ovlašćenjem da za potrebe četnika može od naroda uzimati &quot;pozajmice&quot; u novcu, hrani i opremi&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 1, reg. br. 9/1&lt;/ref&gt; i naredbom da povede borbu protiv [[NOP|narodnooslobodilačko pokreta]] u Crnoj Gori.

[[Instrukcije Draže Mihailovića Pavlu Đurišiću]] su bile prvi četnički programski dokument sa potpisom [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. U njima je pisalo da je osnovni cilj četničke organizacije: &quot;Stvaranje velike Jugoslavije i u njoj velike Srbije, etnički čiste u granicama Srbije (sa Makedonijom), Crne Gore, Bosne, Hercegovine, Srema, Banata, Bačke&quot; i stvaranje &quot;neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i između Srbije i Slovenačke, čišćenjem sandžaka od albanskog i muslimanskog i Bosne od hrvatskog i muslimanskog življa&quot;. Oglas mobilizacije je dat u ime jugoslovenske vlade u izbjeglištvu i u njemu je pisalo da se svi vojni obveznici u Crnoj Gori stave na raspolaganje četničkim komandantima, a ko mu se ne odazove, biće proglašen za dezertera i vojnog bjegunca i sudiće mu se po ratnim zakonima Kraljevine Jugoslavije.

=== Kolaboracija sa italijanskim okupatorom ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}}

Tri dana po povratku iz Dražinog štaba Đurišić je pošao u štab italijanske planinske pešadijske divizije &quot;Venecija&quot; (3. januara 1942.) u Beranama i sa komandantom generalom Silviom Boninijem i načelnikom štaba potpukovnikom Amedom Simonelijem postigao sporazum o borbi protiv partizana u zoni odgovornosti ove dvije divizije, tj. u srezovima andrijevačkom, beranskom, kolašinskom i bjelopoljskom, uz oružanu i finansijsku podršku fašističke Italije.

Po povlačenju glavnine snaga [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]] u Crnu Goru, tokom prve polovine [[1942]]. godine Pavle Đurišić vodi krvave borbe sa svojim sunarodnicima u službi okupatora. Istovremeno se povezao sa Italijanskim guvernerom za Crnu Goru, generalom [[Alesandro Pirco-Biroli|Alesandrom Pircom-Birolijem]], kome je održao udvorički govor:

[[Datoteka:Pavle Đurišić i Pirzio Biroli.jpg|thumb|Đurišić drži udvorički govor u čast [[Pirzio Biroli|Pirzia Birolija]], italijanskog guvernera Crne Gore.]]
{{izdvojeni citat|U vremenu kada je narod u Crnoj Gori bio doveden u jedan težak položaj, sreća nam se nasmejala i baš tada došao je među nas veliki prijatelj srpskog naroda, solunac, nosilac Belog orla sa mačevima, njegova ekselencija armijski đeneral gospodin Aleksandar Pircio Biroli. Došao je za guvernera Crne Gore. Poznavajući mentalitet srpskog naroda, koga je upoznao na Solunskom frontu, boreći se sa njime rame uz rame, on se vrlo brzo upoznao sa prilikama u Crnoj Gori, te je bio u mogućnosti da lako i pravilno odredi najbolji pravac svoje politike. Upoznavši se sa prilikama u Crnoj Gori i davši poverenje ljudima koji uživaju poverenje svoga naroda i koji i danas vode taj narod, on je sa svojim komandantima Nj. E. generalom Luiđi Mentastijem, generalom Silvijem Boninijem, generalom Ćitorijem i drugim potčinjenim komandantima dao mogućnosti da se vidno ispolji izraz nacionalnog ponosa i svesti kod srpskog naroda u Crnoj Gori, da uz pripomoć italijanske vojske i italijanskog oružja očisti Crnu Goru od tih izroda i jevrejskih plaćenika i da zavede red i mir u Crnoj Gori. (...)

Ekselencijo, za uspostavljeni red i mir vi ste nagrađeni od Rima i Berlina, ali isto tako ste nagrađeni i od srpskog naroda, koja se nagrada vidno manifestuje u ljubavi i poštovanju prema vama.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;|Govor Pavla Đurišića u čast [[Alessandro Pirzio Biroli|Alessandra Pirzia Birolija]]}}

Đurišić se naročito istakao u napadu na partizane i zauzimanje [[Kolašin]]a [[23. februar]]a [[1942]]. godine. Tamo se prebacuje i njegov štab iz Gornjeg Zaostra, a par meseci potom i štab četničkog vođe Draže Mihailovića. 18. aprila 1942. godine dobija depešu od Draže Mihailovića koji odobrava njegov dosadašnji rad:
{{izdvojeni citat|Važno je da ostanete u nacionalnoj liniji potpuno kao i dosada. Komuniste čistite gde možete a izbegavajte Talijane i posredno iskoristite ako se što može izvući od njih.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]]}}

[[9. maj]]a 1942. godine partizanske jedinice Sinjajevinskog sektora i 1. bataljon 1. proleterske udarne brigade napale su Đurišićeve Limsko-sandžačke četničke odrede u rejonu Mojkovca. Posle dvodnevnih borbi partizanske snage su povratile Mojkovac.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_84.htm&lt;/ref&gt; Za borbu protiv partizana, četnici Pavla Đurišića su bili plaćeni, hranjeni i snabdeveni naoružanjem i artiljerijom od italijanskih okupacionih trupa:

{{izdvojeni citat|Kapetan Pavle Đurišić raspolaže sad sa 2000 stalnih četnika i dva puta toliko rezervnih trupa. Njegovi stalni četnici dobro su naoružani i dobro snabdeveni. Pored velikog broja automatskog oružja imaju veći broj bacača i četiri brdska topa. Naoružanje je Đurišić dobio od italijanskih vojnih vlasti. Pored naoružanja njegovi stalni četnički odredi dobijaju od talijanskih vlasti hranu u naturi i stalnu novčanu nagradu.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizana u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine&lt;/ref&gt;|Izveštaj majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizana u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine}}

O visokom renomeu koji je Pavle Đurišić uživao kod generala Draže Mihailovića i Vrhovne komande JVuO, svjedoče i navodi iz pisma koje je 14. juna 1942. major [[Miloš Glišić]] poslao majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]:
{{izdvojeni citat|Iz jednog italijanskog dokumenta sa kojim raspolažemo proizilazi da Draža smatra kao jedne od svojih najboljih odreda crnogorske odrede kapetana Đurišića.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_107.htm Pismo majora Miloša Glišića od 14. juna 1942. majoru Zahariju Ostojiću o akcijama Sandžačkog četničkog odreda i situaciji u rejonu Foče]&lt;/ref&gt;}}

U decembru 1942. Đurišić je osnovao društvo &quot;Crveni Krst&quot;, prvo na teritoriji pod kontrolom Andrijevačke, Beranske i Bjelopoljske brigade JVuO, a zatim na teritoriji cele oblasti pod Đurišićevom kontrolom. Iako je ovo društvo trebalo da radi po principima Ženevske konvencije, pomagalo je isključivo &quot;nacionalno ispravnim licima&quot;, siromašnim izbeglim ili zarobljenim. Svaka kuća je bila obavezni član ovog društva kao i svaki četnik pod njegovom komandom i oni su morali da uplaćuju redovno mesečne članarine.&lt;ref&gt;СИСТЕМ ЈАВНИХ ИНСТИТУЦИЈА У СТАРОМ РАСУ ТОКОМ ОКУПАЦИЈЕ У ДРУГОМ СВЕТСКОМ РАТУ, Зборник радова народног музеја у Чачку, UDK 06.055.2(497.11) ISSN 0350-7262, 2018 година, број XLVIII, Др Милутин ЖИВКОВИЋ, str 126,&lt;/ref&gt;

Sve do njegovog zarobljavanja u leto [[1943]]. godine, Đurišić je bio zaštićen od Italijana u Crnoj Gori. On je učestvovao sa svojim odredima u [[sile Osovine|osovinskim]] [[Bitka na Neretvi|operacijama na Neretvi]]. Posle proboja četničkog fronta majora [[Andrija Vesković|Andrije Veskovića]] na južnoj obali Neretve, snage Pavla Đurišića su se suprostavile partizanskim snagama kod [[Nevesinje|Nevesinja]] u nameri da ih spreče da se domognu Crne Gore. Boj za Nevesinje je bio dug i krvav i na kraju su Đurišićeve snage naterane u povlačenje.

=== Operacija Švarc i hapšenje Đurišića ===
{{main|Operacija Švarc|Razoružanje četnika}}
Đurišićevi četnici su Italijanima igrali ogromnu ulogu u borbi protiv ustanka. Neposredno uoči hapšenja Đurišić nije ništa slutio. On 1. maja javlja Draži: &quot;''Ako čujete kakve vesti o Nemcima za sada budite mirni''.&quot;&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_2.pdf IZVEŠTAJ MAJORA PAVLA ĐURIŠIĆA OD 1. MAJA 1943. DRAŽI MIHAILOVIĆU O BORBAMA ČETNIKA PROTIV JEDINICA NOVJ I SNABDEVANJU ČETNIKA OD STRANE ITALIJANSKIH KOMANDI&lt;/ref&gt;

Međutim, usled očekivane opasnosti od iskrcavanja Saveznika, u Crnu Goru je [[14. maj]]a [[1943]]. umarširala nemačka [[1. brdska divizija]] i razoružala i pohapsila štab Đurišićevih četničkih odreda u Kolašinu (četnička kolona je brojala oko 2.000 ljudi, računajući tu i neke građane&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_39.htm RASULO MIHAILOVIĆEVIH ODREDA U CRNOJ GORI]&lt;/ref&gt;). Četnici nisu pružili nikakav otpor. Zarobljeni su i Đurišićev načelnik štaba [[Rajo Popović]] i ađutant kapetan [[Mitar Bukumir]]. Oko hvatanja Pavla Đurišića je izbio ozbiljan sukob između Nemaca i Italijana. Italijani su opkolili grupu kuća gde se nalazio štab nemačke divizije sa Đurišićem, na položaje postavili mitraljeze i jaku pešadiju. Njemački izveštaj svedoče o brizi koje su za Đurišića ispoljavali italijanski fašisti:
{{izdvojeni citat|Pri divizijskom komandnom mestu u Andrijevici, događaji su se odigravali ovako: odmah po privođenju Đurišića, italijanski komandant mesta pojavio se kod načelnika 1. divizije, i zatražio izručenje Đurišića. On ima striktno naređenje da Đurišića po svaku cenu dobije u svoje ruke. Mesto je u to vreme bilo od Italijana sa svih strana zaprečeno i opkoljeno. Izručenje je bilo odbijeno sa pozivom na jasno naređenje pretpostavljene komande. Situacija u Andrijevici ličila je vanrednom stanju koje su objavili Italijani.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_1._%D0%B1%D1%80%D0%B4%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%B7%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_14.5.1943. Izveštaj komandanta 1. brdske divizije od 14.5.1943.]&lt;/ref&gt;|Izveštaj komandanta 1. brdske divizije [[Walter Stettner|fon Štetnera]] od 14.5.1943.}}

[[Valter fon Štetner]], komandant Prve brdske divizije Vermahta, je zatim lično tražio od [[Erkole Ronkalja|Ronkalje]], komandanta XIV korpusa italijanske vojske, da četnici budu razoružani. Ronkalja je odgovorio da za područje [[Kolašin]]a ne treba da brinu i da bez naređenja italijanskog guvernera Crne Gore &quot;ne sme ni jedan četnik da bude razoružan&quot;.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943.]&lt;/ref&gt; Nakon što je Štetner nastavio da insistira: &quot;Ja imam izričito naređenje mojih pretpostavljenih službenih instanci da četnike smesta razoružam&quot;, Ronkalja je odgovorio da guverner [[Pircio Biroli]] neće to bez ni pod kojim uslovima odobriti. Ako uprkos tome Nemci budu i dalje razoružavali četnike, akcija će predstavljati povredu italijanskih suverenih prava. Ronkalja je žučno naredio:
{{izdvojeni citat|Ja komandujem u području Crne Gore. Ako se razoružavanje smesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja sprečim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se nemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80_%D0%B8%D0%B7%D0%BC%D0%B5%D1%92%D1%83_%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BB-%D0%BC%D0%B0%D1%98%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%84%D0%BE%D0%BD_%D0%A8%D1%82%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%A0%D0%BE%D0%BD%D0%BA%D0%B0%D1%99%D0%B5_14.5.1943. Razgovor između general-majora fon Štetnera i ekselencije Ronkalje 14.5.1943.]&lt;/ref&gt;}}

Čak su i nemačke snage na terenu molile višu komandu da preispita odluku o hapšenju Đurišićevih četnika, jer su se pokazali kao pouzdani saborci protiv partizana:

{{izdvojeni citat|'''Pitanje četnika'''. Na sektoru 98. brdskog lovačkog puka bile su, ne uzimajući u obzir Kolašin, angažovane u planini jake četničke jedinice. One su izdržale jak udar komunista na Kolašin i povukle su se prema istoku pod borbom, usled nadmoćnog pritiska. One su bile prihvaćene od nemačkih četa koje su od Kolašina prodrle u planinu, te su silom prilika, zbog vrlo napregnute situacije i zbog nedostatka naših snaga, bile angažovane kao osiguravajući zastor i u međuprostoru nemačkih jedinica.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Bilo je to rešenje koje je nametnula nužda i samo takvom rešenju možemo zahvaliti što smo uspeli da u teškim borbama zauzmemo i očistimo visove zapadno od Kolašina, visove na kojima se nalazilo 2000—3000 komunista (naše snage su iznosile prvo samo 2, a kasnije 3 lovačke čete).
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Borbe na ovom sektoru sada su u tolikoj meri završene da mi ovaj teren čvrsto držimo u svojim rukama. Sada se divizija nalazi praktično u situaciji da ove četnike koji su, boreći se zajedno sa nemačkim trupama, pretrpeli jake gubitke (za 3 dana 60 mrtvih) i koji su se pokazali verni i pouzdani, šalje u zarobljeništvo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_74.htm Beleška sa savetovanja pri 1. brdskoj diviziji od 21. maja 1943; o zajedničkim dejstvima nemačko-četničkih snaga protiv jedinica NOVJ u rejonu Kolašina]&lt;/ref&gt;|Apel [[1. brdska divizija|1. brdske divizije]] komandi korpusa protiv hapšenjа četnika od od 21. maja 1943.}}

Posle burnih pregovora viših instanci, Nemci su uspeli da izvuku Đurišića sanitetskim autom iz okruženja i potom avionom tipa [[Fieseler Fi 156]] sa Gradinskog polja kod Berana prebace van područja italijanskih trupa. Potom je prebačen u zarobljenički logor [[Strij]] u [[Poljska|Poljskoj]].

=== Početak saradnje sa njemačkim okupatorom ===
[[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.]]

Nakon nekoliko meseci zatočeništva, Pavle Đurišić je oslobođen iz nemačkog logora u novembru 1943. godine.&lt;ref name=&quot;Švarm&quot;&gt;{{Cite web |title=Filip Švarm, Smrt fašizmu – sloboda narodu |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 |access-date=2014-06-17 |archive-date=2016-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160624040205/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 }}&lt;/ref&gt; Prema drugoj verziji, on uspeva da pobegne iz zatočeništva. Navodno se probio kroz neprijateljsku [[Mađarska|Mađarsku]] sa još jednim beguncem. Kada je noću prešao [[Dunav]], primećen je od strane Nedićeve policije, uhapšen i predan Nemcima.

U Ratničkom domu, odležao je četrdeset dana. Međutim, [[Herman Nojbaher]], specijalni predstavnik u Beogradu i komandant za Jugoistok Evrope general [[Hans Felber]] uređuju Đurišićevo puštanje iz zatvora.&lt;ref name=&quot;Ramet, Sabrina P. 2006&quot;&gt;Ramet, Sabrina P. (2006). The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005. Indiana University Press. {{ISBN|0-253-34656-8}}.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|U novembru 1943. doznao sam da je u Beogradu uhapšen jugoslovenski kapetan po imenu Pavle Đurišić. Sa nekoliko svojih drugova uspeo je da pobegne iz zarobljeničkog logora, koji se nalazio u Poljskoj, i do Beograda su stigli – peške. Takođe sam dobio informaciju da je ovaj oficir u kratkotrajnom nemačko-jugoslovenskom ratu primio najveće priznanje za pokazanu hrabrost. Nakon kapitulacije, postao je četnički vojvoda u Crnoj Gori. Prvo se borio protiv Italijana. Kasnije je vojevao sa nemačkim i italijanskim jedinicama protiv komunista. U svojoj rodnoj Crnoj Gori postao je slavan zbog majstorstva u vođenju gerilske borbe, pri čemu je pokazao veliku dosetljivost i avanturistički duh. Glavnina njegovih trupa sastojala se uglavnom od boraca koji su sa komunistima imali da poravnaju račune u pogledu krvne osvete. Posle nemačke i italijanske ofanzive protiv partizana, koja se odvijala pod nazivom „Vajs&quot;, Pavla Đurišića i njegove ljude su razoružali Nemci i poslali ih zarobljeništvo. Meni se postupak Nemaca nije dopao. Na moju intervenciju, Pavle Đurišić bio je oslobođen. Pre nego što je krenuo u svoju Crnu Goru, sredio sam da dođe u moju kancelariju. Hteo sam, prosto, da upoznam tog interesantnog čoveka. U moju kancelariju ušao je mlad, snažan čovek srednje visine, na kome su se videli znaci napora koje je podneo prilikom nedavnog bega iz poljskog logora. Videlo se da već dugo nije bio kod frizera. Seo je na ponuđenu stolicu i posmatrao me mirno svojim velikim tamnim očima. To je, dakle, bio ratni heroj Pavle Đurišić.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 175.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

Novembra 1943. godine Đurišić se vraća u Crnu Goru kao nemački saveznik i prima oružje i municiju od Nemaca zarad borbe protiv partizana.&lt;ref name=&quot;Ramet, Sabrina P. 2006&quot;/&gt;

Đurišić se tada povezuje sa srpskim fašistom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]], od kojega takođe dobije oružje, municiju i opremu.

Po povratku u Crnu Goru, Đurišić je odmah formirao tri puka sa sedištem u [[Mileševa|Mileševi]], [[Pljevlja|Pljevljima]] i [[Podgorica|Podgorici]]. Posle ovoga, Nedić je počeo da šalje pomoć odredima Pavla Đurišića koji su liferovani ostalim četničkim jedinicama. Uskoro je u Crnu Goru stigao i Drugi bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] sa oko 900 boraca.

[[Dimitrije Ljotić]] šalje Đurišiću specijalnu misiju u Crnoj Gori sa [[Ratko Parežanin|Ratkom Parežaninom]], šefom Vaspitne službe SDK. Saradnja sa [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] i njegovim kvislinškim jedinicama bila je još čvršća, obzirom da Nedić Đurišića postavlja za zamjenika generala [[Kosta Mušicki|Koste Mušickog]] i unaprjeđuje ga u čin potpukovnika.

=== Crnogorski dobrovoljački korpus u službi Trećeg Rajha ===
{{main|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika Đurišića, formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku.&lt;ref&gt;Izveštaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi grupe armija &quot;E&quot; od 23.09.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 664, s. 817&lt;/ref&gt;|Izveštaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi grupe armija &quot;E&quot; od 23. 09. 1944.}}
{{Multiple image
 | align     = right
 | direction = horizontal
 | image1    = Pavle Đurišić Iron Cross.jpg
 | width1    = 158
 | image2    = Đurišić Iron Cross.jpg
 | width2    = 185
 | footer    = Dokument o njemačkom odlikovanju Đurišića [[Željezni križ|Željeznim križom]] oktobra [[1944.]] (levo) i naslovnica kvislinškog lista ''Lovćen'' o odlikovanju (desno).}}

[[Crnogorski dobrovoljački korpus]] bio je formacija sastavljena od crnogorskih i sandžačkih četnika po ugledu [[Srpski dobrovoljački korpus]]. Nastao je juna i jula [[1944]]. u saradnji crnogorske četničke komande Pavla Đurišića i Nedićeve vlade, koja je naoružavala, snabdevala i finansirala ovu formaciju. Sastojao se od tri puka, koji su numerisani kao Peti, Šesti i Sedmi, nadovezujući se tako na pet postojećih pukova SDK. Stvaranje i opremanje CDK odobrili su i opremili nemačka Komanda Jugoistoka i ministarstvo spoljnih poslova Rajha preko izaslanika Nojbahera. Korpus je brojao oko 5.600 boraca.

Nemačka komanda imala je poverenja u lojalnost i borbenu vrednost Đurišića i njegovih snaga, pa mu je u zajedničkim operacijama sa pretežno četničkim snagama poveravala taktičku komandu, kao u [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciji Frilingservahen]] aprila 1944.

Nakon [[operacija Ribecal|operacije Ribecal]] formacija crnogosrkih četnika se više puta menjala, ali je ostala integrisana u nemačke snage, kako tokom borbi za nemački prodor prema Mostaru, bitke za Cetinje, tako i tokom proboja prema Kolašinu. Njemački komandant Jugoistoka je u pregledu snaga 16. novembra 1944. ubrojao i crnogorske četnike u sopstvene snage.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_12_4_174.htm&lt;/ref&gt;

=== Odstupanje iz Crne Gore u Bosnu ===
{{main|Proboj njemačkog 21. korpusa iz okruženja u Crnoj Gori}}
4. oktobra 1944. crnogorski četnici su pokušali da se probiju ka Albaniji. Oni su pokušali da isprate &quot;princa Albanije&quot; iz Podgorice za [[Skadar]], ali su ih na granici sačekali crnogorski i albanski [[partizani]]. U borbi koja je trajala oko pola sata Đurišić je ranjen u grudi, nakon čega je prenet u bolnicu u Podgoricu:

{{izdvojeni citat|Juče u 18 časova prilikom ispraćaja Princa Albanije iz Podgorice za Skadar sačekali su nas na granici albanskoj naši i albanski komunisti. U borbi koja je trajala oko pola sata ranjen je Pavle u grudi. Prenet je u bolnicu u Podgoricu. Jutros sam bio kod Pavla. Oseća se dobro. Lekari su mi saopštili da je život van opasnosti.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm&lt;/ref&gt;|Depeša majora Save Vukadinovića od 5. oktobra 1944.}}

U prosincu 1944. četnička grupacija pod komandom Pavla Đurišića, od oko 7.000 ljudi, pripremala se zajedno s Nijemcima za povlačenje iz Crne Gore.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://znaci.org/00001/41_19.htm&lt;/ref&gt; Nakon spajanja napadnih klinova nemačkog 21. i 91. korpusa 19. decembra 1944, otvoren je koridor za izvlačenje nemačkih i četničkih snaga na sever.

Đurišićeve snage su stigle preko Prijepolja u [[Rudo]] 28. decembra. Pavle Đurišić je u međuvremenu otišao na sastanak u selo Zabok, sa [[Dragoslav Račić|Račićem]], [[Zaharije Ostojić|Zaharijem Ostojićem]] i [[Petar Baćević|Petrom Baćevićem]], kako bi izvršio reorganizaciju vojske u divizije i pukove. Đurišić je odlučio da formira tri divizije, omladinski puk, štabski bataljon i druge razne grupe. Pre polaska za [[Višegrad]], Đurišić je naredio da se unište sva vozila i sve što smeta brzom pokretu. Na sever su krenuli bez Mihailovićevog naređenja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE]&lt;/ref&gt;

Početkom januara [[1945]]. godine, Đurišić je primio Mihailovićevo naređenje da izvrši preformiranje svojih jedinica i da se sa njima prebaci na Trebavu. Đurišićeve snage u povlačenju tada su imale oko 8.700 ljudi.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;&gt;https://znaci.org/00001/11_78.htm&lt;/ref&gt;

=== Razlaz Đurišića i Mihailovića ===
{{main|Završna četnička dejstva u Bosni (1944-1945)}}
[[Datoteka:Flag of the Principality of Montenegro.svg|mini|Alaj-barjak je bio zastava Crnogorske Narodne Vojske, kako su preimenovani četnici Pavla Đurišića]]

[[14. februar]]a [[1945]]. dolazi do generala Mihailovića u selo Kožuhe, ali sa njim dolazi u sukob. Đurišić odbija poslušnost Mihajloviću, koji insistira da se još ne kreće ka Sloveniji. Đurišić je uspostavio radio-vezu s Nedićem, izražavajući mu spremnost da s grupacijom od oko 15.000 četnika i oko 1500 izbjeglica iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine dođe u Sloveniju.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt; Pridružio mu se i [[Petar Baćović]] s grupacijom hercegovačkih četnika i Romanijskim korpusom.

Đurišić je stupio u kontakt s predstavnicima Sekule Drljevića, Pavelićevog suradnika, tražeći prijelaz četnika preko NDH. Prvo se Đurišić sastao s Drljevićevim predstavnicima u Doboju, početkom ožujka 1945. Potom su Drljević i Đurišićevi delegati 16. ožujka u Zagrebu sklopili sporazum. Prema sporazumu, Đurišić je postao operativni komandant Crnogorske vojske, koji dalje zapovijedi izdaje u ime Drljevića. Drljević je poduzeo kod vlasti NDH mjere za prihvaćanje ranjenika i bolesnika, kojih je potom oko 2700 prebačeno preko Save i smješteno u Staroj Gradiški.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

Pod pritiskom [[NOVJ|Jugoslovenske narodnooslobodilačke vojske]], prilikom povlačenja crnogorskih četnika prema Rajhu, sa Sekulom Drljevićem je sklopio sporazum 22. marta 1945. u [[Doboj]]u, po kojem Đurišić priznaje [[Crnogorsko državno vijeće]], dok su njegovi četnici priznati za [[Crnogorska narodna vojska|Crnogorsku narodnu vojsku]], sa Drljevićem kao vrhovnim, i Đurišićem, operativnim komandantom. Već sledećeg dana, [[23. mart]]a Draža Mihailović obaveštava sve četničke komande o Đurišićevoj &quot;izdaji prema narodu, kralju i ovoj vrhovnoj komandi&quot;:&lt;ref name=&quot;monitor&quot;&gt;[http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=659:etnici-u-ustakom-logoru-&amp;catid=281:broj-965&amp;Itemid=1770 Monitor: Četnici u ustaškom logoru]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Pavle Đurišić izvršio je formalnu izdaju prema narodu, kralju i ovoj komandi... Trupe Crne Gore i Starog Rasa idu pod ruku sa ustašama... Ovde je čista izdaja za račun crnogorskog separatiste Sekule Drljevića. Crnogorci će ući u sastav Pavelićevih snaga pod komandom Sekule Drljevića, a sve srpske i bosanske jedinice koje se nalaze tamo biće razoružane... Ni jedan komandant od danas ne sme i ne treba da i dalje održava vezu radio-putem sa Pavlom Đurišićem... Obratiti pažnju na položaje koje drže prema nama i biti spreman na sve.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;|Mihailovićev raspis svim potčinjenim komandantima od 23. marta 1945.}}

26. marta 1945 godine Mihailović šalje još precizniju obavijest:
{{izdvojeni citat|Izveštavam Vas da je Pavle Đurišić služeći Nemcima otišao je sada dalje pa se sa ustašama udružio.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE]&lt;/ref&gt;}}

30. marta Đurišić je odgovorio Draži Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Lažeš i ti i svi koji kažu da sam imao vezu ma sa kim od ustaških vlasti. Ali tačno je da vi služite kao zaštitnica Nemaca...&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;}}

=== Bitka na Lijevča polju i smrt ===
{{main|Bitka na Lijevča polju}}
Po slovu sporazuma sa Drljevićem, Đurišiću kao operativnom komandantu Crnogorske Narodne vojske i njegovim jedinicama omogućeo je povlačenje do Slovenije, ali precizno određenom rutom - levom obalom Save kod Slavonskog broda do Zagreba a onda vozom do Slovenije. Iz nekog razloga, on svojevoljno menja put povlačenja, kršeći tako dogovor sa vlastima [[NDH]].&lt;ref name=&quot;monitor&quot;/&gt;&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/40_81.htm&lt;/ref&gt; Đurišić odlučuje da ne ide kroz Zagreb, nego preko Bosanske Krajine ka Sloveniji.

Đurišić je svojim trupama naredio pokret desnom obalom Save. Pošto su prešle reku Vrbas, one su 1. i 2. aprila stigle na Lijevče polje i dobile dvodnevni odmor. Tada uspostavlja kontakt sa četničkim komandantom zapadne Bosne, pukovnikom [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubom Vranješevićem]] i komandantom korpusa u ovoj oblasti [[Lazar Tešanović|Lazarom Tešanovićem]], sa ciljem da ih pridobije za zajedničku akciju proboja u Sloveniju. Ali, kada je primio Ostojićev i Đurišićev poziv, Vranješević je o tome obavestio Dražu Mihailovića i od njega zatražio instrukcije. Da bi opravdao vreme potrebno za Mihailovićev odgovor, obavestio je Đurišića da ga na Lijevču polju sačekaju nekoliko dana, koji su mu potrebni da bi sakupio svoje jedinice.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;

U međuvremenu, saznavši za kršenje sporazuma, i neovlašteno kretanje četnika po teritoriji, vlasti NDH šalju motorizovane jedinice da zaustave Đurišića. [[4. april]]a ujutru, uštaške i domobranske jedinice su iznenada napale Đurišićeve snage [[Bitka na Lijevča polju|na Lijevča polju]] i nanele im ozbiljne gubitke. Samo u prvom udarcu uništen je ceo štab Gatačke brigade, sa komandantom sveštenikom [[Radojica Perišić|Radojicom Perišićem]] na čelu. Da bi sprečio uništenje svojih jedinica, Đurišić je uputio izaslanike na pregovore sa ustašama uz zahtev da mu omoguće slobodan prolaz u pravcu Kozare. Ali ustaše nisu prihvatile bilo kakve pregovore.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;

Istovremeno, [[4. april]]a 1945 godine, general Mihailović javlja četnicima u Bosni da ne primaju Pavlove trupe: 
{{izdvojeni citat|Od Pavlovih trupa nećete imati nikakve koristi. One su neborbene, pljačkaju i šire najveću demoralizaciju. Ne dozvolite da se nastane blizu Vas, ako dođu, inače ćete biti od njih odmah poplavljeni sa strahovitom defetističkom propagandom.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm IZVOD IZ KNJIGE POSLATIH DEPEŠA ŠTABA VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 7. APRILA 1945.GODINE]&lt;/ref&gt;}}

U toku noći između 4. i 5. aprila Đurišićeve snage su krenule u napad na ustaše sa ciljem da se probiju prema Kozari, ali bez uspeha. Ovaj neuspeh izazvao je demoralizaciju i rasulo Đurišićevih snaga. Ne samo pojedinci već i cele jedinice sa komandantom na čelu napuštale su Đurišića i predavale se Drljevićevim emisarima.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt; Snage NDH su u trodnevnim borbama potpuno razbile Đurišićeve snage. Tome je pridonijela i Drljevićeva propaganda, pa je jedan broj četnika prišao na njegovu stranu, a glavninu je zahvatila demoralizacija i rasulo.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

Istovremeno, [[6. april]]a 1945. godine Mihailović odgovara Vranješeviću da snage Pavla Đurišića, preopterećene izbeglicama, ne predstavljaju nikakvu borbenu vrednost, da su samovoljno otišli, da pukovnik Ostojić ne radi u saglasnosti sa Vrhovnom komandom, te &quot;prekinite svaku vezu sa njime&quot;.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;

O situaciji koja je tih dana vladala na Lijevču polju komandant 2. sarajevske četničke brigade kapetan Vladimir Tešanović izvestio je [[8. april]]a 1945. godine, iz sela Veliko Blaško, štab Srednjobosanskog korpusa:

{{izdvojeni citat|Situacija 7. IV. u Lijevču Polju: Jedinice vojvode Pavla Đurišića usled teške situacije, a zavedene propagandom Sekule Drljevlća, odlučile su da se predaju ustašama, odnosno Sekuli Drljeviću, koji se proglasio vrhovnim komandantom crnogorske vojske nezavisne Crne Gore. Na pregovorima koje su vodili Pavlovi delegati sa nekim Pavelićevim izaslanikom, zaključeno je da se Crnogorci ne razoružavaju i imaju se dislocirati na području Hrvatske po naređenju hrvatskih vlasti. Bosanci i Srbijanci imaju se smatrati ratnim zarobljenicima. Usled toga Čika Branko, Srbijanske i Hercegovačke jedinice odlučili su pod svaku cenu prebaciti se na našu teritoriju i to ostvaruju. Komunisti drže desnu obalu Vrbasa i ugrožavaju jedinice koje se prebacuju. Dana 7. IV oko 17 i 30 časova, leteća brigada 'Bosna' i delovi drugih jedinica vodili su borbu sa 19. komunističkom brigadom...&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_78.htm&quot;/&gt;}}

Crnogorski četnici koji su se predali ustašama smješteni su u Staroj Gradiški. Oni su morali da se obriju, skrate kose i umesto šajkače stave crnogorsku narodnu kapu. [[10. april]]a Drljević je od njih formirao tri brigade Crnogorske narodne vojske, koje su potom prebačene na područje oko Karlovca, pod komandu 2. i 5. ustaškog zbora. Odatle su se četnici zajedno s ustašama povlačili prema [[Austrija|Austriji]].&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

Uviđajući težinu situacije, Đurišić, u dogovoru sa Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Lukom Baletićem, Mirkom Lalatovićem i drugim četničkim vođama, odlučuje da od preostalih trupa obrazuje jednu elitnu jedinicu jačine nekoliko stotina ljudi i sa njima pokuša proboj na desnu obalu Vrbasa, a zatim, preko Grmeča i Bihaća za Sloveniju. Sa novoformiranom jedinicom Đurišić je prešao reku Vrbanju i u selu Čelincu se [[10. april]]a sastao sa Vranješevićem i Tešanovićem. Obojica su odbili Đurišićev predlog da se zajedno probijaju do Slovenije.

[[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|thumb|Ustaški [[logor Stara Gradiška]], u koji je Đurišić došao po dogovoru sa ustašama, nakon čega je ubijen.]]

Kod Gornjeg Šehera Đurišić je sa odredom ponovo prešao Vrbas, i [[17. april]]a na putu Banjaluka — Mrkonjić-Grad se našao sa ustaškim generalaom [[Metikoša|Vladimir Metikošem]] i Drljevićevim delegatom Dušanom Krivokapićem, koji mu prenose poruku Sekule Drljevića da se vrati svojim trupama, garantujući mu slobodan prolaz preko hrvatske teritorije.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/11_78.htm&lt;/ref&gt; U toku pregovora između Đurišićevih delegata i ustaških vlasti u Banjaluci, jedinice NOVJ su, [[21. april]]a, napale Đurišićev odred na putu [[Mrkonjić-Grad]] — [[Banjaluka]] i presekle mu odstupnicu u pravcu reke Sane. Ovo je nateralo Đurišića da prihvati uslove ustaša i Drljevića. Preko Banjaluke, on je sa svojim odredom došao u Staru Gradišku i priključio se svojim trupama koje su nešto ranije bile tu smeštene.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;/&gt;

Odmah po dolasku u Staru Gradišku, Đurišić i njegovo ljudstvo su razoružani. Ustaše su prvo saslušavale Đurišića i ostale četničke vođe koji su bili s njim. Posle kraćeg vremena, Pavle Đurišić, [[Dragiša Vasić]], [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], [[Zaharije Ostojić]], [[Pavle Novaković]], [[Petar Baćović]] i gotovo svi uhvaćeni oficiri i nekolicina članova četničkog nacionalnog komiteta za Crnu Goru, ukupno oko 150 ljudi, prebačeni su u [[logor Jasenovac]] i poubijani.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;/&gt;

Pripadnike Crnogorske Narodne Vojske su ubrzo zarobile snage [[NOVJ|Jugoslovenske armije]]. Mnoge od njih su ubijeni, a neki su prešli u redove pobednika.&lt;ref&gt;https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:3QXhuNheg9IJ:www.znaci.net/00001/281_1.pdf+znaci+pavle+%C4%91uri%C5%A1i%C4%87&amp;hl=sr&amp;gl=rs&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESiqseSs5OQ1RyV_TcCJbG2HwNHnFGioBSLIKzxvUVKV5qScMlMVJqgdFvVK8u42THnyxgaLoXUm3DSUq80wcQIalV6EYwW2G148nWaGj5zGTSMrsNDkW_fYzIL1ZrKNH0zWlxUF&amp;sig=AHIEtbSxzRwJq7lfroeN5bSEmsby58Vv6g&lt;/ref&gt;

== U fikciji ==

Pavle Đurišić se pojavljuje kao lik u jugoslovenskom igranom filmu ''[[Svadba (film)|Svadba]]'' iz 1973. godine, pri čemu ga je tumačio [[Veljko Mandić]].

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
* Radovan Kalabić, Ravnogorska Istorija, Beograd, 1992.
* Borivoje Karapandžić, Građanski rat u Srbiji 1941-1945, Beograd, 1992.
* Milan Basta, Rat je završen sedam dana kasnije, Zagreb, 1980.
* Kosta Nikolić, Istorija Ravnogorskog Pokreta, Knj 1-3, Beograd, 1999.
* Milosav Samardžić, Draža Mihailović i opšta istorija četničkog pokreta Tom II, Kragujevac, 2005.
* Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Protiv zaborava i tabua-Jasenovac (1941-1945), Sarajevo, 1991.
* Savo Skoko, Krvavo kolo Hercegovačko, Podgorica, 1995.
* [https://znaci.org/00001/281.htm Radoje Pajović - Dušan Željeznov - Branislav Božović: PAVLE ĐURIŠIĆ - LOVRO HACIN - JURAJ ŠPILER], Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1987.
* Crnogorski Književni List 6. mart 2001. &quot;Pavle Đurišić i nezavisna Crna Gora&quot;
* Herman Nojbaher, SPECIJALNI ZADATAK BALKAN, Službeni list SCG, Beograd, 2005.

== Povezano ==
* [[Pokolj u bjelopoljskom srezu]]
* [[Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
* [[Proboj 21. brdskog korpusa iz okruženja]]
* [[Bitka na Lijevča polju]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2094 Pavle Đurišić (Leksikon Ju mitologije)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717065619/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2094 |date=2011-07-17 }}
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_2_svj_ratu/osnovni_podaci_o_zlocinima_pavla_djurisica_r_pajovic.htm Dr Radoje Pajović: Osnovni podaci o zločinima Pavla Đurišića] 
* [http://portalanalitika.me/clanak/187814/ko-je-bio-pavle-durisic-oslobodilac-berana &quot;Ko je bio Pavle Đurišić, 'oslobodilac' Berana&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150523010555/http://portalanalitika.me/clanak/187814/ko-je-bio-pavle-durisic-oslobodilac-berana |date=2015-05-23 }}

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{Lifetime|1907|1945|Đurišić, Pavle}}

[[Kategorija:Biografije, Podgorica]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:Bitka na Neretvi]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>lxobjj3o5qpovpdx6zhvru09f62augj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikola Bojović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168136</id>
    <revision>
      <id>42715091</id>
      <parentid>42470636</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:10:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715091</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5924" sha1="8rhwxwe93fgxf19c50uly019e2gjzhm" xml:space="preserve">'''Petar Bojović''' je bio četnički kapetan, zapovednik Durmitorske brigade tokom drugog svetskog rata. Zajedno sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] učestvovao je u [[pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče|pokolju muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]] početkom [[1943]]. godine.
Juna meseca 1942.godine oprostio jednom komunisti ubistvo svoje majke.

Umro je u [[2004]]. godine u [[London]]u, u 97. godini života.

== Drugi svjetski rat ==

Bojović je bio zadužen za kontakt sa [[italijani|italijanskim]] okupatorom, radi uzimanje municije, regulisanja hrane i dozvole prelaska četničkih jedinica preko Lima.&lt;ref name=&quot;IZVEŠTAJ&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_113.htm IZVEŠTAJ BOJOVIĆA DRAŽI MIHAILOVIĆU OD 29. JUNA 1942. O SITUACIJI U SANDŽAKU I DURMITORSKOM SREZU]&lt;/ref&gt; Nakon odašiljanja Bojovića u Berane, po odobrenju komandanta italijanske divizije »Pusteria« [[9. maj]]a 1942. izvršen je prelaz sandžačkih četničkih odreda radi napada na partizanske jedinice u rejonu Mojkovca.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_83.htm&lt;/ref&gt;

Bojović je sredinom [[1942]]. u srezu durmitorskom organizovao tajne patrole četnika, snabdevene [[petokraka]]ma, koje su imale zadatak da se kao [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] pojavljuju kod svih onih za koje se veruje da održavaju vezu sa partizanima.&lt;ref name=&quot;IZVEŠTAJ&quot;/&gt;

[[3. 1.|3. januara]] [[1943]]. godine primio je zapovest od Draže Mihailovića za &quot;čišćenje Čajničkog sreza od ustaško-mislimanskih organizacija&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_2.htm ZAPOVEST DRAŽE MIHAILOVlCA OD 3. JANUARA 1943. KOMANDANTIMA MILEŠEVSKOG I DRINSKOG KORPUSA I DURMITORSKE BRIGADE ZA UNIŠTENJE MUSLIMANA I PRIPADNIKA NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA U ČAJNIČKOM SREZU]&lt;/ref&gt; [[22. 1.|22. januara]] [[1943]], uoči [[Operacija Weiss|Četvrte neprijateljske ofanzive]], od [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] je dobio naređenje da se sprema za polazak u zapadnu Bosnu da se bori protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_18.htm NAREĐENJE KOMANDANTA LIMSKO-SANDŽAČKIH ČETNIČKIH ODREDA OD 22. JANUARA 1943. POTČINJENIM KOMANDANTIMA ZA FORMIRANJE I UPUĆIVANJE JEDINICA U ZAPADNU BOSNU RADI BORBE PROTIV NOVJ]&lt;/ref&gt;

=== Pokolj nejači ===
{{main|Pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče}}

Februara 1943. komandovao je napadom Durmitorske brigade na [[Bukovica (Laktaši)|Bukovicu]], planinsko selo severno od Pljevalja.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_24.htm ZAPOVEST KOMANDANTA LIMSKO-SANDŽAČKIH ČETNIČKIH ODREDA OD 29. JANUARA 1943. KOMANDANTIMA ODREDA ZA UNIŠTENJE MUSLIMANSKOG ŽIVLJA U FOČANSKOM, ČAJNICKOM I PLJEVALJSKOM SREZU]&lt;/ref&gt; [[Pavle Đurišić|Đurišićeva]] zapovest od [[29. 1.|29. januara]] je glasila: &quot;''Bukovicu spaliti''.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt; U Bukovici su tom prilikom ubijene 574 osobe.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/w/index.php?title=%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0_%D1%83_%D0%91%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B8_%D0%BA%D0%BE%D0%B4_%D0%9F%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%99%D0%B0&amp;oldid=15102 Списак цивилних жртава рата у Буковици код Пљеваља]&lt;/ref&gt; Od toga najviše žena i male djece:

* ženskog pola: 50,71%
* djece do 7 godina: 32,04%
* djece do 14 godina: 50,37%
* starih preko 50 godina: 12,90%

Najviše su stradala godišta 1937, 1938, 1939, i 1940, što znači dvogodišnjaci/dvogodišnjakinje i četvorogodišnjaci/četvorogodišnjakinje.

=== Bitka na Neretvi ===
{{main|Bitka na Neretvi}}
Kapetan Nikola Bojović je, zajedno sa mnogim drugim četničkim komandantima, učestvovao u [[Operacija Weiss|Četvrtoj neprijateljskoj ofanzivi]] udruženih snaga Osovine protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|jugoslovenskih partizana]]. Početkom [[mart]]a 1943. godine, opkoljeni partizani su izvršili proboj neprijateljskog obruča, prešli Neretvu i razbili Bojovićeve snage:
{{izdvojeni citat|7. ov. mes. u 8 časova izvešten sam da je Bojović razbijen da su partizani prešli Neretvu i zauzeli s. Krstac. Odmah sam naredio letećoj pokret a ja automobilom krenuo napred. Prvi mi je bio cilj da spasem Ivana (Ružića, komandanta 2. durmitorske brigade) koji je padom Krstača i nastupanjem partizana prema Kuku bio opkoljen. Uz put već oko 8 časova sreo sam celu Bojovićevu brigadu kod samog Konjica u paničnom bekstvu. Jedva sam ih zadržao, možeš misliti šta sam im sve radio. Pokrenuti ih napred nisam mogao.&lt;ref&gt;AVII, Ča, k. 142, reg. br. 56/1 (CG-V-1610).&lt;/ref&gt;|Izveštaj Lukačevića Ostojiću od 9. marta 1943. godine}}

== Nasleđe ==

Govor nad odrom Nikole Bojovića crnogorsko-primorski mitropolit [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] [[Amfilohije Radović|Amfilohije]] započeo je rečima iz [[Evanđelje|Jevanđelja]]: „Ko bude veran do smrti daću mu život večni“, a zatim nastavio: „Kapetan Nikola Bojović bio je do smrti veran: majčinom mlijeku, Bogu, Otadžbini i Kralju.“ Za Amfilohija je Bojović „vitez duha, obraza i vjere“, kome je „prah ovde, a slava svugde.“&lt;ref&gt;[http://pravoslavlje.spc.rs/broj/901/tekst/vitez-duha-obraza-i-vere/print/lat Vitez duha, obraza i vere]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_113.htm IZVEŠTAJ BOJOVIĆA DRAŽI MIHAILOVIĆU OD 29. JUNA 1942. O SITUACIJI U SANDŽAKU I DURMITORSKOM SREZU]
* [https://www.znaci.org/00001/35_1.htm SPISAK ŽRTAVA FEBRUARSKOG POKOLJA 1943. U OPŠTINI PLJEVLJA]

[[Kategorija:Umrli 2004.]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Bitka na Neretvi]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>8rhwxwe93fgxf19c50uly019e2gjzhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojislav Lukačević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169276</id>
    <revision>
      <id>42715057</id>
      <parentid>42695574</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:16:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90087" sha1="h1he7j98tad1e1ws6r9sxk0mmxdnh20" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime                 = Vojislav Lukačević 
| slika               = Lukacevic.jpg
| širina_slike        = 250px
| opis_slike          = 
| puno_ime            = 
| datum_rođenja        = [[1908]].
| mesto_rođenja        = [[Beograd]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti         = [[1945]].
| mesto_smrti         = [[Beograd]]
| država_smrti        = 
| vojska         = 
| godine_služenja = 
| čin            = 
| rod            =
| jedinica       = 
| bitke          = 
| nagrade        = 
| kasniji_rad    = 
| potpis         = 
}}
'''Vojislav Lukačević''' ([[Beograd]], [[1908]] — [[avgust]], [[Beograd]], [[1945]].) je bio [[četnici|četnički]] potpukovnik i saradnik okupatora (Italijana i Njemaca) u Drugom svetskom ratu.

U leto [[1941]]. prišao četničkom pokretu Draže Mihailovića. Naredne tri godine, kao komandant četničkih snaga rukovodio borbama protiv snaga partizana u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u. Sarađivao je sa okupatorom u operacijama na Neretvi, Drini i zimskoj ofanzivi [[1943]]/[[1944]]. Februara [[1944]]. otišao u [[Kairo]], a zatim u [[London]]. U dogovoru sa izbegličkom jugoslovenskom vladom i predstavnicima Britanije, krajem maja se vratio u zemlju i organizovao [[Nezavisna grupa nacionalnog otpora|Nezavisnu grupu nacionalnog otpora]] JVUO, koja je trebalo da se distancira od Mihailovića, povede borbu protiv Nemaca i obezbedi obnovu monarhije u posleratnoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm&lt;/ref&gt;

U jesen [[1944]]. je poveo borbu protiv Nemaca, ali je ubrzo uhapšen od partizana. Nakon rata je, zbog niza zločina nad civilnim stanovništvom (od kojih je najzloglasniji [[pokolj muslimana Pljevalja, Čajniča i Foče]], gde je ubijeno više hiljada žena, staraca i male dece&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0_%D1%83_%D0%91%D0%BE%D1%99%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%9B%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%B4_%D0%9F%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%99%D0%B0 Spisak civilnih žrtava u Boljanićima kod Pljevalja]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0_%D1%83_%D0%91%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B8_%D0%BA%D0%BE%D0%B4_%D0%9F%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%99%D0%B0 Spisak civilnih žrtava u Bukovici kod Pljevalja]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D0%BB%D0%BD%D0%B8%D1%85_%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0_%D1%83_%D0%9C%D0%B5%D1%99%D0%B0%D0%BA%D1%83_%D0%BA%D0%BE%D0%B4_%D0%9F%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%99%D0%B0 Spisak civilnih žrtava u Meljaku kod Pljevalja]&lt;/ref&gt;) i pripadnicima pokreta otpora, osuđen na smrt i streljan 1945. u Beogradu.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

== Biografija ==

Rođen u imućnoj bankarskoj porodici. Gimnaziju i vojnu akademiju je završio u [[Beograd]]u. Imao je čin kapetana vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u rezervi. Radio je pred rat kao privatni činovnik građevinskog društva »Batinjol«.

Po kapitulaciji jugoslovenske vojske, pristupio pokretu [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] u leto [[1941]]. godine. Nakon gušenja ustanka u Srbiji, pukovnik Mihailović je slao svoje emisare u srednju i zapadnu Bosnu, gde četnici još uvek nisu imali svoju organizaciju.&lt;ref name=&quot;Latas-Dželebdžić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00003/457.htm Branko Latas, Milovan Dželebdžić: Četnički pokret Draže Mihailovića 1941-1945]&lt;/ref&gt; U novembru 1941. u Banju Luku stiže jedan od prvih Dražinih emisara kapetan Vojislav Lukačević, koji uspostavlja kontakte u Bosanskoj Krajini.&lt;ref name=&quot;Latas-Dželebdžić&quot;/&gt; Kao četnički komandant u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], rukovodio je operacijama protiv [[Partizani|partizana]].

=== Saradnja sa fašističkom italijom (1942) ===
{{main|Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori (1942)}}
Lukačević je jedno vreme komandovao četničkim snagama u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u, koje su se protiv jedinica [[NOVJ]] borile na strani italijanskog okupatora. U izvještaju s kraja jula 1942. poslatom majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]], kapetan Lukačević piše o osjetnim gubicima nanesenim [[5. proleterska crnogorska udarna brigada|5. proleterskoj brigadi]] od strane četnika i konstatuje:

{{izdvojeni citat|Predaju partizana ometa mnogo činjenica da su ovdašnje četničke vlasti sve partizane predavali Italijanskim vlastima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_131.htm Izveštaj kapetana Vojislava Lukačevića s kraja jula 1942. majoru Zahariju Ostojiću o napadu na 5. proletersku crnogorsku brigadu i Hercegovački NOPO]&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Vojislav Lukačević (pseudonim »Rampini«) obavještava 28. jula 1942. generala Dražu Mihailovića da [[Hercegovina|hercegovački]] četnici djeluju u “tesnoj saradnji” sa Italijanima i predaju im zarobljene partizane i pripadnike pokreta otpora:
{{izdvojeni citat|Glavna veza sa Italijanima ide preko [[Dobroslav Jevđević|Jevđevića]], kome do sada u svemu izlaze u susret. Tvrdi da može nabaviti iz Italije veću količinu namirnica, žita, konzervi kao i štofa ako bi imao na raspoloženju novaca.

12. jula sastali smo se sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Vojvodom Birčaninom]] u Nevesinju. Vojvoda kao Vaš punomoćnik za zapadnu Bosnu, Liku, Dalmaciju i Hercegovinu, u pratnji celog štaba baš je vršio inspekciju četničkih odreda po Hercegovini. Svi četnici na ovoj teritoriji su legalizovani i dejstvuju u tesnoj saradnji sa Italijanima te im predaju i sve zarobljenike i krivce.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Damjan Pavlica, Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti, Levo krilo, Beograd, 2014, str. 51.&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, kapetan Lukačević javlja Vrhovnoj komandi JVuO da organi [[NDH]] nijesu u stanju uspostaviti efektivnu vlast na teritoriji Hercegovine, te da četnici skupa sa italijanskim okupacionim trupama u potpunosti kontrolišu situaciju u ovoj oblasti:
{{izdvojeni citat|Od Rampinia: Na teritoriji Hercegovine, i to samo u varošima postoje slabiji delovi Hrvatske vojske koji su nemoćni ma šta da urade. To u ostalom i ne pokušavaju. Stvarnu vlast vrše Italijani i četnici. Ustaša nema. Hrvatska država je nemoćna da uspostavi svoju vlast.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

=== Pokolj muslimana (1943) ===
{{main|Pokolj u oblasti Pljevalja, Priboja, Čajniča i Foče}}

U [[Masakr u pljevaljskom, fočanskom i čajničkom kraju februara 1943|napadu na muslimanska naselja februara 1943.]] koji je završen pokoljem neboračkog stanovništva (uglavnom djece), Lukačević je bio komandant Prvog napadnog odreda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_24.htm Zapovest komandanta Limsko-sandžačkih četničkih odreda od 29. januara 1943. komandantima odreda - Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 2, Vojnoizdavački zavod, Beograd]&lt;/ref&gt;

=== Bitka na Neretvi ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Lukačević (lijevo),  dvojica njemačkih oficira u sredini i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je moguće nastala tokom bitke na Neretvi.]]

Bio je najeksponiraniji oficir JVuO u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], zadužen za koordinaciju dejstava sa [[Sile Osovine|osovinskim]] snagama. U žestokim frontalnim borbama protiv jedinica [[NOVJ]], Lukačević je rukovodio četničkim trupama na položajima oko [[Konjic]]a, [[Glavatičevo|Glavatičeva]] i [[Kalinovik]]a i bio je na čelu Konjičke grupe JVuO. Zbog jednovremene saradnje sa Nemcima i Italijanima, Lukačević je imao pseudonime »Đurić« i »pukovnik Jovanović«.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 269.&lt;/ref&gt;

==== Bitka za Konjic ====
{{main|Bitka za Konjic 1943.}}

Major [[Zaharije Ostojić]] javlja 21. februara 1943. generalu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailović]]u o rasporedu snaga pod Lukačevićevom komandom:
{{izdvojeni citat|Stanje danas sledeće: Voja Lukačević stigao u Glavatičevo i verovatno produžava za Konjic. Objedinio rad svih snaga ka Konjicu. Forsiranim upućivanjem snaga uzetih sa raznih strana i muslimana meštana zgrabljena je Bjelašnica ispred nosa komunistima koji su već 18. II zauzeli Bradinu. Zatvoreni su svi pravci od puta Sarajevo — Trnovo ka Bjelašnici do Neretve. Sa muslimanima na otseku ima 1300 ljudi. Na otseku Konjic — Ostrožac ima oko 800 ljudi a danas stiže Voja sa 400 ljudi. Sutra odavde upućujem Voji kapetana Poleksića sa 230 Drobnjaka. Voji sam naredio da prouči situaciju a prema potrebi preduzme lokalne ispade za bolje obezbeđenje leve obale Neretve i Bjelašnice.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_48.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. do 24. februara 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U naredna dva dana, major Ostojić podvlači da će se presudna bitka za »uništenje crvenih« voditi na sektoru fronta pod komandom Vojislava Lukačevića:
{{izdvojeni citat|22. II. — Situacija crvenih teška i verovatno je da će po svaku cenu pokušati probijanje od Jablanice pravcem Bjela — Glavatičevo, prilika da ih uništimo samo da Voja izdrži do dolaska Kasalovića čiji pokret forsiram. &lt;br /&gt; 23. II — Imam utisak da su komunisti bacili glavne snage na Voju u težnji da prodru u dolinu Neretve između Prenja i Bjelašnice, jer nisu uspeli kod Drežnice, a levo i pozadi su ugroženi od nemaca. Ako Voja zadrži navedenu liniju, onda ćemo im prirediti uništenje u džepu Neretve. Kriza je do pristizanja Kasalovića. Nadam se da će Voja izdržati, jer su mu pojačanja avizirana, a položaji jaki. Dobio sam vest da Vesković sutra u noć stiže ovde. Tako ćemo sigurno uspeti, ali je za nas od ogromne važnosti da Voja održi navedene položaje, zbog Konjica i hrane i municije u njemu. Za slučaj pada Konjica predvideo sam bacanje iz vazduha, ali će to teško ići za veliku vojsku. Zato nestrpljivo očekujem izveštaj od Voje.&lt;ref name=&quot;ReferenceD&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_48.htm Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. do 24. februara 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U depešama od 17. i 18. februara 1943. godine, i vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] piše majoru Ostojiću, ukazujući na kardinalnu ulogu kapetana Lukačevića:
{{izdvojeni citat|(17. II) Javi odmah kada dolazi divizija Jovanovića jer ako ne dođe u roku od 3 dana izgubićemo [[Konjic]], eventualno [[Mostar]]. &lt;br /&gt; (18. II) Italijani su [izgubili] 2.000 ljudi, [[Prozor]], [[Drežnica|Drežnicu]] i [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]], 4 topa, 10 bacača i mnogo hrane. Zaklato im je 900 ljudi. Naša baterija i bacači koje su dali za Jovanovića nalaze se u Konjicu. Ako izgubimo Konjic i to je propalo. Hranu će dati za sve dok ne dođe Jovanović naše sitne snage moramo sporazumno sa svima dirigovati ne kvareći svoju glavnu liniju zato smo i preuzeli nasilno izviđanje uz desnu obalu Neretve... Partizani zauzeli [[Goranci (Mostar)|Gorance]] 10 km od Mostara. Artiljerija počela paljbu. Ako Jovanović ne dođe zlo je. Naredi opštu mobilizaciju. Pobedićemo.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 355—356.&lt;/ref&gt;}}

24. februara 1943. godine, tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], kapetan Lukačević javlja generalu Draži Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Italijani i Nemci ništa ne rade, a da mene ne pitaju. Juče sam im formalno izdavao naređenja za posedanje položaja oko Konjica.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_52.htm Izveštaj komandanta Konjičke grupe četničkih odreda od 24. februara 1943. komandantu Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića o borbenom rasporedu i namerama Grupe]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;}}

Već sljedećeg dana, major Zaharije Ostojić potvrđuje Lukačevićeve navode o bliskosti sa okupatorskim oficirima i povjerenju koje ovi imaju u njega:
{{izdvojeni citat|Voja kaže da nemački i italijanski komandanti izvršavaju sva njegova naređenja za posedanje položaja kod Konjica. Dobri neki ljudi. Obzirom na Vojin položaj uspeh će se mnogo lakše postići.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

27. februara, major Ostojić šalje depešu Vrhovnoj komandi JVuO u kojoj istovremeno i pohvaljuje i kritikuje Lukačevićevo rukovođenje operacijom:{{izdvojeni citat|Prema avionskom izviđanju Voja guta kao ala. Jednom kolonom napada Ostrožac i drugom se kreće ka Jablanici i ako pred sobom ima glavne snage komunista, a Voja je bez artilerije i sa malo automatskih oruđa. Ovo je najdrastičniji primer vrednosti starešina u pozitivnom i negativnom smislu.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

28. februara 1943, Ostojić piše Mihailoviću da će pokušati da iskoristi Lukačevićevu saradnju sa okupatorom za »gonjenje komunista kroz Bosnu«: 
{{izdvojeni citat|Preko Voje pokušaću da iskoristim prijateljstvo nemačkog komandanta iz Konjica, za dobijanje dozvole za gonjenje komunista kroz Bosnu, ali ako osetim da to neće biti opasno za nas.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U drugoj depeši poslatoj tog dana, opisujući težinu borbi koje se vode,  major Ostojić odaje priznanje kapetanu Lukačeviću za požrtvovanost u bici:
{{izdvojeni citat|Od Voje sam dobio pismo sa stanjem od 26-tog u podne. On je u neprekidnim borbama i jedino svakodnevnim protivnapadima uspeo je da očuva Konjic i Ljubinu planinu, koji su do sada tri puta prelazili iz ruke u ruku. Njegove snage su još uvek u prikupljanju i on je snažno izdržao neravne borbe, podnosi olovnu težinu operacija. Nemam dovoljno reči da ga pohvalim.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 85, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 426.&lt;/ref&gt;}}

Posljednjih dana februara vodile su se ogorčene borbe. Lukačevićeve trupe, prema Ostojićevim tvrdnjama, uz artiljerijsko i vazdušno sadejstvo okupatorâ, nanose velike gubitke partizanima:
{{izdvojeni citat|Po dobivenim podatcima boljševici su pretrpeli veoma teške gubitke od Vojinih jedinica i bombardovanja iz vazduha i artilerije. Vojini gubitci su prilični. Tačnih podataka još nemam.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Major Zaharije Ostojić nije štedio riječi hvale na račun kapetana Vojislava Lukačevića. 28. februara 1943. javlja on pukovniku [[Bajo Stanišić|Baju Stanišiću]], četničkom komandantu u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]:
{{izdvojeni citat|Naređenje gospodina ministra — sve starešine u streljački stroj. Neka svima bude primer za ugledanje u borbama i uspešnom vođenju jedinica herој kapetan Vojislav Lukačević.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, k. 280, d. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 203, fus. 72.&lt;/ref&gt;}}

==== Napad na opkoljene partizane ====

Major Ostojić piše 1. marta da je Lukačević krenuo u napad na snage NOVJ  i da ofanziva daje željeni rezultat, budući da partizani imaju velike gubitke:
{{izdvojeni citat|Voja razbio diviziju pred sobom koja u paničnom strahu beži ka Rami i Prozoru, a Voja goni. Na bojištu crveni ostavili preko 300 mrtvih i ranjenih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 427.&lt;/ref&gt;}}

2. marta 1943. godine, u jednoj depeši poslatoj iz štaba Draže Mihailovića, Lukačević se pohvaljuje za postignute rezultate u teškim borbama koje se vode protiv snaga NOVJ u dolini [[Neretva|Neretve]]:
{{izdvojeni citat|Dosada Voja zaslužuje najveće priznanje za rad.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_74.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 20. februara do 6. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od [[2. mart]]a 1943. godine, četnički vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] javlja Zahariju Ostojiću da &quot;Talijani i Nemci Voji daju sve&quot;, da je kod okupatora stekao popularnost i da Nemci raspoređuju trupe na njegov zahtev:

{{izdvojeni citat|Voja izgleda očistio levu obalu na prostoru Konjic — Jablanica. Kuburi sa hranom i municijom, jer je teško za 5.000 ljudi baciti iz vazduha, a komora putuje dva do tri dana. Inače Talijani i Nemci Voji daju sve i prvi ga pozdravljaju. Zovu ga četničkim đeneralom. Voja je stekao rano opštu popularnost, ne samo kod naših nego čak i kod okupatora. Nastojaću da ovo iskoristim za lakše jurenje komunista po Bosni. Nemci na Vojin zahtev užurbano zatvaraju pravce na frontu Ivan — Bitovnja — Prozor.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_33.htm&quot;&gt;https://znaci.org/00001/11_33.htm&lt;/ref&gt;|Telegram Jevđevića Ostojiću od [[2. mart]]a 1943.}}

Na osnovu ovog obaveštenja, Ostojić 3. marta javlja generalu Mihailoviću da Nemci pomažu Lukačevića, te da se raspituju da li pojedini visoki četnički komandanti stoje u vezi sa njim (tj. Mihailovićem):
{{izdvojeni citat|Nemci dali Voji hranu i municiju i bombardovali boljševike po Vojinom zahtevu. Skrenuo sam mu samo pažnju da im ne veruje, jer mi imamo bogato iskustvo sa njima. Voja kaže da su se nemački đeneralštabci raspitivali da li su ovi četnici Dražina vojska i pitali za Pavla, Baja, Žarka Todorovića i mene. Lepa pažnja, ali sve sumnjivo.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_33.htm&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 434—435.&lt;/ref&gt;}}

U prvim danima marta bio je major Ostojić prilično optimističan glede četničkog trijumfa na Neretvi: 
{{izdvojeni citat|Sve kolone rade odlično. Voja razbio drugu diviziju a Bajo i Pantić diviziju Peka Dapčevića. Boljševici beže ka Prozoru i dolinom Drežanke. Naši gone. Sa Vojom uhvatio radio vezu. Pripremam napad sa tri strane na diviziju Buljanovu. Detalj doveče. Pobeda je naša. Branko.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

U pismu od 4. marta 1943. upućenom majoru Zahariju Ostojiću (»Čika Branko«), komandantu Istaknutog dela Vrhovne Komande JVuO, kapetan Lukačević tvrdi da, unatoč brojnim trzavicama, borbeno jedinstvo Njemaca, Italijana, [[Ustaše|ustaško]]-[[Domobrani|domobranskih]] jedinica i četničkih snaga u [[Operacija Weiss|antipartizanskoj operaciji]] nije dovedeno u pitanje:
{{izdvojeni citat|Mnogo teže nego sva borba pada mi ovaj dodir sa Ital[ijanima] a naročito sa Nemcima koje ne mogu da izbegnem. &lt;br /&gt; U pogledu muslimana i katoličkog življa imam ogromne teškoće. Sada saznadoh da su u jednom selu naši zaklali 9 muslimana, silovali neke Hrvatice i t.d. &lt;br /&gt; Moraću nekoga od naših streljati i verovatno smeniti neke komandante. &lt;br /&gt; Činim sve što je u mojoj moći da sukob između nas i Nemaca, ustaša i Hrvata ne izbije pre no što likvidiramo komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_68.htm Pismo komandanta Konjičke grupe od 4. marta 1943. komandantu Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića o zadacima Grupe u borbi protiv delova 3. divizije NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Narednog dana, Lukačević piše Ostojiću da je »preko 11« (šifra za Njemce koju su četnici koristili u međusobnoj komunikaciji) nabavio 30 hiljada metaka i da očekuje još isporuka. Lukačević Ostojića iznova uvjerava da njemačke jedinice neće napasti četnike prije kraja operacije, te da je uništenje partizana najvažniji zajednički cilj i da se sve čini u tom pravcu:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11.

Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša.

Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni.

Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_71.htm Izveštaj komandanta Konjičke grupe od 5. marta 1943. komandantu Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića o borbenom rasporedu četnika i Nemaca na sektoru Konjic—Jablanica]&lt;/ref&gt;}}

Natezanje izmedu vojvode Jevđevića i Italijana oko pregrupisavanja četnika u vezi sa dejstvom ka [[Prozor]]u i još dublje u Bosnu, očigledno je umnogome zavisilo od ocjene Njemaca i njihovog gledanja na angažovanje četničkih formacija. Stoga, Jevđević 5. marta izvještava Ostojića da je postigao »sporazum sa nemačkim generalom« o nastavku operacija, misleći na generala [[Rudolf Lüters|Rudolfa Lütersa]]:     
{{izdvojeni citat|Lukačeviću sam javio da na osnovu moga sporazuma sa generalom Litersom, Nemci neće dole (u dolinu Neretve — nap.), а on da sаmo u sporazumu sa Litersom ide na Prozor.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 9/1, k. 280, d. 322.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar-mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju, br. 17/1980, Sarajevo, str. 208.&lt;/ref&gt;}}

U depeši Vrhovnoj komandi od 6. marta, Lukačević od Ostojića ponovo dobija najvišu ocjenu za napore koje ulaže u borbama protiv partizana:
{{izdvojeni citat|Voja mi je jedina uteha, jer on radi kao i uvek, sjajno. Njegove kolone su juče podišle levoj obali Neretvice, a Kasalović brani levu obalu Neretve od Ostrošca do Jablanice i u vezi je sa Pantićem. Voja koristi nemce za uzimanje hrane i municije, a kaže da se od ovih ne moramo bojati, jer ih je malo.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 440.&lt;/ref&gt;}}

Ipak, partizani su prešli Neretvu i razbili njegove snage. U izvještaju od 7. marta, Lukačević navodi da će protiv njih biti upućena oklopna pojačanja Njemaca iz borbene grupe »Anaker«, kao i da mu vojvoda Jevđević javlja da će četnici (kojima su sadjejstvovali djelovi italijanske [[154. pješadijska divizija Murge|divizije Murđe]]), na drugoj strani pokušati da zatvore obruč:
{{izdvojeni citat|Komunisti stegnuti obručom uništenja odlučili su se za izvršenje proboja kod Jablanice.

U tu svrhu nekoliko odlučnih odeljenja naoružanih velikim brojem automatskih oruđa prebacili su se preko mosta na Neretvi. Pobili stražare i jakom automatskom vatrom branili uži mostobran koji se postepeno proširivao.

Usled noći i nespremnosti jedinica, nastalo je vatreno dejstvo međusobno, a potom gubljenje veze i odstupanje bez plana i komande.

U toku 7. o. m. komunisti su u svojim rukama imali Krstac i dovoljnu snagu prebačenu preko Neretve i sa uspehom gonili demoralisane delove Leve kolone...

Kod desne kolone bez promene. Pred njom procenjena komunistička snaga oko 800 boljševika.

Kolona 11 brani Ostrožac. Danas tamo upućena pojačanja pripadnika broja 11 sa bornim kolima i topovima.

Jevđević javlja da će sutra snage iz Mostara sa linije Crni Kuk — Mala Vidova — Glogovo poći u napad ka Krstaču.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_78.htm Obaveštenje komandanta Konjičke grupe od 7. marta 1943. komandantima kolona o forsiranju Neretve kod Jablanice od strane NOVJ]&lt;/ref&gt;|Izveštaj Vojislava Lukačevića od 7. marta 1943.}}

Kasno u noć 7. marta, u dogovoru sa Njemcima, Lukačević je izdao naređenje  za izvršenje protivnapada koji je trebalo da uslijedi narednog dana.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 34/6, k. 141.&lt;/ref&gt; Pošto italijansko vazduhoplovstvo zbog nepoznavanja trenutne situacije i zauzetosti bombardovanjem, nije uspjelo četnike snabdijeti municijom, to su učinili Njemci. U izvještaju Lukačevića od 8. marta о tome, između ostalog, 
piše: 
{{izdvojeni citat|11 me obaveštava da se jake partiz. kolone kreću 8. o.m. niz Neretvu. 11 tvrdi da 22 od njega iz Sarajeva nije tražio municiju. Sinoć su mi dali 12 sanduka od svoje.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 56/1, k. 141.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, n. č., str. 211—212.&lt;/ref&gt;}}

==== Partizanski proboj ====
{{main|Forsiranje Neretve}}

Kapetan Lukačević piše 9. marta majoru Ostojiću o žestokim borbama sa partizanima na prilazima Konjicu, ali i o panici koja je, nakon probijanja četničkih linija, zahvatila ljudstvo 1. durmitorske brigade JVuO pod komandom [[Nikola Bojović|Nikole Bojovića]]:
{{izdvojeni citat|Iz depeša si donekle video situaciju koja je nastala. Sada smo se stabilizovali ali dosta slabo. Zapravo stabilizovali smo se što su boljševici stali. Zašto? neznam, da li zbog velikih gubitaka ili zbog stalnih protiv napada koje sam vršio sa letećom ili su se povukli u nekom drugom pravcu... 7 ov. mes. u 8h izvešten sam da je Bojović razbijen, da su partizani prešli Neretvu i zauzeli s. Krstac. Odmah sam naredio letećoj pokret a ja automobilom krenuo napred... Uz put oko već u 8,30 sreo sam celu Bojovićevu brigadu kod samog Konjica u paničnom bekstvu. Jedva sam ih zadržao, možeš misliti šta sam 
im sve radio. Pokrenuti ih napred nisam mogao. Oko 9h u Ostrošcu sam zatekao samog Kasalovića, uopšte nije umeo da mi objasni šta se događa. Sa kose gledao sam kako grupice četnika beže bezobzirice prema Konjicu... Nadčoveč. naporima uspeo sam da zadržim na drumu Konjic — Ostrožac skoro sve jedinice. U 14h ponovo sam u Ostrožcu zatičem Ivana koji se već probio uz velike gubitke njegove jedinice raspršene... Do pola noći uspeo sam da nešto trupa prebacim do D. Bijele a ostali svi su zanoćili u Konjicu. Ovo je bila kritična noć za mene... Kakva je panika bila sve zahvatila nemogu ti opisati o tome ćemo razgovarati kada se budemo videli, ako se ikad vidimo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_81.htm Izveštaj komandanta Konjičke grupe od 9. marta 1943. komandantu Istaknutog dela Štaba Draže Mihailovića o forsiranju Neretve kod Jablanice od strane NOVJ i razbijanju 1. i 2. durmitorske brigade]&lt;/ref&gt;}}

Koliko je major Ostojić bio nezadovoljan radom drugih komandanata, ali i miješanjem italijanskih oficira u vođenje operacije, toliko je polagao nade u kapetana Lukačevića da će preokrenuti situaciju na terenu u korist četnika te uništiti partizane. U depeši od 8. marta 1943. Ostojić piše generalu Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Nesposobnost komandanata i sistematsko sabotiranje naređenja dovodi me do besa. Svaki moj plan do sada je propao zbog ovih stvari i mešanja žabara i Jevđevića. Biću prinuđen da sve komande smenim i stavim pod preki sud za sabotiranje Vrhovne komande. Jedini su sa kojima se može dobro raditi Voja i Vesković. Zapretio sam da se u toku noći i sutrašnjeg dana bezuslovno izvrše moja naređenja. Kada bi se izvršila, proleterska brigada na levoj obali bila bi uništena. Očajan sam što nemam s kime raditi, ali se nadam da će Voja spasti situaciju.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Zaharije Ostojić nastavio da bodri svoje saborce (»Pobeda je naša«), 13. marta šalje on izvještaj u kome konstatuje da je ipak došlo do preokreta na bojnom polju, budući da se četnici u rasulu povlače pred nadirućim jedinicama NOVJ:
{{izdvojeni citat|Vojin korpus demoralisan i u raspadanju se povlači od Glavatičeva ka meni. U pitanju su 1. i 2. durmitorska brigada. Kriza u punom jeku. Naredio sam povlačenje na liniju: Visočica — Crvanj — Rujište — Bijelo Polje — Neretva i prebacivanje svih snaga na levu obalu. Pukovnik Bajo sa 3000 svojih i Ištvanovih da zatvori pravac Konjic — Glavatičevo. Jedini izlaz da Pavle stigne sa traženim trupama u toku sutrašnjeg dana u Nevesinje, i da primi zatvaranje pravca od Konjica. Treba mobilisati sve tamo i uputiti ka jedinoj liniji koju odredite za dublje zatvaranje pravca ka Crnoj Gori i Sandžaku.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_85.htm  Izvod iz knjige primljenih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 26. februara do 14. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kapetan Vojislav Lukačević, u svojstvu komandanta Mileševskog korpusa JVuO, naređuje 27. marta 1943. jedinicama i komandantima Romanijskog i Drinskog korpusa da zaposjednu položaje na desnoj obali [[Drina|Drine]], kako bi spriječili partizanski prodor u pravcu [[Sandžak]]a i Crne Gore: 
{{izdvojeni citat|Shodno naređenju Komandanta Limsko Sandžačkih četničkih odreda, izvršeno je povlačenje naših delova na desnu obalu Drine. &lt;br /&gt; Prema prednjem ima se preuzeti neposredna obala Drine, sa zadatkom da ni jedan neprijateljski vojnik nesme preći na ovu obalu.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenta i podataka o Narodnooslodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 509.&lt;/ref&gt;}}

Kada je već postalo očevidno da su četnici pretrpjeli poraz na Neretvi, Vrhovna komanda JVuO i Draža Mihailović u depešama od 29. i 30. marta 1943. godine naročito pohvaljuju rad dvojice kapetana — komandanta crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], zatim [[Milorad Momčilović|Milorada Momčilovića]], komandanta Romanijskog korpusa JVuO, kao i majora Lukačevića:
{{izdvojeni citat|Kad se ovo svrši mnoge ćemo posmenjivati. Biraćemo samo hrabre, neće mi trebati mnogo pameti. Pavlovi i Momčilovića sjajno se bore, kao i Voja. [...] &lt;br /&gt; Kad bi svi ljudi bili kao Pavle, Momčilovićevi i Vojini, bilo bi odlično. Smenjujemo odreda sve kukavice.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenta i podataka o Narodnooslodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 563—565.&lt;/ref&gt;}}

=== Kapitulacija Italije ===
{{main|Kapitulacija Italije u Jugoslaviji}}

==== Napad na Nemce ====
{{Main|Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|Borbe za Prijepolje (1943)}}
Uoči kapitulacije Italije Lukačević je bio četnički komandant Sandžaka, neposredno pod Vrhovnom komandom, čiji se štab nalazio na Čemernici, na granici sreza požeškog i novovaroškog. Tadašnji šef britanske misije, pukovnik Bejli, izdao je naređenje da se prenesu uslovi kapitulacije Italijanima. Italijansku vojsku koja ne bi htela da prihvati te uslove, trebalo je razoružati. Međutim, Nemci su iz istoga razloga pošli u Sandžak i njihova [[118. divizija]] stigla je pre četnika do [[Prijepolje|Prijepolja]]. Lukačević je, prema sopstvenim rečima, ne čekajući naređenje napao Nemce u Prijepolju.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_45.htm&quot;&gt;https://znaci.org/00001/11_45.htm&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Raspoloženje protiv okupatora bilo je veliko, naročito kad je prva puška pukla i prvi topovi kad su se čuli. Borba se razvijala i dalje. Bila je kod Štavlja, zauzeta je [[Nova Varoš]], [[Rudo]], [[Mioče]]. Nemačke divizije su se povlačile u neredu prema Pljevljima. Zaplenjen je veliki broj topova, mnogo municije. Izvršavajući tako svoj zadatak, od zaplenjenih nemačkih automobila i kamiona kod Prijepolja, organizovao sam motorizovanu kolonu i krenuo za [[Bijelo Polje]], koje su Italijani bili evakuisali i došli pred [[Berane]]. Tu sam poslao parlamentare. Komandant divizije primio je engleskog pukovnika i prihvatio uslove kapitulacije, to jest da prime borbu sa Nemcima. Ja sam se vratio i isto to uradio sa već opkoljenim garnizonom u [[Priboj]]u, koji se sastojao od italijanskih fašista; oni su prihvatili uslove da će se boriti protiv Nemaca, ako se pojave. Nešto docnije kad su se Nemci pojavili i krenuli prema Priboju i čim sam video da Italijani neće primiti borbu, ja sam ih razoružao, i komandanta i vojnike. Do tada nismo bili u sukobu sa partizanima. Kretao sam se od Prijepolja prema Pljevljima i Višegradu, a posle zauzeća Višegrada ceo teren do Stambolića bio je očišćen. Neprijatelj je ostavio sedam topova, od kojih su dva bila i u ispravnom stanju. Bio je veliki broj zarobljenika, zaplenjeno je mnogo municije i hrane.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_45.htm&quot;/&gt;|Lukačević opisuje događaje na svom suđenju}}

Lukačević je izvestio Dražu Mihailovića 11. septembra:

{{izdvojeni citat|Naredio sam rušenje puteva od Prijepolja ka Sjenici, Plevljima, Priboju i Novoj Varoši... Pripremamo napad na Prijepolje. Napad će biti ove noći.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-279, reg. br. 1/1.&lt;/ref&gt;}}

O napadu na Prijepolje Vrhovna komanda JVuO je 15. septembra poslala raspis svim jedinicama u kojem hvali vođu ove slavne akcije, Voju Lukačevića.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-279, reg. br. 6/1.&lt;/ref&gt; Lukačevićeve borbe potvrđuju nemački dokumenti iz tog perioda. Jutarnji izveštaj Obaveštajnog odeljenja komande 21. brdskog armijskog korpusa od 12. septembra 1943. beleži:

{{izdvojeni citat|„U prostoru oko 6 km severozapadno od Sjenice, jače četničke bande Draže Mihailovića mobilišu srpsko stanovništvo. Vođa navodno Lukačević.“&lt;ref&gt;NARA, T313, roll 483, frame 585.&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj od 12. septembra 1943. govori o četničkom napadu na [[Priboj]]: 
{{izdvojeni citat|„Napad četnika na skladište za snabdevanje u Priboju, odbijen od strane Nemaca i fašista.“&lt;ref&gt;NARA, T313, roll 483, frame 118.&lt;/ref&gt;}}

Dnevni izveštaj komande Jugoistoka od 16. septembra 1943. detaljnije govori o borbama za Prijepolje: 
{{izdvojeni citat|Prijepolje napušteno 11. septembra, posle borbe muslimana i jedne nemačke čete protiv nadmoćnijeg neprijatelja.&lt;ref&gt;NARA, T313, roll 483, frame 163.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaj 2. oklopne armije od 19. septembra 1943. govori o nastavku četničkih borbi: 
{{izdvojeni citat|Divizija „Venecija“ zatvorena od strane četnika u Beranama. Nastavljaju se četničke mere mobilizacije na istoku i severoistoku Crne Gore. Četnici pljačkaju i ruše mostove u prostoru Bijelo Polje – Prijepolje.&lt;ref&gt;NARA,T313, roll 483, frame 26.&lt;/ref&gt;}}

Dnevni izveštaj Obaveštajnog odeljenja 21. brdskog armijskog korpusa od 20. septembra 1943. opisuje borbe za [[Prijepolje]]:

{{izdvojeni citat|U Crnoj Gori navodno opšta četnička mobilizacija. Navodno su četnici zatvorili italijansku diviziju u Beranama… Kod Andrijevice, nestala prateća grupa 118. lov. div. (1 oficir, 1 podoficir i 12 vojnika). Navodno su svi Nemci pobijeni od četnika. U napadu na Prijepolje, od 2000 četnika samo četvrtina prodrla u grad. Ostali (pretežno prinudno mobilisani) izbegli borbu. Grad je opljačkan... U napadu četnika na Prijepolje 80 mrtvih neprijatelja.“&lt;ref&gt;NARA, T313, roll 483, frame 536.&lt;/ref&gt;}}

24. septembra Vojislav Lukačević je javljao Zahariju Ostojiću da iz Priboja izvlači hranu i municiju i deli je jedinicama.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K-279, reg. br. 11/1.&lt;/ref&gt;

==== Sukob sa partizanima ====

Lukačević svedoči da su tih dana došli u sukob sa partizanima, po naređenju Vrhovne komande:

{{izdvojeni citat|Tih dana došli smo u sukob sa partizanskim odredima kod Pljevalja. Kako je vrhovna komanda i dalje stajala na stanovištu da treba voditi borbu sa partizanima, ali smo mi osećali želju vojnika da se ne bore, a i mi starešine nismo to želeli da se borimo. Mi još nismo znali da su partizani 1943. godine preko vrhovnog štaba Milovana Đilasa pružili ruku izmirenja, što je naša komanda krila kao zmija noge. Ona to nikom nije saopštila i mi smo to tek docnije saznali od kapetana Dobrice Lukića, tek godinu dana docnije, jer da sam ja to znao, sigurno ne bih vodio borbu.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_45.htm&quot;/&gt;|Lukačević opisuje događaje na svom suđenju}}

Partizani su od njega zauzeli Pljevlja 22. septembra, Prijepolje 26. septembra, Bijelo Polje 27. septembra i Kolašin početkom oktobra 1943.

==== Obustava napada na Nemce ====

Prema rečima Vojislava Lukačevića, borbe protiv Nemaca su prestale zato što je [[Draža Mihailović]] odbijao da pozove ostale četnike na opšti ustanak:

{{izdvojeni citat|Pošto su Nemci počeli da grupišu snage i da prodiru od Užica, ja sam tražio da se borba ne ograniči samo na te sektore, nego i na sektor trećeg korpusa pod mojom komandom, i na drinski korpus koji je bio pod komandom pukovnika Ostojića. Isto tako tražio sam da se izda naređenje da se u celoj Srbiji, i svuda, primi borba sa neprijateljskim snagama. Iz nepoznatih razloga ovo je odbijeno. Uporno je odbijano pod raznim izgovorima. Ja sam, međutim, nekoliko puta išao u Vrhovnu komandu. Tada, najzad, pritešnjen od strane Nemaca, koji su prodirali od Užica prema Novoj Varoši, i zbog borbe protiv partizana kod Pljevalja i Nove Varoši, preko Uvca, došao sam na Javor.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_45.htm&quot;/&gt;|Lukačević opisuje događaje na svom suđenju}}

=== Sporazum sa njemačkim okupatorom (jesen 1943) ===
{{main|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|Prijepoljska bitka}}
[[Datoteka:T78-r311-6287984.jpg|mini|desno|Radio-depeša od 14. decembra 1943, dostavljena od Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi [[Vermaht]]a. U odjeljku o stanju na frontovima u [[operacija Kugelblic|operaciji Kugelblic]], u sastavu fronta [[1. brdska divizija|1. brdske divizije]] pominje se, pored ostalih četničkih jedinicâ, i ''Borbena grupa Lukačević''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 Nacionalna arhiva Vašington, mikrofilm T78, rolna 331, frejm 6287984.]&lt;/ref&gt;]]

[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Područje pod Lukačevićevom ingerencijom (označeno plavom bojom), prema sporazumu sa Njemcima (novembar 1943. godine).]]

U novembru [[1943]]. sklopio je u ime svojih četnika primirje sa [[Vermaht]]om i uključio se u nemačke operacije protiv partizana u [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_260.htm Sporazum između komandanta Jugoistoka i majora Vojislava Lukačevića od 19. novembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ - Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 3, Vojnoizdavački zavod, Beograd]&lt;/ref&gt; Ugovor o saradnji potpisan 19. novembra 1943. godine između Lukačevića, komandanta Mileševskog korpusa i nemačkog komandanta Jugoistoka, koga je predstavljao fon Vrede ({{jez-nem|von Wrede}}), glasio je:
{{izdvojeni citat|1)  Primirje na području Bajina Bašta — Drina — Tara —  Bijelo Polje — Rožaj — Kos. Mitrovica — Ibar — Kraljevo—Čačak — Užice.

U sporazum su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarska vojska, SDK, SDS, RZK, srpske vlasti i privredna preduzeća, a sa četničke strane odredi majora Lukačevića na pomenutom području.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
3)   Zajednička propagandna borba protiv komunista.&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
7)  Obaveza majora Lukačevića da ne preduzima ništa protiv Muslimana, uz obavezu sa nemačke strane da sprečava muslimanske postupke protiv srpskog stanovništva i Lukačevićevih ravnanja. U slučaju sukoba uslediće zajednička istraga i poravnanje.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
8)  Razmena štabova za vezu.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Vermahta i majora Vojislava Lukačevića (19. 11. 43.)}}

Sadržaj ugovora o saradnji četnika i Wehrmachta koji je parafirao major Vojislav Lukačević, u cjelosti je bio dostavljen [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] premijeru [[Winston Churchill|Winstonu Churchillu]], što je imalo za posljedicu odluku o otkazivanju [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške generalu Draži Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Više izveštaja je dobijeno o četničkoj kolaboraciji, od kojih je najznačajniji bio pun tekst sporazuma potpisanog od jednog od Mihailovićevih glavnih komandanata, Lukačevića i nemačkog komandanta Jugoistoka. Lukačević je dogovorio obustavu neprijateljstava u njegovom području Južne Srbije i zajedničke akcije protiv partizana. Čerčilu je poslata kopija celog ugovora.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite book|last= Cripps|first= John|authorlink= |title= Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose|year= 2001|url= https://www.znaci.org/00001/293.htm|publisher= |location= | isbn = 0593 049101}} &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;More reports were received of Chetnik collaboration, the most significant of which was the full text of a treaty signed by one of Mihailovic’s principal commanders, Lukacevic, and the German Commander South East. Lukacevic agreed a cessation of hostilities in his area of southern Serbia and joint action against the Partisans. A full copy of the treaty was sent to Churchill.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Početkom novembra, major Lukačević šalje dopis komandantu bugarskih okupacionih trupa u okolini [[Užice|Užica]], očekujući od njega da sa svoje strane neće prekršiti dogovor o nenapadanju, te da će se boriti isključivo protiv snaga NOVJ. U protivnom, ukoliko s bugarske strane dođe do nepredviđenih napada na civilno stanovništvo, major Lukačević tvrdi da će biti prinuđen da reaguje:
{{izdvojeni citat|Kao komandant jedinica Jugoslovenske vojske u otadžbini koje sada operišu protivu komunista u Sandžaku stavljam Vam do znanja da će Vaša kolona biti napadnuta od mojih jedinica ako Vaše trupe budu vršile po mirnim selima paljevine i pljačke.

Ako je pak Vaša kolona pošla sa isključivim zadatkom da se bori protiv komunista a u toku svoga boravka na zoni kojom komandujem bude se ponašala prijateljski prema Srpskom stanovništvu može vršiti svoj zadatak i neće biti uznemiravana od mojih trupa.

Očekujem od Vas i Vaših vojnika kao od Slovenske braće da svojim postupcima nećete otežavati i onako preteško stanje u kome se Srpski narod nalazi boreći se za svoj opstanak i slobodu a da će te svojim vojničkim i bratskim držanjem utrti put ka boljem razumevanju u budućoj bratskoj saradnji naših naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_25.htm Dopis majora Vojislava Lukačevića od 1. novembra 1943. komandantu bugarskih okupacionih trupa o međusobnim odnosima u borbama protiv NOVJ kod Čajetine]&lt;/ref&gt;}}

Tjedan dana nakon upućivanja ponude bugarskoj posadi u Užicu o prestanku sukoba, Lukačević je otišao korak dalje i u pratnji načelnika svojega stožera, majora [[Rudolf Perhinek|Rudolfa Perhineka]], održao sastanak s njemačkim vlastima o suradnji protiv NOVJ-a. Budući da ne postoje izvori JVuO-a o tome sastanku, jedini zapis koji upućuje na to da je sastanak održan jest njemačko izvješće iz 8. studenoga 1943. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=484&amp;broj=911 NARA, T313, Roll 484, frame no. 000908; Obavijest satnika SS-a Kremplera za Taktičku skupinu Pfeiffer dana 6. 11. 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Heute fand die Zusammenkunft zwischen meinem getarnten SS–Ostuf. und den Tschetnikführern Lukacevic, Persinek [sic] statt. Die Tschetniks u. ihre Begleitmannschaft machen einen sehr schlechten, herabgekommenen Eindruck, sehr abgekämpft. Stärke der Tschetniks lt. ihren Angaben 2000 Mann, sind aber bestimmt nicht mehr als 800 – 1000 Mann stark!&quot;}})&lt;/ref&gt; U njemačkome dokumentu navodi se kako je Lukačević o snazi svojih postrojbi pokušao dati netočan podatak navodeći kako raspolaže s 2000 ljudi pod oružjem, premda je njihova stvarna snaga bila 800 do 1000 iscrpljenih i loše naoružanih boraca. Iako je njemačka strana smatrala da Lukačevićeve postrojbe nisu sposobne za izvođenje ofenzivnih akcija protiv NOVJ-a, nego je njihov doseg isključivo držanje vlastite linije obrane, a u uvjetima kada su postrojbe NOVJ-a došle pred [[Sjenica|Sjenicu]], svaki Titov protivnik smatran je saveznikom te je dogovor po svemu sudeći postignut.&lt;ref&gt;Vladimir Šumanović, Mijo Beljo:  Politička važnost borbi Titovih i Mihailovićevih snaga u Istočnoj Bosni i Sandžaku ujesen 1943. godine. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, No. 15 (2022), str. 195.&lt;/ref&gt;

Depeša poslata 7. novembra 1943. iz Vrhovne komande JVuO svjedoči koliko je povjerenje uživao major Lukačević kod generala Draže Mihailovića: 
{{izdvojeni citat|Pod neposrednu komandu Voje Lukačevića kao mog delegata stavljam privremeno Javorski korpus, obe dragačevske brigade, ariljsku brigadu i sve snage koje on ima iz Sandžaka i Crne Gore. Naređujem najveću poslušnost u izvršenju naređenja majora Lukačevića. Major Lukačević sa svim snagama vršiće udare u bok i pozadinu komunista koji nadiru u pravcu Mučnja i Murtenice, Javor—Golija i južno Dragačevo neka mu posluže kao sigurna uporišta za sve ofanzivne manevre.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je tog dana naložio majoru Lukačeviću (pseudonim »Piniram«) da se poveže sa odredima [[Muslimanska milicija Sandžaka|Muslimanske milicije]], preporučivši mu oprez u ophođenju sa okupacionim vlastima:
{{izdvojeni citat|Izdao sam sva potrebna naređenja za opšti ustanak protiv komunista. Mislim da ste ih već dobili ovim putem. Isto tako izdao sam direktive za rad protiv komunista koji upadaju iz Sandžaka u Srbiju i to ovim putem. Dao sam vam podatke o opštoj situaciji i konferenciji u Moskvi. Sa svoje strane preduzmite sve prema izdatim direktivama. Bugara ima dosta u Užicu i još pridolaze. Računa se do 1 divizije. Bugari i Nemci ne diraju naše delove ali biti jako obazriv. U oblasti Toplice i Jastrepca uspešno uništavamo komuniste. Hvatajte vezu sa Turcima i saobražavajte rad prema situaciji.&lt;ref name=&quot;ReferenceE&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Poslije [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], njemačke okupacione vlasti su insistirale na popravljanju odnosa između [[Islam|muslimanskih]] i [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] prvaka u Sandžaku, ne bi li ih što efikasnije upotrijebili u borbi sa jedinicama NOVJ. Pukovnik Krempler je naredio da „svaki musliman i svaki četnik pod zajedničkom (tj. njemačkom - prim.) komandom“ mora biti poslušan i korektan. Saopštio je i da su njegovim naređenjem „međusobna neprijateljstva prestala“ i da će se kršenje ovih instrukcija „kazniti najstrožije“.&lt;ref&gt;Militärarchiv Freiburg, RS 3/21–2, p. 7.&lt;/ref&gt; Polovinom novembra 1943. godine, Krempler upozorava lokalnog komandanta Muslimanske milicije iz [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]] da „prestane sa pljačkom i napadima na srpska sela“,&lt;ref&gt;MAF, RS 3/21–2, Pismo Kremplera upućeno Ćazimu Sijariću od 15.11.1943.&lt;/ref&gt; te da između njega i četnika „mora biti zajednička i sporazumna akcija protiv komunista“.&lt;ref&gt;Milutin D. Živković, Sandžak 1941–1943. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2017, str. 496.&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, [[Ćazim Sijarić]] navodi u pismu pukovniku fon Krempleru da je primio njegova uputstva o „dogovoru sa četnicima i saradnji sa pravoslavnima“ i obećao da će „podržati njemačke trupe u borbi protiv komunista“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=917&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000914.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir haben Ihre Weisungen für die Arbeit und den Einsatz gegen den Kommunismus, die Sie durch Mekicu Bahu übersandt haben, erhalten (Einigung mit Cetniks und Zusammenarbeit mit Orthodoxen). Die Nachricht haben wir mit voller Zufriedenheit entgegengenommen und die Arbeit sofort mit voller Energie aufgenommen. Wir werden uns die grösste Mühe geben, die deutschen Truppen in Kampf gegen die Kommunisten zu unterstützen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|[Gorski] štab 148 (Lukačević) izveštava preko kurira preko Ivanjice: Grupa Lukačević priprema napad na Novu Varoš povezan sa našim poduhvatom iz Sjenice... Raspored snaga: 1. i 2. Mileševski korpus... snage 920 ljudi... Crnogorski odred 740... Sjenička brigada 150... 1. i 2. Dragačevska brigada i Moravička brigada... 15.11. uspeli su crveni da naprave prodor između Bukovika i Ursula usled nestašice municije za minobacače i mitraljeze kod četnika. Na ovom prodoru moguće je dati samo zadržavajući otpor. Lukačević moli što brže zaprečavanje puta Ivanjica-Javor teškim oružjem... uspostavljanje oficira za vezu sa radio-stanicom u zoni borbe. Borbeni moral četnika znatno bi se popravio pojavom teškog oružja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=143 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000140.]&lt;/ref&gt;|Telegram poslat iz [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]], 16. XI 1943.}}

Suradnja koja je uslijedila kao posljedica formaliziranoga sporazuma omogućila je organizacijsko jačanje snaga JVuO-a pod Lukačevićevim vođstvom, što će doprinijeti i širenju njihova utjecaja. Jasan pokazatelj koristi koju je Lukačević imao od suradnje s njemačkim snagama bio je podatak prema kojemu su krajem studenoga 1943. postrojbe pod Lukačevićevim vodstvom procijenjene na 2800 boraca.&lt;ref&gt;NARA 1960: T313-196, 7456934, Dnevno izvješće dana 23. 11. 1943.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vladimir Šumanović, Mijo Beljo: Politička važnost borbi Titovih i Mihailovićevih snaga u Istočnoj Bosni i Sandžaku ujesen 1943. godine, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, No. 15 (2022), str. 196.&lt;/ref&gt;

U izvještaju štaba [[Druga oklopna armija|Druge oklopne armije]] upućenom 7. decembra 1943. komandantu Jugoistoka navodi se da je Vojislav Lukačević zamolio njemačke vojne vlasti da mu omoguće sastanak sa majorom [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]], nakon čega bi i drugi četnički komandanti uspostavili saradnju sa okupacionim trupama, kao i da bi na ovu molbu trebalo dati pozitivan odgovor:
{{izdvojeni citat|Major Lukačević moli da mu se da mogućnost da se ponovo sastane sa majorom Đurišićem u Prijepolju ili Pljevljima. Razlog: Razgovor o saradnji između Nemaca i ostalih četničkih komandanata. Nije poznato gde se zadržava Đurišić. Molimo za obaveštenje da li je i kada moguć i poželjan sastanak sa Lukačevićem. Ovde nema šta tome da se prigovori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_263.htm Izveštaj Štaba 2. oklopne armije od 7. decembra 1943. komandantu Jugoistoka o molbi Vojislava Lukačevića da mu se omogući sastanak sa Pavlom Đurišićem radi dogovora o proširenju saradnje četnika sa Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=260&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000257.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Lukacevic bittet ihm die Möglichkeit zu geben, erneut mit Major Jurisic [sic] in Prijepolje oder Plevlja zusammenzutreffen. Grund: Besprechung über Zusammenarbeit zwischen Deutschen und anderen Cetnik–Führern. Aufenthaltsort Jurisic ist nicht bekannt. Erbitten Angabe ob und wann Treffen mit Lukacevic möglich und erwünscht. Von hieraus ist nichts dagegen einzuwenden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Početkom decembra 1943. Lukačevićevi četnici su učestvovali u [[Operacija Kuglasta munja|operaciji Kugelblic]], prvoj u nizu nemačkih operacija, uz [[1. brdska divizija|1. brdsku diviziju]], [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS diviziju Prinz Eugen]] i delove [[187. rezervna divizija|187. rezervne divizije]], [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i 24. bugarske divizije. SS-pukovnik [[Karl fon Krempler]], komandant Muslimanske legije i komandant u Sandžaku, štampao je plakate sa pozivom Srbima da se priključe Lukačevićevim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=353&amp;rec=313&amp;roll=488 Mikrofilm br. T-313, rolna 488, snimak 350.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufruf an die Pravoslaven des Kreisen Sjenica. &lt;br /&gt; Hiermit werden alle Bürgermeister und Gemeindevorsteher verständigt, sowie auch das Volk pravoslavischen Glaubens, daß das Deutsche Kommando die Mobilisierung der nationalen Kräfte gestattet zum Kampf und Verfolgung des Kommunismus. Allen mobilisierten nationalen Elementen wird die persönliche Sicherheit und des Besitzes für die Familien seitens des Deutschen Kommandos gewährleistet. Hiermit wird auch den Cetnikbehörden die Durchführung der Mobilisierung der nationalen Kräfte der serbischen Bevölkerung gestattet. &lt;br /&gt; Sjenica, den 19. Dezember 1943 &lt;br /&gt; Gez. Krempler SS – Hauptsturmführer u. Legionskdr.&quot;}})&lt;/ref&gt; U pozivu stoji:

[[File:Nemački poziv Srbima da stupe u četničke redove, 19. decembar 1943.jpg|thumb|Nemački poziv Srbima da stupe u četničke redove, 19. decembar 1943.]]

{{izdvojeni citat|PROGLAS PRAVOSLAVNIM SREZA SJENIČKOG &lt;br /&gt; Ovim putem saopštava se svim pretsednicima opština, kmetovima i narodu pravoslavne vere da nemačka komanda odobrava mobilizaciju nacionalnih snaga i da se ona preduzima sa njenim odobrenjem u cilju progona komunista. &lt;br /&gt; Svima mobilisanim nacionalnim porodicama zagarantovana je lična i imovna bezbednost od strane nemačke komande. &lt;br /&gt; Ovim se u isto vreme odobrava četničkim vlastima izvršenje mobilizacije nacionalnih snaga Srpskog življa.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=354&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000351.]&lt;/ref&gt;}}

U decembru je naređeno izdvajanje Lukačevićevih četnika iz sastava borbene grupe pod komandom pukovnika Remolda:
{{izdvojeni citat|Naređeno izdvajanje četničke grupe Lukačevića iz sastava grupe Remold, da bi se ista preko Prijepolja dovela najprije u Pljevlja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=584&amp;roll=190 National Archive Washington, T313, Roll 190, frame 7450364.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Div. hat Bildung von Not–Reserven in Pljevlja und Prijepolje befohlen. Außerden ist Herauslösen Cetnik–Gruppe Lukacevic aus Gruppe Remold angeordnet, in der Absicht, dies über Prijepolje zunächst nach Pljevlja heranzuführen. (kann voraussichtlich 13.12. in Pljevlja eintreffen).&quot;}})&lt;/ref&gt;|Poruka od 1. brdske divizije za 2. oklopnu armiju od 10. decembra 1943.}}

Nakon što je 16. decembra 1943. bez uspjeha okončana operacija „Kugelblic“, Operativno odjeljenje Druge oklopne armije naređuje 18. decembra 1943. Komandi [[5. SS brdskog armijskog korpusa]] da će operacija biti produžena, ali pod novim nazivom — „[[Operacija Schneesturm|Šnešturm]]“. Formacija majora Lukačevića je trebalo da nastupi kao dio njemačke grupe »Siegfried«:
{{izdvojeni citat|5.) Grupacija vojnoupravnog komandanta Srbije (ojačana 24. bugarska divizija — bez 1 bat. Policijskog puka 5), koja je učestvovala u operaciji „Kugelblic“, izlazi 18. 12. u 18,00 časova ispod komande V SS-brd. korpusa. Zadatak vojnoupravnog komandanta Srbije sastoji se u tome, zavisno od situacije kod neprijatelja, da se spreči prodor crvenih snaga preko srpsko-crnogorske granice u Srbiju.

Molim da u vezi ovoga dostavite pregled upotrebe snaga.

6.) Grupa „Zigfrid“ (komandant: komandant 2. puka „Brandenburg“ sa potčinjenim 2. pukom „Brandenburg“, Muslimanskom legijom „fon Krempler“ i Grupom „Lukačević“) pretpotčinjava se od 18. 12. u 18,00 časova neposredno K-di 2. Ok. A.

Grupa „Zigfrid“ ima zadatak da spreči prodor crvenih snaga u severni deo Crne Gore (preko linije Pljevlja — Brodarevo) i da do daljeg obezbedi puteve dotura 1. brd. div.

Komandno mesto Pfajfera u Prijepolju.

Komandno mesto Lukačevića u Pljevljima.

Komandno mesto fon Kremplera u Sjenici. Obezbediti prostorno odvojena dejstva Muslimana i četnika.

7.) Operacija nakon okončanja „Kugelblic“ (od 18. 12. u 18,00 časova) dobija kodirani tajni naziv „Šnešturm“ [Schneesturm].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_178.htm Naređenje Operativnog odeljenja 2. oklopne armije od 18. decembra 1943. Komandi 5. SS-brdskog armijskog korpusa za produženje operacije &quot;Kugelblic&quot; pod nazivom &quot;Šnešturm&quot; s ciljem gonjenja jedinica NOV i POJ i njihovog uništenja u istočnoj i centralnoj Bosni]&lt;/ref&gt;}}

22. decembra, poslat je iz štaba Druge oklopne armije dopis 2. puku Brandenburg iz borbene grupe »Siegfried« u kom se obavještava da će oficir za vezu pri Lukačevićevom štabu biti prebačen kod Đurišića:
{{izdvojeni citat|Potporučnik Hojs, oficir za vezu kod majora Lukačevića, prekomanduje se do daljnjeg kod četničkog komandanta Đurišića. Puk. Fajfer dodeliće Hojsu na ograničeno vreme pogodnog zamenika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_265.htm Naređenje Štaba 2. oklopne armije od 22. decembra 1943. godine 2. puku &quot;Brandenburg&quot; o premeštanju nemačkog oficira za vezu iz štaba Vojislava Lukačevića u štab Pavla Đurišića]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&amp;rec=313&amp;roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Nemačka zahvalnica Lukačeviću.jpg|thumb|Nemačka zahvalnica četničkom vođi Vojislavu Lukačeviću za dobro držanje u borbi protiv partizana]]

Za dobro držanje u borbi protiv [[NOVJ]], pukovnik Jozef Remold, komandant borbene grupe [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdske divizije]] u [[Operacija Kugelblic|operaciji Kugelblic]], 22. decembra 1943. pohvalio ga je specijalnom naredbom.&lt;ref&gt;{{jez-engl|United States National Archives,}} Izveštaj Abverove jedinice 381 od 20. decembra 1943. na mikrofilmu br. T-313, rolna 488, snimak 249.&lt;/ref&gt; Pukovnik Remold je svojim trupama saopštio sljedeće:
{{izdvojeni citat|Četnici Lukačevića su, kao odani drugovi po oružju, zajedno sa mojim pukom napali komuniste. Hrabri četnici su savladali naizgled nepremostive prepreke poput teškog terena, vode koja je sezala do struka, litica i klanaca. I pored teškoća u snabdevanju, držali su korak sa nemačkim jedinicama. Poduhvat je krunisan izbacivanjem neprijatelja iz oblasti jugoistočno od Višegrada; naneti su mu gubici od 50 poginulih, više stotina ranjenih, a zaplenjeno je oružja i motornih vozila. Izražavam svoju zahvalnost majoru Lukačeviću, njegovom operativnom oficiru i svima borcima za njihovu požrtvovanost i bezobzirnost u borbi. Lukačevićevim trupama želim puno sreće i uspeha. Dole komunizam, neka naša stvar pobedi!&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T313.php?broj=233&amp;f2_strn=488 Nacionalni arhiv Sjedinjenih država, arhivska grupa br. 242, mikrofilm publikacija T-313, rolna 488, snimak 000230, 2. oklopna armija za 5. SS brdski korpus (22.11.43)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnik–Gruppe Lukacevic hat in treuer Waffenbrüderschaft mit meinem Rgt. im Angriff gegen die Kommunisten geführt. Unüberwindlich scheinende Geländschwierigkeiten, brusttiefes Wasser, Steilhänge und Schluchten wurden von dem braven Cetniks überwunden. Trotz schwieriger Versorgungslage halten sie mit den deutschen Verbündeten Schritt. Der Feind wurde aus dem Gebiet SO Visegrad geworfen. Über 50 gezählte Feindtote, mehrere 100 Verwundete und Beute an Kraftfahrzeugen und Waffen der Preis. Ich bedanke mich bei Herrn Major Lukacevic und seinem Ia, sowie bei allen beteiligten Kämpfern für ihre Aufopferung und für ihren rücksichtslosen Einsatz. Für die neue Verbindung wünsche ich der Truppe Lukacevic Glück und Erfolg. Nieder mit dem Kommunismus, Sieg Heil unserer Sache!&quot;}})&lt;/ref&gt;|Pukovnik Josef Remold, komandant 99. brdskog puka 1. brdske divizije}}

Ova dnevna zapovijest razljutila je komandu Druge oklopne armije, pa je 5. SS brdski armijski korpus u čijem sastavu je djelovala Remoldova grupa dobio naređenje da obavijesti svoje niže komande kako su takve akcije — misleći na službene pohvale četnicima — nepoželjne i ne smiju se više ponoviti bez prethodne dozvole štabova divizijâ.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

=== Formiranje Nezavisne grupe nacionalnog otpora (1944) ===
{{main|Nezavisna grupa nacionalnog otpora|Borbe za Trebinje 1944.}}

Povodom pokušaja snaga NOVJ da se preko [[Drina|Drine]] i [[Lim (rijeka)|Lim]]a probiju u [[Srbija|Srbiju]], general Mihailović 8. januara 1944. naređuje svojim komandantima (između ostalih: [[Dragoslav Račić|Račiću]], [[Predrag Raković|Rakoviću]], [[Zvonimir Vučković|Vučkoviću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Zaharije Ostojić|Ostojiću]], [[Vladimiru Komarčeviću]], [[Milošu Markoviću]] i dr.) opsežnu operaciju u cilju sprječavanja partizana, u kojoj će trupe pod komandom majora Lukačevića (pseudonim »Ram-Ram«) ponovo imati važnu ulogu:
{{izdvojeni citat|Verovatna namera komunista je prodor u Srbiju, Komunisti u oblasti Mučnja pripadaju II dalmatinskoj brigadi po izveštaju Voje Lukačevića, vrlo slabog morala i samo gledaju da se provuku. Za grupu kod sela Smiljevci Lukačević javlja da broji 800, da ima svega 2 bacača, 3 mitraljeza i 8 puškomitraljeza. Naređujem: Voja Lukačević sa svojim snagama, Javorski korpus i pod njegovom komandom dragačevske brigade, požeški korpus bez crnogorske brigade, Zlatiborski korpus i Drinski korpus preduzeće najenergičnije čišćenje koncentričnim dejstvom sa sviju strana svih ovih komunističkih grupa do potpunog njihovog uništenja. Svi drugi zadaci otpadaju dok se ove komunističke grupe ne likvidiraju. Drinski korpus pod komandom majora Draškovića zatvoriće prelaze na Drini i čistiti ceo teren do Lima. Zlatiborska i Užička brigada da napadaju sa severa i da očiste oblast od Ljubiša do Jablanice i dalje do Lima. Račanska brigada i Leteća brigada zlatiborskog korpusa da dobro zatvore Taru i ne dozvole eventualni prelazak komunista iz Bosne preko Tare u srez račanski. Požeški korpus, Javorski korpus i Dragačevske brigade u vezi sa snagama Voje Lukačevića koncentričnim dejstvom da unište komunističke grupe na Javoru i u oblasti planine Mučnja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_64.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 24. decembra 1943. do 22. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

7. januara 1944, major Lukačević je poslao depešu Vrhovnoj komandi JVuO, urgirajući da se što brojnije četničke snage angažuju u borbi protiv partizana:
{{izdvojeni citat|Već je vreme da se još neko angažuje u borbi. Činim sve što mogu, ali preko toga ne ide. Oko Nove Varoši ima oko 800 crvenih. Tamo su još zlatiborski, požeški i ne znam koji korpus ali uzalud, jer u borbi nigde nikog. Dođu kad drugi protera crvene i onda kažu da su osvojili teren. Naredite da se sve to bori jer ćemo tako svršiti za čas sa crvenima. U protivnom popustiće i oni koji daju sve od sebe. Neka Cvetić dođe preko Javora, Marković preko Ljubiša, Dača preko Mučnja, a Kondor preko Jablanice.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Nakon nedjelju dana, iz štaba Draže Mihailovića stiže depeša sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|Naređujem napad bez prestanka. Voja Lukačević da pomogne sa svojim snagama sa juga koliko god može. Na slučaj da ova grupa komunista produži i dalje prema Goliji imaju da je gone delovi Kalaitovića, Dače Simovića, Miloša Markovića, takođe do potpunog uništenja. Ostojić da saopšti ovu depešu Lukačeviću.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 267.&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, major Ostojić izvještava o borbama koje su četnici Požeškog i Zlatiborskog korpusa vodili protiv jedinica [[Druga proleterska divizija NOVJ|2. proleterske divizije]] početkom januara 1944. i tvrdi da Lukačević napada partizane skupa »sa 11«, tj. zajedno sa njemačkim jedinicama:
{{izdvojeni citat|I bez Vašeg naređenja, na putu za svoj teren, lično sam se sastao sa Kondorom i Markovićem i predložio im zajednički rad za čišćenje desne obale Lima i Drine od crvenih. Sada se nalazim sa Markovićem na položaju Bela Reka, Ravna Gora, Mučanj. Ja imam sa sobom leteću brigadu i štabnu četu ukupno 150 ljudi. Marković ima obe požeške i ariljsku oko 800 ljudi. U stalnoj sam vezi sa Vojom koji napada sa juga u zajednici sa 11.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Početkom februara [[1944]]. samovoljno je otišao u [[Italija|Italiju]] zajedno sa savezničkim misijama povučenim iz štabova [[JVuO]], a potom u [[Kairo]]. Desetak dana pre odlaska, [[3. februar]]a 1944, Lukačević i Baćović su uputili Mihailoviću telegram u kome ga obaveštavaju da žele da odu sa britanskom misijom:

{{izdvojeni citat|Sastali smo se sa Vojom i Todorovićem i njihovim prijateljima. Posle održane konferencije, na zahtev njihovih prijatelja, gde izričito traže da nas dvojica bezuslovno pođemo sa njima zajedno, uviđamo apsolutnu potrebu toga, s obzirom na prilike i naše sadašnje odnose... Rešili smo da sa Vašim odobrenjem krenemo na ovaj put, s tim da se bez obzira na ishod naše misije vratimo što je moguće pre...&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_64.htm&quot;&gt;https://znaci.org/00001/11_64.htm&lt;/ref&gt;}}

Uznemiren samovoljom ove dvojice istaknutijih četničkih komandanata, Mihailović 15. februara naređuje četničkoj komandi Hercegovine:

{{izdvojeni citat|Najstrože zabranjujem odlazak potpukovnika Baćovića i majora Lukačevića. Najstrože zabranjujem i smatraću kao krajnje neuvažavanje mojih naređenja...&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_64.htm&quot;/&gt;}}

U izvještaju komande Jugoistoka od 16. februara 1944. pominje se da bi trebalo produžiti saradnju sa Lukačevićevim četnicima, zbog njihovog značaja u borbi protiv snaga NOVJ:

{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NAW, T501, rolna 256, snimak 000011: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 16. februara 1944.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj njemačke komande Jugoistoka od 16. februara 1944.}}

Na sastanku Glavnog komandanta jugoistočne Evrope [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]] i poslanika Hermanna Neubachera, održanom 1. februara 1944, ustanovljeno je da većina četničkih vođa ne sprovodi u život uvjete sporazuma potpisanih novembra i decembra 1943, te da zbog toga ne samo da sporazume ne treba obnavljati, već da na četnike treba opet izvršiti vojni pritisak. General [[Hans Felber]] je u svojoj okružnici od 2. februara, kao i u pismu Višem SS i policijskom vođi u okupiranoj Srbiji generalu [[Augustu von Meyszneru]], od 11. februara 1944, iskreno priznao kako sporazumi o primirju nisu ispunili svoju svrhu da osiguraju kolaboraciju četnika protiv partizana. On je zapovijedio njemačkim jedinicama i srpskim kvislinškim trupama da odlučno postupe protiv četnika kad god ovi budu djelovali protiv Nijemaca ili kvislinških snaga i vlasti. Konačno, u naredbi od 23. februara 1944. Glavnog komandanta jugoistočne Evrope izrijekom se navodi da je jedino ugovor sa majorom Lukačevićem još punovažan:
{{izdvojeni citat|Ponovo se naglašava da se na osnovi dosadašnjeg iskustva zabranjuje svako daljnje zaključivanje sporazuma s vođama potčinjenim Draži Mihailoviću. Na snazi ostaje samo sporazum s Lukačevićem u jugozapadnoj Srbiji. Glavni komandant za jugoistočnu Evropu zadržava pravo da okonča i taj sporazum, ako četnički vođe na tom području ne bi ispunjavali svoje obaveze. Četnički zahtjevi za municijom moraju biti pažljivo ispitani prije nego budu podneseni Glavnom komandantu. U slučaju sumnje uvijek treba pretpostaviti da su zahtjevi preveliki u usporedbi sa ciljem da se popunjavaju zalihe municije Draže Mihailovića.&lt;ref name=&quot;Jozo Tomasevich 1945&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=101&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000097.] ({{jez-njem|&quot;Es wird nochmals darauf hingewiesen, dass auf Grund der bisher gemachten Erfahrungen jeder weitere Abschluss von Verträgen mit Unterführern der DM–Bewegung verboten ist. Es bleibt einzig und allein bestehen der Vertrag Lukacevic in Südwestserbien. Mil.Befh. Südost behält sich vor, auch diesen Vertrag zu kündigen, soferne die dortigen Cetnik–Führer ihren Verpflichtungen nicht nachkommen. Von den Cetniks auf Grund der Verträge eingehende Munitionsforderungen sind sorgfältig überprüft Mil.Befh. vorzulegen. Im Zweifelsfalle ist immer anzunehmen, dass die Forderungen übertrieben sind mit dem Zweck, die Munitionsbestände der DM–Bewegung aufzufrischen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U međuvremenu su Lukačevićevi četnici bili mirni, uprkos hapšenju majora [[Rudolf Perhinek|Rudolfa Perhineka]], načelnika Lukačevićevog štaba:

{{izdvojeni citat|Grupa „Siegfried“: uprkos hapšenju načelnika Lukačevićevog štaba zbog neprijateljskog držanja, odnosi između njemačkih trupa i četnika mirni.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=519&amp;rec=78&amp;roll=331 NARA, T-78, Roll 331, frame no. 6288421.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;GRUPPE SIEGFRIED: &lt;br/&gt; TROTZ FESTNAHME DES STABSCHEFS VON MAJOR LUKACEVIC WEGEN DEUTSCHFDL. HALTUNG, VERHAELTNIS ZWISCHEN EIGENER TRUPPE UND CETNIKS RUHIG.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 4. marta 1944 (5. mart 1944).}}

Lukačević je putovao i u [[London]], gde je razgovarao sa predstavnicima raznih političkih grupa zastupljenih u emigrantskoj vladi. [[1. april]]a se vratio u [[Kairo]] i otpočeo diskusije o Bejlijevom predlogu da po povratku u zemlju formira leteći odred koji bi bio pod neposrednom britanskom komandom.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_64.htm&quot;/&gt; Britanci su ga savetovali da prekine vezu sa Mihailovićem, da svim snagama povede borbu protiv okupatora i da s NOP postigne sporazum o nenapadanju i koordinaciji snaga u ovim borbama.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;&gt;https://znaci.org/00001/11_72.htm&lt;/ref&gt; Po povratku u zemlju, 18. jula 1944. Mihailović ga je, u sklopu reorganizacije snaga i formiranja krupnih mobilnih formacija imenovao za komandanta Prve grupe jurišnih korpusa JVuO. Pri formiranju, Mihailović je ovoj formaciji stavio u zadatak da zauzme dubrovačku obalu u vjeme očekivanog povlačenje okupatora.

Krajem avgusta Lukačević je, u konsultaciji sa grupom oficira ([[Petar Baćović]] i drugi) organizovao [[Nezavisna grupa nacionalnog otpora|Nezavisnu grupu nacionalnog otpora]].

Ova grupacija četnika je donela odluku da nezavisno od Mihailovića napadne Nemce u istočnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i tako formira mostobran na kojem bi uspostavili kontakt sa Saveznicima. Uoči polaska iz Sandžaka, Lukačević je u ime komande &quot;Nezavisnog nacionalnog otpora Jugoslovenske vojske u otadžbini&quot; 3. septembra 1944. godine uputio pismo &quot;svim starešinama i organizacijama partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske&quot;, u kome piše:

{{izdvojeni citat|Posle političke i vojničke izmene stava Narodnooslobodilačke vojske u pogledu priznanja kralja i monarhije, odricanja nasilne izmene društvenog poretka u zemlji i obećanja narodu slobodne volje u izboru svog socijalnog poretka i oblika vladavine, a u duhu [[Sporazumi Tito-Šubašić|sporazuma Tito — Šubašić]] i poziva kralja Petra II i vlade dr Šubašića za borbu protivu okupatora i njegovih plaćenika, ostavljajući politici da reši unutrašnje sukobe — smatramo da je svaka dalja žrtva u građanskom ratu beskorisna i da služi samo neprijateljima našeg naroda... poveli smo sve naše snage u borbu protiv Nemaca i ustaša i svih onih koji ih pomažu i naredili svima trupama Nezavisnog nacionalnog otpora Jugoslovenske vojske u otadžbini da obustave borbu protiv jedinica Narodnooslobodilačke vojske... Umoljavaju se sve starešine Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda da na osnovu citiranih političkih dokumenata izdaju potrebne instrukcije, sa svoje strane, svojim trupama da ne vrše napade na jedinice i organe trupa Nezavisnog nacionalnog otpora koje su u borbi protiv Nemaca, ustaša i izdajnika.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;/&gt;}}

Prikupivši snage Bosanskog, Nevesinjskog, Trebinjskog i Pljevaljsku brigadu Mileševskog korpusa JVuO, Lukačević je najpre pokušao da zada odlučujući udarac [[29. hercegovačka divizija NOVJ|29. hercegovačkoj diviziji NOVJ]]. Koncentričan napad počeo je 9. septembra prema oslobođenom Gacku. Partizani su uspeli da u dramatičnoj borbi 11. septembra spreče ulazak Bosanskog korpusa u Gacko, i da zatim opštim protivnapadom potisnu sve četničke napadne kolone na polazne položaje.{{sfn|Komnenović|Kreso|1979|pp=337-338}} Nakon ovog neuspeha, Lukačević se sa delom snaga preko Nevesinjskog Polja, Stoca i Ljubinja, uputio prema Trebinju. U tom trenutku pod Lukačevićevom komandom bilo je oko 4.500 vojnika. Odmah po dolasku u oblast Trebinja, Lukačević je uputio 11. septembra 1944. pismo komandantu 29. divizije NOVJ u kome traži prekid međusobne borbe i koordinaciju operacija protiv Nemaca, ustaša i njihovih slugu:&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Ako po ovome predlogu izostane sa Vaše strane dobra volja da se spreči uzaludno međusobno prolivanje krvi i povede opšta akcija protiv okupatora, posle ovoga, mi nećemo moći zato da primimo odgovornost ni pred narodom ni pred našim saveznicima za dalje posledice dosadašnje borbe.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 142, reg. br. 24/1&lt;/ref&gt;|Lukačevićevo pismo komandantu 29. divizije NOVJ}}

Na Lukačevićevo pismo partizanskom komandantu nije stigao nikakav odgovor.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_4_34.htm&lt;/ref&gt; Istovremeno, 13. septembra Draža Mihailović im je naredio da ne napadaju nikog osim partizana.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm &quot;Čiča naredio da ne preduzimamo nikakve akcije sem protiv crvenih.&quot;&lt;/ref&gt; Lukačević je 16. septembra odgovorio nadležnom štabu četničke Vrhovne komande:

{{izdvojeni citat|Ovo mi je vrlo važno kao legitimacija pred saveznicima.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm&lt;/ref&gt;}}

Sa svojim snagama Lukačević je izvršio napade na delove [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] u okolini [[Trebinje|Trebinja]]. 22. i 23. septembra 1944. jedinice Nezavisne grupe nacionalnog otpora izvršile su napad na železničke stanice Poljice, Diklići, Jasenica, Hum, Uskoplje (na komunikaciji Trebinje — Dubrovnik). U tim borbama su zarobili oko 350 legionara i zaplenili veću količinu opreme i naoružanja,&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;/&gt; i izveli napad na Trebinje, koje je branio ojačani 1. bataljon [[369. legionarska divizija|369. legionarskog puka]]. Nemačke jedinice su odbile napad, pa su četnici uspostavili blokadu Trebinja.
{{izdvojeni citat|20 (24?) septembra bili smo iznenađeni od strane četnika, koji su do tada išli sa nama u patrole i akcije, pa su se i tog jutra kao obično pojavili i bili prihvaćeni, tako što su zaposeli spoljašnje bunkere Trebinja. Posade bunkera tako su sve pale u zarobljeništvo. Malo zatim stigla je do puka — jer u Trebinju su takođe bile i neke pukovske jedinice — poruka o prekidu bratstva po oružju od nekog majora Lukačevića, potpisana od veziste koji je bio moj prijatelj. Istovremeno zahtevano je od puka da četnicima preda sve Hrvate, dok će nemačkom osoblju biti dozvoljen slobodan odlazak. Nakon konsultovanja sa divizijom, komandant puka pukovnik Fišer odbio je zahtev i pripremio trupe za odbranu. Borba je, u skladu sa najavom četnika, počela u 21 čas. Hrvati su se dobro borili, jer su se bojali da bi u zarobljeništvu bili ubijeni. Napadi četnika bili su odbijeni. Nekoliko dana kasnije (28. 9.?) Trebinje je izbavljeno nailaskom trupa 118. lovačke divizije. Zajedno sa njima, oblast su napustili i četnici, koji su pretrpeli teške gubitke. Oni su bili toliko oslabljeni, da su morali prepustiti oblast Trebinja. Mnogi naši saborci, koji su tokom ispada četnika pali u njihovo zarobljeništvo, tom prilikom su oslobođeni i vratili su se u trupu. Prema njihovim izjavama, bili su tretirani pristojno.&lt;ref&gt;Franz Schraml, str. 94. ({{jez-nem|Über die Ereignisse beim I./Gren.-Rgt. 369 berichtet Unteroffizier Teimer: „Um den 20. (24.?) 9. wurden überraschend von den Cetniks, die bisher gemeinsam mit uns auf Spähtrupps und in die Einsätze gegangen waren, die äußeren Bunker um Trebinje in Besitz genommen, indem sie wie gewöhnlich in der Frühe vor den Bunkern erschienen und eingelassen wurden. Die Besatzungen dieser Bunker gerieten daher alle in Gefangenschaft. Kurz darauf traf beim Regiment — das wie auch einige Rgt.-Einheiten ebenfalls in Trebinje lag - die Aufkündigung der Waffenbrüderschaft ein, unterzeichnet nach der Mitteilung eines mir befreundeten Funkers von einem Major Lukačević. Gleichzeitig wurde das Rgt. aufgefordert, sämtliche Kroaten unserer Einheiten den Cetniks zu übergeben, dafür würde dem deutschen Personal freier Abzug gewährt werden. Der Rgt.-Kdr., Oberst Fischer, lehnte nach Rückfrage bei der Division, die Forderung ab und die Truppe richtete sich zur Verteidigung ein. Der Kampf begann laut Ankündigung der Cetniks genau 21 Uhr. Die Kroaten schlugen sich hervorragend, da sie fürchteten, bei Gefangennahme von den Cetniks getötet zu werden. Die Angriffe der Cetniks konnten abgewehrt werden. Trebinje wurde wenige Tage später (am 28. 9.?) von Truppen der 118. Jäg.-Div. von Dubrovnik her entsetzt. Gemeinsam mit ihnen wurden die Cetniks, die starke Verluste erlitten hatten, vertrieben und die Umgebung gesäubert. Sie wurden dabei so geschwächt, daß sie den Raum um Trebinje aufgeben mußten. Viele unserer Kameraden, die bei dem Abfall der Cetniks in Gefangenschaft geraten waren, kamen bei dieser Gelegenheit frei und fanden zur Truppe zurück. Nach ihren Aussagen waren sie anständig behandelt worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

25. septembra intervenisao je od Dubrovnika prema Trebinju ojačani 3. bataljon 750. puka 118. lovačke divizije koji je razbio četnička osiguranja na Radovan-ždrijelu i probio se u pomoć garnizonu u Trebinju, nakon čega su četnici napustili opsadu Trebinja.

Štab 29. hercegovačke udarne divizije NOVJ nije prihvatio Lukačevićevu ponudu o primirju i saradnji, već je naredio svojim jedinicama: &quot;''Napadnite ih svim snagama i gonite u stopu. Sa izdajnicima pregovarati nećemo''.&quot; Napadom na jako četničko uporište Bileću 25/26. septembra, 29. udarna divizija je nastavila energičan napad na četnike. Posle upornih borbi, Bileća je 2. oktobra zauzeta. Posle gubitka Bileće, Lukačević je bio prinuđen da se sa svojim ostacima povuče na sever prema Foči.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;/&gt; NOVJ je zauzela Trebinje 7, a Dubrovnik 18. oktobra.

{{izdvojeni citat|Ja borbu sa Nemcima ne napuštam vodiću je do kraja. [...] Povlačenjem ispred Rusa sa Nemcima znači punu našu propast, bez obzira ko došao.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Vojislava Lukačevića Zahariju Ostojiću od 17. novembra 1944.}}

Krajem oktobra u [[Dubrovnik]]u se u sklopu podrške NOVJ iskrcao jedan britanski artiljerijski divizion, o čemu je Lukačević obavešten tek krajem novembra. [[17. novembar|17. novembra]] 1944, Lukačević šalje štabu Draže Mihailovića depešu (»Od Ram-Heroja«) u kojoj razmatra koje su opcije četnicima još preostale:
{{izdvojeni citat|Naše snage prikupljene u Sandžaku ne mogu dugo ostati. Rizikujemo da uskoro budu napadnute i uništene komunističkim grupama iz Srbije, Južne Srbije i Crne Gore. Čim Nemci evakuišu. Tu evakuaciju treba brzo očekivati po padu Beograda, Skoplja i Cetinja. Za nas nema nikakvih znakova poboljšanja političke i vojničke situacije. Ne dolazak Engleza i ne obrazovanja nove jugoslovenske vlade u vezi sa nagoveštenim sastankom Čerčil — Staljin — Ruzvelt, ovo još više potvrđuje. U ovakvoj situaciji nesmemo čekati dalji razvoj događaja skršetnih ruku pod velikim strahom, jer svakim danom gubimo ljude i veru i u nas i u našu stvar. Povlačenjem ispred Rusa sa Nemcima znači punu našu propast, bez obzira ko došao. Naš put vodi samo Englezima. Oni su sada samo u Grčkoj. Mi moramo sada k njima, iako oni ne pređu kod nas. Bilo da krenu ili ne za naše snage dolazi u obzir samo pravac preko Južne Srbije. Obzirom na situaciju, dužinu puta i zimsko vreme mora se krenuti što pre i jačim snagama. Pokret treba početi najdalje za nedelju dana od danas. Ako Vi i ne krenete mi smo odlučili na ovaj put. Krenućemo za 6—10 dana. O ovome izvestili smo V. K. i Pavla. Pozdrav Lukačević.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_137.htm Izvod iz Knjige primljenih depeša Istaknutog dela štaba četničke Vrhovne komande od 10. septembra 1944. do 12. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Sa svojom pratnjom Lukačević je oko 1. decembra krenuo u pravcu Bileće, gde su se nalazili Britanci, u nameri da se poveže sa njima. Stigavši u Bileću, Lukačević je pokušao da se priključi britanskoj artiljerijskoj bateriji pri [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugom korpusu NOVJ]] u [[Bileća|Bileći]]. On je pokušao da pregovara u nameri da se preda i pođe s njima, međutim, Englezi su ga razoružali, uhapsili i sproveli ka [[Nikšić]]u, gde je predat jedinicama NOVJ.

=== Suđenje i pogubljenje (1945) ===

Početkom [[avgust]]a [[1945]]. u amfiteatru Pravnog fakultetu u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije organizovano je prvo javno posleratno suđenje protiv Lukačevića i drugih ratnih zločinaca ([[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]] i [[Đuro Đurović|Đure Đurovića]]). Javni tužilac, [[Miloš Minić]], je optužio Lukačevića da je kao komandant četničkih snaga u Bosni organizovao pokolj u Foči, da je učestvovao u istrebljenju [[musliman]]skog stanovništva, da je sarađivao sa okupatorom u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofanzivi, da je vršio zločine nad pripadnicima NOP-a i da je sarađivao sa kvinsliškom vladom generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]].

Povodom četničkih zločina, između predsednika suda i Lukačevića je vođen sledeći dijalog:
:Predsedavajući: Kako su vas zvali, 'rogljaš'? Kakav je to izraz?
:Optuženi Lukačević: Izraz 'rogljaš' potiče od batinanja koja su vršili mesni komandanti po presudama mesnih odbora. Ja sam došao na taj teren sa 14 ljudi, sa štabom i telegrafistom.
:Predsedavajući: A ovaj izraz 'rogljaš'?
:Optuženi Lukačević: Izraz 'rogljaš', to su mi, verovatno, dali...
:Predsedavajući: Ali sam izraz 'rogljaš', odakle potiče? Odakle je taj pojam?
:Optuženi Lukačević: Taj pojam je vezan za roglju.
:Predsedavajući: Kakvu roglju?
:Optuženi Lukačević: Za roglju za lov.
:Predsedavajući: Šta ste radili s tom rogljom?
:Optuženi Lukačević: Sa tom rogljom, kad je vršeno batinanje, neko bi sprečavao onoga koji je bio batinan da se otima.
:Predsedavajući: Kako to?
:Optuženi Lukačević: Sprečavao ga, jer ga je roglja pritiskivala.
:Predsedavajući: Kako?
:Optuženi Lukačević: Za vrat.
:Predsedavajući: Znači, pritiskivali ga za vrat na taj način što se vrhovi roglje zariju u zemlju i tako stežu vrat čoveka.
:Optuženi Lukačević: Da!&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_45.htm&quot;/&gt;

Lukačević je u svoju odbranu naveo da je bio iskorištavan od Draže Mihailovića za bratoubilački rat, ali kada je to shvatio, otkazao je mu poslušnost, odbacio saradnju sa okupatorom i krenuo u borbu protiv Nemaca.

{{izdvojeni citat|Odmah sam počeo ostvarenje svoje namere, da prikupim one koji hoće, i povedem u borbu sa Nemcima, i potražim način za prekid bratoubilačke borbe. Smatrao sam da treba to da uradim, bez obzira na lične posledice, i da je potrebno, bez obzira da li će biti tu sa mnom hiljada, dve hiljade, pet ili deset hiljada ljudi ili ću biti sam... Bolelo me da majke, sestre, roditelji onih koji su umirali, hrabro umirali, misleći da se bore za jedan pravedan cilj, misleći da se bore za svoju otadžbinu, bili su igračka u rukama jednog čoveka, ili jedne sredine, i bili iskorišćavani kao što niko nije bio iskorišćavan... Jer da smo prekinuli bratoubilačku borbu, Jugoslavija bi bila slobodna, to je moje subjektivno ubeđenje, godinu dana ranije.&lt;ref name=&quot;https://znaci.org/00001/11_72.htm&quot;/&gt;}}

Osuđen je na [[smrt]] streljanjem. Kazna je izvršena u Beogradu krajem avgusta 1945. Mesto streljanja nije objavljeno.

== Mihailović o Lukačeviću ==

General [[Dragoljub Mihailović]] je na [[beogradski proces|beogradskom procesu]] pred sudom govorio o Lukačeviću:

:Pretsednik: Je li Lukačević silazio u Konjic?
:Optuženi Mihailović: On je dolazio u Konjic.
:Pretsednik: Ko je bio u Konjicu?
:Optuženi: U Konjicu su bili Italijani.
:Pretsednik: Samo oni?
:Optuženi: Prvo Italijani, a posle su Nemci stigli do pravca Sarajeva.
:Pretsednik: Je li se razvila borba između Lukačevića i Nemaca?
:Optuženi: Nije.
:Pretsednik: A je li bilo sadejstva između Lukačevića i Nemaca?
:Optuženi: Bilo je.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book
  |  last1=Komnenović
  |  first1=Danilo
  |  last2=Kreso
  |  first2=Muharem
  |  title=29. hercegovačka divizija NOVJ
  |  year=1979
  |  url=https://znaci.org/00001/39.htm
  |  publisher=Vojnoizdavački zavod
  |  location=Beograd
  |  oclc=6943302
  |  ref=harv
}}
* {{Cite book
  |  last1=Schraml
  |  first1=Franz
  |  title=Kriegsschauplatz Kroatien
  |  year=1962
  |  url=https://znaci.org/00001/39.htm
  |  publisher=Kurt Vowinckel Verlag
  |  location=Neckargemünd
  |  oclc=4215438
  |  ref=harv
}}

== Vanjske veze ==
* [https://znaci.org/00001/11_72.htm Odlomci sa suđenja Lukačeviću]
* [https://znaci.org/00001/4_14_2_52.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE ČETNIČKIH ODREDA OD 24. FEBRUARA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIČA O BORBENOM RASPOREDU I NAMERAMA GRUPE]
* [http://www.pogledi.rs/nemacka-dokumenta-o-borbama-u-jesen-1943-godine/ Немачка документа о борбама у јесен 1943. године] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104071332/http://www.pogledi.rs/nemacka-dokumenta-o-borbama-u-jesen-1943-godine/ |date=2013-11-04 }}
* [https://znaci.org/00001/4_14_4_34.htm PROGLAS NEZAVISNE GRUPE NACIONALNOG OTPORA JUGOSLOVENSKE VOJSKE U OTADŽBIN1 OD 19. AVGUSTA 1944.]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

{{Lifetime|1908|1945|Lukačević, Vojislav}}

[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]]
[[Kategorija:Bitka na Neretvi]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>h1he7j98tad1e1ws6r9sxk0mmxdnh20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branko Bogunović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169635</id>
    <revision>
      <id>42715035</id>
      <parentid>42714749</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7002" sha1="mcglzrzrymc9yht83b8c1cwv01d62rb" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Branko Bogunović
| slika = 
| opis_slike = ''Branko Bogunović pozira u svečanoj nošnji.''
| nadimak = 
| datum_rođenja =[[1911]].
| mesto_rođenja =[[Drvar]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti = [[1945]].
| mesto_smrti = [[Šibenik]], [[Jugoslavija]]
| država_smrti = 
|godine_služenja=[[1941]] — [[1945]].
|rang=Vojvoda
|jedinica=Dinarska četnička divizija 
|bitke=
|nagrade=
|kasniji_rad=
}}
'''Branko Brane Bogunović''' ([[Drvar]], [[24. listopada]] [[1911.]] — [[Šibenik]], [[1945.]]) je bio [[Četnici|četnički]] [[vojvoda]] iz [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]. Surađivao je s [[NDH]] u borbama protiv partizana.

Njegov rođeni brat [[Uroš Bogunović|Uroš]] bio je zapovjednik [[Šesta krajiška udarna brigada|Šeste krajiške partizanske brigade]] i [[narodni heroj]].

== Predratna biografija ==

Branko Bogunović je rođen [[24. oktobra]] [[1911]]. godine u [[Drvar]]u, gde je odrastao i završio osnovnu školu. Srednje obrazovanje stekao je u [[Banja Luka|Banja Luci]], potom je vojni rok odslužio u vazduhoplovstvu u [[Sarajevo|Sarajevu]] i posle toga postao čuvar državnih šuma u Drvaru. Imao je četiri brata i tri sestre: Ljubu, Mitu, [[Uroš Bogunović|Uroša]], Nikolu, Milevu, Nataliju i Dušanku. Bio je oženjen sa Milkom Bašić, iz sela Kamenice sa kojom je imao sina Duška.

== Drugi svetski rat ==

Po izbijanju [[ustanak u NDH|ustanka u NDH]] 1941, predvodio je četnike prilikom [[Pokolj u Bosanskom Grahovu|pokolja Hrvata u Bosanskom Grahovu]].

Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] Branko Bogunović je bio pomoćnik komandanta [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije]] i komandant [[četnici|četničkog]] korpusa ''„[[Gavrilo Princip]]“''. Njegov brat [[Uroš Bogunović|Uroš]] je bio komandant [[Šesta krajiška udarna brigada|Šeste krajiške partizanske brigade]].

Zbog svojih zasluga je od crkve Svetog Petra u [[Donji Tiskovac|Donjem Tiskovcu]] dobio kitnjasto tradicionalno odijelo koje je prije njega navodno nosio vojvoda Pavasović u ustanku [[1715]]. godine, a zatim i vojvoda [[Golub Babić]] u ustanku [[1875]]. godine; tokom rata je zabilježena fotografija na kojoj Bogunović pozira u tom svečanom odijelu.

=== Saradnja sa NDH ===

Kod župana NDH [[David Sinčić|Davida Sinčića]] u [[Knin]] je početkom decembra [[1941]], zajedno sa drugim četničkim vođama, došao i Bogunović, kojeg će Sinčić ocijeniti kao najpouzdanijeg za suradnju protiv [[ustanak u NDH|ustanka]].&lt;ref&gt;Veliki župan Sinčić je 7. februara 1942. obavijestio Pavelića da »Brane Bogunović iz Bosanskog Grahova uvijek djeluje u smislu smirenja«. (NOB u Dalmaciji, 2,872).&lt;/ref&gt; Pavelićev ministar [[Mladen Lorković]] [[26. 5.|26. maja]] 1942. depešom obaveštava »vrhovničtvo« velike župe Bribir i Sidraga o isporuci oružja Bogunoviću i drugim četnicima:

{{izdvojeni citat|»Glavni stožer domobranstva suglasan je sa vašim priedlogom da se vođama grko-istočnjaka popu [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], Mani Rokviću, Bogunoviću, Paji Popoviću i Paji Omčikusu dodieli pomoć od milijun Kn (kuna), 200 pušaka jugoslavenskog poriekla i 10 strojo-pušaka.«&lt;ref&gt;AVII, H-P-426; u protokolu Ministarstva vanjskih poslova NDH dokument je zaveden pod brojem VT/57/42.&lt;/ref&gt;}}

Isplata je izvršena početkom juna. O tome dr Sinčić obavještava [[Ante Pavelić|Pavelića]]: &quot;''Jučer sam trima glavnim vođama četnika koji su u borbi protiv partizana, Momčilu Đujiću, Branku Bogunoviću i Mani Rokviću dao svakome po 100.000 kuna radi organiziranja borbe protiv partizana i pomoći njihovim suborcima''.&quot;&lt;ref&gt;AVII, 195,12/6—1&lt;/ref&gt; Župan [[David Sinčić]] je iz [[Knin]]a 17. juna [[1942]]. godine poslao nadređenima izveštaj o saradnji sa jedinicama Branka Bogunovića, koji kaže da je NDH pružala pomoć u oružju, municiji i ljudstvu lojalnim četničkim jedinicama:

{{izdvojeni citat|Postignuta saradnja sa četničkim vođama Bogunović, Đujić, Rokvić, Rađenović. Četnici po dogovoru sa mnom i dobijenim uputstvima idu prema Glamoču sastati se sa četnicima Drenovića i domobranima gde odrediti plan daljih zajedničkih akcija.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Radi delovanja protiv partizana radi postignuća dodira sa hrvatskom vojskom četnici izvršili napad na Peulje, Crni Lug, Grkovci, Podgoru, Tičevo malo i veliko uspehom. Četnici za saradnju sa nama i borbu proti partizana nemaju oružja, strijeljiva i hrane. Potrebno ih snabdeti preko Knina ili u času dodira sa našom vojskom u Glamoču. Radi potrebne oružane akcije naših domobrana iz Knina s četnicima prema Glamoču, Bosanskom Petrovcu, južnoj Lici, potrebno Zapovjedničtvo sedme operativne zone u Kninu poslati pojačanja u ljudstvu, oružju, naročito strojnica, bacačima mina i vojnim vozilima.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
Četnici poveli akciju proti partizana iz Medka prema Strmica. Potrebno je povezati ovu akciju sa akcijom naše vojske iz Gospića. Četnici očekuju za svoje akcije uputstva našeg vojničkog Zapovjedničtvo. Poruke slati preko Knina ili krilašima u Bosansko Grahovo kao što je već učinilo Zapovjedničtvo trećeg vojnog zbora četnicima Branka Bogunovića. Gornje dostavite Zapovjedničtvo trećeg vojnog zbora Sarajevo i Ministarstvu spoljnih poslova za Vrančića.&lt;ref name=&quot;slobodnadalmacija1&quot;&gt;{{cite web|author=piše goran kotur |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx |title=NDH četnicima davala oružje i mirovine &gt; Slobodna Dalmacija &gt; Spektar |publisher=Slobodnadalmacija.hr |date=15. 08. 2009. |accessdate=26. 09. 2010.}}&lt;/ref&gt;}}

U izveštaju [[Mladen Žujović (četnik)|Mladena Žujovića]] generalu Mihailoviću od [[6. avgust]]a 1943. stoji sledeće:

{{izdvojeni citat|Tu još postoje i neke Birčaninove vojvode Brana Bogunović, [[Mane Rokvić]] i još neki sve od zla oca i gore majke, mrze se između sebe, proganjaju se, prete zločinima svima i svakome — napasti.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_45.htm&lt;/ref&gt;}}

=== Hapšenje i smrt ===

Bogunović je ranjen prilikom proboja blokade u [[Pađeni]]ma, [[4. 12.|4. decembra]] [[1944]]. godine. Ubrzo potom, [[1945]]. godine [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] su ga zarobili i ubili.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}
{{Wikisource|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.}}
{{Wikisource|Izveštaj komande XV korpusa o četnicima od 19. novembra 1943.}}
{{Wikisource|Zapovest Ante Pavelića o Đujićevim četnicima od 21.12.1944}}

== Povezano ==
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
* [[Pokolj u Bosanskom Grahovu]]
* [[Dinarska četnička divizija]]
* [[Uroš Bogunović]]

{{Lifetime|1911|1945|Bogunović, Branko}}

[[Kategorija:Biografije, Drvar]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH]]</text>
      <sha1>mcglzrzrymc9yht83b8c1cwv01d62rb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blažo Đukanović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>169872</id>
    <revision>
      <id>42715050</id>
      <parentid>42422017</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6464" sha1="6grdd7xrswenvzvpp804ouwtbd7u209" xml:space="preserve">{{Infobox officeholder
|ime = Blažo Đukanović
|order = 2.
|image = Blažo_Đukanović.jpg
|office = premijer Kraljevine Crne Gore
|flag = Flag of Montenegro (1905-1918 &amp; 1941-1944).svg
|termstart = [[24. jul]] [[1942]]
|termend = [[17. oktobar]] [[1943]]
|predecessor = [[Sekula Drljević]]
|successor = [[Ljubomir Vuksanović]]
|obrazovanie =
|professiя =
|birth_date = [[26. novembar]] [[1883]].
|birth_place = [[Nikšić]], [[Kneževina Crna Gora]]
|death_date = {{dda|1943|10|21|1883|11|26|df=y}}
|death_place = [[Ostrog (manastir u Crnoj Gori)|manastir Ostrog]], [[Kraljevina Crna Gor (1941—1944)|Kraljevina Crna Gora]]
|nationality = [[Crnogorci|Crnogorac]]
|religion = [[pravoslavlje]]
}}

'''Blažo Đukanović''' ([[Lukovo (Nikšić)|Lukovo]], [[26. 11.|26. novembar]] [[1883]] – [[Manastir Ostrog]], [[17. 10.|17. oktobar]] [[1943]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Srpski biografski rečnik, tom 3, izdavač Matica srpska, Novi Sad, 2007. |url=http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/tom03.pdf |access-date=2012-07-17 |archive-date=2012-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120507104324/http://www.maticasrpska.org.rs/biografije/tom03.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;) je bio general, ban i [[četnici|četnički]] komandant Crne Gore.

Kao saradnik okupatora, tokom italijanske okupacije Crne Gore je potpuno slobodno živeo na [[Cetinje|Cetinju]].&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt; Ubijen je, zajedno sa [[Bajo Stanišić|Bajom Stanišićem]], prilikom [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] napada na glavni četnički štab u manastiru [[Manastir Ostrog|Ostrog]].

== Biografija ==

Rođen je [[1883]]. godine u selu [[Lukovo (Nikšić)|Lukovo]] kod [[Nikšić]]a. Bio je ban [[Zetska banovina|Zetske banovine]] i brigadni general [[jugoslovenska vojska|vojske Kraljevine Jugoslavije]].

=== Drugi svetski rat ===

General Blažo Đukanović je bio četnički vođa u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. On je, u svojstvu predsjednika Crnogorskog nacionalnog pokreta, zaključio 24. jula 1942. godine na [[Cetinje|Cetinju]] pisani sporazum sa armijskim generalom [[Alessandro Pirzio Biroli|Alesandrom Pirciom Birolijem]], italijanskim guvernerom Crne Gore. Sporazumom su se dvije strane obavezale da će „nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori”:

{{izdvojeni citat|
1) Njegova Ekselencija Guverner Crne Gore, prima preuzetu obavezu, spram italijanskih vlasti, od strane crnogorskih nacionalista, zastupanih od potpisnika ovog dokumenta, a koji izjavljuju, uz časno obećanje i lojalno osjećanje spram Italijana, sljedeće:

a) nastaviti i do kraja povesti beskrompromisnu borbu protivu komunizma i komunista u Crnoj Gori;

2) Crnogorski nacionalisti izriču Nj. E. Guverneru svoju beskrajnu zahvalnost prema svima italijanskim vlastima u Crnoj Gori za pomoć koju su do sada ukazale crnogorskom narodu i uvjeravaju da će se sa vječnim poštovanjem sjećati hrabrih italijanskih vojnika, koji su dali svoj život u zajedničkoj borbi protiv komunizma. [...]

11) Pokret Nacionalista Crne Gore a za njega Odbor Nacionalista Crne Gore isključuje kategorički da ima ciljeva ili tendencija političkih, težeći samo da svojim djelom pripomogne razaranju i uništenju komunizma i da očuva svojim radom red, mir i blagostanje Crne Gore, i to u potpunoj slozi sa italijanskim vlastima.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom III, Borbe u Crnoj Gori 1941-1942, knj. 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1953, dok. br. 219, str. 527—530.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_24.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje HAJKA NA PRIPADNIKE NARODNOOSLOBODILAČKOG POKRETA]&lt;/ref&gt;}}

Tokom [[operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]] protiv [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] početkom [[1943]]. godine, sve četničke jedinice primale su od [[Italijani|Italijana]] oružje, municiju i hranu, a jedinice Blaža Đukanovića i platu.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;

=== Pogibija ===

U jesen [[1943]]. sa pukovnikom [[Bajo Stanišić|Bajom Stanišićem]] preselio je svoj štab u manastir [[Manastir Ostrog|Ostrog]]. Vrhovni štab NOVJ dao je zadatak [[Peta proleterska crnogorska udarna brigada|Petoj proleterskoj crnogorskoj brigadi]] da opsedne i likvidira četnički štab na Ostrogu. 24. septembra 1943. godine Blažo Đukanović je javljao: &quot;''Nema tu mnogo snaga i sa malo energičnih ljudi to će se sve razbjeći, kao što se je juče razbjeglo na Gostilju ispred naših ljudi''.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_4.htm Obaveštenje komandanta četničkih trupa Crne Gore i Sandžaka od 24. septembra 1943.]&lt;/ref&gt;

Opšti napad snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] je počeo [[17]]. [[oktobar|oktobra 1943]]. Blažo Đukanović i Bajo Stanišić su davali žilav otpor iz samog manastira. Pukovnik Stanišić se povukao u Gornji ostroški manastir, misleći da će mu stići pomoć iz [[Nikšić]]a. Posle 4 dana opsade, [[21]]. [[oktobar|oktobra]] general Đukanović se prvi predao sa nešto vojnika, ali je osuđen na smrt i streljan. Stanišić je ostao da pruža otpor i poginuo pucajući sa prozora Ostroškog manastira.

[[Sava Vukadinović]], delegat Vrhovne komande [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVUO]] u Crnoj Gori, je povodom pogibije Baja Stanišića i Blaža Đukanovića javio [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] da će od Nemaca tražiti streljanje 300 komunista:

{{izdvojeni citat|Za ubistvo Baje i Blaža tražio sam od naših ljudi u Podgorici da intervenišu preko Nemaca da se strelja preko 300 komunista.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;|Depeša broj 9861 od 22. oktobra 1943.}}

== Reference ==
{{izvori}}

{{Lifetime|1883|1943|Đukanović, Blažo}}

[[Kategorija:Biografije, Nikšić]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Generali Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>6grdd7xrswenvzvpp804ouwtbd7u209</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stardust (film, 2007)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>170943</id>
    <revision>
      <id>42715538</id>
      <parentid>42708996</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:59:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3844" sha1="16cd76jaras14zyta8up92u3qfwoz65" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov           = Stardust
| slika         = Stardust promo poster.jpg
| opis        = kino-poster
| režija      = [[Matthew Vaughn]]
| producent      = [[Lorenzo di Bonaventura]]&lt;br /&gt;[[Michael Dreyer]]&lt;br /&gt;[[Neil Gaiman]]&lt;br /&gt;[[Matthew Vaughn]]
| scenario     = [[Jane Goldman]]&lt;br /&gt;[[Matthew Vaughn]]
| based on       = ''[[Stardust (roman)|Stardust]]''&amp;nbsp;by {{nowrap|[[Neil Gaiman]]}}
| narator       = [[Ian McKellen]]
| uloge       = [[Claire Danes]]&lt;br /&gt;[[Michelle Pfeiffer]]&lt;br /&gt;[[Robert De Niro]]&lt;br /&gt;[[Charlie Cox]]&lt;br /&gt;[[Sienna Miller]]&lt;br /&gt;[[Ricky Gervais]]&lt;br /&gt;[[Jason Flemying]]&lt;br /&gt;[[Mark Strong]]&lt;br /&gt;[[Rupert Everett]]&lt;br /&gt;[[David Kelly (actor)|David Kelly]]&lt;br /&gt;[[Nathaniel Parker]]&lt;br /&gt;[[David Walliams]]&lt;br /&gt;[[Peter O'Toole]]
| muzika          = [[Ilan Eshkeri]]
| fotografija = [[Ben Davis (direktor fotografije)|Ben Davis]]
| montaža        = [[Jon Harris (režiser)|Jon Harris]]
| studio         = [[Marv Films]]&lt;br /&gt;[[Ingenious Film Partners]]
| distributer    = [[Paramount Pictures]]
| premijera       = {{Film date|2007|8|10|df=y}}
| trajanje        = 127 min.&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0486655/&lt;/ref&gt;
| zemlja        = {{flagcountry|GBR}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik       = engleski
| budžet         = 70 mil. $&lt;ref&gt;{{cite news | author=Archie Thomas | url=http://www.variety.com/article/VR1117936890.html?categoryid=18&amp;cs=1 | title=London shoots up 18% while UK prod'n falls | work=[[Variety (magazin)|Variety]] | date=2006-01-26 | accessdate=29. IV 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090826154840/http://www.variety.com/article/VR1117936890.html?categoryid=18&amp;cs=1 | archive-date=2009-08-26 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| bruto          = 135,560.026 $&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0486655/&lt;/ref&gt;
}}

'''''Stardust''''' (naslov preveden kao Zvjezdana prašina) je [[UK|britansko]]-[[SAD|američki]] [[fantasy]] film snimljen 2007. u režiji [[Matthew Vaughn|Matthewa Vaughna]]. Temelji se na [[Stardust (roman)|istoimenom]] romanu [[Neil Gaiman|Neila Gaimana]].

== Zaplet ==

U selu Zid, koje se nalazi na granici našeg sa paralelnim svetom, živi mladić Tristan. Zaljubljen je u najlepšu devojku u selu, ali mu ona obećava svoje srce tek kada joj iz drugog sveta donese zvezdu padalicu. Zaklinje joj se da će joj ispuniti želju, iako se mnogi koji su tamo otišli nisu vratili. U vilinskom svetu, zvanom Olujište, Tristan otkriva da je pala zvezda u stvari žena, i da je jure kraljevi sinovi i drevna veštica Lamija, kako bi uz pomoć nje ostvarili svoje ciljeve.

== Uloge ==
* [[Charlie Cox]] kao [[Tristan Thorne]]
* [[Claire Danes]] kao [[Yvaine]]
* [[Michelle Pfeiffer]] kao [[Lamia]]
* [[Robert De Niro]] kao Captain Shakespeare
* [[Henry Cavill]] kao Humphrey
* [[Sienna Miller]] kao Victoria
* [[Ricky Gervais]] kao Ferdy the Fence
* [[Peter O'Toole]] kao Vladar Olujišta
* [[Nathaniel Parker]] kao Dunstan Thorne
* [[Mark Strong]] kao Septimus
* [[Rupert Everett]] kao Secundus
* [[Jason Flemyng]] kao Primus
* [[Mark Heap]] kao Tertius
* [[Adam Buxton]] kao Quintus
* [[Melanie Hill]] kao Kanalvoda Sal
* [[Kate Magowan]]kao Una
* [[Frank Ellis]] as Mr. Monday
* [[Peter Goodall]] as Tristanov sin
* [[Ian McKellen]] kao pripovjedač

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{official|http://www.stardustmovie.com/}}
* {{IMDb title|id=0486655|title=Stardust}}
* {{Rotten-tomatoes|id=stardust|title=Stardust}}
* {{metacritic film|id=stardust|title=Stardust}}
* {{mojo title|id=stardust|title=Stardust}}

{{DC Comics - filmovi}}
{{Neil Gaiman}}
{{Matthew Vaughn}}
{{Nagrada Empire za najbolji SF ili fantasy}}
{{Hugo za najbolju dramsku prezentaciju u dugoj formi}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Fantastični pustolovni filmovi]]</text>
      <sha1>16cd76jaras14zyta8up92u3qfwoz65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peko Dapčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>171926</id>
    <revision>
      <id>42715038</id>
      <parentid>42714856</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:17:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Španski građanski rat */</comment>
      <origin>42715038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22933" sha1="mdipafolji3wzr1yufvm76ggohy14lx" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Peko Dapčević
|slika=Peko-dapčević.png
|opis_slike=Peko Dapčević 1947. godine. 
|datum_rođenja={{birth date|1913|6|25|df=y}} 
|mesto_rođenja=[[Ljubotinj]] kod [[Cetinje|Cetinja]]
|država_rođenja={{zas|Kraljevina Crna Gora}} [[Kraljevina Crna Gora]]
|datum_smrti={{death date and age|1999|2|10|1913|6|25|df=y}} 
|mesto_smrti=[[Beograd]], [[Srbija]]
|država_smrti={{zas|SRJ}} [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]
|profesija=vojno lice
|supruga=[[Milena Dapčević]]
|KPJ=[[1933]].
|rat=[[Španski građanski rat]]&lt;br /&gt;[[Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=komandant [[Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada|Četvrte proleterske brigade]]&lt;br /&gt;komandant [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog udarnog korpusa NOVJ]]&lt;br /&gt;komandant [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge proleterske divizije]]&lt;br /&gt;komandant [[Prva jugoslovenska armija|Prve armije JA]]
|služba=[[Datoteka:Flag of Spain (1931 - 1939).svg|19px]] [[Španska republikanska armija]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]&lt;br /&gt;[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]]
|čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]]
|godine službe=[[1937]] — [[1939]]. i [[1941]] — [[1955]].
|funkcija=[[Spisak načelnika generalštaba JNA|Načelnik Generalštaba JNA]]
|mandat=[[1953]] — [[1955]].
|prethodnik=[[Koča Popović]]
|naslednik=[[Ljubo Vučković]]
|narodni heroj=[[22. oktobra]] [[1945]]. 
|odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden slobode}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} 
{{!}}-
{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden ratne zastave}}  {{!}}{{!}} {{Orden ratne zastave}} 
{{!}}-
{{!}} {{Orden partizanske zvezde}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}}
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} ''[[Ordeni i medalje SSSR|sovjetska odlikovanja]]:''
{{!}}}
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden Suvorova1}} {{!}}{{!}} {{Orden Kutuzova1}} 
{{!}}}
}}
'''Petar &quot;Peko&quot; Dapčević''' ([[1913]] – [[1999]]) je bio čuveni partizanski vojskovođa iz [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugog svetskog rata]], zapovednik [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge proleterske divizije]].

Pre rata se kao dobrovoljac [[Španski borci|borio protiv fašizma u Španiji]]. Tokom oslobodilačke borbe imao je istaknutu ulogu u bitkama na Neretvi, Sutjesci i u [[Oslobođenje Beograda|oslobođenju Beograda]]. Nakon rata je bio [[general-pukovnik]] [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]], društveno-politički radnik i ambasador [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U periodu od [[1953]]. do [[1955]]. godine obavljao je funkciju [[Spisak načelnika generalštaba JNA|Načelnika Generalštaba]] [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]].

Nosilac je mnogih prestižnih jugoslovenskih odlikovanja. Proglašen je [[narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođen je [[25. jun]]a [[1913]]. godine u selu [[Ljubotinj]], kod [[Cetinje|Cetinja]]. Potiče iz svešteničke porodice Jovana Dapčevića. Imao je tri brata – [[Vlado Dapčević|Vlada]], Draga i Milutina i sestru Danicu. Još kao gimnazijalac na Cetinju učestvovao je u dva [[štrajk]]a, a kao učenik osmog razreda bio je uhapšen zbog aktivnog učešća u manifestacijama omladine i zbog toga je bio hapšen.

Po završetku gimnazije upisao se na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravni fakultet]] u [[Beograd]]u i ubrzo, u svojoj dvadesetoj godini, [[1933]]. postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ). Tri godine kasnije kasnije vratio se u svoj rodni kraj i kao član Okružnog komiteta KPJ za Cetinje radio je na stvaranju i jačanju partijskih organizacija.

=== Španski građanski rat ===
{{Glavni članak|Španski građanski rat|Jugoslovenski španci}}
[[Datoteka:Miha Počervina, Kosta Nađ i Peko Dapčević.jpg|minijatura|Bataljon &quot;Divizionario&quot; 45. divizije. S leva na desno: komandir voda [[Miha Počervina]], komandir 1. čete [[Kosta Nađ]] i zamenik komandira Peko Dapčević.]]
U maju [[1937]]. godine Peko je otišao u [[Španija|Španiju]], kako bi se u Španskom građanskom ratu borio protiv [[Fransisko Franko|Frankovih]] [[Fašizam|fašističkih]] snaga. Posle kraće obuke on je, kao borac-mitraljezac, bio u bataljonu „[[Georgi Dimitrov|Dimitrov]]” 15. internacionalne brigade. Na frontu Brunete kod [[Madrid]]a ranjen je u glavu. Posle izlaska iz bolnice postao je politički delegat voda i ubrzo [[politički komesar]] čete.

Uskoro je u borbama ispoljilo svoje vojničke sposobnosti i postao komandir čete. Na frontu kod Ebra ponovo je ranjen u glavu, a [[1938]]. godine ranjen je treći put u ruku. U raznim borbama (Kinto, Belčite i Katalonija) ispoljio je visoke ratničke sposobnosti. Za kratko vreme napredovao je od [[desetar]]a do [[poručnik]]a Španske republikanske armije. Konačno, imao je čin kapetana.

Kada je februara [[1939]]. godine posle poraza Španske republikanske armije sa ostalim [[Jugoslovenski španci|dobrovoljcima]] prešao francusku granicu, čekali su ga koncentracioni logori. Reakcija [[Francuska|Francuske]] bacila ga je, zajedno sa ostalim borcima Internacionalnih brigada u koncentracioni logor u [[Argelès-sur-Mer|Arželesu]] (''Argelès-sur-Mer''). S grupom njegovih prijatelja iz Španije, francuska policija ga je zatvorila u tvrđavu Koljur (Collioure). U logoru je ostao do oktobra [[1940]]. godine. Tada su Peko Dapčević i [[Fadil Jahić Španac]] dobili zadatak da pobegnu iz logora i da organizuju bekstvo ostalih drugova. U vezi s tim Peko Dapčević je u aprilu [[1941]]. godine otišao na rad u [[Austrija|Austriju]], odakle je organizovao bekstvo i prebacivanje drugova u Jugoslaviju.

=== Narodnooslobodilačka borba ===
{{Glavni članak|Narodnooslobodilačka borba}}

Odmah posle povratka u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] uhapšen je u [[Sombor]]u i sproveden za [[Crna Gora|Crnu Goru]], ali je uspeo da pobegne sa stanice u [[Nikšić]]u. Tu se povezao sa članovima Mesnog komiteta KPJ za Nikšić i aktivno učestvovao u pripremama za ustanak.

==== Ustanak u Crnoj Gori ====
{{Glavni članak|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}}
[[Datoteka:Ustanak u Jugoslaviji 1941.png|minijatura|[[Ustanak u okupiranoj Jugoslaviji]] 1941. godine.]]

U prvim danima, [[Trinaestojulski ustanak|Тrinaestojulskog ustanka]] nalazio se na funkciji člana Okružnog komiteta KPJ za Cetinje i komandanta [[Lovćenski partizanski odred|Lovćenskog partizanskog odreda]]. U borbi na Košćelama (na putu [[Cetinje]]-[[Rijeka Crnojevića]]) [[15. jul]]a [[1941]]. godine, pod njegovom komandom je najpre uništena motorizovana kolona, a potom i motorizovani bataljon italijanske divizije „Mesina”.

Bio je član, a izvesno vreme i zamenik komandanta, [[Glavni štab NOV i PO Crne Gore|Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru]], od njegovog formiranja avgusta [[1941]]. godine. Kao član Glavnog štaba i komandant Lovćenskog partizanskog odreda dao je veliki doprinos stvaranju i učvršćivanju partizanskih jedinica, izvođenju borbenih poduhvata i razvoju [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]].

U vreme krize ustanka na području [[Kolašin]]a, u zimu i proleće [[1942]]. godine, kao zamenik komandanta Glavnog štaba, objedinio je komandu na partizanskim udarnim bataljonima i odredima na ovoj teritoriji. Ove snage su na [[Sinjajevina|Sinjajevini]], na području [[Morača]]-[[Kolašin]], u Poljima, vodile duge i teške borbe sa znatno brojnijim [[četnici]]ma, koje su pomagali [[Italijani]].

Početkom aprila [[1942]]. godine postavljen je za komandanta Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru i Boku, a maja iste godine imenovan je za člana [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOP i DVJ]]. Od tada do [[10. jun]]a, crnogorske jedinice su pod njegovom komandom vodile izuzetno teške borbe na širem području Crne Gore s nekoliko italijanskih divizija, brojnim četničkim jedinicama i snagama crnogorskih separatista. Borbe u poljima Kolašinskim, na [[Sinjajevina|Sinjajevini]] i [[Durmitor]]u, oko [[Nikšić]]a, na putu [[Nikšić]]-[[Grahovo (Nikšić)|Grahovo]] i [[Cetinje]]-[[Grahovo (Nikšić)|Grahovo]] spadaju i po angažovanim snagama i po žestini u najteže borbe u [[Treća neprijateljska ofanziva|Trećoj neprijateljskoj ofanzivi]].

==== Pohod u Bosansku krajinu ====
{{Glavni članak|Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu 1942.}}

Kada je, [[11. jun]]a [[1942]]. godine formirana [[Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada]], Peko je imenovan za njenog komandanta. Pod njegovom komandom brigada je učestvovala u pohodu na [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Do sredine jula, zauzela je Hadžiće (na pruzi [[Sarajevo]]-[[Mostar]]), [[Gornji Vakuf]] i vodila borbe na sektoru [[Bugojno|Bugojna]]. U avgustu je izvršila dva snažna [[Bitka za Kupres 1942. godine|napada na jako utvrđeni Kupres]] i pretrpela teške gubitke. Posle ovoga vodila je borbe s jakim [[Treći rajh|nemačkim]] snagama na [[Manjača|Manjači]], zatim je u septembru učestvovala u napadu na [[Jajce]], a potom je učestvovala u žestokim borbama na pravcima [[Jajce]]-[[Donji Vakuf]] i [[Jajce]]-[[Travnik]]. U oktobru je učestvovala u oslobođenju [[Mrkonjić-Grad]]a.

Kada su [[1. novembra]] [[1942]]. godine formirane prve [[Spisak divizija NOVJ|divizije NOVJ]], Peko Dapčević je postavljen za komandanta [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge proleterske divizije]]. Od tada do sredine septembra [[1943]]. godine, pod njegovom komandom Druga divizija je učestvovala u najtežim borbama na jugoslovenskom ratištu. Od novembra [[1942]]. do februara [[1943]]. godine divizija je dejstvovala na širem graničnom pojasu između [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. U novembru je razbila neprijateljske snage na sektoru [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]], [[14. decembra]] oslobodila [[Livno]], potom napala [[Kupres]], oslobodila Šujicu i [[Duvno]] i vodila borbe na pravcu [[Duvno]]-[[Imotski]]; krajem decembra [[1942]]. i početkom januara [[1943]]. godine divizija je izvela uspešna ofanzivna dejstva u Cetinskoj krajini.

==== Bitka na Neretvi ====
{{Glavni članak|Bitka na Neretvi}}
[[Datoteka:Peko Dapčević govori talijanima.jpg|minijatura|Peko Dapčević komandant 2. udarnog korpusa govori borcima italijanskog bataljona &quot;Garibaldi&quot;, koji se priključio partizanima, Pljevlja, septembra [[1943]].]]

U vreme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druga divizija]], je imala veoma važnu ulogu. U februaru je učestvovala u oslobođenju [[Posušje|Posušja]] i [[Imotski|Imotskog]], prodrla u dolinu [[Neretva|Neretve]], oslobodila Drežnicu i [[Jablanica (grad)|Jablanicu]], i delom snaga učestvovala u napadima na [[Konjic]]. Heroizam njenih boraca i uspesi štaba i komandanta posebno su došli do izražaja u teškim borbama krajem februra i početkom marta [[1943]]. godine. Glavnina snaga divizije učestvovala je u odbrambenim borbama na pravcu [[Gornji Vakuf]]-[[Prozor]] i u čuvenom protivudaru kod Gornjeg Vakufa, a drugi deo snaga je vodio teške odbrambene borbe na [[Neretva|Neretvi]]. [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druga proleterska divizija]] je prva forsirala Neretvu, marta [[1943]]. godine i zadala snažan udar [[četnici]]ma. Od tada su počela njena ofanzivna dejstva na istok, Glavina divizije je nastupala pravcem Čičevo-Glavatičevo-[[Kalinovik]]-[[Foča]] i učestvovala u više teških borbi i razbijanju snažnih četničkih grupacija, a drugi deo snaga je angažovan na borbama u [[Hercegovina|Hercegovini]].

{{izdvojeni citat|Ovog momenta vratilo se 10 Crnogoraca nikšićke brigade koji su bih zarobljeni kod boljševika. Oni pričaju: zarobljenih je 90 u noćnom napadu... Od svih zarobljenika pušteno je 10 starih. Ostale su zadržali. Zarobljenike su vodili pred Peka Dapčevića koji ih je korio. Ubili nisu nikoga.&lt;ref name=&quot;Zbornik-tomXIV-2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2.pdf ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 2]&lt;/ref&gt;|Izveštaj četničkog komandanta generalu Mihailoviću}}

U saradnji sa [[Prva proleterska divizija NOVJ|Prvom divizijom]], [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druga divizija]] je forsirala [[Drina|Drinu]], razbila [[Italijani|italijansko]]-[[Četnici|četničke]] snage jačine nekoliko hiljada, i oslobodila severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]], a u saradnji sa [[Treća udarna divizija NOVJ|Trećom divizijom]] u borbama na Javorku i Bioču razbila italijansko-četničke snage, takođe jačine nekoliko hiljada.

==== Bitka na Sutjesci ====
{{Glavni članak|Bitka na Sutjesci}}
[[Datoteka:Druga proleterska divizija.jpg|minijatura|Smotra 2. proleterske divizije u Boanu neposredno uoči [[bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], maja 1943. godine. Pred strojem boraca je komandant divizije Peko Dapčević.]]

U vreme [[Bitka na Sutjesci|Pete neprijateljske ofanzive]], Druga divizija je najpre vodila teške borbe sa Prvom nemačkom brdskom divizijom, na sektoru [[Mojkovac|Mojkovca]] i [[Kolašin]]a, potom učestvovala u stvaranju mostobrana na Vučevu i u teškim borbama na Javorku Pivskom. U borbama u dolini Sutjeske njene brigade su igrale odlučujuću ulogu u napadima na Košur i u odbrani na Barama. U vreme proboja na [[Zelengora|Zelengori]] izuzetno značajne su odbrambene borbe na Ljubinom grobu i Košuti, i prodor prema komunikaciji [[Foča]]-[[Kalinovik]].

Oktobra [[1943]]. godine Peko je postao komandant [[Drugi udarni korpus NOVJ|Drugog udarnog korpusa NOVJ]]. Pod njegovom komandom korpus je postao jedna od najjačih jedinica [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. U jesen [[1943]]. godine učestvovao je u oslobođenju većeg dela teritorije [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Sandžak]]a. Potom korpus je vodio teške borbe u Limsko-drinskoj operaciji.

Godine [[1943]]. proizveden je u čin [[general-major]]a, [[1944]]. u čin [[general-potpukovnik]]a.

U proleće [[1944]]. godine Pekov Drugi udarni korpus je izveo Mojkovačku operaciju i druge poduhvate za odbranu slobodne teritorije [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Sandžak]]a, a tokom leta učestvovao u [[Andrijevička operacija|Andrijevičkoj operaciji]].

==== Oslobođenje Beograda ====
{{Glavni članak|Beogradska operacija}}
[[Datoteka:Zdanov-i-Dapcevic.jpg|minijatura|Sovjetski general [[Vladimir Ždanov]] i Peko Dapčević oktobra 1944. u [[Beograd]]u.]]

Jula [[1944]]. godine Peko je imenovan za komandanta Operativne grupe divizija, s kojom je prodro u [[Srbija|Srbiju]] i oslobodio znatnu teritoriju u slivu [[Južna Morava|Južne]] i [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. Septembra [[1944]]. godine komandovao je Prvom armijskom grupom, koja je izvela operacije za oslobođenje zapadne [[Srbija|Srbije]] i [[Šumadija|Šumadije]] i [[Beogradska operacija|Beogradsku operaciju]].

==== Proboj Sremskog fronta ====
{{Glavni članak|Sremski front}}

Prvog januara [[1945]]. godine Peko Dapčević je imenovan za komandanta [[Prva jugoslovenska armija|Prve armije JA]]. Prva armija je vodila borbe na [[Sremski front|Sremskom frontu]] i [[12. april]]a izvršila proboj. U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije armija je oslobodila deo [[Hrvatska|Hrvatske]], prodrla u [[Slovenija|Sloveniju]] i sa [[Treća jugoslovenska armija|Trećom armijom]] na sektoru [[Celje]]-[[Maribor]] razbila i zarobila glavne njemačke i kolaboracionističke snage, pod komandom [[Alexander Löhr|generala Aleksandra Lera]] (jačine oko 300.000 ljudi).

=== Period SFRJ ===
[[Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|levo|mini|180p|Peko Dapčević kao načelnik Generalštaba JNA, 1953.]]
[[Datoteka:Grob Peke Dapcevica Novo groblje.JPG|desno|mini|280p|Grob Peka Dapčevića na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u]]
Maja [[1945]]. godine imenovan je za komandanta Četvrte armije i komandanta Vojne uprave u [[Istra|Istri]]. U toku rata bio je član [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ) i član Predsedništva [[CASNO|Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja]] (CASNO).

Od [[1946]]. do [[1948]]. godine završio je [[Vojna akademija Vorošilov|Višu vojnu akademiju „Vorošilov”]] u [[Moskva|Moskvi]]. Posle povratka iz [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] do [[1953]]. bio je zamenik, a od [[1953]]. do [[1955]]. godine [[Spisak načelnika generalštaba JNA|načelnik Generalštaba JNA]]. Posle demobilisanja [[1955]]. godine bio je član [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]], kao sekretar za saobraćaj i veze, od [[1955]]. do [[1961]]. i ambasador u [[Grčka|Grčkoj]]&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:f40a4008-7536-4dcc-b096-08d59c48325a &quot;Yugoslavia - Sidelights&quot;], 16 August 1961. HU OSA 300-8-3-14511; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.&lt;/ref&gt; i učesnik velikog broja diplomatskih misija. Bio je potpredsednik Savezne skupštine.

Bio je poslanik Privremene narodne skupštine i Ustavotvorne skupštine [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DF Jugoslavije]], a za poslanika Savezne skupštine i Republičke skupštine [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]] biran je više puta. Na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom]] i [[Osmi kongres SKJ|Osmom kongresu SKJ]] biran je za člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta SKJ]]. Bio je član Predsedništva [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRN Jugoslavije]], Glavnog odbora [[SUBNOR]]-a i [[Savet federacije SFRJ|Saveta federacije]].

Godine [[1947]]. proizveden je u čin [[general-pukovnik]]a. Zajedno je sa [[Koča Popović|Kočom Popovićem]] na četrdesetogodišnjicu oslobođenja 9. maja 1985. godine od strane [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva SFRJ]], predlagan za unapređenje u čin [[general armije|generala armije]]. To unapređenje je smatrano kao nagrada za njihovo izuzetno komandovanje armijskim jedinicama u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije. Od strane obojice ovaj predlog je odbijen.

Jedan je od osnivača sportskog društva [[JSD Partizan|Partizan]] iz Beograda. Umro je [[10. februar]]a [[1999]]. godine u [[Beograd]]u, i sahranjen je na beogradskom [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]].

== Knjige i odlikovanja ==
[[Datoteka:Uniforma Peke Dapcevica.JPG|desno|mini|[[Uniforma]], [[Orden narodnog heroja]] i [[Partizanska spomenica 1941.]] [[general-pukovnik]]a Peka Dapčevića, izložena u [[Vojni muzej u Beogradu|Vojnom muzeju u Beogradu]]]]
Napisao je knjige:
* „''Rat u Koreji''“, Beograd [[1951]];
* „''Značaj i snaga manevra''“, Beograd [[1954]];
* „''Kako smo vodili rat''“, Beograd [[1956]];
* „''Taktika partizanskih odreda i brigada''“, Beograd [[1961]];
* „''Male ratne priče''“, Beograd [[1961]];
* „''Od Pirineja do Cetinja''“, Beograd [[1981]]. i 
* „''Kazivanja o Beogradskoj operaciji''“
* „''Za Beograd''“ [[1984]];
* „''Ogledi iz Vojne Misli''“ [[1986]].

Oktobra [[1945]]. godine na godišnjicu oslobođenja, proglašen je za prvog [[Počasni građani Beograda|počasnog građanina Beograda]]. Dobitnik je Nagrade AVNOJ-a. Nosilac [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]], [[Orden slobode|Ordena slobode]], [[Orden junaka socijalističkog rada|Ordena junaka socijalističkog rada]], kao i više drugih visokih [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenskih odlikovanja]]. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je [[22. oktobra]] [[1945]]. godine.

Povodom obeležavanja 70. godišnjice oslobođenja Beograda, odlukom Gradske skupštine Beograda, deo Kumodraške ulice u opštini Voždovac od [[18. septembar|18. septembra]] [[2014]]. nosi ime ''Bulevar Peke Dapčevića''.&lt;ref&gt;[http://www.kurir-info.rs/vesti/beograd/od-danas-zvanicno-koca-popovic-i-peko-dapcevic-dobili-svoju-ulicu-clanak-1561139 Од данас званично: Коча Поповић и Пеко Дапчевић добили своју улицу] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141027150053/http://www.kurir-info.rs/vesti/beograd/od-danas-zvanicno-koca-popovic-i-peko-dapcevic-dobili-svoju-ulicu-clanak-1561139 |date=2014-10-27 }}, приступљено 24. септембра 2014.&lt;/ref&gt;

== Porodica ==
Čitava Pekova porodica je učestvovala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]], ali su se posle sukoba [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i [[Informbiro]]a, Pekova braća - [[Vlado Dapčević|Vlado]] i Milutin, kao i sestra Danica izjasnili za Rezoluciju Informbiroa, zbog čega su bili uhapšeni i osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.

Pekova supruga bila je glumica [[Milena Dapčević|Milena Vrsjakov-Dapčević]], sa kojom ima ćerku Milicu i sina Vuka.

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Enciklopedija Jugoslavije]]''' (knjiga osma). „Jugoslovenski leksikografski zavod“, Zagreb 1956. godina.
* '''[[Vojna enciklopedija]]''' (knjiga druga), Beograd 1972. godina
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Peko Dapčević}}
* [http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Peko-Dapchevic--prvi-pochasni-gradjanin-prestonice.sr.html Peko Dapčević — prvi počasni građanin prestonice („Politika“, 12. januar 2010.)]

{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}}
{{Narodni heroji-Cetinje}}
{{Komandanti JNA}}

{{Lifetime|1913|1999|Dapčević, Peko}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Biografije, Cetinje]]
[[Kategorija:Crnogorski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]]
[[Kategorija:Španski borci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Oficiri NOVJ]]
[[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]]
[[Kategorija:Bitka na Sutjesci]]
[[Kategorija:Bitka na Neretvi]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Junaci socijalističkog rada]]
[[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]]
[[Kategorija:Generali JNA]]
[[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]]
[[Kategorija:Narodni poslanici Skupštine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Ambasadori SFR Jugoslavije]]
[[Kategorija:Članovi Saveta federacije SFRJ]]
[[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]]
[[Kategorija:Bitka za Srbiju]]</text>
      <sha1>mdipafolji3wzr1yufvm76ggohy14lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milorad Vukojičić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172874</id>
    <revision>
      <id>42715060</id>
      <parentid>42697023</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T01:24:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6031" sha1="cfo67g9ifosqmmv05eei7cgz7hznmbw" xml:space="preserve">'''Milorad Vukojičić''' ([[1917]]-[[1945]]) je bio crnogorski sveštenik [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], te optužen, osuđen i pogubljen kao vođa [[četnici|četničke]] [[crna trojka|crne trojke]] i učesnik u ubojstvu brojnih civila. Proglašen je za [[Svetac|sveca]] Srpske pravoslavne crkve [[2005]]. godine.

== Biografija ==

Rođen je [[1917]]. godine u Pljevljima. Posle Bogoslovije u Sarajevu rukopoložen je za đakona i sveštenika 1940. godine.

U drugom svetskom ratu je bio pripadnik četničkih snaga. Pop Milorad Vukojčić je bio egzekutor četničke [[crne trojke]] koji je ubijao partizanske ilegalce u Pljevljima, kao i porodice partizanskih boraca. Noću, između 6. i 7. aprila 1944, u vreme nemačkog [[garnizon]]a u Pljevljima, Vukojčićeva &quot;crna trojka&quot; je prema navodima optužbe krenula u hapšenje žena partizana i simpatizera [[narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|partizana]]. Tada su uhapšene Zora Karamatijević, Ljubica Stojkanović, Savka Matović, Milica Janketić i Mileva Žugić, priča sin jedne od žrtava.&lt;ref name=&quot;inicijativa&quot;/&gt; Zajedno sa ostalim ženama tada je ubijena i majka poznatog glumca [[Mihajlo Janketić|Miše Janketića]], Milica.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot;&gt;http://www.slobodnaevropa.org/content/article/856243.html Politika ili vjera&lt;/ref&gt; Ipak, navodi se da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu [[1944]]. godine kada je ubijeno više osoba.&lt;ref name=&quot;slobodnaevropa.org&quot;/&gt; U to vreme je u okupiranim Pljevljima bila nemačka uprava. Milorada Vukojičića su zbog ovakvih navoda nazivali i &quot;Pop Maca&quot; (diminutiv od reči &quot;macola&quot;, sa značenjem &quot;čekić&quot;) i &quot;Pop Koljač&quot;.

Nakon oslobođenja, presudom vojnog suda u Pljevljima, osuđen je kao neprijatelj naroda na [[smrt]]. Jedan od očevidaca govori: &quot;''Sjećam se njegovog dovođenja u grad. Bila je neka radna akcija, a građani su, kad su čuli da su doveli popa Macu, nagrnuli na njega. Jedva ga je obezbjeđenje uspjelo spasiti, htjeli su da ga linčuju''.&quot;&lt;ref name=&quot;inicijativa&quot;/&gt; ''Pop koljač'' je osuđen na smrt [[vješanje]]m. &quot;''Počeo je da plače, tražio je milost. Tada je čitava ta dvorana, koja je bila prepuna, više se tu stajalo nego sjedjelo, skoro eksplodirala. Tražili su javna vješala''&quot;, svjedoči Matović.
Kazna mu je ipak preinačena u kaznu strijeljanja.&lt;ref name=&quot;inicijativa&quot;/&gt; Presuda je izvršena [[1945]]. godine.

Zemaljska komisija Crne Gore za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača utvrdila je [[15. 2.|15. februara]] [[1946]]. godine na Cetinju da je Milorad Vukojičić, zvani Maca, učestvovao u ubistvu desetoro svojih zemljaka. Dokument o tome, broj 1487, čuva se u Državnom arhivu Crne Gore.&lt;ref&gt;https://www.naslovi.net/2005-08-29/danas/pop-vukojicic-dzelat-pa-svetac/31955{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Pop Vukojičić dželat pa svetac&lt;/ref&gt; Zemaljska komisija je utvrdila da je Vukojičić, sa saučesnicima Vojislavom Kovaljskim i Milisavom Jestrovićem &quot;učestvovao u hapšenju i strijeljanju mirnih građana grada Pljevalja u 1944. godini&quot;. U odluci se navodi da je Vukojičić kriv za smrt Dika Stamenića, zemljoradnika, Ljuba Stamenića, automehaničara, Jule Stamenić, domaćice, Ljubice Stojkanović, studenta, Zore Karamatijević, domaćice, Mileve Žugić, domaćice, Savke Matović, domaćice, Miladina Božovića, penzionera, Božane Mišović, domaćice i Živka Kontića, penzionera.&lt;ref name=&quot;inicijativa&quot;&gt;http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=111 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160324133158/https://www.inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleid=111 |date=2016-03-24 }} {{Cite web |url=https://www.inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleid=111 |title=Archive copy |access-date=2025-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160324133158/https://www.inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleid=111 |archive-date=2016-03-24 |url-status=bot: unknown}} SPC kanonizovala popove koljače&lt;/ref&gt; Vukojičić se po zlu pominje i u memoarima Draga Bojovića, koji opisuje svoju poslednju posetu Ljubici, koja čeka dolazak koljača.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/drago_bojovic.htm Drago Bojovic: PISMO PRIJATELJU]&lt;/ref&gt;

== Kanonizacija ==

[[Srpska pravoslavna crkva]] ga je proglasila za svetitelja 2005. godine u [[Manastir Žitomislić|manastiru Žitomislić]] u Hercegovini, uprkos protestima pojedinih žitelja Pljevalja koji su tvrdili da je [[ratni zločin]]ac. Uz Vukojičića je istovremeno za sveštenomučenika proglašen i [[Slobodan Šiljak]], koji je takođe po mnogim svjedočenjima okrvavio ruke krvlju nevinih. Glumac [[Mihajlo Janketić]], čija je majka zaklana, taj je čin nazvao &quot;amoralnim&quot; (&quot;''To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik''&quot;). Miodrag Stamenić iz Pljevalja protestovao je zbog kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svetskom ratu ubio članove porodice: djeda Dika Stamenića, baku Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima.

Verski analitičar [[Mirko Đorđević]] ocenjuje da je kriterijum za njegovu kanonizaciju bio ideološko-politički.&lt;ref&gt;http://www.republika.co.rs/366-367/17.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307152129/http://republika.co.rs/366-367/17.html |date=2016-03-07 }} Sveci i osvetnici&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Slobodan Šiljak]]
* [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Političko delovanje Srpske pravoslavne crkve]]

[[Kategorija:Rođeni 1917.]]
[[Kategorija:Umrli 1945.]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Sveštenici SPC]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Crnogorski vojnici]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Biografije, Pljevlja]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>cfo67g9ifosqmmv05eei7cgz7hznmbw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Tree of Life (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173419</id>
    <revision>
      <id>42715543</id>
      <parentid>42709343</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:10:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27661" sha1="m9m17paocoga7ri51xolqt9or3rnoep" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov           = The Tree of Life
| slika         = Thetreeoflifeposter.jpg
| opis        = kino-poster
| režija      = [[Terrence Malick]]
| producent      = [[Sarah Green (filmski producent)|Sarah Green]]&lt;br /&gt;[[Bill Pohlad]]&lt;br /&gt;[[Brad Pitt]]&lt;br /&gt;[[Dede Gardner]]&lt;br /&gt;[[Grant Hill (producent)|Grant Hill]]
| scenario         = Terrence Malick
| uloge       = Brad Pitt&lt;br /&gt;[[Sean Penn]]&lt;br /&gt;[[Jessica Chastain]]
| muzika          = [[Alexandre Desplat]]
| fotografija = [[Emmanuel Lubezki]]
| montaža        = Hank Corwin&lt;br /&gt;Jay Rabinowitz&lt;br /&gt;[[Daniel Rezende]]&lt;br /&gt;[[Billy Weber]]&lt;br /&gt;Mark Yoshikawa
| studio         = River Road Entertainment
| distributer    = [[Fox Searchlight Pictures]]&lt;br /&gt;{{small|(SAD)}}&lt;br /&gt;[[EuropaCorp]]&lt;br /&gt;{{small|(Francuska)}}
| premijera       = {{Film date|2011|5|16|[[Filmski festival u Cannesu 2011|Cannes]]|2011|5|27|SAD|df=y}}
| trajanje        = 138 min.&lt;ref name=numbers /&gt;
| zemlja        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik       = engleski
| budžet         = 32&amp;nbsp;mil. $ &lt;ref name=numbers &gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movie/Tree-of-Life-The-(2011)|title=The Tree of Life|publisher=The Numbers|access-date=2012-07-28|archive-date=2012-02-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20120225192524/http://www.the-numbers.com/movie/Tree-of-Life-The-(2011)}}&lt;/ref&gt;
| bruto          = 54,303.319 $&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=treeoflife.htm |title=The Tree of Life (2011) |publisher=[[Box Office Mojo]] |date=October 27, 2011 |accessdate=26. I 2012}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Drvo života''' je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[drama]] s [[nadrealizam|nadrealnim]] i eksperimentalnim elementima koju je režirao i napisao [[Terrence Malick]], a u kojoj su glavne uloge ostvarili [[Brad Pitt]], [[Sean Penn]] i [[Jessica Chastain]]. Malickov film razrađuje postanak i smisao života kroz sredovječnog muškarca i njegova sjećanja na vlastito djetinjstvo i obitelj tijekom 50-tih godina prošlog stoljeća u [[Texas|Teksasu]] uz popratne slike postanka [[svemir]]a i početka života na [[Zemlja (planet)|Zemlji]]. Nakon [[decenija|desetljeća]] priprema i promašenih datuma kino otvaranja [[2009]]. i [[2010]]. godine, film je premijerno prikazan u službenoj konkurenciji na [[filmski festival u Kanu|filmskom festivalu u Cannesu]] [[2011]]. godine gdje je osvojio [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]]. Sam film dobio je pregršt pozitivnih kritika na račun svojih tehničkih i umjetničkih dosega, ali također i znatan broj negativnih kritika na račun Malickovog stila režiranja, pogotovo dijelova koji uključuju fragmentiranu i ne-linearnu naraciju.

== Glumačka postava ==
* [[Brad Pitt]] kao gospodin O'Brien
* [[Sean Penn]] kao Jack
* [[Jessica Chastain]] kao gospođa O'Brien
* [[Hunter McCracken]] kao mladi Jack
* [[Laramie Eppler]] kao R.L.
* [[Tye Sheridan]] kao Steve
* [[Kari Matchett]] kao Jackova bivša
* [[Joanna Going]] kao Jackova žena
* [[Michael Showers]] kao gospodin Brown
* [[Kimberly Whalen]] kao gospođa Brown
* [[Jackson Hurst]] kao ujak Roy
* [[Fiona Shaw]] kao baka
* [[Crystal Mantecon]] kao Elisa
* [[Tamara Jolaine]] kao gospođa Stone
* [[Dustin Allen]] kao George Walsh

== Produkcija ==
=== Razvoj projekta ===
[[Terrence Malick]] je predložio koncept filma direktoru kompanije [[River Road Entertainment]], [[Bill Pohlad|Billu Pohladu]], dok su njih dvojica radili zajedno na ranoj verziji filma [[Che]]. Pohlad se prisjetio da je iz početka mislio da je ideja &quot;luda&quot;, ali kako se sam koncept filma razvijao, počela mu se jako sviđati.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Robert |last=Abele |title=Pohlad holds out hope |url=http://www.variety.com/article/VR1118008347.html?categoryid=3720&amp;cs=1&amp;nid=2562 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=September 9, 2009 |accessdate=October 26, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100719181602/http://www.variety.com/article/VR1118008347.html?categoryid=3720&amp;cs=1&amp;nid=2562 |archive-date=2010-07-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Film ''Drvo života'' najavljen je krajem [[2005]]. godine, a financirati ga je trebala [[Indija|Indijska]] produkcijska kompanija [[Percept Picture Company]] uz producenta [[Donald Rosenfeld|Donalda Rosenfelda]]. Film se trebao djelomično snimati u Indiji, a pretprodukcija je trebala započeti u [[januar|siječnju]] [[2006]]. godine.&lt;ref name=percept&gt;{{cite news | first=Nyay | last=Bhushan | url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1001051294 | title=Percept finds 'Life' with Malick feature | publisher=[[The Hollywood Reporter]] | date=August 31, 2005 | accessdate=March 29, 2008 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080503123221/http://www.hollywoodreporter.com/hr/search/article_display.jsp?vnu_content_id=1001051294 | archivedate=2008-05-03 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[Colin Farrell]] i [[Mel Gibson]] su u jednom trenutku bili povezani s projektom.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Aakanksha | last=Naval-Shetye |title=Guess who's coming to town! |url=http://timesofindia.indiatimes.com/articleshow/1534117.cms |work=[[Times of India]] |date=May 17, 2006 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Međutim, niti jedan od navedenih planova nije se ostvario.

U [[oktobar|listopadu]] [[2007]]. godine Bill Pohlad je najavio planove o produkciji filma od strane kompanije River Road. U tom trenutku [[Sean Penn]] i [[Heath Ledger]] su najavljeni kao glavne zvijezde filma.&lt;ref&gt;{{cite news | first=Christopher | last=Campbell | url=http://blog.moviefone.com/2007/10/30/sean-penn-and-heath-ledger-to-star-in-malicks-tree-of-life/ | title=Sean Penn and Heath Ledger to Star in Malick's 'Tree of Life' | publisher=Cinematical | date=October 30, 2007 | accessdate=October 26, 2010 | archivedate=2011-07-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110731192426/http://blog.moviefone.com/2007/10/30/sean-penn-and-heath-ledger-to-star-in-malicks-tree-of-life/ | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U [[decembar|prosincu]] 2007. godine počele su kružiti glasine da je [[Brad Pitt]] u pregovorima za film za ulogu Heatha Ledgera, dok je Penn ostao kao sporedna uloga.&lt;ref name=pitt&gt;{{cite news | first=Michael | last=Fleming | url=http://www.variety.com/article/VR1117977922.html?categoryid=13&amp;cs=1 | title=Pitt in talks to star in 'Tree of Life' | work=[[Variety (magazine)|Variety]] | date=December 18, 2007 | accessdate=March 29, 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080323073942/http://www.variety.com/article/VR1117977922.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date=2008-03-23 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Scenograf [[Jack Fisk]] se bavio istraživanjem za film u muzeju Metropolitan.&lt;ref name=&quot;past&quot;/&gt;

U listopadu [[2008]]. godine dugogodišnji Malickov suradnik Fisk je u intervjuu izjavio da redatelj pokušava napraviti nešto radikalno.&lt;ref&gt;[http://www.blogtalkradio.com/Back-By-Midnight/2008/10/29/Interviews Blogtalkradio.com]&lt;/ref&gt; Također je implicirao i to da su detalji filma strogo čuvana tajna.&lt;ref name=past&gt;{{cite news | first=Dennis | last=Lim | title=If You Need a Past, He's the Guy to Build It |url=http://www.nytimes.com/2008/01/06/movies/awardsseason/06denn.html?ex=1357448400&amp;en=96afd1c3cd5e8f70&amp;ei=5124&amp;partner=permalink&amp;exprod=permalink |work=[[The New York Times]] | date=January 6, 2008}}&lt;/ref&gt; U ranom ožujku [[2009]]. godine stručnjak za vizualne efekte [[Mike Fink]] otkrio je magazinu [[Empire]] da radi na scenama [[prahistorija|prethistorijskog]] razdoblja [[Zemlja (planet)|Zemlje]].&lt;ref name=&quot;empireonline.com&quot;&gt;[http://www.empireonline.com/News/story.asp?nid=24302 Exclusive: Malick's Tree Of Life]. Empireonline.com. Retrieved on 2010-12-22.&lt;/ref&gt; Sličnost pojedinih scena Fink je usporedio sa scenama vrlo ambicioznog projekta ''Q'' na kojem je Malick radio odmah nakon što je završio film [[Dani raja (1978)|Božanstveni dani]] pa je sve to dovelo do spekulacija da je ''Drvo života'' zapravo uskrsnuće tog napuštenog projekta.&lt;ref&gt;[http://www.aintitcool.com/node/40282 Terrence Malick's THE TREE OF LIFE To Go IMAX? With Dinosaurs?], aintitcool.com, March 2, 2009&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
Snimanje filma započelo je [[2008]]. godine u [[Texas|Teksasu]].&lt;ref name=chastain&gt;{{cite news | first=Dave | last=McNary | url=http://www.variety.com/article/VR1117984099.html?categoryid=13&amp;cs=1 | title=Chastain to star opposite Pitt in 'Tree' | work=[[Variety (magazine)|Variety]] | date=April 15, 2008 | accessdate=April 19, 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080420031451/http://www.variety.com/article/VR1117984099.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date=2008-04-20 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kamerman [[Emmanuel Lubezki]] ponovno je radio s [[Terrence Malick|Malickom]] nakon njihove zajedničke suradnje na filmu [[Novi svijet (2005)|Novi svijet]]. Lokacije snimanja uključivale su [[Smithville]], [[Houston]], [[Matagorda|Matagordu]]&lt;ref&gt;[http://www.austin360.com/blogs/content/shared-gen/blogs/austin/austinmovies/entries/2008/03/25/michael_corocoran_our_cub_repo.html Gracia, Chris. &quot;'Tree of Life' uprooted, briefly&quot;. ''austin360.com'']&lt;/ref&gt;, [[Bastrop]], [[Austin]]&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0478304/locations &quot;Filming locations for Tree of Life&quot; ''Internet Movie Database'']&lt;/ref&gt;, [[Dallas]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Terrence Malick Shot Tree of Life All Over Texas. Including, Turns Out, in Downtown.&quot; &quot;dallasobserver.com&quot; |url=http://blogs.dallasobserver.com/unfairpark/2010/12/terrence_malick_shot_tree_of_life_all_over_texas_including_turns_out_in_downtown_dallas.php |access-date=2012-07-28 |archivedate=2012-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120221211333/http://blogs.dallasobserver.com/unfairpark/2010/12/terrence_malick_shot_tree_of_life_all_over_texas_including_turns_out_in_downtown_dallas.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; i Malickov rodni grad [[Waco]].&lt;ref&gt;[http://www.wacotrib.com/news/content/news/stories/2008/05/10/05102008wactreeoflife.html Ingram, Emily. &quot;Part of downtown Waco shut down for film shoot&quot;. ''wacotrib.com'']{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Drvo koje se pojavljuje u filmu je veliki hrast koji je iskopan s imanja koje se nalazi nekoliko milja izvan Smithvillea. Veliko drvo skupa s korijenjem preseljeno je u Smithville i ponovno posađeno.&lt;ref&gt;Hagerty, Terry. &quot;Oak in 'Tree of Life' moved to downtown Smithville&quot;. ''The Bastrop Advertiser'', February 9, 2008, pp 1A, 2A.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite video | date= 2008-02-16 |title= Tree of Life |url= http://www.youtube.com/watch?v=sOfKsg7SH8c }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite video | date= 2008-02-17 |title= Planting the Tree of Life |url= http://www.youtube.com/watch?v=vG8vWX5VRes }}&lt;/ref&gt;

=== Vizualni efekti ===
Nakon što je iz [[Hollywood]]a izbivao gotovo 30 godina, proslavljeni stručnjak [[Douglas Trumbull]] radio je na vizualnim efektima za film ''Drvo života''. [[Terrence Malick|Malick]], inače Trumbullov prijatelj, je razgovarao s njim u vezi efekata i napomenuo da mu se ne sviđa ideja kompjuterski generiranih prizora. Trumbull je upitao Malicka: &quot;Zašto to ne napraviš na starinski način? Na način kako su to radili u filmu [[2001.: Odiseja u svemiru (1968.)|2001: Odiseja u svemiru]]?&quot;&lt;ref name=Trumbull&gt;{{cite news | first=Rebecca | last=Keegan | title=TCM Festival: Hollywood Visionary Douglas Trumbull Working on Terrence Malick Movie | url=http://www.vanityfair.com/online/oscars/2010/04/tcm-festival-hollywood-visionary-douglas-trumbull-to-work-on-terrence-malick-movie.html | work=[[Vanity Fair (magazine)]] | date=April 25, 2010 | access-date=2012-07-28 | archive-date=2011-06-15 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110615020300/http://www.vanityfair.com/online/oscars/2010/04/tcm-festival-hollywood-visionary-douglas-trumbull-to-work-on-terrence-malick-movie.html }}&lt;/ref&gt;

Surađujući sa supervizorom za vizualne efekte, [[Dan Glass|Danom Glassom]], Trumbull je upotrebljavao razne materijale za stvaranje dijela filma o postanku svemira. &quot;Radili smo s kemikalijama, bojom, florescentnim bojama, dimom, tekućinama, [[CO2]], bakljama, rasvjetom i brzom fotografijom kako bi vidjeli koliko mogu biti efektivni&quot;, rekao je Trumbull. &quot;Bila je to prava prilika za istraživanje, nešto za što se inače vrlo teško izboriti u filmskom biznisu. Terry nije imao nikakve unaprijed zamišljene ideje kako bi nešto trebalo izgledati. Radili smo stvari poput sipanja [[mlijeko|mlijeka]] vrlo uskim putem kroz dimnjak i snimali to brzom kamerom uz preklopljene leće, pažljivo rasvijetlivši cijelu scenu i koristivši posebne okvire koji su dali posebnu karakteristiku samom protoku te učinili da to sve izgleda kozmički, galaktički i epski.&quot;&lt;ref name=Wired&gt;{{cite news | first=Hugh | last=Hart | title=Video: Tree of Life Visualizes the Cosmos Without CGI |url=http://www.wired.com/underwire/2011/06/tree-of-life-douglas-trumbull/ |work=[[Wired (magazine)]] | date=June 17, 2011}}&lt;/ref&gt;

== Distribucija ==
U [[mart|ožujku]] [[2009]]. godine službena [[internet|web]] stranica magazina [[Empire]] je objavila citat supervizora za vizualne efekte [[Mike Fink|Mikea Finka]] koji je tvrdio da će jedna verzija filma biti puštena i za [[IMAX]] kina zajedno s još dvije verzije za tradicionalne kino dvorane.&lt;ref name=&quot;empireonline.com&quot;/&gt; IMAX film zove se ''The Voyage of Time'', dokumentarac koji proširuje dio ''povijesti [[svemir]]a'' iz filma ''Drvo života'', a za kojeg su se producenti odlučili da ga puste u IMAX kina tek nakon što ''Drvo života'' završi sa svojim prikazivanjem kako jedan drugom međusobno ne bi bili konkurencija.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/movies/2011/05/terrence-malick-looks-to-imax-documentary-to-extend-tree-of-life-explorations.html |first=John |last=Horn |title=Terrence Malick looks to IMAX to extend 'Tree of Life' explorations |source=24 Frames |publisher=[[LA Times]] |date=May 25, 2011 |accessdate=May 28, 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Odgađanja i problemi s distribucijom ===
Do [[maj|svibnja]] [[2009]]. godine, film ''Drvo života'' prodan je nekolicini međunarodnih distributera, uključujući i [[Europacorp]] u [[Francuska|Francuskoj]], [[TriPictures]] u [[Španija|Španjolskoj]] i [[Icon Entertainment|Iconu]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Australija|Australiji]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmindependent.org/news/1431|title=TriPictures picks up Summit's Tree of Life, Letters to Juliet|publisher=[[Screen Daily]]|date=May 22, 2009|accessdate=October 26, 2010|archivedate=2010-06-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100616045800/http://filmindependent.org/news/1431|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, ali još uvijek nije imao [[sjedinjene Američke Države|američkog]] distributera. U [[august (mjesec)|kolovozu]] iste godine službeno je objavljeno da će film u SAD-u biti pušten krozu [[Apparition]], novog distributera kojeg su osnovali direktor [[River Road Entertainment]]a [[Bill Pohlad]] i bivši šef [[Picturehouse]]a [[Bob Berney]].&lt;ref&gt;{{cite news | first=Michael | last=Fleming | title=Pohlad, Berney unveil Apparition | url=http://www.variety.com/article/VR1118006965.html?categoryid=18&amp;cs=1 | work=[[Variety (magazine)|Variety]] | date=August 6, 2009 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090809195830/http://www.variety.com/article/VR1118006965.html?categoryid=18&amp;cs=1 | archive-date=2009-08-09 | access-date=2012-07-28 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Kao datum početka kino distribucije određen je [[25. 12.|25. prosinca]] 2009., ali film nije bio dovršen na vrijeme.&lt;ref name=&quot;unlikely&quot;&gt;{{cite news | first=Anne | last=Thompson | title=Tree of Life Will Not Open in 2009 | url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2009/10/15/tree_of_life_unlikely_to_open_in_2009/ | work=[[Indiewire]] | date=October 15, 2009 | access-date=2012-07-28 | archivedate=2013-07-08 | archiveurl=https://www.webcitation.org/6Hxe5k82u?url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/tree_of_life_unlikely_to_open_in_2009 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Organizatori [[filmski festival u Kanu|filmskog festivala u Cannesu]] uspješno su obavili pregovore i osigurali svjetsku premijeru upravo na svom festivalu [[2010]]. godine pa je [[Terrence Malick|Malick]] ranu verziju filma poslao [[Thierry Fremaux|Thierryju Fremauxu]] i Canneskom službenom odboru.&lt;ref name=&quot;Cannes&quot;&gt;{{cite news | first=Anne | last=Thompson | title=Cannes Updates: Fortnight, Critics Week, Carlos, Tree of Life | url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2010/04/20/cannes_update1/ | work=Thompson on Hollywood | publisher=Indiewire | date=April 20, 2010 | accessdate=October 26, 2010 | archivedate=2010-06-27 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20100627051624/http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2010/04/20/cannes_update1/ | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Iako se Fremauxu ta verzija filma svidjela i iako ju je želio prikazati na svom festivalu&lt;ref name=&quot;Cannes&quot;/&gt;, Malick navedeno nije odobrio, jer je osjećao da sam film još uvijek nije spreman.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Edward |last=Davis |title=Don't Get Those 'Tree of Life' Hopes Up for Cannes 2010 |work=The Playlist |url=http://theplaylist.blogspot.com/2010/04/dont-get-those-tree-of-life-hopes-up.html |date=April 15, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Uoči filmskog festivala u Cannesu 2010. godine, Berney je odjednom najavio svoj odlazak iz kompanije Apparition, ostavivši tog tek stvorenog distributera vrlo nesigurnoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite news | first=Michael | last=Fleming | title=Berney Exit Blindsides Apparition |url=http://www.deadline.com/2010/05/bob-berney-blindsides-apparition-with-exit/ |work=[[deadline.com|Deadline]] |date=May 11, 2009}}&lt;/ref&gt; Pohlad je odlučio zadržati film ''Drvo života'' u Apparitionu pa je, nakon ozbiljnih preinaka, zaposlio [[Tom Ortenberg|Toma Ortenberga]] koji bi mu pomogao kao konzultant prilikom distribucije filma. Plan je uključivao puštanje filma u kino distribuciju krajem 2010. godine, taman u vrijeme kad se puštaju filmovi koji su potencijalni dobitnici velikih filmskih nagrada, ponajviše [[Zlatni globus|Zlatnih globusa]] i [[Oscar]]a.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Mike |last=Fleming |url=http://www.deadline.com/2010/06/bill-pohlad-begins-restructure-effort-on-apparition-with-60-staff-cut/ |title=Apparition Restructures With 60% Staff Cut |work=[[Deadline.com|Deadline]]|date=June 30, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Međutim, Pohlad je nedugo potom odlučio zatvoriti Apparition i prodati prava na film.&lt;ref&gt;{{cite news | first=Michael | last=Fleming | title=Apparition Cuts Staff, Nears 'Tree of Life' Distribution Deal |url=http://www.deadline.com/2010/09/apparition-cuts-staff-nears-tree-of-life-distribution-deal/ |work=[[deadline.com|Deadline]] |date=September 7, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}&lt;/ref&gt; Privatna projekcija filma održana je za vrijeme filmskog festivala u [[Telluride]]u 2010. godine za zainteresirane kompanije [[Fox Searchlight Pictures]] i [[Sony Pictures Classics]].&lt;ref&gt;{{cite web |first=Anne |last=Thompson |url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2010/09/13/waiting_for_malick_which_film_fest_will_debut_tree_of_life/ |title=Waiting for Malick: Which Film Fest Will Debut Tree of Life? |date=September 13, 2010 |accessdate=October 26, 2010 |archivedate=2010-10-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101018032233/http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2010/09/13/waiting_for_malick_which_film_fest_will_debut_tree_of_life |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[9. 9.|9. rujna]] Fox Searchlight je službeno objavio da je otkupio prava na film od Pohladovog River Road Entertainmenta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://content.foxsearchlight.com/inside/node/4532|title=Announced: Fox Searchlight Acquires Terrence Malick's TREE OF LIFE|publisher=[[Fox Searchlight Pictures]]|date=September 9, 2010|accessdate=September 9, 2010|archive-date=2010-09-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20100911195643/http://content.foxsearchlight.com/inside/node/4532|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Film je u limitiranu kino distribuciju u SAD-u pušten [[27. 5.|27. svibnja]] [[2011]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/archives/the_tree_of_life_gets_may_27_2011_release_date/|title=‘The Tree Of Life’ Gets May 27, 2011 Release Date|first=Kevin|last=Jagernauth|work=The Playlist|publisher=[[indieWire]]|date=October 22, 2010|accessdate=October 22, 2010|archivedate=2010-10-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101025031154/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/archives/the_tree_of_life_gets_may_27_2011_release_date|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

[[28. 3.|28. ožujka]] 2011. godine magazin [[Empire]] objavio je da britanski distributer Icon Entertainment planira pustiti film u distribuciju [[4. 5.|4. svibnja]]. Puštanje filma na tom datumu u kina značilo bi da bi Velika Britanija postala prvi teritorij u svijetu koji bi prikazivao film&lt;ref name=Empire&gt;{{cite web |first=Helen |last=O'Hara |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?nid=30540 |date=March 28, 2011 |title=The Tree of Life has A UK Release Date |work=[[Empire Magazine|Empire Online]] |accessdate=April 2, 2011}}&lt;/ref&gt;, čak i prije njegove svjetske premijere u Cannesu što bi sam film odmah diskvalificiralo iz službene konkurencije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.festival-cannes.fr/en/festivalServices/officialSelectionRules.html |title=Rules &amp; Regulations 2011 |accessdate=April 2, 2011 |archivedate=2010-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203044455/http://www.festival-cannes.fr/en/festivalServices/officialSelectionRules.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovakva situacija potaknula je niz rasprava na [[internet]]u.&lt;ref name=&quot;Empire&quot;/&gt; Nakon što je filmskom blogeru [[Jeff Wells|Jeffu Wellsu]] predstavnik kompanije Fox Searchlight rekao da se takvo nešto ipak neće dogoditi&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jeff |last=Wells |url=http://hollywood-elsewhere.com/2011/03/the_tree_of_lif.php |title=UK Tree of Life Release: Shocker or Snafu? |work=Hollywood Elsewhere |date=March 28, 2011 |accessdate=April 2, 2011 |archivedate=2011-06-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110628220725/http://www.hollywood-elsewhere.com/2011/03/the_tree_of_lif.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, a i nakon što je [[Anne Thompson]] saznala sličnu informaciju iz Searchlighta te dobila izravan demant iz Summita&lt;ref&gt;{{cite web |first=Anne |last=Thompson |url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/03/28/tree_of_life_wont_debut_in_cannes_opens_in_u.k._first/ |title=Tree of Life Will Not Open in the U.K. Before Cannes After All, Gets New Poster |work=Thompson on Hollywood |date=March 28, 2011 |accessdate=April 2, 2011 |archivedate=2011-04-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430163804/http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/03/28/tree_of_life_wont_debut_in_cannes_opens_in_u.k._first |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Anne |last=Thompson |url=http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/03/31/summit_takes_icon_uk_to_a_los_angeles_arbitration_tribunal_over_tree_of_lif/ |title=Summit Takes Icon UK to a Los Angeles Arbitration Tribunal Over Tree of Life |work=Thompson on Hollywood |date=March 31, 2011 |accessdate=April 2, 2011 |archivedate=2011-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402072427/http://blogs.indiewire.com/thompsononhollywood/2011/03/31/summit_takes_icon_uk_to_a_los_angeles_arbitration_tribunal_over_tree_of_lif/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, [[Helen O'Hara]] iz magazine Empire je primila potvrdu iz Icona da oni ostaju pri svojem datumu 4. svibnja.&lt;ref name=&quot;Empire&quot;/&gt; [[31. 3.|31. ožujka]] [[Jill Jones]], seniorski potpredsjednik Summita za međunarodni marketing i publicitet, je rekao Jeffu Wellsu da je Icon izgubio prava na distribuciju filma ''Drvo života'' u Velikoj Britaniji zbog kršenja ugovora pod prijetnjom daljnjeg sudskog postupka na sudu u [[Los Angeles]]u.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jeff |last=Wells |url=http://hollywood-elsewhere.com/2011/03/icon_kicked_to.php |title=Icon Kicked to Curb |work=Hollywood Elsewhere |date=March 28, 2011 |accessdate=April 2, 2011 |archivedate=2011-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402152402/http://hollywood-elsewhere.com/2011/03/icon_kicked_to.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[9. 6.|9. lipnja]] je službeno objavljeno da će ''Drvo života'' u kina u Velikoj Britaniji biti pušten [[8. 7.|8. srpnja]] 2011. godine, nakon što je kompanija Fox Searchlight otkupila prava na prikazivanje filma od Icona.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?NID=31195 |title=New Tree Of Life Featurette Online and finally gets a UK release date |date=June 9, 2011}}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
[[Datoteka:Brad Pitt Cannes 2011.jpg|mini|250px|desno|[[Brad Pitt]] promovira film na [[filmski festival u Kanu|filmskom festivalu u Cannesu]] [[2011]]. godine]]
Rane kritike za film ''Drvo života'' na [[filmski festival u Kanu|filmskom festivalu u Cannesu]] [[2011]]. godine su bile podijeljene. Film je izazvao raznolike reakcije&lt;ref&gt;{{Cite web |title='The Tree Of Life': The Cannes Reviews Are In! Director Terrence Malick's first film in more than 20 years is getting widely mixed reactions after its Cannes premiere |url=http://www.mtv.com/news/articles/1663927/tree-of-life-cannes-film-festival-reviews.jhtml |access-date=2012-07-28 |archive-date=2012-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619043646/http://www.mtv.com/news/articles/1663927/tree-of-life-cannes-film-festival-reviews.jhtml }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/news/tree-life-sets-mixed-frenzy-188621 'Tree of Life' Sets Off Mixed Frenzy of Boos, Applause, Glowing Reviews (Cannes 2011)]&lt;/ref&gt;, a na svojoj je premijeri u isto vrijeme doživio aplauz&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Brad Pitt, Terrence Malick’s “Tree of Life” booed in Cannes |url=http://www.hollywoodnews.com/2011/05/16/brad-pitt-terrence-malicks-tree-of-life-booed-in-cannes/ |access-date=2012-07-28 |archive-date=2012-05-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120530000429/http://www.hollywoodnews.com/2011/05/16/brad-pitt-terrence-malicks-tree-of-life-booed-in-cannes/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i negodovanje publike&lt;ref&gt;[http://www.newser.com/story/118674/terrence-malicks-the-tree-of-life-movie-starring-brad-pitt-sean-penn-gets-booed-at-cannes.html &quot;Movie Starring Pitt, Penn Booed at Cannes&quot;], Evann Gastaldo. Newser. 16 may 2011. Accessed 10 september 2011&lt;/ref&gt;. Međutim, bez obzira na to, kritike za film do danas su većinom pozitivne, a sam film nagrađen je [[Zlatna palma|Zlatnom palmom]] na filmskom festivalu u Cannesu.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Shoard|first=Catherine|title=Cannes 2011: live blog - the awards|url=http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2011/may/22/cannes-live-blog-results|accessdate=May 22, 2011|newspaper=The Guardian|date=May 22, 2011|location=London}}&lt;/ref&gt; Na popularnoj web stranici [[Rotten Tomatoes]], film za sada ima 85% pozitivnih kritika temeljenih na sveukupno 222 kritike. Većina kritičara slaže se da &quot;Malickov jedinstveni stil neće biti dobro prihvaćen od svih, ali za one strpljive gledatelje ''Drvo života'' je emocionalna i vizualna poslastica&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/the_tree_of_life_2011/|title=The Tree of Life (2011)|work=[[Rotten Tomatoes]]}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.twowaysthroughlife.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324125424/http://www.twowaysthroughlife.com/ |date=2012-03-24 }} filma
* {{imdb naslov|id=0478304|naslov=Drvo života}}

{{Terrence Malick}}
{{Brad Pitt}}
{{Palme d'Or}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 2011.]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]]</text>
      <sha1>m9m17paocoga7ri51xolqt9or3rnoep</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zaharije Ostojić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173753</id>
    <revision>
      <id>42715093</id>
      <parentid>42179414</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15233" sha1="n6mi9nwot3ec8qfm5wai2ji3e1bvtne" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Zaharije Ostojić
| slika = Zaharije Ostojic1.jpg
| opis_slike = Zaharije Ostojić
| nadimak =  
| datum_rođenja = [[1907]].
| mesto_rođenja = [[Gluhi Do]], [[Kneževina Crna Gora]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti = [[1945]].
| mesto_smrti = [[Logor Stara Gradiška]], [[NDH]]
| država_smrti = 
|vojska= [[Vojska Kraljevine Jugoslavije|Jugoslovenska vojska]], [[Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]]
|godine_služenja=
|čin= major
|jedinica=
|bitke= [[Drugi svetski rat]] ([[Bitka na Neretvi]])
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Zaharije Ostojić-Zare''' (pseudonim: ''Čika Branko''&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_2_36.htm&lt;/ref&gt;; [[1907]], [[Gluhi Do]] kod [[Bar (grad)|Bara]] - [[Jasenovac]], april [[1945]]) je bio [[četnici|četnički]] major&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_2_56.htm&lt;/ref&gt; i načelnik komande za istočnu Bosnu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Rukovodio je svim većim četničkim operacijama protiv snaga [[NOVJ]] u proleće i leto [[1942]]. u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], na [[Neretva|Neretvi]] [[1943]]. i na [[Lim (reka)|Limu]] početkom [[1944]].

== Drugi svetski rat ==

Pre rata generalštabni vazduhoplovni major kraljevskog vazduhoplovstva (pilot).

[[Datoteka:HMS Triumph.jpg|thumb|Britanska podmornica [[HMS Triumph]] kojom je stigla [[Duane Hudson|Hadsonova]] misija.]]
Učesnik [[Vojni puč 27. marta 1941.|puča]] od [[27. mart]]a [[1941]]. kao bliski saradnik generala [[Borivoje Mirković|Borivoja Mirkovića]]. Zajedno sa majorom Mirkom Lalatovićem sproveo kneza Pavla posle vojnog puča u Grčku. U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] se vratio kao član jugoslovensko-britanske misije na čelu sa [[Bil Hadson|Bilom Hadsonom]] koja se 21. septembra [[1941]]. iz podmornice iskrcala u blizini [[Petrovac|Petrovca]] na moru. Po dolasku u štab [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] postao načelnik Operativnog odseka. Sarađivao je sa okupacionom upravom u Srbiji protiv komunističkog pokreta otpora:

{{izdvojeni citat|Treba što više izvući novaca, municije i obuće od vlade... Pomagati svim silama hapšenje komunista.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-10-11 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;|Depeša Zaharija Ostojića od 21-III-1942}}

12. aprila 1942. major Zaharije Ostojić traži izveštaj od [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] koji je bio u službi okupatora u Sandžaku:

{{izdvojeni citat|Treba mi hitno izveštaj o komunistima u Sandžaku i Crnoj Gori. Nameravamo da ih u maju potpuno likvidiramo. Mislimo da ćemo zato dobiti sva potrebna sredstva i ljudi će biti kod Tebe i suseda. Naredili smo svima da paze da Vas ne kompromituju. Naše stvari su na najboljem putu, uskoro ćeš se uveriti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-10-11 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;|Depeša Zaharija Ostojića od 12-IV-1942}}

=== Zločini u Foči ===
{{main|Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Od [[1942]]. godine Zaharije Ostojić je postao komandant Istaknutog dela Vrhovne Komande [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] za istočnu Bosnu i Hercegovinu. Kad su [[Petar Baćović]] i Zaharije Ostojić obrazovali Istaknuti deo vrhovne komande prešli su sa četničkim jedinicama u istočnu Bosnu, zauzeli [[Foča|Foču]] i tom prilikom u Foči i okolini poubijali veliki broj meštana.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;{{Cite web |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |url=http://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |access-date=2023-04-25 |archive-date=2018-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180219084054/http://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf }}&lt;/ref&gt; Četnici su krajem avgusta ušli u [[Foča|Foču]], počinivši strahovite zločine u gradu i okolini.

Major Ostojić u depeši od [[22. avgust]]a [[1942]]. godine piše: 
{{izdvojeni citat|U Foči ima svega i svačega, pa se nadam dobrom plenu. Jedva čekam da mi se ljudi prikupe, pa ću im mamu maminu za sva vremena...&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;|Zaharije Ostojić}}

Depešom br. 466 od [[23. avgust]]a 1942. godine Zaharije Ostojić javlja Draži Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Juče završio akciju do Ustikoline i grebena Jahorine... Po dosadašnjim podacima... 1.000 — 3.000 muslimana poklanih. Sve trupe dobri borci, ali još bolji pljačkaši, izuzev Pavla. Pad Foče ima dobrog odjeka. Muslimani u masama beže u Sarajevo. Naredio sam povratak trupa kući, a ja sam od juče u Kalinoviku i rešavam ostala pitanja sa Ištvanom (Baćovićem — nap. autora) i Jevđevićem. Sada su zadovoljni.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_25.htm&lt;/ref&gt;|Zaharije Ostojić}}

Pokolj u okolini Foči pominje se i u presudu četničkom generalu Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Avgusta 1942. godine na terenu oko Ustikoline i Jahorine (istočna Bosna) Mihailovićevi četnici pod komandom majora Zaharija Ostojića i Petra Baćovića zaklali su oko 2.500 lica muslimanske veroispovesti a sela popalili.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima}}

=== Bitka na Neretvi ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka na Neretvi}}

U [[Operacija Weiss|operaciji Weiss]] četnici su se borili na strani fašističke Italije. Draža Mihailović je ovlastio majora Zaharija Ostojića da u njegovo ime kao delegat Vrhovne Komande rukovodi operacijama koje se preduzimaju protiv partizana u Dalmaciji, Lici, Zapadnoj i Istočnoj Bosni.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_204.htm&lt;/ref&gt;

U depeši od 18. februara 1943. Ostojić je četničkom predstavniku kod Italijana, vojvodi Jevđeviću, tražio da Italijani što jače bombarduju komuniste:
[[Datoteka:Italijani i četnici u Jablanici 1943.jpg|minijatura|Italijani i četnici u operaciji Weiss 1943.]]

{{izdvojeni citat|Preko Talijana izradi prevoz Bajovih od Gacka i Bileća... Traži da što jače bombarduju komuniste jer ih to najviše rastrojava, naročito one prema Konjicu i Mostaru... Sigurno ćemo do nogu potući komuniste, samo izvršavajte sva naređenja i sprečite upad na levoj obali...&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_32.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Zaharija Ostojića [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] od 18. februara 1943.}}

Medutim, partizani su razbili italijanske snage na pravcu Neretve, što je znatno poljuljalo moral četnika. Ostojić 20. februara 1943. upućuje Jevđeviću novu depešu, u kojoj očajnički traži jaču podršku Italijana, artiljerijom i bombardovanjem iz vazduha:

{{izdvojeni citat|Pantić i Radulović da napregnu sve snage za sprečavanje daljeg nadiranja komunista ka Žižlju. Traži od Tetkića [Italijana] teške bacače i artiljeriju da pojačaju Pantića jer će tako lakše uspeti... Neka sa izviđanjem iz vazduha utvrde tačno pravac njihovog nadiranja na celom frontu i iz pozadine, gde se pojačavaju... Javi tačnu liniju fronta; delove na levoj obali: crvenih i naše položaje. Molim te hranu i municiju šalji što pre. Mogu li baciti hranu i municiju iz vazduha; ovo će trebati Voji Lukačeviću... Da li glavne snage komunista idu levim krilom ili centrom njihovim? Kako je moglo preći preko Neretve 3.500 ljudi za kratko vreme? Koliko mostova imaju? Neka ih bombarduje avijacija.|Depeša Zaharija Ostojića [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] od 20. februara 1943.}}

23. februara Jevđević javlja Ostojiću da Italijani stižu u pomoć, a sa Nemcima je dogovoreno da ne prelaze Neretvu:

{{izdvojeni citat|Danas sam sa Nemačkim oficirima napravio sporazum da ne prelaze levu obalu Neretve, a da međusobno izbegavamo kontakt. Komunisti imaju 3 divizije 2 Prozor — Drežnica, a 1 Imotski. Dalmaciju bez Jovanovića ne mogu dati. Tetkići [Italijani] sa 5 bataljona idu sa Crnogorcima sa desne strane Neretve. A mi sa 800 Tetkića sa leve da unište grupu u Drežnici.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/11_33.htm&lt;/ref&gt;|Telegram Jevđevića Ostojiću od 23. februara 1943.}}

[[28. februar]]a Zaharije Ostojić traži Dobroslavu Jevdeviću:

{{izdvojeni citat|1) Da se sa Nemcima i Italijanima sporazumeš da se četnicima dade za čišćenje zona: Rama — Prozor — Šujica — Livno — Makarska — morska obala do ušća Neretve — desna obala Neretve — Rama, s tim da Nemci na ovu zonu ne prelaze, već čiste ostalu zonu severnu.

2) Da Italijani dadu municiju, hranu i automatsko oruđe za 20.000 četnika za ove operacije. Sa Baćovićem ćemo imati u stvari oko 15.000, a onih 5.000 pravo je da dignemo. Obezbedi davanje topova i bacača i pomoć avijacije za bombardovanje i izviđanje.

3) Da Italijani daju svojih 5.000 ljudi i obezbede prevozna sredstva za prebacivanje naših snaga prema operativnim potrebama. Da za svaku kolonu daju radio-stanice i telefonski materijal.

4) Rezultat po ovome moram da znam za 3 dana radi priprema naređenja i promene moga komandnog mesta, negde oko Nevesinja. Ako se ovo ispuni garantujem za uspeh u najkraćem roku.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/11_33.htm&lt;/ref&gt;}}

Kako je postajalo sve izvesnije da partizani odnose pobedu u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Zaharije Ostojić je preko [[Dobroslav Jevđević|Dobroslava Jevđevića]] tražio da Nemci hitno posednu obalu Neretve i neprekidno bombarduju partizanske položaje:

{{izdvojeni citat|Naredio sam prebacivanje svih snaga sa desne na levu obalu Neretve.... Nadam se u Boga da ćemo sprečiti dublji prodor i spasti Hercegovinu ... Ti preduzmi hitno da Nemci posednu i brane desnu obalu Neretve od Konjica do sela Katića i da neprekidno bombarduju njihove položaje.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;|Depeša Zaharija Ostojića [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavu Jevđeviću]] tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]]}}

Nakon [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1943.|zauzimanja Višegrada od strane JVuO]], 5. oktobra 1943, četnici su počinili niz zločina nad civilima, što pominje i Zaharije Ostojić u svom izveštaju od 8. oktobra 1943. godine:

{{izdvojeni citat|U samom Višegradu bilo je samovoljnog ubijanja, paljenja i pljačke i pored moje stroge zabrane, ali su vojnici bili ozlojeđeni zato što je turska milicija tri dana pre našeg napada, po odobrenju Nemaca, izvršila ispad iz Višegrada i zapalila sela Velji Luk, Sase i Haluge i poubijala gde god je koga našla živog.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;K. Nikolić, Istorija Ravnogorskog pokreta, prva knjiga, 441.&lt;/ref&gt;}}

=== Razlaz sa Mihailovićem i smrt ===
{{main|Nezavisna grupa nacionalnog otpora|Bosanska golgota|Bitka na Lijevča polju}}
[[Datoteka:1945-01-01GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|thumb|Front u Evropi protiv nacističke Nemačke [[1. januar]]a [[1945]].]]
Oktobra [[1944]]. dolazi u sukob sa [[Draža Mihailović|Dražom Mihailovićem]], okrivljujući ga za neuspeh i slom četničke organizacije i na vojnom i na političkom planu. Međutim, narednih par meseci su ostali deo iste organizacije.

Nakon [[Proboj četnika i Nemaca kroz Sandžak|povlačenja iz Srbije]], Nemci su uspostavili front na [[Drina|Drini]], koji je bio južni krak [[Sremski front|Sremskog fronta]] i najdonji deo [[Istočni front (Drugi svetski rat)|istočnog fronta]] za odbranu [[Nacistička Nemačka|nacističke Nemačke]]. Za odbranu Drine koristili su i četničke jedinice. Sredinom januara 1945. godine, Nemci su počeli napuštati front prema [[Jugoslovenska armija|Jugoslovenskoj armiji]] na Drini, a četnici bez njih nisu mogli da se održe. [[13. januar]]a 1945. godine potpukovnik Zaharije Ostojić, komandant Istaknutog dela Vrhovne Komande JVuO, javlja Draži da četnici ne mogu &quot;odbraniti Drinu&quot; bez Nemaca, koji je upravo napuštaju: 
{{izdvojeni citat|Svi definitivno napuštaju desnu obalu Drine. Govore da će braniti levu obalu. Crveni vrše jak pritisak sa svih strana... Mobilišemo sve što možemo, ali teško ide... Odbrana Drine zavisi od Nemaca.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm IZVOD IZ KNJIGE PRIMLJENIH DEPEŠA ŠTABA ČETNIČKE VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 26. FEBRUARA 1945. GODINE&lt;/ref&gt;|Zaharije Ostojić}}

[[21. januar]]a 1945. Zaharije Ostojić javlja generalu Mihailoviću da se četnici bez Nemaca ne mogu održati na terenu, stoga kreću za njima u povlačenje: 
{{izdvojeni citat|Nemci će napustiti Drinu kroz nekoliko dana. Crveni vrše pritisak sa juga, istoka i severa. Hrane i krova za ovako velike snage nema, te je opstanak ovde nemoguć. Zbog ovoga sam rešio u sporazumu sa Pavlom i Račićem u prisustvu Baletića da krenemo na sever jer je to jedino rešenje da održimo ovo što imamo.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm IZVOD IZ KNJIGE PRIMLJENIH DEPEŠA ŠTABA ČETNIČKE VRHOVNE KOMANDE OD 12. DECEMBRA 1944. DO 26. FEBRUARA 1945. GODINE&lt;/ref&gt;|Zaharije Ostojić}}

Jedan po jedan, četnički komandanti su napuštali svoje položaje [[Povlačenje četnika sa Nemcima|zajedno sa nemačkim trupama]]. [[26. januar]]a 1945. general Mihailović, koji se prvi iz Srbije povukao u Bosnu, naređuje Zahariju Ostojiću da svi ostanu na svojim terenima: 
{{izdvojeni citat|Neslažem se sa vašim rešenjem da Baćević kreće na sever. Naredio sam Baćeviću da ostane na svome mestu i svojoj prostoriji i da tamo radi po mojim naređenjima... Ako Pavlove i Račićeve snage kreću na sever, to nije znak opšteg odstupanja i napuštanja terena što ne sme da bude.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]]}}

U prvoj polovini marta 1945. Zaharije Ostojić je definitivno napustio generala [[Draža Mihailović|Mihailovića]]. [[10. marta]] [[1945]]. krenuo sa delom potčinjenih jedinica zajedno sa pukovnikom [[Mirko Lalatović|Mirkom Lalatovićem]], potpukovnikom [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]], potpukovnikom [[Petar Baćović|Petrom Baćovićem]] i ideologom [[Dragiša Vasić|Dragišom Vasićem]] ka Zapadu preko teritorije [[NDH]]. Posle opkoljavanja i uništenja njegove grupe [[Bitka na Lijevča polju|kod Lijevče Polja]], blizu [[Banja Luka|Banja Luke]], zarobljen i odveden u [[Jasenovac]] gde je oko 20. aprila [[1945]]. ubijen zajedno sa potpukovnikom Lalatovićem i potpukovnikom Đurišićem.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

{{Lifetime|1907|1945|Ostojić, Zaharije}}

[[Kategorija:Biografije, Bar]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:Bitka na Neretvi]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>n6mi9nwot3ec8qfm5wai2ji3e1bvtne</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jezdimir Dangić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>174381</id>
    <revision>
      <id>42715044</id>
      <parentid>42714751</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20180" sha1="tb6dgi4945mim1e0aq7114j4x6o3z1w" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Jezdimir Dangić
| slika = Jezdimir Dangić.jpg
| opis_slike = 
| nadimak =  Jezda
| datum_rođenja =[[1897]] 
| mesto_rođenja =[[Bratunac]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]]
| država_rođenja = 
| datum_smrti = [[1947]]
| mesto_smrti = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
| država_smrti = 
|vojska=[[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnički odredi Jugoslovenske vojske]]
|godine_služenja=
|čin= major
|jedinica=
|bitke=[[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Jezdimir Jezda Dangić''' ([[1897]]. [[Bratunac]], [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] – [[1947]]. [[Sarajevo]], [[Федеративна Народна Република Југославија|FNR Jugoslavija]]) je bio žandarmerijski major, tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] zapovjednik [[četnici|četničkih]] jedinica Draže Mihailovića u istočnoj Bosni.

Bio je jedan od vođa [[ustanak u NDH|ustanka u NDH]], u oblasti istočne Bosne. Sa [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] se razišao jer je vodio borbu isključivo protiv [[ustaše|ustaša]] i &quot;Turaka&quot;,&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/9_4.htm&lt;/ref&gt; ali ne i Nemaca, sa kojima je stupio u pregovore. Bio je politički pristalica Nedića.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt;

Nakon rata je osuđen za [[kolaboracija|kolaboraciju]] i ratne zločine, te streljan [[1947]]. godine.

== Biografija ==

Rođen je [[5. 5.|5. svibnja]] [[1897]]. u [[Bratunac|Bratuncu]] u obitelji [[pravoslavlje|pravoslavnog]] svećenika. Njegov otac je bio sveštenik, tri i po godine je bio u zatvoru, osuđen na smrt a zatim pušten. Njegova majka je bila takođe uhapšena i u zatvoru je izgubila razum.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt; Dangić je imao devetoro braće i sestara.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt;

I on sam je bio na robiji. Kao gimnazijalac u [[Tuzla|Tuzli]] i kao pripadnik organizacije [[Mlada Bosna]] bio je osuđen na tri i pol godine zatvora zbog veleizdaje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Kaznu je odslužio u Tuzli i [[Zenica|Zenici]] tijekom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]].

Nakon rata studirao je pravo i radio u Tuzli i okolici kao policijski činovnik i rezervni konjički potporučnik. [[3. 1.|3. siječnja]] [[1928]]. prešao je u aktivnu žandarmerijsku službu s činom potporučnika.

Postao je pravnik, žandarmerijski oficir, komandir u činu majora jedinice Dvorske žandarmerije, koja je bila zadužena za obezbeđenje kraljevske porodice, njihovih objekata kao i vladinih ministara i zdanja u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Drugi svjetski rat dočekuje u činu žandarmerijskog majora.

U [[aprilski rat|travanjskom ratu]] 1941. Dangić zapovjeda žandarmerijskom jedinicom koja prati kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od [[Beograd]]a do [[Nikšić]]a. Posle okupacije izbjegao je zarobljavanje od strane Nijemaca i sklonio se kod brata u Ljuboviji. Preko braće Todorovića, aktivnih [[major]]a [[Jugoslovenska vojska|Jugoslavenske kraljevske vojske]], stupa u vezu s [[pukovnik]]om [[Dragoljub Mihailović|Dražom Mihailovićem]] na Ravnoj Gori u [[Srbija|Srbiji]].

=== Ustanak u istočnoj Bosni ===
{{main|Ustanak u NDH|Drinske mučenice}}
Mihailović ga šalje u istočnu [[Bosna|Bosnu]] s ciljem stvaranja i širenja četničke organizacije u tim krajevima. Bio je učesnik [[Ustanak u NDH|ustanka protiv NDH]] u Istočnoj Bosni od avgusta [[1941]]. Pošto su ustanici koje je vodio Pero Đukanović, bivši solunski narednik, oslobodili Drinjaču i Bratunac, Dangić se nametnuo za vođu ustanka u tom delu Bosne.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/9_4.htm#a18&lt;/ref&gt; Major Dangić postaje načelnik Komande Istočne Bosne i Hercegovine [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]. Odmah je započeo mobilizaciju srpskih seljaka u svoje odrede. Imao je oko tisuću ljudi, smještenih na prostoru između [[Višegrad]]a i [[Bijeljina|Bijeljine]].

Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a (obavještajne službe njemačkog [[Wehrmacht]]a) od 29. septembra 1941, Dangić je praktički od svog dolaska u Bosnu održavao kontakte s [[Milan Nedić|Nedićevom]] administracijom koja ga je podupirala; u izvještaju se navodi da je imao »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«&lt;ref&gt;Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]&lt;/ref&gt;

U listopadu 1941. godine, potpisuje sporazum o suradnji s [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] u [[ustanak u NDH|ustanku]]. Za vreme privremene saradnje sa partizanskim snagama, Dangić sa svojim odredima zauzima desetak većih mesta: [[Bratunac]], [[Srebrenica|Srebrenicu]], [[Vlasenica|Vlasenicu]], [[Olovo]], [[Rogatica|Rogaticu]], [[Foča|Foču]], [[Goražde]] i [[Čajniče]]. Tom prilikom Dangićevi četnici su izvršili pokolj nad [[Bošnjaci|muslimanskim]] i [[katoličanstvo|katoličkim]] stanovništvom, uključujući i katoličke časne sestre poznate pod imenom [[Drinske mučenice]], zaklane na obali Drine kod Goražda, 15. prosinca 1941.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SARAJEVO: Beatificirane drinske mučenice |url=http://www.banjalukain.com/front/beatificirane-drinske-mucenice |access-date=2012-08-22 |archivedate=2011-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927070938/http://banjalukain.com/front/beatificirane-drinske-mucenice |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Njemci vrlo brzo uočavaju Dangićev blagonaklon stav spram okupatorskih snaga. U izvještaju vojnog obavještajnog centra u Beogradu od 14. novembra 1941. jasno se kaže:

{{citiranje|Dangić je od početka prema komunistima zauzeo odlučniji stav nego Mihailović. Njegov cilj u odnosu na nemačke okupacione vlasti u pograničnoj staroj Srbiji bio je očigledno da zajedno sa njima nastupi protiv komunizma i da time obezbedi slobodno zaleđe radi suzbijanja hrvatskih ustaških jedinica na srpskim oblastima Bosne.}}

U istom izvještaju se tvrdi da je Dangić „češće demonstrativno pokazivao svoju želju da se s Nemcima složi. Tako se o njemu priča da je, između ostalog, dao da nastupaju jedinice u cilju iskazivanja počasti nemačkim oficirima“.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, XII/1, str. 628.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 193.&lt;/ref&gt; U drugom njemačkom izvještaju opisan je i kao „dobar frontovski oficir“.&lt;ref 
name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt;

Prvi kontakt Nijemaca sa Dangićevim četnicima bio je početkom decembra 1941. u višegradskom srezu. Tada su četnici razoružali jednu grupu partizana i predali je okupacionim snagama.&lt;ref&gt;AVII, Četnička arhiva, reg. br. V-H-V-1856/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/276.&lt;/ref&gt;

=== Gušenje ustanka u Bosni ===
{{main|Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|Četnički pučevi u Bosni}}

Radi gušenja ustanka u NDH, nemačko-hrvatske snage su protiv ustanika Istočne Bosne preduzele [[Druga neprijateljska ofanziva|drugu]] i [[Treća neprijateljska ofanziva|treću ofanzivu]]. Tada Dangić objavljuje da četnički odredi se bore samo protiv [[Ustaše|ustaša]], ali ne i Nemaca. Januara [[1942]]. Dangićeve snage su pretrpele značajne gubitke u ljudstvu i teritoriji, ali nisu pružale otpor Nemcima jer su imali naređenje da se ne bore protiv njemačkih trupa.&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000190: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za januar 1942 (31. januar 1942.).&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Iznenađujuća je bila činjenica da su Dangićevi ljudi redovno izbegavali borbu s nemačkim trupama i na njih nisu otvarali vatru. Manji odredi i pojedinci, koji više nisu imali nikakav izlaz, predavali su se bez borbe i polagali svoje oružje. To isto je učinio jedan kompaktni odred od oko 400 ljudi. Pri tome su ljudi izjavljivali da su oni to radili po naređenju majora Dangića, pošto im je on bio zabranio da se bore protiv nemačkih trupa. Mora se reći da im je Dangić mogao nanositi znatne gubitke da je to hteo.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1091&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001087.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Überraschend war die Feststellung, dass die Dangić–Leute dem Kampf mit den deutschen Truppen unbedingt aus dem Wege gingen und nicht auf sie schossen. Kleinere Abteilungen und einzelne Leute, die keinen Ausweg mehr hatten, ergaben sich kampflos und lieferten ihre Waffen ab. Dasselbe tat eine geschlossene Abteilung von etwa 400 Mann. Die Leute erklärten dabei, dass sie auf Befehl des Major D. so handelten, da er ihnen verboten hätte, gegen die deutschen Truppen zu kämpfen. Es muss ausgesprochen werden, dass D. ihnen die erhebliche Verluste hätte zufügen können, wenn er gewollt hätte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}}

Početkom [[1942]]. godine Dangić uspostavlja vezu sa [[Uroš Drenović|Drenovićem]] i četnicima zapadne Bosne, kojima nalaže da se bore protiv partizana, a ne okupatora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/60_1_9.pdf Saslušanje okrivljenog Rade Radića]&lt;/ref&gt; On napada partizane koristeći [[šovinizam|šovinističku]] retoriku, optužujući partizane da ih vode &quot;čivut Moša Pijade, Turčin Safet Mujić, mađar Franjo Vajnert i takozvani Petar Ilić čije pravo ime niko ne zna&quot;, a cilj im je da unište [[srpstvo]].&lt;ref&gt;AVII Chetnik Collection, box 222, facs. 5, doc. 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hoare&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/177.pdf Dr. Marko Hoare: The Chetniks and the Jews]&lt;/ref&gt;

U to vreme započinje pregovore sa nemačkom vojnom komandom na čelu sa generalom [[Paul Bader|Paulom Baderom]]. Dangić je bio spreman služiti njemačku vojnu upravu i boriti se protiv partizana. Za uzvrat je tražio da snage NDH napuste taj prostor. Izjavio je da bi se pri opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza njegovi četnici nepokolebljivo verno borili na nemačkoj strani.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;/&gt; Dangić je izražavao uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda [[boljševizam|boljševizma]] značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII - nemački dokumenti - knjiga 2, strana 111&lt;/ref&gt; Njemački general Bader je 2. februara [[1942]]. pozvao predstavnike vlasti NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima.

{{izdvojeni citat|Dangić je spreman da se sa svim svojim ljudstvom bezuslovno stavi pod nemačku komandu za potpuno uništenje komunista u istočnoj Bosni i održavanje mira, tako da se izbeglice mogu vratiti. On priznaje hrvatsku suverenost, mada ne kao konačnu, ukoliko se hrvatsko činovništvo obrazuje na paritetnoj osnovi od Hrvata, Muslimana i Srba na bazi pripadnosti zemlje. Pri tome je njegov preduslov da se zemlja postavi pod nemačku vojnu upravu.&lt;ref name=&quot;Izveštaj&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D. ist bereit, sich mit allen seinen Leuten unbedingt dem deutschen Befehl zu unterstellen, die Kommunisten in Ost–Bosnien restlos zu vernichten und die Ruhe aufrechtzuerhalten, sodass die Flüchtlinge zurückgeführt werden können. Er erkennt das kroatische Hoheitsrecht an, wenn auch nicht als endgültig, sofern die kroatische Beamtenschaft paritätisch aus Kroaten, Muselmanen und Serben unter Berücksichtigung der Landeszugehörigkeit aufgestellt wird. Er setzt dabei voraus, dass das Land unter deutsche Militärverwaltung gestellt wird.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}}

Zbog pregovora sa Nemcima, Dangić je postao kompromitovan u narodu, pa kada su naišli partizani nije mogao &quot;nije mogao naći ni 100 ljudi koji bi hteli da brane njega i štab&quot;:

{{izdvojeni citat|Dangić održava veze i sa Nemcima i pri mom prolasku kroz Bajinu Baštu bio je na sastanku i ručku sa nekim nemačkim kapetanom doktorom [[Josef Matl|Matlom]] iz Beograda. Sve ove veze Dangića, mnogo ga kompromituju i daje materijala komunistima za propagandu u njihovu korist, jer zaista uvek raspolažu sa faktima. Njihova nekompromisna akcija protiv Dangića i njegovih oficira, samo je posledica tih svih veza Dangićevih.  [...]  Izgleda da su komunisti uspeli kod Dangićevih ljudi da ga kompromituju, jer pri nailasku partizana on nije mogao naći ni 100 ljudi koji bi hteli da brane njega i štab.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]&lt;/ref&gt;|Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica}}

Prema izveštaju majora Radoslava Đurića Draži Mihailoviću, situacija u Dangićevom štabu je bila katastrofalna (&quot;ne zna se ni ko pije ni ko plaća&quot;). Krajem marta Dangić je pobegao u Srbiju pod pritiskom partizanskih jedinica.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; 21. marta 1942. Draža Mihalović preporučuje Dangiću da stupi u kontakt sa kvislinškim vlastima u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]], gdje se nalazio [[Legalizovani četnici|legalizovani]] potpukovnik Radojko Jovandarić, kako bi mu pružio &quot;prvu pomoć&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-08-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230830170351/https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;

=== Pregovori u Beogradu ===

[[Datoteka:Vojvoda Jezdimir Dangić, po povratku iz Beograda, zadržao se u Valjevu (treći s leva, u beloj šubari) 4. februara 1942.jpg|minijatura|Dangić, [[legalizovani četnici]] i Nemci u Valjevu, po njegovom povratku sa pregovora u Beogradu.]]

Početkom aprila 1942. odlazi na pregovore sa Milanom Nedićem i Nemcima u [[Beograd]]u gde se nudio za borbu protiv partizana. Zauzvrat je tražio da teren istočne Bosne očišćen od partizana ima u svojoj vlasti. Draža Mihailović je [[9. april]]a 1942. depešom obavešten da pregovori Dangića i Nemaca dobro napreduju:

{{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 mil. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm&lt;/ref&gt;}}

Dangić je uhapšen 11/12. aprila 1942. godine, zbog održavanja veza sa Srbijom u cilju pobune protiv NDH. O njegovom hapšenju postoji detaljan nemački izveštaj:

{{izdvojeni citat|14.4: Slučaj Dangić

Komandant oružanih snaga na Jugoistoku depešom javlja da je slučajno saznao kako je vođa srpskih ustanika u Hrvatskoj Dangić boravio od 30.3. do 2.4. u Beogradu. Dangić je, dalje, odmah potom, po svemu sudeći, bio kod srpskog sreskog načelnika u Valjevu pukovnika Lukića i tamo je razgovarao s Nedićevim četnicima opominjući ih da poštuju red i mir. Time je dokazano da Dangić, pored toga to ima vezu sa Beogradom, verovatno ima vezu i s Nedićem. Komandujući general i komandant u Srbiji naredio je hapšenje. Na to je komandant oružanih snaga na Jugoistoku ukazao da naređenje za hapšenje Dangića nije trebalo da se izda tek sada, to naređenje je još pre trebalo izdati svim (nadležnim) instancama. Pored toga, '''ponovljeno je i naređenje da se svim sredstvima spreči svaka veza ustanika s Nedićevom vladom, a, uz to, i svaka podrška ustanicima, uključujući i oblasti izvan srpskih granica, od strane Srba'''.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_2_4.pdf&lt;/ref&gt;}}

14. aprila Draža Mihailović je dobio obaveštenje da su Nemci uhvatili i odveli Dangića, bez detalja.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; 18. aprila Draža dobija obaveštenje da je Dangić uhapšen jer ga je potkazao banjalučki advokat Kostić, da je Nedić naredio da se Kostić uhapsi, a da se očekuje Dangićevo puštanje na slobodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; [[25. april]]a 1942. godine četnički komandant Mladen Mladenović piše Draži Mihailoviću da je Dangić izdao njihovu organizaciju Ljotiću i Nemcima i da je zaslužio &quot;najtežu kaznu&quot;:

{{izdvojeni citat|Dangić je u Bgdu vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_81.htm&lt;/ref&gt;}}

Draža Mihailović je 6. juna 1942. izvestio Predsednika jugoslovenske Vlade u Londonu da je Dangić &quot;prevarom Nedića i Ljotića dopao ropstva.&quot;&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm&lt;/ref&gt; Kasnije je Mihailović u svojoj depeši od 30. juna prokomentarisao &quot;Dangića upropastili političari&quot;, potom 2. jula 1942. &quot;politikanstvo je upropastilo ceo Dangićev pokret&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm&lt;/ref&gt;

=== Zarobljeništvo ===

Nakon što je uhapšen od Nemaca, poslan je u zarobljenički [[logor Strij]] u [[Poljska|Poljskoj]]. Ondje je ostao sve do izbijanja [[Varšavski ustanak|Varšavskog ustanka]] [[1944]]. Pridružio se ustanicima pod zapovjedništvom poljskog generala [[Tadeusz Bór-Komorovski|Bór-Komorovskog]] i sudjelovao u borbama sve do gušenja ustanka.{{fact}} Kao i mnoge poljske časnike zarobljava ga [[Crvena armija]] te završava u zarobljeničkom logoru u [[Moskva|Moskvi]].

=== Suđenje i smrt ===
[[Datoteka:Jezdimir Dangic trial.jpg|minijatura|Suđenje Jezdimiru Dangiću 1947. u Sarajevu.]]
Nakon rata, Sovjeti ga izručuju vlastima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. [[1946]]. godine je osuđen na smrt u [[Sarajevo|Sarajevu]] pred vojnim sudom 3. jugoslavenske armije.&lt;ref name=&quot;znaci.net&quot;/&gt; Osuđen je za suradnju s Nijemcima, Talijanima, kvislinškom vladom Srbije, vršenje masovnih zločina i izdaju zemlje. Istog mjeseca je strijeljan.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Drinske mučenice]]
* [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Vanjske veze ==
* [https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]

{{DEFAULTSORT:Dangić, Jezdimir}}
[[Kategorija:Rođeni 1897.]]
[[Kategorija:Umrli 1947.]]
[[Kategorija:Biografije, Bratunac]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Biografije, Bosna i Hercegovina|Dangić, Jezdimir]]
[[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu|Dangić, Jezdimir]]
[[Kategorija:Srpski vojnici]]
[[Kategorija:Policajci]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Mlada Bosna]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>tb6dgi4945mim1e0aq7114j4x6o3z1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176886</id>
    <revision>
      <id>42715094</id>
      <parentid>42485869</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20013" sha1="owbhs79x6ir3f00pyfn1etze8vcnbb8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|250px|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] pred Vrhovnim sudom u Beogradu [[1946]].]]
'''Proces rehabilitacije Dragoljuba Draže Mihailovića''' je sudski proces koji je pokrenut od strane [[Vojislav Mihailović|Vojislava Mihailovića]], sa zahtevom da se poništi sudska presuda [[Beogradski proces|beogradskog procesa]] iz [[1945]]. godine, kojim je njegov deda [[Dragoljub Mihailović]] osuđen kao [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|saradnik okupatora]] i [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu|ratni zločinac]]. Proces je pokrenut [[2006]]. godine pred Višim sudom u [[Beograd]]u, a završen  [[2015]]. usvajanjem zahteva i [[sudska rehabilitacija|rehabilitacijom]] Mihailovića.

== Pozadina ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|Beogradski proces}}
Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]] je, po kapitulaciji [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]], okupio grupu vojnika i oficira, sa namerom da organizuje oružani otpor okupatoru. Ubrzo su mu se pridružili mnogi oficiri, ali i dobrovoljci, pa je tako nastao njegov oružani pokret na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. [[Vlada Kraljevine Jugoslavije|Jugoslovenska vlada u Londonu]], proglasila je Mihailovića generalom, vrhovnim zapovednikom [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] i Ministrom vojske.

Iako se [[Draža Mihailović|Mihailović]] u početku zajedno sa [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] borio u [[ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji]] protiv Nemaca, on se novembra [[1941]]. godine [[sastanak u Divcima|ponudio Nemcima]] radi gušenja partizanskog ustanka. Tada je došlo do sukoba dva pokreta koji je kulminirao tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju 1944.]] godine, kada se Mihailovićeva [[Jugoslovenska vojska u Otadžbini]] borila na strani okupatora.

Nakon oslobođenja Jugoslavije od fašističke okupacije, [[Komunistička partija Jugoslavije]] dolazi na vlast, i otpočinju suđenja pripadnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] koji su se borili na strani okupatora. U posleratnim sudskim procesima, izriču se najstrože mere, a optuženi bivaju proglašeni krivim za dela izdaje i saradnje sa okupatorom. [[Draža Mihailović|General Mihailović]] je uhapšen [[13. mart]]a [[1946]]. godine. [[Beogradski proces|Beogradsko suđenje]] je počelo [[10. jun]]a [[1946]]. godine, a on je osuđen na smrtnu kaznu [[15. jul]]a. Egzekucija je izvršena dva dana kasnije na nepoznatoj lokaciji. Decenijama su četnici tretirani kao saradnici okupatora.

Skupština Srbije je krajem decembra [[2004]]. godine usvojila Zakon o izjednačavanju prava partizana i četnika, na predlog [[SPO]]-a.&lt;ref&gt;http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/739/%C4%8CETNICI+BEZ+PENZIJA!.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305012534/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/739/%C4%8CETNICI+BEZ+PENZIJA!.html |date=2016-03-05 }} ČETNICI BEZ PENZIJA!&lt;/ref&gt; Potom je [[2006]]. godine donet Zakon o rehabilitaciji kojima je pokrenut proces rehabilitacije ličnosti koje su sarađivale sa silama Osovine.

== Pokretanje procesa ==

Proces rehabilitacije [[Dragoljub Draža Mihailović|generala Dragoljuba Draže Mihailovića]] je [[2006]]. godine, pred Višim sudom u [[Beograd]]u, pokrenuo unuk [[Vojislav Mihailović]], želeći da se poništi smrtna presuda njegovom pretku.&lt;ref&gt;-{Blic:Prvo ročište o rehabilitaciji Draže Mihailovića}-)&lt;/ref&gt; Zahtev za rehabilitaciju su, [[26. februar]]a [[2009]]. godine, podržali [[Srpska liberalna stranka]] (predvođena [[SANU|akademikom]] [[Kosta Čavoški|Kostom Čavoškim]]), Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, i profesorka međunarodnog prava [[Smilja Avramov|dr Smilja Avramov]].

Prvo ročište je održano [[26. septembar|26. septembra]] [[2010]]. godine. Advokat podnosioca zahteva [[Vojislav Mihailović|Vojislava Mihailovića]], je najpre obrazložio razlog podnošenja presude, a zatim je akademik [[Kosta Čavoški]] izjavio da je proces protiv [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] iz [[1946]]. godine bio prvostepeni, a da je presuda bila politički motivisana, zato što okrivljeni nije imao slobodu komunikacije sa svojim pravnim zastupnikom niti pravo žalbe na izrečenu presudu.

Predsedavajući sudskog veća Aleksandar Ivanović je obavestio prisutne da će sudsko veće raspravljati i odlučiti o zahtevu Riste Vukovića, pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koji je tražio da bude učesnik u postupku. Podnosioci zahteva su se usprotivili, rekavši da zakon o rehabilitaciji ne predviđa dve strane u pustupku.

== Hronologija procesa ==
* [[18. jun]] [[2011]]. - Nakon izjava nekoliko svedoka da je [[Draža Mihailović]] streljan na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]], gde se nekada nalazio zatvor, otpočeto je sa analizom terena. Prilikom iskopavanja na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]], pronađeno je nekoliko kostiju, za koje se verovalo da pripadaju posmrtnim ostacima [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]].&lt;ref&gt;-{http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/260947/Forenzicari-daju-konacnu-rec-cije-su-kosti-nadjene-na-Adi-Ciganliji Blic:Forenzičari daju konačnu reč čije su kosti nađene na Adi Ciganliji}-)&lt;/ref&gt;
* [[21. jul]] [[2011]]. - [[Srpski pokret obnove]] je organizovao pomen [[Draža Mihailović|generalu Dražu Mihailoviću]] na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]]. Vest da su forenzičari istog dana ustanovili da kosti koje su pronađene ranije zapravo nisu ljudske, [[Srpski pokret obnove]] je prokomentarisao kao ruganje žrtvama, jer je pored tih kostiju pronađen i par policijskih lisica i lula za duvan, kako stoji u saopštenju.''&lt;ref&gt;-{http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/928438/%D0%A1%D0%9F%D0%9E%3A+%D0%A0%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%9A%D0%B5+%D0%B6%D1%80%D1%82%D0%B2%D0%B0%D0%BC%D0%B0+.html SPO: Ruganje žrtvama}-)&lt;/ref&gt;
* [[21. mart]] [[2011]]. - Prvi osnovni sud u [[Beograd]]u je objavio oglas, kojim poziva sve koji imaju neku informaciju o smrti generala [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], da se jave u roku od 30 dana. Pošto nije sačinjen nikakav dokument o egzekuciji [[Mihailović]]a [[1946]]. godine, Viši sud nije u stanju da donese odluku bez potvrde o smrti.&lt;ref&gt;-{http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/1067794/%D0%9E%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81+%D0%B7%D0%B0+%D0%B8%D0%BD%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%BC%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5+%D0%BE+%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8.html RTS:Oglas za informacije o Draži}-)&lt;/ref&gt;
* [[10. avgust]] [[2011]]. - Institut za sudsku medicinu je započeo zvaničnu istragu za posmrtnim ostacima generala Mihailovića.&lt;ref&gt;-{http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/270557/Pocela-zvanicna-ekshumacija-na-Adi Blic:Počela zvanična ekshumacija na Adi}-)&lt;/ref&gt;
* [[26. avgust]] [[2011]]. - Saošteno je da su istraživači Instituta za sudsku medicinu, na Adi Ciganliji pronašli sedam čaura od metka.
* [[27. septembar]] [[2011]]. - Viši sud u Beogradu potvrdio je da nema dokaza o smrti generala [[Dragoljub Draža Mihailović|Dragoljuba Draže Mihailovića]].
* [[25. april]] [[2012]]. - Centar za socijalni rad je pokrenuo postupak imenovanja staratelja [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]], kako bi postupak o njegovoj rehabilitaciji pred Višim sudom mogao da se nastavi.
* [[11. maj]] [[2012]]. - Nastavljen je postupak za rehabilitaciju [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] pred Višim sudom u [[Beograd]]u. Neki mediji su preneli da bi toga dana mogla biti izrečena presuda, ali je sud to odbacio i rekao da se proces nastavlja.
* [[22. jun]] [[2012]]. - Obržano je novo ročište u Višem sudu, gde je svedočio istoričar [[Bojan Dimitrijević]]. On je naveo da su mnoga dokumenta sa suđenja Mihailoviću iz 1946. godine, zapravo falsifikati, i da se iz mnogih dokumenata nemačke vojske može videti da su oni doživljavali Dražu Mihailovića kao lidera pokreta otpora. Iako je sud trebao da sasluša i istoričare Kostu Nikolića i Veselina Đuretića, njihovo svedočenje je odloženo za sledeće ročište. Sudsko veće je saopštilo da je primilo zahtev [[SUBNOR]]-a, kojim se traži da na suđenju svedoče [[Miodrag Zečević]] i [[Branko Latas]].

== Kritike procesa rehabilitacije ==

Pokušaj rehabilitacije generala [[Dragoljub Draža Mihailović|Dragoljuba Draže Mihailovića]] izazvao je brojne reakcije ne samo u [[Republika Srbija|Srbiji]], već na čitavom prostoru [[Jugosfera|bivše Jugoslavije]]. Žestoka protivljenja došla su iz [[BiH]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], dok su reakcije u Srbiji i Crnoj Gori podeljene.

=== Podrška procesu rehabilitacije ===

Na samom početku procesa, podršku rehabilitaciji [[Draža Mihailović|generala Mihailovića]] pružili su: Srpska liberalna stranka, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, kao i srpski intelektualci među kojima su profesor [[Kosta Čavoški]] i dr [[Smilja Avramov]].

Među onima koji su pružili podršku rehabilitaciji [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], bio je i istoričar [[Jovan Pejin]]. U razgovoru za [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatsku radioteleviziju (HRT)]], [[19. mart]]a [[2012]]. godine, Pejin je istakao da [[Draža Mihailović|Mihailović]] nije bio zločinac i saradnik okupatora. Tom prilikom je ušao u verbalni sukob sa nekoliko istoričara iz [[Hrvatska|Hrvatske]], takođe gostiju u emisiji, koji su tvrdili suprotno. Negirao je tvrdnje hrvatskih istoričara o četničkim zločinama u Dalmaciji, i pozivao se na dokumenta koja svedoče o [[Genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu|zločinima nad srpskim narodom]] koje su počinili pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]] i političko vođstvo [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]].

Podršku rehabilitaciji pružile su i organizacije:
# [[Dveri srpske]] - koje su organizovale veliku edukativnu tribinu o ulozi generala Draže Mihailovića u Balkanskim ratovima, Prvom i Drugom svetskom ratu
# [[Otačastveni pokret Obraz]] - čiji su članovi odlazili na proteste podrške.

=== Protivljenje procesu rehabilitacije ===

Procesu rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića usprotivila su se mnoga udruženja građana u Srbiji, smatrajući da je pokušaj rehabilitacije Draže Mihailovića „duboko nehuman i nemoralan čin“, podsećajući da je reč o osuđenom ratnom zločincu za zločine protiv čovečnosti počinjene nad Bošnjacima, Hrvatima, ali i nad srpskim narodom. Ovi građani Srbije smatraju da „pokušaj njegove rehabilitacije poništava antifašističku borbu srpskog i svih drugih jugoslovenskih naroda“, čime se Srbija i srpski narod samoisključuju iz fronta evropskih antifašističkih snaga.&lt;ref&gt;http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/nvo_protiv_rehabilitacije_dragoljuba_mihailovica_.55.html?news_id=236465 NVO protiv rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića&lt;/ref&gt; Među organizacijama koje se protive rehabilitaciji su [[Žene u crnom]]&lt;ref&gt;http://www.zeneucrnom.org/index.php?lang=sr Žene u crnom&lt;/ref&gt;, [[Anarhosindikalistička inicijativa]]&lt;ref&gt;-{http://www.inicijativa.org/files/da/da3-23.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314162422/https://www.inicijativa.org/files/da/da3-23.pdf |date=2016-03-14 }} Direktna akcija (propagandni nedeljnik Anarhosindikalističke inicijative): Protest protiv rehabilitacije ratnog zločinca Draže Mihailovića}-)&lt;/ref&gt;, [[Savez antifašista Srbije]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://antifasizam.org/tags/reakcije-na-svedo%C4%8Denje-b-dimitrijevi%C4%87 |access-date=2012-08-17 |archive-date=2013-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130812214258/http://antifasizam.org/tags/reakcije-na-svedo%C4%8Denje-b-dimitrijevi%C4%87 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;, [[Antifašistička akcija Novog Sada]]&lt;ref&gt;http://afans.org/vesti/nacisti-ki-sluga-i-ratni-zlo-inac-dra-mihailovi-bi-e-rehabilitovan-18032012{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Nacistički sluga i ratni zločinac Draža Mihailović biće rehabilitovan!&lt;/ref&gt;, [[SUBNOR]], [[Helsinški odbor za ljudska prava|Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji]], [[Komitet pravnika za ljudska prava]], [[Građanske inicijative]], [[Centar za kulturnu dekontaminaciju]], [[Centar za evroatlantske studije]], [[Nezavisno društvo novinara Vojvodine]], [[Beogradski centar za ljudska prava]] i dr. Ove organizacije su organizovale proteste protiv rehabilitacije Mihailovića ispred zgrade Višeg suda tokom ročišta. Jedan od takvih protesta organizovan je [[22. jun]]a [[2012]]. godine.

Pored protivljenja u Srbiji, brojna su protivljenja u regionu procesu rehabilitacije [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]]. Nažešća protivljenja došla su iz Bosne i Hrvatske, gde su četnici tokom drugog svetskog rata [[četnički zločini|činili teške zločine]]. Ministar spoljnih poslova [[Hrvatska|Hrvatske]] [[Vesna Pusić]], [[predsednik Vlade Hrvatske]] [[Zoran Milanović]] i [[predsednik Republike Hrvatske]] [[Ivo Josipović]] oštro osuđuju proces rehabilitacije [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], navodeći da je on bio ratni zločinac, saradnik okupatora, i da svaki pokušaj njegovog rehabilitovanja predstavlja proces [[Fašizam|fašizacije]] [[Srbija|Srbije]], a [[Hrvatska demokratska zajednica]] je zatražila povlačenje hrvatskog ambasadora iz [[Beograd]]a.

Zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH [[Denis Bećirović]] usprotivio se mogućoj rehabilitaciji Draže Mihailovića. On je u otvorenom pismu predsednici Narodne skupštine Srbije Slavici Đukić Dejanović naveo da &quot;četnička ideologija predstavlja direktnu opasnost po nezavisnost, suverenitet i celovitost, pre svega, BiH, Hrvatske i Crne Gore&quot;. Prema Bećiroviću, &quot;završetak procesa legalizacije četništva i [[četnička ideologija|četničke ideologije]] u Srbiji nije samo unutrašnja stvar Srbije, nego predstavlja i legalizaciju na 'duge staze' četničkog projekta stvaranja Velike Srbije na račun drugih država u regionu&quot;.&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&amp;mm=03&amp;dd=22&amp;nav_category=12&amp;nav_id=593345 I BiH protiv rehabilitacije Draže&lt;/ref&gt; Brojni intelektualci u [[Sarajevo|Sarajevu]] su se također oglasili protiv rehabilitacije Draže Mihailovića. Oni su pokušaj rehabilitacije ocenili kao falsifikovanju istorijskih činjenica, ideološku i političku reviziju istorije.&lt;ref&gt;http://www.blic.rs/Vesti/Politika/315661/Bosnjacki-intelektualci-protiv-rehabilitacije-Draze-Mihailovica Bošnjački intelektualci protiv rehabilitacije Draže Mihailovića&lt;/ref&gt;

Protiv rehabilitacije Mihailovića oglasio se i [[Predsjednik Skupštine Crne Gore]] [[Ranko Krivokapić]] ocenjujući proces koji se vodi u Beogradu kao &quot;opasan pokušaj revizije istine o [[jugoslovenski ratovi|jugoslovenskim ratovima]] 1990-ih godina&quot;. On smatra da su [[bosanski genocid|strahoviti zločini počinjeni u Bosni]] bili &quot;praktična realizacija ciljeva četničkog pokreta&quot;, da su [[etničko čišćenje]] i [[genocid]] nad nesrpskim stanovništvom centralni dio četničkog projekta, te se rehabilitacijom Mihailovića naknadno legitimišu i zlodjela njegovih ideoloških nasljednika u Bosni i Hercegovini. On je izjavio da će crnogorska državna politika odlučno istrajati na putu [[antifašizam|antifašizma]], kao jedne od najsvjetlijih tradicija južnoslovenskih naroda, a &quot;četnički pokret će biti tretiran isključivo kao dio poraženih snaga u slavnoj antifašističkoj borbi&quot;.&lt;ref&gt;http://www.mojevijesti.ba/novost/119289/Glas-iz-Crna-Gora-protiv-rehabilitacije-Draze-Mihailovica{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Glas iz Crne Gore protiv rehabilitacije Draže Mihailovića&lt;/ref&gt;

Protiv rehabilitacije Draže Mihailovića protestovalo se i u [[Berlin]]u, ispred ambasade Srbije. Skup je organizovala grupa Solidarnost, u saradnji sa levičarsko-antifašističkom organizacijom Antifa. Okupljeni su osudili vladajuću elitu u Srbiji za „stvaranje klime za rehabilitaciju pro-fašiste i ratnog zločinca Mihailovića“.&lt;ref&gt;http://www.starosajmiste.info/blog/protiv-rehabilitacije-draze-mihailovica-u-berlinu/ Protiv rehabilitacije Draže Mihailovića u Berlinu&lt;/ref&gt;

=== Javno mnenje u Srbiji ===

U emisiji ,,Da možda ne`` na [[Radio-televizija Srbije|Radio-televiziji Srbije]], [[22. mart]]a [[2012]]. godine, gosti su bili:
# Goran Despotović, član Saveza antifašista Srbije
# Slobodan Homen, državni sekretar Ministarstva pravde
# Bojan Dimitrijević, istoričar
# Ivo Goldštajn, istoričar (javio se video linkom iz Zagreba).
Homen je izjavio da [[Draža Mihailović|general Mihailović]] nije bio ratni zločinac niti saradnik okupatora, sa čim se složio i istoričar Bojan Dimitrijević koji je to sve argumentovao dokumentima iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. Sa druge strane, Despotović i Goldštajn su izjavili da je [[Draža Mihailović|Mihailović]] bio saradnik okupatora.

Urednici emisije su obavili razgovor sa rukokovdstvima [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2012.|parlamentarnih političkih partija]] u [[Srbija|Srbiji]], i zatražili njihovo mišljenje da li [[Draža Mihailović]] treba da bude rehabilitovan. Potvrdno su odgovorili samo iz [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] i [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]].

Urednici emisije su obavili i mini anketu građana:
* Da li se Draža Mihailović u Drugom svetskom ratu borio protiv okupatora ili je sarađivao sa njim ?''&lt;ref&gt;-{http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/%D0%A0%D0%A2%D0%A1+1/1067582/%D0%94%D0%B0+%D0%9C%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%B0+%D0%9D%D0%B5.html/ Da možda ne}-)&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Borio se protiv okupatora !! Sarađivao je sa njim !! I borio se i sarađivao !! Ne znam
|-
| 31,2% || 16,6% || 8,8% || 43,4%
|}

* Ko je bio veći neprijatelj Draži Mihailoviću i četnicima: nemački okupatori ili partizani ?''&lt;ref name=&quot;Isto&quot;&gt;-{Isto}-)&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Nemački okupatori !! Partizani !! Podjedjanko i jedni i drugi !! Ni jedni ni drugi !! Ne znam 
|-
| 26,3% || 32,0% || 9,0% || 1,0% || 31,7%
|}

* Da li ste za to da sud rehabilituje generala Dražu Mihailovića ?''&lt;ref name=&quot;Isto&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Da !! Možda !! Ne !! Ne znam 
|-
| 43,3% || 6,1% || 15,6% || 34,9%
|}

* Da li država treba da pronađe grob Draže Mihailovića ?''&lt;ref name=&quot;Isto&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Da !! Možda !! Ne !! Ne znam 
|-
| 68,2% || 5,2% || 8,6% || 18,0%
|}

== Odluka ==
[[14. maj]]a [[2015.]] godine Viši sud u Beogradu usvojio je zahtev za rehabilitaciju i poništio presudu kojom je general Mihailović 15. jula 1946. godine bio osuđen na smrt, a dva dana kasnije streljan. Presuda Vrhovnog suda FNRJ u delu koji se odnosi na Mihailovića proglašena je ništavnom, kao i sve njene pravne posledice. Sud je utvrdio da je sporna presuda doneta u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga. Odluka suda je konačna i ne postoji pravo žalbe.&lt;ref&gt;http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/Друштво/1918870/Рехабилитован+Дража+Михаиловић.html&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Beogradski proces]]
* [[Dragoljub Mihailović]]
* [[Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ne%20rehabilitaciji.pdf Ne rehabilitaciji, javna reagovanja]

[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Sudski procesi]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ravnogorski pokret]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>owbhs79x6ir3f00pyfn1etze8vcnbb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vojin Zirojević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>183912</id>
    <revision>
      <id>42715519</id>
      <parentid>42424291</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:35:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6536" sha1="tujfw4158a33ul54tgf6elutpprpjqi" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Vojin Zirojević
|slika=Vojin Zirojević.jpg
|opis slike=Vojin Zirojević
|datum_rođenja=[[11. mart]] [[1901]].
|mesto_rođenja=[[Livno]]
|država_rođenja={{zastava|Austrougarska}} 
|datum_smrti=[[april]] [[1942]]. ('''41''' god.) 
|mesto_smrti=[[Mrčaj]], kod [[Knin]]a
|država _smrti=&lt;br /&gt;{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]]
|profesija=knjigovezački radnik
|KPJ=pre rata
|rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]]
|NOB=[[politički komesar]]&lt;br /&gt;[[Livanjski partizanski odred|Livanjskog NOP odreda]] 
|narodni heroj=[[5. jul]]a [[1951]].
}}
'''Živojin Vojin Zirojević''' ([[1901]] – [[1942]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Rođen je [[11. mart]]a [[1901]]. godine u [[Livno|Livnu]]. Potiče iz siromašne radničke porodice. Osnovnu školu i dva razreda Niže trgovačke škole je završio u Livnu, a knjigovezački zanat je izučio u [[Split]]u, gde je kasnije počeo da radi kao knjigovezac.

Zbog optužbi da je iznosio [[papir]] i drugi materijal iz preduzeća u kojem je radio, otpušten je s posla, a potom i uhapšen. U splitskom zatvoru se upoznao sa [[Vicko Krstulović|Vickom Krstulovićem]], i drugim članovima Partije, preko kojih je stekao prva saznanja o [[Radnički pokret|radničkom pokretu]]. Posle izlaska iz zatvora angažovao se u radu radničkog pokreta, zbog čega je posle donošenja Zakona o zaštiti države, [[1921]]. godine, uhapšen i osuđen na tri godine zatvora. Na robiji u [[Lepoglava|Lepoglavi]] nastavio je svoju revolucionarnu aktivnost, postavši član, tada ilegalne, [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].

Posle izlaska sa robije, na kojoj se još bolje upoznao sa teorijom [[Marksizam|marksizma]] i [[Komunizam|komunizma]], postao je aktivan politički radnik. U jesen [[1934]]. rukovodstvo [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] mu je poverilo zadatak da ode u [[Livno]] i da tamo proširi i oživi partijsku organizaciju, koja je organizovana još [[1930]]. godine. Zahvaljujući njegovom radu, pred rat je u Livnu i okolnim selima postojalo sedam partijskih ćelija, a [[1938]]. godine je formiran i Mesni komitet KPJ za Livno.

U leto [[1937]]. godine Vojin je organizovao grupu od 9 članova, s kojima je krenuo u [[Španija|Španiju]], da se kao dobrovoljci bore na strani španske republike. Pošto je policija doznala za ovaj plan, uhapsila je Vojina i ostale članove. Posle dva meseca provedena u zatvoru, Vojin je proteran u Livno, bez prava na udaljavanje od pet godina.

Do početka rata Vojin je u Livnu organizovao nekoliko uspešnih štrajkova livanjskih radnika, kao i štrajk rudara iz Tišnice. Avgusta [[1940]]. godine izabran je u članstvo Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju.

Posle sednice PK KPH za Dalmaciju, održane [[25. april]]a [[1941]]. godine, na kojoj je i sam učestvovao, aktivno je radio na pripremi ustanka u Livnu i okolini. Organizovao je prikupljanje i obuku u rukovanju oružjem, radio je na formiranju prvih udarnih grupa i desetina. Krajem maja [[1941]]. godine [[Italijani]] su ga uhapsili i odveli najpre u [[Split]], a zatim u koncentracioni logor Ošljak, na ostrvu [[Ugljan]]. U logoru je ostao do avgusta [[1941]]. godine, kada je po nalogu PK KPH za Dalmaciju i OK KPH za severnu Dalamciju, akcijom članova Kotarskog komiteta KPH za Preko, bio oslobođen i prebačen u Split. Iz Splita se, preko [[Cetina|Cetine]], Vrdova i Vještića polja, prebacio na oslobođenu teritoriju Donjeg livanjskog polja.

Njegov dolazak na teren Livna, imao je velikog odraza na razvoj [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilakog pokreta]] na području [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]], [[Livno|Livna]], [[Duvno|Duvna]], [[Kupres]]a, [[Prozor (grad)|Prozora]] i [[Glamoč]]a. Kada je organizovan Okružni komitet KPJ za Livno i formiran [[Livanjski partizanski odred]], Vojin je izabran za člana Okružnog komiteta i [[politički komesar|političkog komesara]] Odreda. U vreme italijanske ofanzive, septembar-oktobra [[1941]]. godine, radio je na stvaranju čvrstih partizanskih jedinica i partijskih organizacija na terenu. Posebno se angažovao u radu sa narodnim masama, kojima je objašnjavao ciljeve Narodnooslobodilačkog pokreta i italijansko-četničke saradnje.

Odlukom Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju, [[12. novembra]] [[1941]]. godine, donesena je odluka da se formira [[Dinarski partizanski odred]], a da Vojin je bude postavljen za [[politički komesar|političkog komesara]]. Vojin nije odmah stupio na ovu dužnost, jer je do marta [[1942]]. godine ostao na terenu Livna, radeći na konsolidaciji Narodnooslobodilakog pokreta. Učestvovao je na [[Skender-Vakuf|Skender-vakufskoj]] konferenciji vojnih i partijskih rukovodilaca [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].

Aprila [[1942]]. godine, Vojin je došao na položaj partizanskog [[bataljon]]a „[[Starac Vujadin]]“, koji je tada vodio teške borbe sa [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnicima]] [[Momčilo Đujić|popa Đujića]]. Vojin je tada odlučio da ode u četnički štab na pregovore, da bi se zaustavio bratoubilački rat. Iako je u partizanskom Štabu na Vještića gori, upozoren da ne ide bez jake i dobro naoružane pratnje, otišao je sa samo dva pratioca. U Crnom lugu je naišao na četnike, koji su ga prvo pozvali da im se pridruži, a potom ga prebili i odveli [[Italijani]]ma u [[Knin]]. Posle mučenja u italijanskom zatvoru u Kninu, vraćen je četnicima, koji su ga ponovo mučili i bacili u jamu kod sela Mrčaja.

Posle nekoliko sati provedenih u jami Vojin se osvestio i uspeo da izađe iz jame. [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četnici]] su, od lokalnih čobana, saznali da je uspeo da izađe i ubrzo došli. Pošto su ga ubili, ponovo su ga bacili u jamu.

Za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]] proglašen je [[5. jul]]a [[1951]]. godine.

== Literatura ==
{{Portal NOB}}
* '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina.

{{Spisak narodnih heroja}}

{{Lifetime|1901|1942|Zirojević, Vojin}}

[[Kategorija:Biografije, Livno]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Politički komesari NOVJ]]
[[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>tujfw4158a33ul54tgf6elutpprpjqi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Živojin Lazović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>184824</id>
    <revision>
      <id>42715512</id>
      <parentid>42693112</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T06:44:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14732" sha1="nmwm30mptdq6dzodvo3rozdfafuyqcn" xml:space="preserve">{{Infokutija Vojno lice
| ime =Živojin Lazović
| slika =General Mihailovic i kapetan Lazovic.jpg
| širina_slike =
| opis_slike =[[General]] [[Dragoljub Mihailović]] i kapetan Živan Lazović u [[Pranjani]]ma [[1944]]. godine
| čin = [[kapetan]]
| vojska = [[Jugoslovenska vojska]]&lt;br&gt;[[Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
| godine_služenja = 1933—1945.
| datum_rođenja ={{datum rođenja|1912|6|28}}
| mesto_rođenja =[[Miokovci]]
| država_rođenja = [[Kraljevina Srbija|Srbija]]
| datum_smrti ={{datum smrti|1945|2||1912|6|28}}
| mesto_smrti =[[Bosna]]
| država_smrti= [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DF Jugoslavija]]
| jedinica = [[Kraljeva garda]], [[Smederevski korpus JVuO|Smederevski korpus - Gorski štab 74]]
| škola = [[Vojna akademija Univerziteta odbrane u Beogradu|Vojna akademija u Beogradu]]
| nadimak = Živan
| odlikovanja = [[Medalja za revnosnu službu (1913)|Medalja za revnosnu službu]]
| ratovi = [[Drugi svetski rat]]}}
'''Živojin Lazović '''(? - februar 1945)''',''' poznatiji kao '''Živan Lazović''', je bio komandant Smederevskog korpusa [[JVUO|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] u II svetskom ratu.

Jedan je od ključnih aktera zloglasnih četničkih pokolja u okupiranoj Srbiji: [[Pokolj u Vraniću|pokolja u Vraniću]], [[Pokolj u Boleču|pokolja u Boleču]], [[Masakr u Drugovcu|pokolja u Drugovcu]] i drugih. Četnički vođa [[Draža Mihailović]] ga je isticao kao primer efikasnosti.

Po činu je bio poručnik, a potom kapetan. Poginuo je u tokom [[Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima|povlačenja u Bosnu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Šumadija u ravnogorstvu I deo |url=http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=4886 |access-date=2013-08-18 |archive-date=2005-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051203043944/http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=4886 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Drugi svetski rat ==

=== Pokolji u okolini Beograda ===
{{main|Pokolj u Vraniću|Pokolj u Boleču}}
[[Datoteka:Milka ilic.jpg|mini|desno|Posmrtni ostaci žrtava [[pokolj u Vraniću|pokolja u Vraniću]], ekshumirani 7. decembra 2009.]]
[[Draža Mihailović]] je oktobra [[1943]]. naredio Lazoviću i ostalima čišćenje okoline [[Beograd]]a od komunista i njihovih simpatizera, dodelivši mu čin kapetana:

{{izdvojeni citat|Na svim oblastima u neposrednoj blizini Beograda, nakotili su se komunisti i njihovi simpatizeri. Naređuje se komandantima, i to: majoru Mihailu Jovanoviću, kapetanu Lazoviću, kapetanu Nikoli Kalabiću, dalje Komarčeviću i rudničkom korpusu da najenergičnije sa juga na sever… čisteći usput i sve srezove, naročito srez kosmajski, naročito je važno što pre očistiti srezove Grocka i Umka. U isto vreme čestitam čin kapetana Živojinu Lazoviću i Nikoli Kalabiću... Unapređenja biće još s obzirom na zasluge...&lt;ref&gt;Knjiga poslatih depeša štaba Draže Mihailovića, oktobar 1943, Vojni arhiv; Četnička arhiva&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića komandantima od 5 oktobra 1943.}}

24. novembra 1943. godine Draža naređuje [[Miloš Radojlović|Milošu Radojloviću]], komandantu Mlavsko-smederevske grupe korpusa, da pomogne Lazovićevu akciju čišćenja komunista južno od Beograda:

{{izdvojeni citat|U pogledu uništavanja komunista na reonu avalskog korpusa izdato je naređenje puk. Simiću i puk. Simić za ovaj rad ima da upotrebi korpus Žike Lazovića, Kalabićev korpus, avalski, kosmajski i druge snage. Vi umesto što vodite neke razgovore sa Englezima koji sada idu ka vama, učinite sve da ova akcija bude potpomognuta...&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Milošu Radojloviću, komandantu Mlavsko-smederevske grupe korpusa od 24. novembra 1943.}}

[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zaleđe Beograda (roze), gde su Lazovićevi četnici bili ovlašteni od Nemaca da ubijaju pripadnike [[NOP|pokreta otpora]].]]
20. decembra 1943. godine [[Jevrem Simić]] izveštava generala Mihailovića da Živojin Lazović (Dob) i [[Nikola Kalabić]] (Ras) &quot;čiste teren od crvenih&quot;:
{{izdvojeni citat|Dob i Ras čiste od crvenih svoj teren i još Kosmaj i Rudnik.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_52.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Jevrema Simića generalu Mihailoviću od 20. decembra 1943.}}

27. decembra 1943. Živan Lazović je izvestio Dražu Mihailovića o likvidacijama civila u Boleču: 
{{izdvojeni citat|Stanje u korpusu redovno. Sa 400 ljudi nalazim se u selu Boleču, srez Grocka. Selo sam blokirao 27 - XII u 4 sata izjutra, pretres otpočeo u 8 časova, uhvaćeno 11 aktivnih komunista i 15 simpatizera. Održao sam govor pred 1000 ljudi. Iz sela uopšte niko ne veruje da nas uopšte ima. Selo je potpuno komunizirano... Svi pohvatani komunisti likvidirani i to: 30, 10 iz Boleča i 20 iz ostalih sela.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Živana Lazovića, komandanta Smederevskog korpusa, Draži Mihailoviću od 27. decembra 1943.}}

28. decembra Živan Lazović javlja Draži iz [[Vrčin]]a da lokalni četnici borave pod zaštitom Nemaca i nose policijska odela:

{{izdvojeni citat|Nalazim se u selu Vrčinu. Komandant vračarske brigade, kome je dodeljeno ovo selo, video sam, sa sobom vodi 20 vojnika, većinom policisko odelo sa policiskim pločicama na grudima. Stalno boravi u jednom kraju, većinom blizu železničke stanice na kojoj ima 50 Nemaca, te je na ovaj način obezbeđen da ga komunisti ne napadaju... narod videći njih u policijskom odelu sa pločicama nije ubeđen da je ovo naša organizacija.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Živana Lazovića, komandanta Smederevskog korpusa, Draži Mihailoviću od 28. decembra 1943.}}

[[29. decembra]] [[1943]], pri povratku iz pokolja u Boleču, [[Živan Lazović]] je govorio: »Poklali smo noćas 30 ljudi u Boleču«.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_155.htm ZAHTEV KOMANDANTA MLAVSKO-SMEDEREVSKE GRUPE KORPUSA OD 18. MAJA 1944. KOMANDANTU SMEDEREVSKOG KORPUSA ZA IZJAŠNJENJE U VEZI S KLANJEM I TERORISANJEM NARODA U SMEDEREVSKOM KRAJU]&lt;/ref&gt; Istog dana, Mihailovićev poverenik poslat kod Lazovića ga izveštava o Lazovićevim zločinima:

{{izdvojeni citat|Pored mnogih zaklanih i opljačkanih, mnogi seljaci su na drumu i skidano im je odelo i obuća. Od poklanih seljaka opljačkani su dukati i druge stvari. Kapetan Lazović lično je sklon da svakog brzo likvidira, čim mu se učini da mu stoji na  putu ili nešto smeta. Ubija pojedince po neproverenim dostavama, bez saslušanja i presude... Narod toliko tuče da pojedincima otpada meso sa tela.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 328-329.&lt;/ref&gt;}}

Lazovićevo ponašanje je poprimilo razmere terora, što je u narod unosilo strah i mržnju prema četničkom pokretu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 1999&quot;&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 328.&lt;/ref&gt; Jedan anonimni četnički izveštaj s kraja 1943. godine govori da je Lazović ubijao nasumice, da čak niko od četnika nije bio siguran, da je ljudstvo počelo da beži. Kapetan Lazović se na svom rejonu ponašao kao &quot;apsolutni gospodar i tiranin u pašaluku&quot;, pa je naredio da se likvidiraju drugi četnici koji prolazile kroz njegov rejon, a svojim četnicima je dozvoljavao pljačku kada prolaze kroz tuđe rejone.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 1999&quot;/&gt;

=== Pohvala Lazovićevog rada ===

Nakon [[Pokolj u Vraniću|pokolja u Vraniću]] i Boleču, [[Draža Mihailović|general Mihailović]] je isticao Živana Lazovića za primer ostalima.

[[13. januar]]a 1944. Draža Mihailović je pohvalio Lazovića za &quot;čišćenja simpatizera&quot; u okolini Beograda: 
{{izdvojeni citat|Vrlo dobro ste uradili što ste upali u oblast Bgd-a. Tako se radi. Produžite.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br.377&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića od 13. januara 1944.}}

On [[18. januar]]a 1944. Draža Mihailović piše starešinama Avalskog korpusa: 
{{izdvojeni citat|Strahovita neaktivnost kod starešina avalskog korpusa. Živan Lazović morao je da dođe da bi vam pokazao šta se može da uradi...&lt;ref name=&quot;Ispitivanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića od 18. januara 1944.}}

[[23. januar]]a četnički komandant pod pseudonimom &quot;Kom-Kom&quot; (Vladimir Komarčević ili Sveta Trifković, komandant Avalskog korpusa&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/60_1_4.pdf&lt;/ref&gt;) izveštava generala Mihailovića o strahovitoj pljački Boleča koju je počinio Lazović:

{{izdvojeni citat|Celo selo Boleč mi se žalilo, da je Lazović opljačkao u vrednosti preko milijon dinara. Ovaj jedini prolazak Lazovića kroz ovaj teren ostavio je rđav utisak zbog velike pljačke koju i dalje proveravam.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_67.htm&lt;/ref&gt;}}

[[25. januar]]a 1944. general Mihailović je, uprkos žalbama potčinjenih, postavio kapetana Lazovića za komandanta Avalskog korpusa, a smenio Svetislava Trifkovića, koji nije dovoljno energično &quot;čistio komuniste&quot; u okolini Beograda:

{{izdvojeni citat|Pošto se major Trifković nije pokazao dovoljno energičan u čišćenju terena avalskog korpusa od komunista a kapetan Lazović je pokazao vrlo veliku aktivnost, zato sam privremeno stavio gročanski srez pod Lazovićevu komandu. Ovako će da ostane dok se komunisti potpuno ne raščiste...&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_69.htm&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića komandantu Beograda od 25. januara 1944.}}

=== Žalbe na Lazovića ===

[[3. februar]]a 1944. četnički komandant pod pseudonimom &quot;Kom-Kom&quot; (Vladimir Komarčević, komandant Posavsko-kolubarske grupe korpus ili Sveta Trifković, komandant Avalskog korpusa) javlja Draži da narod i vojska neće Lazovića za komandanta:

{{izdvojeni citat|Lazovićevi vojnici su kidisali na oficire gročanske brigade da ih razoružaju. Ova scena bila je strašna i narod je zapanjen gledao šta se radi sa njihovim starešinama. Narod, vojnici i starešine neće Lazovića za komandanta, jer je on iza sebe ranije ostavio takve prljavštine, koje se ne mogu izgladiti.|Depeša Kom-Koma generalu Mihailoviću od 3. februara 1944.}}

Povodom zločina Živana Lazovića, general [[Draža Mihailović]] je primio niz primedaba. [[Radoslav Đurić]] je [[16. februar]]a 1944. godine poslao oštar protest generalu Mihailoviću protiv klanja ljudi i žena:
{{izdvojeni citat|U poslednje vreme mnogo se komentariše kako u Beogradu tako i unutrašnjosti pa čak i u vozovima postupci naših ljudi u okolini Beograda, a naročito na teritoriji smederevskog korpusa. Najviše se govori o klanju ljudi i žena, što narod strašno osuđuje i gnuša se svega. Proveravajući sve na terenu prikupio sam mnogo podataka i utvrdio porazne činjenice.

Ovo se najviše odnosi na rad kapetana Lazovića gde je glavni akter svega negativnog. Njegov komandant brigade kapetan Božidar Lazarević rđav čovek, izgleda da uopšte nije ---(nejasno) i više poroka. Pravi aheološki tip, početkonja i varalica. Ja sam Vam, gospodine ministre, izrazio bojazan za rad kapetana Lazovića, jer sam još tada osećao da ide stranputicom što se i obistinilo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_84.htm IZVOD IZ KNJIGE PRIMLJENIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA U VREMENU OD 13. DO 29. FEBRUARA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;|[[Radoslav Đurić]]}}

Krajem marta [[1944]]. godine izvjesni &quot;Krusa&quot; (riječ je o majoru Milošu Miloševiću, načelniku štaba Mlavsko-smederevske grupe korpusa JVuO&lt;ref&gt;Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung, Beograd, 2015, str. 101, fus. 159.&lt;/ref&gt;) šalje Draži Mihailoviću protest protiv niza zločina i nedjela pripadnika Smederevskog korpusa, a posebno [[Živan Lazović|Živana Lazovića]] i [[Božidar Lazarević|Božidara Lazarevića]], u kome tvrdi:
{{izdvojeni citat|Kapetan [[Živan Lazović|Lazović]] lično sklon je da svakog brzo likvidira, čim mu se učini da mu stoji na putu ili nešto smeta i t.sl. Ubija pojedince po neproverenim dostavama, bez saslušanja i presude. Čak to izvodi javno i bezobzirno i nije nikakvo čudo što se narod gnuša svega. Narod toliko tuče da pojedincima otpada meso sa tela.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 95, reg. br. 32/2—1&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_3_155.htm ZAHTEV KOMANDANTA MLAVSKO-SMEDEREVSKE GRUPE KORPUSA OD 18. MAJA 1944. KOMANDANTU SMEDEREVSKOG KORPUSA ZA IZJAŠNJENJE U VEZI S KLANJEM I TERORISANJEM NARODA U SMEDEREVSKOM KRAJU]&lt;/ref&gt;}}

=== Pokolj u Drugovcu ===
{{main|Pokolj u Drugovcu}}
[[File:Milenija i Radivoje Brkić iz Drugovca, koje su četnici Draže Mihailovića žive spalili.jpg|thumb|Milenija i Radivoje Brkić iz Drugovca, koje su četnici Živana Lazovića žive spalili]]

[[29. april]]a 1944. godine četnici Živana Lazovića su počinili [[pokolj u Drugovcu]] kod Smedereva, zbog podrške sela partizanima. Klanje je obavljano u crkvenoj porti u Drugovcu, nakon čega je Živojin Lazović neke preživele uz prisustvo sveštenika naterao da se zakunu na vernost kralju i mobilisao u četnike.&lt;ref&gt;Radoslav Paunović: NEPOKORNI DRUGOVAC, &quot;DNEVNIK&quot;, Novi Sad, 1967., str. 119&lt;/ref&gt;

Četnici Živana Lazovića su tom prilikom ubili 72 meštana - neke su zaklali, neke streljali, neke ubili od batina a neke u njihovim kućama žive spalili.{{sfn|Paunović|1967|p=120}}

== Povlačenje u Bosnu ==
{{main|Povlačenje četnika sa Nemcima|Bosanska golgota}}

[[18. 1.|18. januara]] na području donjeg toka [[bosna (rijeka)|reke Bosne]], u oblasti [[Modriča|Modriče]], Živan Lazović je u ime Smederevskog korpusa JVuO sklopio sporazum sa snagama NDH, o čemu je obavestio Dražu Mihailovića. Sporazum je predviđao sledeće:&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj komande Smederevskog korpusa JVuO od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 144&lt;/ref&gt;

# Da se prekine pokolj;
# Sigurnost lična i imovina svakome;
# Zajednička borba protivu crvenih;

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Paunović|first=Radoslav|year=1967|title=Nepokorni Drugovac|publisher=DNEVNIK|location=Novi Sad|id=|ref=harv}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Pokolj u Boleču]] 
* [[Masakr u Drugovcu]]
* [[Četnički teror u Srbiji 1943-1944]]

{{Lifetime|NEPOZNATO|1945|Lazović, Zživojin = }}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>nmwm30mptdq6dzodvo3rozdfafuyqcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>E. L. James</title>
    <ns>0</ns>
    <id>189969</id>
    <revision>
      <id>42715055</id>
      <parentid>41818511</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:07:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2489" sha1="lxzdyin4h3rloawv5s48tmb8rr5nj6o" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = '''Erika Leonard'''
| pseudonim = E.L. James, Snowqueens Icedragon
| datum_rođenja = {{birth year and age|1963}}
| ime_po_rođenju = Erika Mitchell 
| mjesto_rođenja =  [[London]], [[England]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| zanimanje = [[roman]]opisac
| žanr = [[drama]], [[ljubavni roman]], [[erotika]], [[fanfiction]]
| znamenita_djela = ''[[Fifty Shades of Grey]]''
| uticaj_od = [[Stephenie Meyer]]&lt;ref name=&quot;AccessHollywood&quot;&gt;[http://www.accesshollywood.com/fifty-shades-of-grey-author-el-james-inspired-by-twilights-stephenie-meyer_article_63452 'Fifty Shades Of Grey' Author Reveals ‘Twilight’ Inspiration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120820022228/http://www.accesshollywood.com/fifty-shades-of-grey-author-el-james-inspired-by-twilights-stephenie-meyer_article_63452 |date=2012-08-20 }}. Access Hollywood&lt;/ref&gt;
| website = eljamesauthor.com
| supružnik = Niall Leonard
}}

'''Erika Leonard''' (rođena kao '''Erika Mitchell'''; 1963 - ),&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.imdb.com/name/nm4969518/bio |title=Biography for E.L. James |work=[[Internet Movie Database|IMDb]]}}&lt;/ref&gt; poznatija pod [[pseudonim]]om '''E. L. James''',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2160862/Fifty-Shades-Of-Grey-book-outstrips-Harry-Potter-fastest-selling-paperback-time.html|work=Dailymail.co.uk|title='Mummy porn' Fifty Shades Of Grey outstrips Harry Potter to become fastest selling paperback of all time|author=Paul Bentley|date=2012-6-17}}&lt;/ref&gt; je britanska spisateljica najpoznatija po [[erotika|erotskom]] romanu ''[[Fifty Shades of Grey]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/05/22/books/fifty-shades-of-grey-by-e-l-james-in-demand-at-libraries.html?pagewanted=all|work=[[The New York Times]]|date=2012-5-21|title=Libraries Debate Stocking ‘Fifty Shades of Grey’ Trilogy|author=Julie Bosman}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://entertainment.time.com/2012/03/29/the-shy-british-mum-behind-50-shades-of-grey/|work=Time Magazine|title=The Shy British Mum Behind 50 Shades of Grey|access-date=2012-12-02|archivedate=2014-02-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140228175438/http://entertainment.time.com/2012/03/29/the-shy-british-mum-behind-50-shades-of-grey/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.eljamesauthor.com/ Official author website]
* {{IMDb name|1093317}}

{{Lifetime|1963||James, E.L.}}
[

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Engleski pisci]]</text>
      <sha1>lxzdyin4h3rloawv5s48tmb8rr5nj6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daša Drndić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>207816</id>
    <revision>
      <id>42714914</id>
      <parentid>42600478</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12687" sha1="i7jsxqyjc4yekn7u5fmbr1w4dk9z5s1" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Daša Drndić
| slika = 
| širina_slike = 250px
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = 10 august 1946
| mjesto_rođenja = Zagreb
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 5 juni 2018
| mjesto_smrti = Rijeka
| država_smrti = 
| državljanstvo     = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Hrvatska
| zanimanje         = prevodilac, pisac
| supružnik         = 
| djeca             = 
| roditelji         =
}}
'''Daša Drndić''' ([[Zagreb]], 10. VIII. 1946. – [[Rijeka (grad)|Rijeka]], 5. VI. 2018.), [[SFRJ|jugoslavenska]] i [[hrvatska]] književnica i prevoditeljica. Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u [[Beogradu]]. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Southern Illinois University gdje je pohađala postdiplomski studij Theatre and Communications, a potom studirala na Case Western Reserve University. Doktorirala je u Rijeci s temom o protofeminizmu i političkom angažmanu spisateljica kroz njihova djela. Na Sveučilištu u Rijeci predaje Modernu britansku književnost i kreativno pisanje na Odsjeku za anglistiku. U svom bogatom radnom iskustvu radila je u izdavaštvu, predavala engleski jezik, radila kao dramaturg na Radiju Beograd, bila književna prevoditeljica, članica Udruženja književnih prevodilaca Srbije 1970-92, a od tada radi kao slobodna umjetnica. Objavljivala je prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima ''[[Književnost]]'', ''[[Delo]]'', ''[[Savremenik]]'', ''[[Vidici]]'' i ''[[Književna reč]]''. Piše radiodrame koje se emitiraju na Radiju Beograd, Radiju Zagreb, Radiju Sarajevo i Radiju Ljubljana, a urednica je i dramskog programa Radio-televizijskog programa Beograd. Odlomci iz njene proze i njenih radiodrama postoje u prijevodima na engleski, njemački, francuski, finski, mađarski, poljski, talijanski i slovenski.

== Bibliografija ==
=== Knjige ===
* Put do subote, ''Prosveta'', Beograd, 1982.
* Kamen s neba, ''Prosveta'', Beograd, 1984.
* [http://www.borut.com/library/texts/drndic/marija/trava.htm Marija Częstochowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu], ''Adamić'' – Rijeka i ''Arkzin'' Zagreb, 1997.
* [http://www.elektronickeknjige.com/drndic_dasa/canzone_di_guerra/index.htm Canzone di guerra – Nove davorije], ''Meandar'', Zagreb, 1998.
* Cannzone di guerra, roman, 2007.
* Totenwande, Zidovi smrti, ''Meandar'', Zagreb, 2000.
* Doppelgänger, ''Samizdat B92'', Beograd, 2002.
* [http://hrcak.srce.hr/59262 Leica format], ''Meandar'', Zagreb, 2003. i ''Samizdat B92'', Beograd, 2003.
* [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kolumna-opsirnije.php?ppar=449 Doppelgänger], ''Faust Vrančić'', Zagreb, 2005.
* [http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=59 After Eight], književni ogledi, ''Meandar'', Zagreb, 2005.
* Feministički rukopis ili politička parabola: drame Lillian Hellman; ''Ženska infoteka'', Zagreb, 2006.
* [http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic Sonnenschein]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - dokumentarni roman; ''Fraktura'', Zaprešić, 2007.
* [http://max.tportal.hr/Dasa-Drndic-Video_5934_0__0.aspx April u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101014114804/http://max.tportal.hr/Dasa-Drndic-Video_5934_0__0.aspx |date=2010-10-14 }}; ''Fraktura'', Zagreb, 2009.
* [http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6658 Belladonna]; ''Fraktura'', Zagreb, 2012.

=== Pripovijetke ===

Guida di Fiume, Novi Kamov, br. 2, sv. 7, god. III, 2003.

Sreća dolazi preko noći, Književna republika, časopis za književnost, god. I, svibanj/lipanj 2003.

Bella ciao, Večernji list, svibanj 2003.

Fiumanska fuga, Tvrđa, časopis za književnost, umjetnost, znanost, 1-2/2002.

Ljudi finog ludila, Novi Kamov, br. 1. sv. 6. god. II, 2002.

[http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html Artur i Isabella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608160227/http://www.b92.net/casopis_rec/61.7/sadrzaj.html |date=2011-06-08 }}, Reč, časopis za književnost i kulturu, i društvena pitanja, br.61.7, mart 2001.

Put u vječnost, Telegram, Zagreb, 17. travnja 1964.

Najveći rođendan, Telegram, Zagreb, 26. lipnja 1964.

Dani za jednu sahranu, Istarski mozaik, Časopis za društvena, književna i umjetnička pitanja Istre, Pula, Broj 2, Godina 1966.

Nona Žvana, Večernji list, Zagreb, 4. i 5. kolovoza 1973., str. 36.
 
Faun, Večernji list, Zagreb, 21. i 22. veljače 1976., str. 31.

Bosa i spokojna, Književna reč, List književne omladine Srbije, Beograd, broj 58, 9. jun 1976., str. 12.

Marika, Večernji list, Zagreb, 11. i 12. lipnja 1977., str. 37.

Vadim i Hana, Istra, Časopis za kulturu, književnost, društvena pitanja, godina 15, broj 5, 1977., str. 46-52.

Sjeme, Život, Časopis za književnost i kulturu, Sarajevo, God. XXVII, Knj. LIV, Br. 9, 1978., str. 207-214.

Nitko ne lovi galebove, Književnost, Prosveta, Beograd, God. XXXVIII, Knj. LXXV, Sv. 8-9, avgust-septembar 1983., str. 1286-1292.

Zbog školjki i suhog grožđa, Politika, Beograd, 9. mart 1984., str. 13.

Sjeme, Izabrane priče, Deset godina Susreta Zija Dizdarević, Fojnica, 1987., str. 7-28.

Eeny meeny miney mo – out you go, The European, 18-21 March, 1993, str. 20.

Nomadi, Nedjeljna Dalmacija, Split, 14. travnja 1993., str. 29.

Deset malih tuljana, Nova Istra, Časopis za književnost, kulturološke i društvene teme, Godina I., Svezak III, Broj 4, Pula 1996. , str. 69-71.

Kazna, Nova istra, godište XI:, sv. XXXIV, broj 3-4/2006. str. 46-54.

O, i giorni felici, Novi Kamov, br. 4, sv. 21, god. VI, Rijeka, 2006., str. 15-31.

Schöne Zeiten, Europski glasnik, Godište XI, br. 11, Zagreb, 2006., str. 571-593.

=== Radiodrame ===

Muževi Lile Weiss, Hrvatski radio, Zagreb 2005.; Prix Europa, Berlin, 2005.

Pupi, Hrvatski radio, Zagreb, 2003.; Finski radio, Helsinki, 2005.; Mađarski radio, Budimpešta, 2005., Prix Europa, Berlin, 2003., Radio Beograd, 2003.

Artur i Isabella, Hrvatski Radio, Zagreb, 2002., Prix Europa, Berlin, 2002., Radio Beograd 2004.

Children of Our Age, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1997.

Lost in the Promised Land, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996.
 
The Church in Croatia, Canadian Broadcasting Corporation, Kanada, 1996.

Izgubljeni i nađeni (nagrada Saveza slijepih Jugoslavije - Fedor, 1989.

Ćuprija na Drini, Radio Beograd, 1988.

Bića noći, Radio Beograd, 1987.

Mali dani, Radio Ljubljana, 1986.

Bolnica, Radio Beograd, 1986.

Mali dani, (druga nagrada na natječaju Radio Zagreba), 1985.

Subota, Radio Sarajevo, 1984.

U ime oca, (prva nagrada na natječaju Radio Beograda), 1983.

Zov jarebica, Radio Beograd, 1982.

I djeca umiru, Radio Beograd, 1982.

Begonije (druga nagrada na natječaju Radio Beograda), 1981.

Sa starih fotografija, Radio Beograd, 1981.

Zemljo moja, Radio Beograd (Prix Italia, 1980)

Istarska početnica, Radio Beograd, 1979.

Mate Balota, Radio Beograd, 1978.

Napisala je brojne ''oglede'', ''kritike'', ''analize'' te ''eseje'' i ''studije'':

Je li vrijeme nestanka intelektualaca, Tema, god II, 10-11, 2005., str. 37-42.

[http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&amp;articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef Feministički rukopis ili politička parabola: Lillian Hellman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220121083952/https://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=23bd5570-2119-4c61-a4d2-7fe78ea64587&amp;articleId=d6eb398d-57ff-49cf-93ff-dc20ed00c3ef |date=2022-01-21 }}, Kruh i ruže, br. 27, 2005., str. 26-36.

[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&amp;WCU=285A285E2863285928592863285A28582858285D286328982897288F286328632859285E2860285E285D285D28632863286328582863O Vječna borba] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Novi list (Pogled), Okrugli stol: Intelektualci i mediji, 26. 11. 2005.

Waine, John: Krug tajanstvene svetlosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 3, str. 201-203.

Senker, Izrael: Sol Belou i Sjedinjene Države, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 2, str. 191-192.

Borhes, Jorge Luis: Filozofija razara stvarnost, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 4, str. 377-383.

Sanguinetti, Edoardo: Novac u književnosti, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXI, 6, str. 513-517.

Gombrovič, Vitold: Pisac i novac, Savremenik, 1970., god. XVI, knj. XXXI, str. 523-526

Auden, Wystan H.: Jedan od elemenata poezije jeste elemenat zagonetke, Savremenik, Beograd, 1970., god. XVI, knj. XXXII, 7, str. 77-78.

Levi, Simon: Razgovori sa Šmuelom, Radio-Beograd, Dramska redakcija III programa. Emitirano 29. 2. 1972.

Stankijevič, Edvard: Lingvistika i izučavanje pesničkog jezika, Savremenik, Beograd, 1972., god. XVIII, knj. XXXV, 3, str. 203-213.

== Autorski tekstovi u Sarajevskim Sveskama ==

1. [http://www.sveske.ba/bs/content/dzepni-amsterdam Džepni Amsterdam]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

2. [http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu Iz vile na vannseeu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306042351/http://www.sveske.ba/bs/content/iz-vile-na-wannseeu |date=2016-03-06 }}

3. [http://www.sveske.ba/bs/content/les-poupees-gargantuesques Les poupées gargantuesques]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

4. [http://www.sveske.ba/bs/content/literatura-talijana-u-hrvatskoj-i-sloveniji Literatura Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

5. [http://www.sveske.ba/bs/content/pabirci-2004 Pabirci - 2004.]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

6. [http://www.sveske.ba/bs/content/postaje-sjecanja Postaje sjećanja]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

7. [http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika Prilagođavanje riječi: jezik i politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120202123859/http://www.sveske.ba/bs/content/prilagodavanje-rijeci-jezik-i-politika |date=2012-02-02 }}

8. [http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-ili-kronika-sveopceg-bescasca Sonnenschein ili Kronika sveopćeg beščašća]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

9. [http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory Stations of memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121102074511/http://www.sveske.ba/bs/content/stations-memory |date=2012-11-02 }}

== Nagrade ==

[http://www.premiosondas.com/ Premios Ondas, Barcelona, 1991.] kao producent radio-drame Aleksandra Hemona, Život i djelo Alfonsa Kaudersa

FEDOR – Nagrada Saveza slijepih Jugoslavije, na Festivalu dokumentarne radio-drame, Beograd, 1990. za dokumentarnu dramu, Izgubljeni i nadjeni

Više nagrada Radio Beograda za godišnja ostvarenja.

[http://www.fraktura.hr/novosti.aspx?page=9 Nagrada Fran Galović 2007. za roman &quot;Sonnenschein]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;

[http://arhiv.sanjamknjige.hr/sajam2007/index.php?dobitnici2007 Nagrada Kiklop 2007. za prozno djelo godine - roman &quot;Sonnenschein] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306091828/http://arhiv.sanjamknjige.hr/sajam2007/index.php?dobitnici2007 |date=2016-03-06 }}&quot;

== Vanjske veze ==

* http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130106093952/http://www.jutarnji.hr/dasa-drndic--pisanjem-protiv-zaborava/1075699/ |date=2013-01-06 }}
* http://www.sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160323231329/http://sveske.ba/bs/content/sonnenschein-dase-drndic |date=2016-03-23 }}
* http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/224878/I-muskarci-su-optereceni-i-bore-se-sa-staroscu.html#.URaXnR2ZTEE
* http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/214/214.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131228040730/http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/214/214.pdf |date=2013-12-28 }}
* http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305225438/http://sveske.ba/en/content/dnevnik-citanja |date=2016-03-05 }}
* http://www.slobodnaevropa.org/content/dasa-drndic-dvadeseg-godina-me-je-beograd-bolio/24811110.html

{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1946|2018|Drndić, Daša}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski ateisti]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>i7jsxqyjc4yekn7u5fmbr1w4dk9z5s1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Šumadija Azanja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208548</id>
    <revision>
      <id>42715517</id>
      <parentid>42354038</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:22:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13128" sha1="dpal3hwkv7tsti5xxnitx6ue30eg4jw" xml:space="preserve">{{Fudbalski klub
|ime =  FK Šumadija Azanja
|slika  = 
|puno ime = Fudbalski klub Šumadija Azanja
|osnovan  = [[1932]].
|stadion   = Zeleno igralište, [[Azanja]] 
|kapacitet   = 500
|direktor = {{zas|JUG}} Slobodan Popović
|trener  = {{zas|JUG}} Goran Majstorović
|liga   = [[Podunavska okružna liga u fudbalu|Podunavska okružna liga]]
|sezona   = 2012/13. 
|pozicija = [[Podunavska okružna liga u fudbalu|Podunavska okružna liga]], 12.
|pattern_la1 =_tottenham1213h
|pattern_b1 =_tottenham1213h
|pattern_ra1 =_tottenham1213h
|pattern_sh1 =
|pattern_so1 = _Spurs_home_2012-13
|leftarm1 = FFFFFF
|body1 = FFFFFF
|rightarm1 = FFFFFF
|shorts1 = FFFFFF
|socks1 = FFFFFF
| pattern_la2     = _lazio1011t
| pattern_b2      = _lazioa2010
| pattern_ra2     = _lazio1011t
| pattern_sh2     = _lazio1011t
| pattern_so2     = _puma_2010_white
| body2           = 002000
| leftarm2        = 002000
| rightarm2       = 002000
| shorts2         = 002000
| socks2          = 002000
| pattern_la3=|pattern_b3=_adidasliberowhite|pattern_ra3=
| leftarm3=1560BD|body3=1560BD|rightarm3=1560BD|shorts3=1560BD|socks3=1560BD|
}}
'''FK Šumadija Azanja''' je [[Srbija|srpski]] [[fudbal]]ski klub iz [[Azanja|Azanje]], [[opština Smederevska Palanka]]. Trenutno ce takmiči u [[Podunavska okružna liga u fudbalu|Podunavskoj okružnoj ligi]], petom takmičarskom nivou srpskog fudbala.

== Historija ==
Klub je [[1932]]. godine osnovao Miloš Đuričić Pula, koji je u Azanji i osnivač Gimnastičkog društva ''SOKO'' iz koje se izdvaja grupa zainteresovana za igru sa loptom.

U početku se fudbal igrao u dvorištu crkve, a u narednim godinama često menjao lokacije. Do [[1950]]. godine utakmice su igrane u dvorištu osnovne škole Radomir Lazić kada dolazi do izgradnje novog stadiona Zeleno igralište, na kojem klub i danas odigrava utakmice.

=== Fudbaleri prve generacije ===
Po osnivanju sastavlja se i prva ekipa fudbalera koju su činili:

Živko Bogdanović Špenger, Brana Vulićević, Milosav Bogdanović, Žika Đurđević Madžar, Andrija Kostić Kocoš, Božidar Marinković Paljaš, Tika Mijatović, Živko Milojković, Ljubomir Milošević, Miodrag Novaković, Čedomir Milošević, Branimir Pajić Trunda, Milutin Prća Radivojević, Dragutin Brica Radomirović, Stefan Filipović, Marjan Talijan, Dragan Stanojević, Bogdan Stanojević kao i sam osnivač Miloš Đuričić Pula.

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer.Field Transparant.png|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.05|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Black&quot;&gt;'''Stojković'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.18|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Nikosavić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.37|y=0.19|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Talijan'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.04|y=0.19|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Pantelejić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.20|y=0.26|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Batinić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.06|y=0.35|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Jelić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.35|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Nestorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.47|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Majstorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.47|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Radivojević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.21|y=0.53|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Ćosić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.17|y=0.59|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Dimitrijević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Startna postava FK Šumadija za sezonu 2012/13. 3-5-1&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Sastav tima u sezoni 2012/13. ==
{{Ft početak}}
{{f igrač|broj=1|ime=Nikola Stojković |nac=SRB|poz=GK}}
{{f igrač|broj=12|ime=Srđan Nestorović |nac=SRB|poz=GK}}
{{F igrač|broj=22|ime=Bojan Nikosavić |nac=JUG|poz=GK}}
{{f igrač|broj=27|ime=Nikola Stevanović |nac=SRB|poz=GK}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
{{f igrač|broj=2|ime=Nenad Nikosavić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=3|ime=Slobodan Panteleić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=4|ime=Igor Gile Talijan |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=13|ime=Filip Janjić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=14|ime=Marko Đorđević |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=15|ime=Marjan Jelić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=26|ime=Ivan Ljubisavljević |nac=SRB|poz=DF}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
{{f igrač|broj=5|ime=Miloš Batinić |nac=SCG|poz=MF}}
{{f igrač|broj=6|ime=Željko Jelić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=7|ime=Miroslav Janjić |nac=SRB|poz=MF}}
{{Ft sredina}}
{{F igrač|broj=8|ime=Dušan Majstorović |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=9|ime=Nebojša Nestorović |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=16|ime=Lazar Ivković |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=17|ime=Đorđe Radivojević |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=18|ime=Miloš Mance Ćosić |nac=SRB|poz=MF}}
{{F igrač|broj=19|ime=Boban Resavac |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=23|ime=Dario Janjić |nac=SRB|poz=MF}}
|-----
! colspan=&quot;9&quot; bgcolor=&quot;#B0D3FB&quot; align=&quot;left&quot; |
{{f igrač|broj=10|ime=Vladimir Dimitrijević |nac=SRB|poz=FW}}
{{f igrač|broj=11|ime=Stefan Buca Radivojević |nac=SRB|poz=FW}}
{{F igrač|broj=20|ime=Nemanja Kobi Kuzmić |nac=SRB|poz=FW}}
{{F igrač|broj=21|ime=Nikola Popović |nac=SRB|poz=FW}}
{{F igrač|broj=24|ime=Ivan Ćosić |nac=SRB|poz=FW}}
{{F igrač|broj=25|ime=Miloš Mitrović |nac=SRB|poz=FW}}
{{F igrač|broj=28|ime=David N'namdi Ejeagba |nac=GAN|poz=FW}}
{{ft kraj}}

&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer.Field Transparant.png|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.05|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Black&quot;&gt;'''Stojković'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.10|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Nikosavić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Đorđević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.34|y=0.20|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Pantelejić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.04|y=0.20|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Ivković'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.28|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Nestorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.12|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Batinić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.48|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Majstorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.48|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Jelić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.26|y=0.57|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Radivojević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.10|y=0.60|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Dimitrijević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Startna postava FK Šumadija za sezonu 2012/13. 4-4-2&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Noviji rezultati ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
|-
!Sezona
!Rang
!Liga
!Pozicija
!IG
!D
!N
!P
!GD
!GP
!GR
!Bod
!Kup
|-
|2009/10.||style=&quot;background:#DCDCDC&quot;|5|| [[Podunavska okružna liga u fudbalu|Podunavska okružna liga]]||15.||30||10||3||17||46||52||-6||33||''Četvrtfinale opštinskog kupa''
|-
|2010/11.||style=&quot;background:#D0F0C0&quot;|6|| [[Jasenička opštinska liga]]||2.||22||16||2||4||70||30||+40||50||''Polufinale opštinskog kupa''
|-
|2011/12.||style=&quot;background:#D0F0C0&quot;|6|| Jasenička opštinska liga ||2.||20||17||2||1||64||16||+48||53||''Polufinale opštinskog kupa''
|-
|2012/13.||style=&quot;background:#DCDCDC&quot;|5|| Podunavska okružna liga ||12.||30||10||8||12||42||54||-12||38||''Polufinale opštinskog kupa''
|}

== Legende kluba ==
&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer.Field Transparant.png|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.05|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Black&quot;&gt;'''Stojković'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.10|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Nikosavić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Đorđević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.37|y=0.19|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Talijan'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.04|y=0.19|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Pantelejić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.20|y=0.30|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Batinić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.06|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Jelić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Nestorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.50|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Majstorović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.50|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Radivojević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.17|y=0.59|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Dimitrijević'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Startna postava FK Šumadija za sezonu 2012/13. 4-5-1&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Mlađe kategorije ==
U klubu se uspešno radi i sa mlađim kategorijama. U takmičarskom pogonu su omladinska selekcija i selekcija pionira. Ali u sklopu kluba radi i škola fudbala za mlađe od 11 godina koja broji više od 50 budućih fudbalera.

{|
|valign=&quot;top&quot;|
'''Omladinski Sastav'''
{{Ft početak}}
{{f igrač|broj=1|ime=Stefan Živanović |nac=SRB|poz=GK}}
{{f igrač|broj=2|ime=Jovan Popović |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=3|ime=Aleksandar Đurđević |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=4|ime=Nemanja Pulja |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=5|ime=Lazar Ivković |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=6|ime=Branko Miletić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=7|ime=Nikola Vulićević |nac=SRB|poz=MF}}
{{F igrač|broj=8|ime=Uroš Spasić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=9|ime=Nenad Batinić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=10|ime=Filip Tanasković |nac=SRB|poz=FW}}
{{f igrač|broj=11|ime=Nemanja Kuzmić |nac=SRB|poz=FW}}
{{f igrač|broj=12|ime=Nikola Stevanović |nac=SRB|poz=GK}}
{{ft kraj}}
|width=&quot;25&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;|
'''Pionirski Sastav'''
{{Ft početak}}
{{f igrač|broj=1|ime=Nikola Adamović |nac=SRB|poz=GK}}
{{f igrač|broj=2|ime=Aleksandar Pajić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=3|ime=Nemanja Jančić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=4|ime=Veljko Mijailović |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=5|ime=Nemanja Talijan |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=6|ime=Mihajlo Nikolić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=7|ime=Marko Đuričić |nac=SRB|poz=MF}}
{{F igrač|broj=8|ime=Mihajlo Adamović |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=9|ime=Nikola Talijan |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=10|ime=Nikola Pajić |nac=SRB|poz=FW}}
{{f igrač|broj=11|ime=Srđan Popović |nac=SRB|poz=FW}}
{{f igrač|broj=14|ime=Srđan Batinić |nac=SRB|poz=DF}}
{{f igrač|broj=15|ime=Srećko Jovetić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=16|ime=Nikola Lazić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=17|ime=Mihajlo Nikolić |nac=SRB|poz=MF}}
{{f igrač|broj=18|ime=Lazar Lazić |nac=SRB|poz=FW}}
{{ft kraj}}
|width=&quot;25&quot;| 
|}
&lt;table style=&quot;float: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer.Field Transparant.png|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.05|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Black&quot;&gt;'''Adamović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.16|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Pajić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Jančić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.36|y=0.20|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Talijan'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.04|y=0.20|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Maroon&quot;&gt;'''Mijailović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.28|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Batinić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.12|y=0.38|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Adamović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.36|y=0.48|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Nikolić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.48|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;Navy&quot;&gt;'''Talijan'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.28|y=0.57|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Pajić'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.16|y=0.60|scale=350|text=&lt;font size=1 color=&quot;White&quot;&gt;'''Popović'''&lt;br /&gt;&lt;/font&gt;}}
&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Startna postava pionira FK Šumadija za sezonu 2012/13. 4-4-2&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;

== Povezano ==
* [[Spisak fudbalskih klubova u Srbiji]]
	
== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20130629154802/http://sumadijafk.weebly.com/ Sajt kluba]
* [http://www.srbijasport.net/klub/1250/rez Rezultati Šumadije Azanja] na -{srbijasport.net}-

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Š]]
[[Kategorija:Opština Smederevska Palanka]]</text>
      <sha1>dpal3hwkv7tsti5xxnitx6ue30eg4jw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan ručnika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>211240</id>
    <revision>
      <id>42714897</id>
      <parentid>42268760</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:11:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11665" sha1="mn9ds32a8wl8n9do9zeza6hr7c39lld" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:247px; font-size:88%; text-align:left;&quot; cellspacing=&quot;3&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:125%; font-weight:bold; background-color:#ddccff;&quot;| Dan ručnika
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;| [[Datoteka:Towelday-Innsbruck.jpg|225px]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot;| Dan ručnika 2005. u [[Innsbruck]]u u [[Austrija|Austriji]] gdje je prema vlastitom iskazu Adams dobio inspiraciju za ''Vodič''.
|-
! Službeni&amp;nbsp;naziv
| Dan ručnika
|-
! Obdržavatelji
| obožavatelji autora [[Douglas Adams|Douglasa Adamsa]]
|-
! Vrsta
| međunarodni
|-
! Datum
| 25. svibnja
|-
! Obdržavanje
| nošenje [[ručnik]]a kroz čitav dan
|-
! Poveznica
| [[Douglas Adams]], ''[[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (roman)|Vodič za autostopere kroz galaksiju]]''
|-
|}
'''Dan ručnika''' slavi se svake godine 25. svibnja kao [[tribut]] kojim obožavatelji izražavaju počast autoru [[Douglas Adams|Douglasu Adamsu]].&lt;ref&gt;{{cite news| title = Towel Day, Its Time Has Come | work = [[BBC]]| date = 16. svibnja 2001 | url = http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A557093 | accessdate = 2008-02-26}}&lt;/ref&gt; Na taj dan obožavatelji nose sa sobom ručnik radi demonstracije svoga priznanja knjigama i autoru kao što je to prikazano u Adamsovu ''[[The Hitchhiker's Guide to the Galaxy (roman)|Vodiču za autostopere kroz galaktiku]]''. Komemoracija je prvi put održana 2001. godine, dva tjedna poslije Adamsove smrti 11. svibnja 2001.&lt;ref&gt;{{Cite news| last = Kornblum | first = Janet  | title = Hitchhiker, grab your towel and don't panic! | work = [[USA Today]] | date = 24. svibnja 2001 | url = http://www.usatoday.com/tech/news/2001-05-24-ebrief.htm | accessdate = 2008-02-26}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==
Izvorni citat koji objašnjava važnost ručnika može se pronaći u trećem poglavlju Adamsova djela ''Vodiča za autostopere kroz galaksiju''.

&lt;blockquote class=&quot;templatequote&quot;&gt;&lt;div class=&quot;Bug6200&quot;&gt;Ručnik, pisalo je, najmasovnija je korisna stvar koju neki međuzvjezdani autostoper može imati. Dijelom ima veliku praktičnu vrijednost. Možeš se omotati njime radi topline dok odskakuješ po hladnim mjesecima Jaglana Bete; možeš leći na nj na blistavim mramornopješčanima plažama Santraginusa V, udišući omamljujuće morske pare; može spavati ispod njega pod zvjezdama koje tako crveno sjaje na pustinjskom svijetu Kakrafoona; rabiti ga za veslanje splavkom niz sporu i tešku rijeku Moth; namočiti ga za uporabu u borbi prsa o prsa; omotati njime svoju glavu radi odbijanja štetnih plinova ili izbjegavanja pogleda Proždrljive Kukcobrbljajuće Zvijeri Traalske (tako nedokučivo glupave životinje koja pretpostavlja da ako je ne možeš vidjeti, onda ona ne može vidjeti ni tebe); možeš mahati ručnikom u hitnim slučajevima radi poziva u pomoć i dakako osušiti se njime ako se još uvijek doima dovoljno čistim.

No važnije je od toga da ručnik ima neizmjernu psihološku vrijednost. Iz nekog razloga ako lutalac (lutalac: nestoperski izletnik) otkrije da neki autostoper nosi sa sobom ručnik, automatski će pretpostaviti da također posjeduje četkicu za zube, flanel za lice, sapun, kutiju keksa, plosku, kompas, kartu, klupko konopa, sprej protiv komaraca, opremu za vlažne uvjete, svemirsko odijelo, itd. itd. Štoviše, lutalac će tada rado posuditi autostoperu bilo koju od ovih stvari ili desetak drugih predmeta koje je autostoper možda slučajno &quot;izgubio&quot;. Ono što će lutalac pomisliti jest da svatko tko može stopiranjem proći galaktiku uzduž i poprijeko, ispresijecati je, zaći u njezine zabiti, boriti se protiv očajnih mogućnosti, naposljetku je pobjediti i još uvijek znati gdje mu se nalazi ručnik, svakako čovjek na kojeg se može računati.

Stoga je jedna fraza ušla u autostoperski sleng kao u &quot;Hej, sasaš li onog hupavog [[Ford Prefect (lik)|Forda Prefecta]]? Frod je to koji zna gdje mu je ručnik.&quot; (''sasati'': znati, poznavati, sresti, seksati se s kim; ''hupav'': zaista blizak dečko; ''frod'': zaista zadivljujuće blizak dečko.)&lt;ref&gt;[http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Towel_Day_origin_page_from_The_Hitchhikers_Guide_to_the_Galaxy.jpg slika stranice s izvorom teksta]&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
:&lt;div class=&quot;templatequotecite&quot;&gt;&amp;#8212;Douglas Adams,&amp;nbsp;&lt;small&gt;''Vodič za autostopere kroz galaktiku''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;&lt;/blockquote&gt;

Naglasak na ručnike je referencija na [[Vodič za autostopere kroz Europu]] [[Ken Walsh|Kena Walsha]] koji je inspirirao Adamsov fikcijski vodič, a također ističe važnost ručnika.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.h2g2.com/approved_entry/A4158164 |title=Archive copy |access-date=2013-03-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130225194416/http://www.h2g2.com/approved_entry/A4158164 |archive-date=2013-02-25 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Izvorni članak koji je pokrenuo Dan ručnika postavljen je na &quot;Binary Freedom&quot;, kratkoživući forum [[otvoreni kod|otvorenog koda]].

&lt;blockquote class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:none; padding: 10px 15px 10px 15px; display:table;&quot;&gt;'''Towel Day: A Tribute to Douglas Adams'''&lt;br /&gt;
''Monday 14 May 2001 06:00am PDT''
&lt;p&gt;Douglas Adams will be missed by his fans worldwide. So that all his fans everywhere can pay tribute to this genius, I propose that two weeks after his passing (25 May 2001) be marked as &quot;Towel Day&quot;. All Douglas Adams fans are encouraged to carry a towel with them for the day.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;So long Douglas, and thanks for all the fish!&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: right;&quot;&gt; — &lt;cite&gt;D Clyde Williamson, 2001-05-14&lt;/cite&gt;&lt;/p&gt;&lt;/blockquote&gt;

Ili u prijevodu:

&lt;blockquote class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:none; padding: 10px 15px 10px 15px; display:table;&quot;&gt;'''Dan ručnika: tribut Douglasu Adamsu'''&lt;br /&gt;
''Ponedjeljak, 14. svibnja 2001. u 6.00 sati (PDT)''
&lt;p&gt;Douglas Adams nedostajat će obožavateljima diljem svijeta. Da bi svi njegovi obožavatelji svugdje mogli odati počast njegovu geniju, predlažem da se dva tjedna poslije njegova preminuća (25. svibnja 2001.) obilježi &quot;Dan ručnika&quot;. Sve obožavatelje Douglasa Adamsa potičem da nose sa sobom ručnik toga dana.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;Zbogom Douglase, i hvala za svu ribu!&lt;/p&gt;

&lt;p style=&quot;text-align: right;&quot;&gt; — &lt;cite&gt;D Clyde Williamson, 14. svibnja 2001.&lt;/cite&gt;&lt;/p&gt;&lt;/blockquote&gt;

Chris Campbell i njegovi prijatelji registrirali su mrežno mjesto towelday.org radi promicanja ovog praznika podsjećajući ljude da ponesu svoje ručnike. Dan ručnika postigao je trenutan uspjeh među obožavateljima i mnogi su ljudi slali slike na kojima su prikazani sa svojim ručnicima.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20020107011709/http://www.systemtoolbox.com/towelday/pictures.html prezentacija slikovnog arhiva TowelDay.orga na Archive.orgu] 24. siječnja 2002.&lt;/ref&gt;

== Priznanje ==
Nekoliko novinskih izvora diljem svijeta spomenulo je Dan ručnika, a među njima novinske novine ''[[Aftenposten]]''&lt;ref&gt;[http://oslopuls.no/kunst/article1804401.ece Ikke glem håndkleet!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070527084727/http://oslopuls.no/kunst/article1804401.ece |date=2007-05-27 }}, ''[[Aftenposten]]'', 25 May 2007&lt;/ref&gt; i televizijski novinski show ''[[NRK|NRK Nyheter]]'',&lt;ref&gt;''[http://www.nrk.no/nyheter/distrikt/ostlandssendingen/1.2527887 Den internasjonale håndkledagen], ''[[NRK|NRK Nyheter]]'', 23. svibnja 2007.&lt;/ref&gt; i [[National Public Radio]] iz [[Los Angeles]]a.&lt;ref&gt;[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=10438988 Galaxy Travelers Have Critical Tool on Display], ''[[National Public Radio]], [[Los Angeles]]'', 25. svibnja 2007.&lt;/ref&gt;

U svibnju 2010. [[internetska peticija|online peticija]] &lt;ref&gt;&lt;nowiki&gt;http://www.petitiononline.com/towelday/&lt;/nowiki&gt;, naslov ''Ask Google to recognize Towel Day Petition'', pristupljeno 26. srpnja 2011.&lt;/ref&gt; pokrenuta je s namjerom da Google obilježi Dan ručnika ili [[Googleov logo#Googleov doodle|Googleovim doodleom]] ili prikazivanjem rezultata pretrage na [[vogon]]skom jeziku tijekom dana.

=== 2010. ===
U [[Kanada|Kanadi]] je ''[[Volt (TV serija)|Volt]]'', francusko-engleski televizijski show, izveo komad u kojem je Dan ručnika bio objašnjen i obilježen.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TFO. ''Volt''. Road Trip Skit for Towel Day (francuski/engleski). Producirao David Baeta. Emitirano 19. svibnja 2010. |url=http://www2.tfo.org/Volt/Video/8611 |access-date=2013-03-11 |archivedate=2010-05-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100529203644/http://www2.tfo.org/Volt/Video/8611 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U [[Ekvador]]u je Gradski radio, [[BBC]]-jeva pridružena radiopostaja, intervjuirala jednog od organizatora Dana ručnika u [[Toronto|Torontu]] radi upoznavanja svojih slušatelja o Danu ručnika.&lt;ref&gt;[http://www.towelday.org.nyud.net/archives/2010/Mark%20Roberts%20interviewed%20on%20Radio%20City%20(Ecuador)%20on%20Towel%20Day%202010.mp3 Radio City. ''Avacado''. Producirala Cristina Moreano. Emitirano 25. svibnja 2010.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Intervju je bio na španjolskom i engleskom.

=== 2011. ===
U [[Ujedinjena Kraljevina|Ujedinjenoj Kraljevini]] [[Planet Rock (radiopostaja)|Planet Rock]] emitirao je &quot;Alternative Thought Of The Day&quot; (hrv. &quot;Alternativna misao dana&quot;) u kojoj je David Haddock govorio o Danu ručnika,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Planet Rock. ''Alternative Thought Of The Day'' Davida Haddocka. Emitirano 25. svibnja 2011. |url=http://www.towelday.org.nyud.net/archives/2011/David%20Haddock%20on%20Planet%20Rock%20(UK)%20on%20Towel%20Day%202011.mp3 |access-date=2013-03-11 |archivedate=2011-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110714215929/http://www.towelday.org.nyud.net/archives/2011/David%20Haddock%20on%20Planet%20Rock%20(UK)%20on%20Towel%20Day%202011.mp3 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a Siren FM emitirao je &quot;Dean Wilkinson &amp; the Importance of International Towel Day&quot; (hrv. &quot;Dean Wilknson &amp; važnost Međunarodnog dana ručnika&quot;).&lt;ref&gt;[http://southsidebroadcasting.podbean.com/2011/06/02/dean-wilkinson-the-importance-of-international-towel-day/ Siren FM. &quot;Dean Wilkinson &amp; the Importance of International Towel Day&quot;, voditelji Joy Knight i Alex Lewczuk u razgovoru sa scenaristom i piscem komedija Deanom Wilkinsonom. Emitirano 25. svibnja 2011.]&lt;/ref&gt;

=== 2012. ===
U siječnju 2012. godine ''[[The Huffington Post]]'' uvrstio je Dan ručnika na popis kao jednu od deset kultnih književnih tradicija.&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/2012/01/23/cult-literary-traditions_n_1223835.html#s630761&amp;title=Towel_Day &quot;Bloomsday, Quidditch And Other Cult Literary Traditions&quot;. [[The Huffington Post|Huffington Post]]. 23. siječnja 2012.]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[25. svibnja#Blagdani i spomendani|blagdani i spomendani 25. svibnja]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Towel Day|Dan ručnika}}
* [http://www.towelday.org Dan ručnika - proslava života i djela Douglasa Adamsa]
* [http://www.h2g2.com/approved_entry/A87759067 Službena stranica Dana ručnika] na [[H2G2|h2g2]]
* [http://www.h2g2.com/entry/A557093 Obožavateljski prijedlog ideje da Dan ručnika postane godišnja proslava] na [[H2G2|h2g2]]
* [http://www2.tfo.org/Volt/Video/8611 Television Skit for Towel Day (francuski/engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100529203644/http://www2.tfo.org/Volt/Video/8611 |date=2010-05-29 }}
* [http://www.towelday.org.nyud.net/archives/2010/Mark%20Roberts%20interviewed%20on%20Radio%20City%20(Ecuador)%20on%20Towel%20Day%202010.mp3 intervju na Gradskom radiju Ekvadoru za Dan ručnika 2010. (španjolski/engleski)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:SF]]
[[Kategorija:Svjetski dani]]

[[es:Douglas Adams#El día de la toalla]]</text>
      <sha1>mn9ds32a8wl8n9do9zeza6hr7c39lld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fosforna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216423</id>
    <revision>
      <id>42715568</id>
      <parentid>42277042</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T11:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4646" sha1="gqwhzxmyhl7i5b76wrf9rtor6md1ydp" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
| ImageFile = Phosphoric-acid-2D-dimensions.png
| ImageSize = 160px 
| ImageName = strukturna formula
| ImageFile1 = Phosphoric-acid-3D-vdW.png
| ImageSize1 = 140px 
| ImageName1 = model
| IUPACName = trihidroksidooksidofosfor&lt;br /&gt;fosforna kiselina
| OtherNames = ortofosforna kiselina
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| MeSHName =Phosphoric+acid
| PubChem = 1004
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = E4GA8884NN
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D05467
| InChI = 1/H3O4P/c1-5(2,3)4/h(H3,1,2,3,4)
| InChIKey = NBIIXXVUZAFLBC-UHFFFAOYAI
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 26078
| SMILES = OP(=O)(O)O
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 1187
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/H3O4P/c1-5(2,3)4/h(H3,1,2,3,4)
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| StdInChIKey = NBIIXXVUZAFLBC-UHFFFAOYSA-N
| CASNo = 7664-38-2
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CASOther = &lt;br /&gt;16271-20-8 (hemihydrate)
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 979
| EINECS = 231-633-2
| UNNumber = 1805
| RTECS = TB6300000
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| Formula = H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;
| MolarMass = 98.0 g/mol
| Appearance = bela čvrsta supstanca ili&lt;br /&gt;bezbojna viskozna tečnost (&gt;42&amp;nbsp;°C)
| Density = 1.685 g/ml (tečnost)
| MeltingPtC = 42.35
| BoilingPtC = 158
| Boiling_notes = ''razlaže se''
| pKa = 2.12, 7.21, 12.67
| Viscosity = 85% vodeni rastvor&lt;br /&gt; ? cP
}}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry
|   DeltaHf = -1288&amp;nbsp;kJ·mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;&lt;ref name=b1&gt;{{cite book| author = Zumdahl, Steven S.|title =Chemical Principles 6th Ed.| url = https://archive.org/details/chemicalprincipl0000zumd_u9g0| publisher = Houghton Mifflin Company| year = 2009| isbn = 0-618-94690-X|page=A22}}&lt;/ref&gt;
|   Entropy = 158&amp;nbsp;J·mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;·K&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;&lt;ref name=b1/&gt;
}}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|   EUClass = Korozivna ('''C''')
|   RPhrases = {{R34}}
|   SPhrases = {{(S1/2)}}, {{S26}}, {{S45}}
}}
| Section8 = {{Chembox Related-lat
|   Function = fosforne kiseline
|   OtherFunctn = [[hipofosforna kiselina]]&lt;br /&gt;[[fosforasta kiselina]]&lt;br /&gt;[[pirofosforna kiselina]]&lt;br /&gt;[[tripolifosforna kiselina]]&lt;br /&gt;[[hipofosforasta kiselina]]&lt;br /&gt;[[perfosforna kiselina]]&lt;br /&gt;[[permonofosforna kiselina]]
}}
}}

'''Fosfatna kiselina''' ili ortofosforna kiselina je triprotonska oksikiselina [[fosfor]]a čija je [[kemijska formula|hemijska formula]] H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;CRC&quot;&gt;{{RubberBible87th}}&lt;/ref&gt; Njene [[sol]]i nazivaju se fosfati.

== Dobivanje ==
Fosfatna kiselina se dobija rastvaranjem [[fosfor (V) oksid]]a u vodi:
:P&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; (s) + 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → 4 H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;

Osim toga, može se dobiti i djelovanjem [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] na [[kalcijum fosfat]]:
:Ca&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;(PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; (s) + 3 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + 3 HSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; → 3 CaSO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; + 2H&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;PO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;hh

== Osobine ==
Fosfatna kiselina je slaba triprotonska [[kiselina]]. Konstante ionizacije su:

:&lt;math&gt;\mathrm{H_3PO_{4(s)} + H_2O_{(l)} \rightleftharpoons}&lt;/math&gt; &lt;math&gt;\mathrm{H_3O^+_{(aq)} + H_2PO^-_{4(aq)}, \ K_{a1} = 7,5 \cdot 10^{-3}}&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mathrm{H_2PO^-_{4(aq)}+ H_2O_{(l)} \rightleftharpoons}&lt;/math&gt; &lt;math&gt;\mathrm{H_3O^+_{(aq)} + HPO^{2-}_{4(aq)}, \ K_{a2} = 6,2 \cdot 10^{-8}}&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mathrm{HPO^{2-}_{4(aq)}+ H_2O_{(l)}  \rightleftharpoons}&lt;/math&gt; &lt;math&gt;\mathrm{H_3O^+_{(aq)} + PO^{3-}_{4(aq)}, \ K_{a3} = 2,14 \cdot 10^{-13}}&lt;/math&gt;

== Upotreba ==
Najvažnija upotreba soli fosforne kiseline je u proizvodnji vještačkih [[đubrivo|đubriva]].

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
{{Commonscat|Phosphoric acid}}
* [http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics1008.htm International chemical safety card 1008]
* [http://www.npi.gov.au/substances/phosphoric-acid/index.html National pollutant inventory – Phosphoric acid fact sheet]
* [http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0506.html NIOSH Pocket guide to chemical hazards]
* [https://web.archive.org/web/20190126143238/http://www2.iq.usp.br/docente/gutz/Curtipot_.html Excel spreadsheet containing phosphoric acid titration curve, distribution diagram and buffer pH calculation]

{{-}}
{{Jedinjenja fosfora-lat}}
{{Jedinjenja vodonika-lat}}
{{klica-hemija}}

[[Kategorija:Fosforne oksokiseline]]
[[Kategorija:Neorganske kiseline]]
[[Kategorija:Prehrambeni antioksidansi]]
[[Kategorija:Jedinjenja vodonika]]
[[Kategorija:Ukusi]]</text>
      <sha1>gqwhzxmyhl7i5b76wrf9rtor6md1ydp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Det hemmelighedsfulde X</title>
    <ns>0</ns>
    <id>217498</id>
    <revision>
      <id>42714957</id>
      <parentid>42698402</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2224" sha1="erz8vvpefvfvj2d357gbhmh7c8nr4m5" xml:space="preserve">{{Orphan|date=oktobar 2026}}

{{Infokutija film
| tip = nijemi
| naslov = Det hemmelighedsfulde X
| slika =
| opis = Vjetrenjače iz filma (X)
| režija = [[Benjamin Christensen]]
| studio = [[Dansk Biograf Compagni]]
| scenario = [[Benjamin Christensen]]
| fotografija = [[Emil Dinesen]]
| uloge = [[Benjamin Christensen]]&lt;br /&gt;[[Karen Sandberg]]&lt;br /&gt;[[Herman Spirro]]
| distributer  = [[Fotorama]]
| premijera  = {{Film date|1914|3|23|df=y}}
| trajanje = 84 min. / 1977 metara
| zemlja  = {{flagcountry|DAN}}
| jezik = [[nijemi film]]
}}

'''''Det hemmelighedsfulde X''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Tajanstveni X'') je [[Danska|danski]] [[nijemi film]] snimljen 1914. u režiji [[Benjamnin Christensen|Benjamina Christensena]]. Po žanru je [[špijunski film|špijunski]] [[triler]], a Christensen, kome je ovo bio redateljski debi, tumači ulogu mornaričkog oficira lažno optuženog za špijunažu i osuđenog na smrt. Radnja prati njegove i napore njegove supruge (čiji lik tumači [[Karen Sendberg]]) da dokažu nedužnost razotkrivanjem pravog neprijateljskog obavještajca. Film, čiju je radnju aktualnim učinilo izbijanje [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] nedugo nakon premijere, doživio je veliki uspjeh u Danskoj i brojnim drugim zemljama. Suvremeni kritičari ga, pak, smatraju jednim od najimpresivnijih redateljskih debija u [[historija filma|historiji filma]]. U njemu je Christensen koristio mnoge inovativne narativne tehnike kako bi stvorio napetost i specifični ugođaj.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20220507003104/https://fjernleje.filmstriben.dk/ ''Det hemmelighedsfulde X'' i fuld udgave på filmstriben.dk]
* [http://www.danskefilm.dk/stumfilm/920.html ''Det hemmelighedsfulde X'' på danskefilm.dk]
* {{en icon}} [http://movies.nytimes.com/movie/151500/Det-Hemmelighedsfulde-X/overview ''Det hemmelighedsfulde X'', anmeldelse på New York Times]
* {{en icon}} {{es icon}} [http://ferdinandvongalitzien.blogspot.com/2006/03/det-hemmelighedsfulde-x-1914-by.html ''Det hemmelighedsfulde X'', anmeldelse]
* {{imdb title|id = 0004066}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Danski filmovi]]
[[Kategorija:Nijemi filmovi]]</text>
      <sha1>erz8vvpefvfvj2d357gbhmh7c8nr4m5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekonomija Južnoafričke Republike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221422</id>
    <revision>
      <id>42715063</id>
      <parentid>42695732</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T01:54:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56113" sha1="s9f9yjcfg7iy9r2s7f6vzvhnotkd13n" xml:space="preserve">{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Južnoafričke Republike
|slika             =Johannesburg_CBD.jpg 
|širina-slike      = 250px
|naslov-slike      = Johannesburg je ekonomsko središte subsaharske Afrike
|valuta            = [[Južnoafrički rand|Rand]] (ZAR)&lt;br /&gt;podjedinica: 100 centa
|godina            = [[1. 4.|1. travnja]] - [[31. 3.|31. ožujka]] (vlada), [[1. 3.|1. ožujka]] - [[28. 2.|28.]]/[[29. 2.|29. veljače]] (poduzeća)
|organizacije      = [[Svjetska trgovinska organizacija]], [[Afrička unija]], [[Južnoafrička carinska unija]], [[G-20]] i dr.
|rang              = 29.
|bdp               = 422 milijardi USD
|rast              = 3,4%
|per capita        = 11.000 ([[Paritet kupovne moći|PKM]])
|sektori           = poljoprivreda (2,5%), industrija (31,6%), usluge (65,9%) (procjena [[2011]].)
|inflacija         = 5%
|siromaštvo        = 35,7%
|radna-snaga       = 17,67 milijuna radno aktivnih
|prema-zanimanju   = poljoprivreda (9%), industrija (26%), usluge (65%) (procjena [[2007]].)
|nezaposlenost     = 23,9%
|industrija        = [[rudarstvo]] (najveći svjetski proizvođač [[platina|platine]], [[zlato|zlata]] i [[hrom|kroma]], automobilska, metalurška, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija
|izvoz             = 94,21 milijarde USD (procjena 2011.)
|izvozna dobra     = [[zlato]], [[dijamant]]i, [[platina]], ostali metali i minerali, strojna i druga oprema
|izvozni partneri  = [[Narodna Republika Kina|Kina]] (13,7%), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (10,1%), [[Japan]] (8,7%), [[Nemačka|Njemačka]] (7,3%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (7,1%), [[Indija]] (4,3%) (2010.)
|uvoz              = 92.86  milijardi (procjena 2011.)
|uvozna dobra      = strojevi i oprema, kemikalije, naftni proizvodi, instrumenti, hrana
|uvozni partneri   = [[Narodna Republika Kina|Kina]] (13,4%), [[Nemačka|Njemačka]] (11,2%), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (7%),[[Saudijska Arabija]] (5,3%), [[Japan]] (4,7%), [[Iran]] (4,3%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (4,3%) (2010.)
|dug               = 47,66  milijardi (procjena 2011.)
|prihodi           = 104,7 milijardi
|rashodi           = 126,5 milijardi
|pomoć             = 19 milijardi
}}
'''Ekonomija [[Južna Afrika|Južnoafričke Republike]]''' najveća je na [[Afrika|afričkom kontinentu]] i čini oko četvrtine ukupnog afričkog [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] ([[PKM]]). Prema rankingu [[Svjetska banka|Svjetske banke]] Južnoafrička Republika ima gospodarstvo s gornjim srednjim dohotkom, što je čini jednom od samo četiri afričke države u toj kategoriji (uz [[Bocvana|Bocvanu]], [[Gabon]] i [[Mauricijus]]).&lt;ref&gt;[http://data.worldbank.org/country/south-africa Južnoafrička Republika – Svjetska banka]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Editorial&quot;&gt;{{cite web|last=Editorial|title=Africa's Largest Economies - Top 20 Economies in Africa|url=http://www.therichest.org/business/largest-economies-in-africa/|publisher=therichest.org|access-date=2013-05-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515145842/http://www.therichest.org/business/largest-economies-in-africa/}}&lt;/ref&gt;

Povijesno je gospodarstvo ove zemlje bilo utemeljeno na [[primarne djelatnosti|primarnom]] i [[sekundarne djelatnosti|sekundarnom]] sektoru, da bi sredinom 20. stoljeća lokalna ekonomija okrenula tercijarnim djelatnostima koje danas generiraju oko 2/3 BDP-a zemlje. Južnoafričko gospodarstvo relativno je raznoliko, a najznačajnije gospodarske grane i aktivnosti su: [[rudarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]], automobilska, prehrambena i tekstilna [[industrija]], [[telekomunikacije]], energetika, financijske usluge, nekretnine, [[turizam]], prijevoz, te veleprodaja i maloprodaja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gospodarstvo JAR-a|title=Ključni sektori|url=http://www.mediaclubsouthafrica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;catid=37:economy_bg&amp;id=111:sa-economy-key-sectors|publisher=Media Club South Africa|access-date=2013-05-21|archivedate=2010-12-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101221193046/http://mediaclubsouthafrica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;catid=37:economy_bg&amp;id=111:sa-economy-key-sectors|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Iako mnogo naprednije u usporedbi sa ostalim afričkim zemljama, gospodarstvo JAR-a pati od kroničnih problema kao što su visoka nezaposlenost, nejednakost i siromaštvo.&lt;ref name=&quot;OECDsurvey38&quot;&gt;{{cite web|title=OECD Economic Surveys - South Africa|url=http://www.scribd.com/fredellj/d/49276155-OEDC-SA-Report|publisher=OECD|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzwTEl6?url=http://www.scribd.com/fredellj/d/49276155-OEDC-SA-Report|archivedate=2012-03-06|page=38|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Oko četvrtine radno aktivnog stanovništva je nezaposleno, a otprilike isti udio živi ispod minimalne granice 1,25 USD na dan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDI_2008_EN_Tables.pdf|title=HDI|publisher=UNDP}}&lt;/ref&gt; Kriminal je također veliki problem koji odbija investicije i usporava rast, a time i utječe na zapošljavanje. Oko 30% poduzeća u JAR-u navodi kriminal kao veliku prepreku u daljnjim investicijama.&lt;ref name=&quot;OECDsurvey38&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Stone|first=Christopher|title=Crime, Justice, and Growth in South Africa: Toward a Plausible Contribution from Criminal Justice to Economic Growth|url=http://www.hks.harvard.edu/var/ezp_site/storage/fckeditor/file/pdfs/centers-programs/centers/cid/publications/faculty/wp/131.pdf|publisher=Centar za međunarodni razvoj - Sveučilište Harvard|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzjMbTW?url=http://www.hks.harvard.edu/var/ezp_site/storage/fckeditor/file/pdfs/centers-programs/centers/cid/publications/faculty/wp/131.pdf|archivedate=2012-03-06|page=2|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prije dolaska [[Evropa|Europljana]] u 15. stoljeću, gospodarstvo ovog područja temeljilo se na osnovnoj poljoprivredi i lovu. [[Bantu]] narodi koji su živjeli u sjevernom, središnjem i istočnom dijelu današnje Južnoafričke Republike većinom su se bavili stočarstvom, dok su se nomadski [[Bušmani]] u južnom i zapadnom dijelu zemlje bavili lovom.

Moderno gospodarstvo ovog područja počinje [[1652]]. dolaskom [[Nizozemci|nizozemskih]] doseljenika koje je poslala [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] kako bi opskrbljivali prolazeće brodove. Kolonija je s vremenom rasla, a ubrzo su se u ova područja doselili [[Francuzi|francuski]] [[Hugenoti]] i [[Nemci|Nijemci]]. Kolonisti su se počeli baviti poljoprivredom u komercijalne svrhe, te je tako ta aktivnost postala glavna okosnica gospodarstva.

Krajem 18. stoljeća Britanci osvajaju ova područja, te nameću svoju kulturu. Ovo dovodi do velike burske selidbe u unutrašnjost zemlje zvane [[Veliki Trek]]. [[Buri (Južna Afrika)|Buri]] u unutrašnjosti osnivaju svoje nezavisne države ([[Transvaalska Republika]] i [[Slobodna Država Oranje]]) u kojima poljoprivreda nastavlja biti glavna aktivnost.

Godine [[1870]]. u [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleyju]] su otkrivani [[dijamant]]i, a [[1886]]. u [[Witwatersrand]]u su otkrivene jedne od najvećih zaliha zlata na svijetu, zbog čega je rudarstvo ubrzo postala dominirajuća gospodarska aktivnost. Zbog velikog bogatstva u zlatu, Britanci napadaju burske republike i [[1902]]. osvajaju kontrolu nad njima nakon [[Drugi burski rat|drugog burskog rata]]. U ovo vrijeme dolazi do [[industrijalizacija|industrijalizacije]], te do osnivanja prvih južnoafričkih sindikata.

Vlada je provodila politiku kojom su prava različitih rasa zakonski odvojena. Godine [[1948]]. na izborima pobjeđuje [[Nacionalna stranka (JAR)|Nacionalna stranka]] koja odmah počinje provoditi strogu rasnu politiku zvanu [[apartheid]] kojom su ekonomske privilegije najviše pripale bijelcima, a najmanje crncima. Ova politika strogo je kritizirana od međunarodne zajednice, te je dovela do sankcija Južnoafričkoj Republici.

Prvi izbori na kojima su mogli sudjelovati pripadnici svih rasa održani su 1994., a na njima pobjeđuje [[Afrički nacionalni kongres]]. Nova vlast pokušala je ekonomski integrirati nekad diskriminirani dio društva u gospodarstvo ove zemlje koje je tada bilo oštećeno zbog dugogodišnjih sankcija i unutarnjih sukoba.

U ovom razdoblju smanjena je [[inflacija]], a javne financije su stabilizirane, dok je djelomično privučen strani kapital.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oecd.org/document/63/0,3343,en_2649_34577_40981951_1_1_1_1,00.html|title=Economic Assessment of South Africa 2008: Achieving Accelerated and Shared Growth for South Africa|publisher=OECD|access-date=2013-05-21|archivedate=2009-08-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090809083550/http://www.oecd.org//document//63//0,3343,en_2649_34577_40981951_1_1_1_1,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Gospodarski rast ipak još nije bio zadovoljavajući.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;/&gt; Početkom 2000. predsjednik Thabo Mbeki obećao je ubrzati rast i dovesti strane investitore, na način tako da vlada ubrza privatizaciju, olabavi zakone o radu, te smanji nepotrebnu državnu potrošnju. Ovoj politici usprotivili su se sindikati. Od 2004. gospodarski rast se ubrzao, a s njim i pad nezaposlenosti, te stvaranje kapitala.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;/&gt;

=== Povijesni razvoj gospodarstva ===
Ovo je prikaz gospodarskih trendova Južnoafričke Republike prema procjenama [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-a:&lt;ref&gt;[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=35&amp;pr.y=18&amp;sy=1980&amp;ey=2010&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=199%2C111&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CLUR&amp;grp=0&amp;a= International Monetary Fund: World Economic Outlook Database, listopad 2010.]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina|| BDP, mlrd. USD || tečaj prema USD || Stopa nezaposlenosti ||Prihod p.c. u usporedbi s SAD-om
|-
| 1980. || 80,547 || 0,8267 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;&gt;{{Cite web |title=Historical exchange rates – South African Reserve Bank via Google Web Cache |url=http://www.resbank.co.za/economics/histdownload/Download/DOLLAR.csv |access-date=2006-03-31 |archivedate=2006-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060331201533/http://www.resbank.co.za/economics/histdownload/Download/DOLLAR.csv |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; || 9,2 || 22,6
|-
| 1985. || 57,273 || 2,0052 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 15,5 || 9,8
|-
| 1990. || 111,998 || 2,5419 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 18,8 || 13,1
|-
| 1995. || 151,117 || 3,5486 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 16,7 || 13,2
|-
| 2000. || 132,964 || 6,1188 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 25,6 || 8,5
|-
| 2005. || 246,956 || 5,6497 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 26,7 || 12,4
|-
| 2010. || 363,655 || 7,462 Randa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.x-rates.com/d/ZAR/USD/hist2010.html |title=South African Rand, American Dollar 2010 – x-rates |access-date=2013-05-21 |archive-date=2012-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703020311/http://www.x-rates.com/d/ZAR/USD/hist2010.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 24,9 || 15,5
|-
| 2015. (predviđanje) || 510,937 || - || 22,8 || 18,0
|}

== Sektori gospodarstva ==
[[Datoteka:Tree map export zaf all show 2009.svg|thumb|Prikaz izvoza Južnoafričke Republike za 2009.]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+Prilagođene vrijednosti za četvrti kvartal 2011.&lt;ref&gt;[http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Table%203&amp;ti=Seasonally+adjusted+and+annualised+quarterly+value+added+by+industry+and+GDP+at+constant+2005+prices+%28R+million%29&amp;path=../Database/South%20Africa/Economic%20and%20Social%20series/Gross%20Domestic%20Product%20%28GDP%29/&amp;lang=1 Seasonally adjusted and annualised quarterly value added by industry and GDP at constant 2005 prices (R million)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
!Sektor || Dodana vrijednost&lt;br /&gt;(mlrd. R, po cijenama od 2005.)
|-
|Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov || 40,528
|-
|Rudarstvo i kamenolomi || 96,817
|-
|Industrijska proizvodnja || 289,294
|-
|Električna energija, plin i voda || 34,734
|-
|Građevina || 58,599
|-
|Veleprodaja, maloprodaja, hoteli i restorani || 239,367
|-
|Prijevoz, skladištenje i komunikacije || 174,621
|-
|Financije, nekretnine, poslovne usluge || 404,974
|-
|Opće javne usluge || 262,627
|-
|Privatne usluge || 104,676
|-
|Porezi umanjeni za subvencije || 205,653
|-
!BDP || 1.911,890
|}

=== Rudarstvo ===

[[Rudarstvo]] je uvijek bilo pokretačka snaga razvoja, koje je omogućilo ovoj zemlji brži napredak u odnosu na druge afričke zemlje. Razvoj rudarstva na širokoj razini počelo je [[1867]]. otkrićem dijamanata na obalama rijeke [[Oranje]], te otkrićem i početkom eksploatiranja nalazišta kod [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleyja]] nekoliko godina kasnije. Velikoj Witwatersrandskoj zlatnoj groznici [[1886]]., prethodile su zlatne groznice u Pelgrimsrusu i Barbertonu. Otkriće zlata privuklo je na tisuće doseljenika u Witwatersrand i općenito u Južnu Afriku.

Južnoafrička Republika je jedna od vodećih zemalja u rudarstvu i obradi minerala.&lt;ref name=usgs&gt;{{cite web|last=Yager|first=Thomas R.|title=The Mineral Industry of South Africa|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2008/myb3-2008-sf.pdf|publisher=US Geological Survey|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y1P1nBZ?url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2008/myb3-2008-sf.pdf|archivedate=2012-03-06|page=37.1|date=rujan 2010.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iako je udio rudarstva u nacionalnom bruto domaćem proizvodu pao s 21% 1970. na 6% 2011., ono još čini skoro 60% izvoza.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Nationalisation in South Africa: A debate that will persist|url=http://www.economist.com/node/21541040|publisher=The Economist}}&lt;/ref&gt; Sektor rudarstva čini oko 9% dodane vrijednosti.&lt;ref name=adb-csp&gt;{{cite web|title=Results-Based Country Strategy Paper, 2008 - 2012|url=http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/South%20Africa%20Country%20Strategy%20Paper%202008-2010%20Mid%20Term%20Review%20and%20Update____05.pdf|publisher=Afrička razvojna banka|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y0uU0lN?url=http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/South%20Africa%20Country%20Strategy%20Paper%202008-2010%20Mid%20Term%20Review%20and%20Update____05.pdf|archivedate=2012-03-06|page=10|date=listopad 2009.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008., južnoafrički udio u svjetskoj proizvodnji [[platina|platine]] bio je oko 77%, a značajni udjeli proizvodnje činili su i [[kianit]] i drugi materijali, 55%; [[hrom|krom]], 45%; [[paladijum|paladij]], 39%; [[vermikulit]], 39%; [[vanadijum|vanadij]], 38%; [[cirkonijum|cirkonij]], 30%; [[mangan]], 21%; [[rutil]], 20%; [[ilmenit]], 19%; [[zlato]], 11%; [[fluorit]], 6%; [[aluminijum|aluminij]], 2%; [[antimon]], 2%; [[željezo]], 2%; [[nikl|nikal]], 2%; i fosfati, 1%.&lt;ref name=usgs/&gt; JAR proizvodi po vrijednosti oko 5% brušenih dijamanata u svijetu.&lt;ref name=usgs/&gt; Oko 89% svjetskih zaliha [[Platinski metali|platinskih metala]] nalazi se u JAR-u, a ostale zalihe su: [[hafnijum|hafnij]], 46%; [[cirkonijum|cirkonij]], 27%; [[vanadijum|vanadij]], 23%; [[mangan]], 19%; [[rutil]], 18%; [[fluorit]], 18%; zlato, 13%; fosfati, 10%; [[ilmenit]], 9%; i [[nikl|nikal]], 5%.&lt;ref name=usgs/&gt; Ova zemlja je i treći najveći izvoznik ugljena.&lt;ref&gt;[http://www.platts.com/Coal/highlights/2006/coalp_ee_091106.xml South Africa's coal future looks bright]&lt;/ref&gt;

=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Tweespruit Grain Elevator.jpg|thumb|left|Silosi u Free Stateu]]
[[Datoteka:Farm in Mpumalanga.jpg|thumb|Farma u Mpumalangi]]
[[Datoteka:SouthAfricaFieldwork21989.jpg|thumb|Radnici na farmi]]
Službeno poljoprivreda zapošljava oko 10% radno aktivnog stanovništva, što je relativno mali postotak u usporedbi sa ostalim afričkim državama. Ovaj sektor čini oko 2,6% južnoafričkog BDP-a.&lt;ref name=&quot;HRW&quot;&gt;Human Rights Watch, 2001. [http://www.hrw.org/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection]: The State Response to Violent Crime on South African Farms, {{ISBN|1-56432-263-7}}.&lt;/ref&gt; Zbog aridnog tla samo je oko 13,5% zemlje obradivo, a samo 3% smatra se visoko kvalitetnim tlom.&lt;ref&gt;Mohamed, Najma. 2000. &quot;Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture&quot;, u ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', izd. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, Sveučilište Western Cape. {{ISBN|1-86808-467-1}}.&lt;/ref&gt; Ovaj sektor pogađaju mnogi problemi, kao što je strana konkurencija i kriminal. Zadnjih nekoliko godina vrlo su česti napadi na bijele farmere, a u tim napadima poginule su stotine farmera.

Poljoprivredno najznačajniji su usjevi [[žitarice|žitarica]] koji pokrivaju oko 60% obrađenog tla. Najvažniji ovakav proizvod je [[kukuruz]] koji se masovno uzgaja. Proizvodnja kukuruza u godini sa obilnim padalinama zapošljava barem 150.000 osoba. Pšenica se također masovno uzgaja na visoko mehaniziranim farmama. Ostale značajne žitarice su [[sirak]] i [[ječam]]. U prvoj polovici 2010., poljoprivredni sektor je od izvoza uprihodio 10,1 milijardu R, dok je za uvoz proizvoda koji spadaju u taj sektor potrošeno 8,4 milijarde R, što čini trgovinsku bilancu pozitivnom u iznosu od 1,7 milijardi R.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;&gt;{{cite web|title=Competitiveness of selected South African agricultural products in the European union market|url=http://www.nda.agric.za/docs/Economic_analysis/2011_ER.pdf|publisher=Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzW4i6K?url=http://www.nda.agric.za/docs/Economic_analysis/2011_ER.pdf|archivedate=2012-03-06|page=4|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Najvažniji izvozni poljoprivredni proizvodi su: jestivo [[voće]] i [[Orah (plod)|orašasto]] voće, pića, konzervirana hrana, [[duhan]], žitarice, vuna, razna hrana, [[šećer]], [[meso]], mlinarski proizvodi, [[slad]] i [[škrob]].&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt; Ovi proizvodi činili su preko 80% prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2010.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt; Najvažniji uvozni poljoprivredni proizvodi,koji čine preko 60% uvoza u ovom sektoru u istom razdoblju su: žitarice, meso, soja, pića, duhan, palmino ulje, razna hrana, začini, [[kava]], [[čaj]] i konzervirana hrana.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt;

Mljekarska industrija sastoji se od oko 4300 proizvođača koji pružaju zaposlenje za oko 60.000 radnika, te koji omogućavaju zaradu za još 40.000 ostalih osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.co.za/agriculture_29.html|work=South Africa Online|title=Poljoprivreda|accessdate=17. srpnja 2006.|archivedate=2006-09-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060923070755/http://www.southafrica.co.za/agriculture_29.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Godine 2006., prehrambena industrija činila je 24,7% ukupnog proizvodnog outputa.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Iako je u gospodarstvu sveukupno stvoreno 975.941 radnih mjesta između 1995. i 2006., u ovoj industriji izgubljeno je 45.977 radnih mjesta.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Konkurancija izvana, posebice iz Kine i Indije, bila je ključna za smanjenje izvoza hrane i tekstila, budući da su se proizvođači morali natjecati s jeftinijom konkurencijom.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Izvoz pića, duhana, drva i kože povećan je vjerojatno zbog prisustva velikih kompetitivnih poduzeća iz ovog područja u JAR-u.&lt;ref name=agropro5&gt;{{cite web|title=Asgisa And Economic Growth: Implications For Skills Development|url=http://www.labour.gov.za/downloads/documents/research-documents/asgisa_economicgrowth.pdf|publisher=Ministarstvo rada|page=5|date=ožujak 2008.|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y3nhfLL?url=http://www.labour.gov.za/downloads/documents/research-documents/asgisa_economicgrowth.pdf|archivedate=2012-03-06|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Industrija ===

Industrijska proizvodnja čini relativno mali udio u ukupnom gospodarstvu, samo 13,3% zaposlenih radi u ovom sektoru koji čini 15% nacionalnog BDP-a. Iako je cijena rada niska, nije na toliko niskoj razini kao u drugim državama u razvoja, a cijena prijevoza, komunikacija i općenito života je puno viša.&lt;ref name=&quot;econ-jobless&quot;&gt;[http://www.economist.com/node/16248641 South Africa, Jobless growth – The Economist]&lt;/ref&gt;

Južnoafrička autoindustrija čini oko 10% južnoafričkog izvoza u ovom sektoru, te generira oko 7,5% BDP-a i zapošljava oko 36.000 radnika. Godišnja proizvodnja 2007. bila je 535.000 vozila, od ukupne svjwtske proizvodnje od 73 milijuna vozila. Iste godine izvezeno je 170.000 vozila, većinom u [[Japan]] (oko 29% ukupne vrijednosti izvoza), [[Australija|Australiju]] (20%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12%) i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (11%). Južnoafrički izvoz auto dijelova 2006. iznosio je 30,3 milijardi R.&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;&gt;{{Cite web |title=Automotive in South Africa – Key information on the South African motor industry |url=http://www.mbendi.com/indy/motr/af/sa/p0005.htm |access-date=2013-05-21 |archivedate=2008-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202072824/http://www.mbendi.com/indy/motr/af/sa/p0005.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Među velikim kompanijama koje imaju svoje pogone u JAR-u su [[BMW]], [[Ford Motor Company|Ford]], [[Volkswagen]], [[Daimler AG]], [[General Motors]] i [[Toyota]]. Velika poduzeća za dijelove bazirana u zemlji su Arvin Exhaust, Bloxwitch, Corning i Senior Flexonics. Ukupno u JAR-u posluje oko 200 poduzeća za proizvodnju auto dijelova, te 150 drugih koji su vezani uz autoindustriju. Većina industrije nalazi se u pokrajinama [[Eastern Cape]] i [[Gauteng]].&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;/&gt; Prednosti poslovanja u Južnoafričkoj Republici uključuju niske proizvodne troškove, te pristup novim tržištima koji su rezultat trgovinskih sporazuma JAR-a sa Europskom unijom i Južnoafričkom razvojnom zajednicom.&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;/&gt;

Nakon pada od 10,4% 2009. godine, industrijska proizvodnja bilježi rast od 5% 2010. iako je ovaj rast bio limitirana na određene grane industrije.&lt;ref name=dti-report&gt;{{cite web|title=Godišnji izvještaj 2010 - 2011|url=http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=158493|publisher=Ministarstvo trgovine i industrije|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yD45rn7?url=http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=158493|archivedate=2012-03-06|page=26|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Na razvoj ovog sektora uvelike utječe slaba potražnja na razvijenim tržištima.&lt;ref name=dti-report/&gt;

=== Usluge ===

[[Telekomunikacije|Telekomunikacijska]] infrastruktura razvijena je u urbanim područjima i pruža efikasnu uslugu. Državna telekomunikacijska kompanija Telkom koja je djelomično privatizirana u zamjenu za početni monopolistički položaj na tržištu obvezala se razviti infrastrukturu na ostalim područjima. Druga mobilna mreža počela je raditi tek 2005. godine, a danas na teritoriju JAR-a posluje pet mobilnih operatera.

[[Bankarstvo]] nadzire južnoafrička [[centralna banka|središnja banka]] South African Reserve Bank. Ovim sektorom dominiraju četiri velika lokalna igrača: [[Nedbank]], [[Absa Group|ABSA]], [[Standard Bank]] i [[First Rand]].&lt;ref name=&quot;treasury&quot;&gt;{{cite web|title=Doing business in South Africa|url=http://www.transactionservices.citigroup.com/transactionservices/home/about_us/articles/archive/2009/docs/Citi_CountryProfile_SouthAfrica.pdf|publisher=Treasury Today|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yDPwdN3?url=http://www.transactionservices.citigroup.com/transactionservices/home/about_us/articles/archive/2009/docs/Citi_CountryProfile_SouthAfrica.pdf|archivedate=2012-03-06|page=17|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Ove banke pružaju usluge za građanstvo, te se baze investicijskim bankarstvom. Ovaj sektor je postao vrlo kompetitivan nakon što su sredinom 1990-ih na tržište ušle mnoge strane banke koje su ranije napustile državu.&lt;ref name=&quot;treasury&quot;/&gt; Johannesburška burza (JSE Limited) je najveća burza u Africi koja je po ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji na 18. mjestu u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=WFE – YTD Monthly |url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly |access-date=2013-05-21 |archivedate=2011-02-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wT1KMbry?url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Južnoafrička Republika je popularno turističko odredište koje godišnje bilježi oko 860.000 turističkih dolazaka (ožujak 2008.), od čega oko 210.000 čine turisti izvan Afrike.&lt;ref name=&quot;SATStats-20080603&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.southafrica.net/satourism/research/viewResearchDetail.cfm?Action=Download&amp;FileID=29993&amp;ReportTypeCategoryID=65 |title=Monthly tourism statistics June 2008 |accessdate=23. lipnja 2008. |format=PDF |publisher=[http://www.southafrica.net Južnoafrički turizam] |archive-url=https://web.archive.org/web/20180205072820/https://www.southafrica.net/satourism/research/viewResearchDetail.cfm?Action=Download&amp;FileID=29993&amp;ReportTypeCategoryID=65 |archive-date=2018-02-05 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Turizam]] čini između 1% i 3% BDP-a ove zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.investec.com/NR/rdonlyres/13AEE8DD-1266-420D-B7BE-DCF92C12967F/4035/TourismUpdateOctober2005.pdf |title=SA Economic Research - Tourism Update |accessdate=23. lipnja 2008. |date=Octobar 2005 |publisher=[http://www.investec.com/ Investec] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624211743/http://www.investec.com/NR/rdonlyres/13AEE8DD-1266-420D-B7BE-DCF92C12967F/4035/TourismUpdateOctober2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Najpopularniji oblik turizma je [[ekološki turizam]], dok kulturni turizam također razvijen.

== Vanjskotrgovinska razmjena ==
[[Datoteka:South African trade balance 1992-2011.svg|thumb|375px|Razvoj vanjske razmjene JAR-a od 1992. do 2011. Gornji graf prikazuje uvoz (tamnoplavo) i izvoz (svijetloplavo). Donji graf prikazuje razvoj stanja razmjene.]]
[[Datoteka:2006SouthAfrican exports.PNG|thumb|right|300px|Južnoafrički izvoz 2006. po državama.]]
Od pada apartheida, trgovinska razmjena JAR-a s drugim državama je porasla zbog podizanja sankcija. Uz ostale afričke države, glavni trgovački partneri JAR-a su [[Nemačka|Njemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Japan]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].&lt;ref name=factbook&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|title=South Africa|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=2013-05-21|archive-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Glavni izvozni proizvodi uključuju [[kukuruz]], [[dijamant]]e, [[zlato]], [[metali|metale]] i [[minerali|minerale]], [[šećer]], te [[vuna|vunu]]. Više od trećine uvoznih proizvoda vezani su uz strojeve i vozila, dok se značajno još uvoze kemijski i naftni proizvodi.

=== Uvoz i izvoz ===
Glavni izvozni partneri JAR-a su Europska unija, Sjedinjene Država i Japan. Među uvoznicima, zadnjih godina najviše je porastao značaj Kine.

{|
|-
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:right; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet izvoznih proizvoda 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;&gt;{{cite web | url=http://apps.thedti.gov.za/econdb/raportt/rapsiMANUFACTURcurrent.html#South%20African%20EXPORT%20by%20Codes | title=South African EXPORT by Codes | publisher=Ministarstvo trgovine i industrije | date=2012 | accessdate=3. travnja 2012. | archivedate=2012-04-14 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120414025336/http://apps.thedti.gov.za/econdb/raportt/rapsiMANUFACTURcurrent.html#South%20African%20EXPORT%20by%20Codes | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Proizvod''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''Postotak od ukupnog'''
|-
| [[Željezo]] i [[čelik]] || 55.968 || 15,51%
|-
| [[Motorno vozilo|Motorna vozila]] || 46.671 || 12,93%
|-
| [[Plemeniti metali|Plemeniti]] i [[obojeni metali|obojeni]] [[metali]] || 43.751 || 12,12%
|-
| Osnovne [[supstanca|kemikalije]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(izuzev dušikovih spojeva)&lt;/small&gt; || 22.111 || 6,13%
|-
| Rafinirani [[nafta|naftni]] proizvodi || 12.525 || 3,47%
|-
!scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:#990000&quot;| 
|-
| Ostali izvoz || 360.938 || 49,85%
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:left; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet izvoznih tržišta 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Zemlja''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost u [[Američki dolar|USD]]&lt;/center&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;(milijunima dolara)&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;'''
|-
| {{flag|SAD}} || &lt;center&gt;49,374&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;7.350&lt;ref name=&quot;xeUSD&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.xe.com | title=tečaj ZAR/USD u srpnju 2011. | accessdate= 4. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|NJE}} || &lt;center&gt;34.129&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;5.080&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|JAP}} || &lt;center&gt;23.356&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;3.477&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|ZIM}} || &lt;center&gt;16.741&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;2.492&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|KIN}} || &lt;center&gt;16.548&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;2.463&lt;/center&gt;
|-
|}
|}

{|
|-
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:right; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet uvoznih proizvoda 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Proizvod''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''Postotak od ukupnog'''
|-
| Dijelovi [[motorno vozilo|motornih vozila]] || 55.864 || 9,46%
|-
| Motorna vozila || 51.513 || 8,73%
|-
| Rafinirani [[nafta|naftni]] proizvodi || 43.657 || 7,4%
|-
| [[Televizori]] i [[radio]] uređaji || 23.252 || 3,94%
|-
| [[Kompjuter|Računala]] i uredska oprema || 18.927 || 3,21%
|-
!scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:#990000&quot;| 
|-
| Ostali uvoz || 360.938 || 67,27%
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:left; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet uvoznih tržišta 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Zemlja''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost u USD&lt;/center&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;(milijunima dolara)&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;'''
|-
| {{flagcountry|KIN}} || &lt;center&gt;100.186&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;14.914&lt;ref name=&quot;xeUSD&quot;/&gt;&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|NJE}} || &lt;center&gt;76.165 &lt;/center&gt;|| &lt;center&gt;11.338&lt;/center&gt;
|-
| {{flag|SAD}} || &lt;center&gt;53.941&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;8.030&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|JAP}} || &lt;center&gt;34.358&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;5.115&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|IND}} || &lt;center&gt;28.486&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;4.240&lt;/center&gt;
|-
|}
|}

== Infrastruktura ==

=== Električna energija ===
[[Datoteka:Koebergnps.jpg|thumb|Nuklearna elektrana Koeberg]]
JAR godišnje proizvodi oko 240.300 GWh električne energije.&lt;ref name=&quot;factbook-ep&quot;&gt;{{cite web|title=The World Fact Book|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html?countryName=South%20Africa&amp;countryCode=sf&amp;regionCode=af&amp;rank=16#sf|publisher=[[CIA]]|accessdate=6. listopada 2010.|archivedate=2012-10-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121011095532/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html?countryName=South%20Africa&amp;countryCode=sf&amp;regionCode=af&amp;rank=16#sf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;procjena za 2007.&lt;/sup&gt; Najveći dio proizvodnje ove energije namijenjena je domaćem tržištu, ali oko 12.000 GWh&lt;ref name=&quot;statssa-march-2009&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P4141March2009/html/P4141March2009_11.html|title=Table 9a – Electricity produced and consumed in power stations, purchased and sold outside South Africa and available for distribution in South Africa (monthly zifigures)|date=ožujak 2009.|publisher=Stats SA|accessdate=12. siječnja 2010.|archivedate=2012-12-24|archiveurl=https://archive.today/20121224170225/http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P4141March2009/html/P4141March2009_11.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; godišnje se izvozi u [[Svazi]], [[Bocvana|Bocvanu]], [[Mozambik]], [[Lesoto]], [[Namibija|Namibiju]], [[Zambija|Zambiju]], [[Zimbabve]] i ostale južnoafričke države koje sudjeluju u Southern African Power Poolu.&lt;ref name=&quot;argus-2007-02-04&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.capeargus.co.za/index.php?fArticleId=3662941|last=Naidu|first=Edwin|date=4. veljače 2007.|publisher=Cape Argus|title=Cape Argus}}&lt;/ref&gt; Manjak električne energije nadoknađuje se uvozom oko 9.000 GWh godišnje iz hidroelektrične centrale na [[Cahora Bassa|Cahora Bassi]] u Mozambiku putem 1000 MW dalekovoda.&lt;ref name=&quot;dme-esmp-2007-2025&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dme.gov.za/pdfs/energy/electricity/energy_sec_msp_elec.pdf|title=Energy Security Master Plan - Electricity 2007-2025|publisher=Ministarstvo minerala i energije|pages=15|accessdate=12. siječnja}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Većina električnih centrala u JAR-u u vlasništvu su nacionalnog poduzeća za energetiku [[Eskom]]. Eskomove elektrane proizvode oko 95% struje u Južnoafričkoj Republici, te oko 45% ukupne električne energije na afričkom kontinentu.&lt;ref name=&quot;wna-sa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;m&amp;g-2009-06-28&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.mg.co.za/article/2009-06-08-eskom-uses-tight-power-supply-to-defend-tariff-hike|title=Eskom uses tight power supply to defend tariff hike|publisher=Mail &amp; Guardian|date= 8. lipnja}}&lt;/ref&gt;

Za dobivanje većine električne energije koristi se [[ugljen]]. Južnoafrička Republika bogata je ugljenom, te upravo to pogonsko gorivo koristi većina elektrana. Oko 77% potreba električne energije zadovoljava se na ovaj način&lt;ref name=&quot;dme-coal&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dme.gov.za/energy/coal.stm|title=Coal|publisher=Ministarstvo minerala i energije|accessdate=8. siječnja 2010.|archivedate=2009-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091202053007/http://www.dme.gov.za/energy/coal.stm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a oko 81% svog ugljena namijenjenoga domaćoj potrošnji koristi se za proizvodnju električne energije.&lt;ref name=&quot;dea-env&quot;&gt;{{cite web|title=HOW ENERGY GENERATION CAUSES ENVIRONMENTAL CHANGE IN SOUTH AFRICA|url=http://www.environment.gov.za/soer/nsoer/drivers/general/Energy.doc|publisher=Ministarstvo okoliša|accessdate=8. siječnja|archivedate=2011-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716182235/http://www.environment.gov.za/soer/nsoer/drivers/general/Energy.doc|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Povijesno je ova činjenica omogućavala JAR-u jeftinu električnu energiju, ali je i razlog zašto je ova država među najvećim svjetskim zagađivačima ugljičnim dioksidom.&lt;ref name=&quot;sundaytimes-2009-12-05&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.timeslive.co.za/business/article221325.ece|title=SA's hidden carbon headache |last=Ferreira |first=Anton|date=5. prosinca 2009.|publisher=The Sunday Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sainfo-energy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/business/economy/sectors/energy.htm|title=South Africa's energy industry|publisher=Južnoafrička vlada|accessdate=8. siječnja 2010.|archivedate=2012-02-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219162251/http://www.southafrica.info/business/economy/sectors/energy.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;eia-southafrica&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eia.doe.gov/emeu/cabs/South_Africa/Background.html|title=South Africa|publisher=US Energy Information Administration|accessdate=8. siječnja 2010.|archiveurl=https://archive.today/20121211235418/http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=SF|archivedate=2012-12-11|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;

[[Nuklearna elektrana]] Koeberg s dva reaktora je jedina takva elektrana na afričkom kontinentu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hinshaw|first=Drew|title= Africa looks to nuclear power|url=http://www.csmonitor.com/World/Africa/2010/0402/Africa-looks-to-nuclear-power|publisher=Christian Science Monitor|accessdate=6. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Ova NE čini oko 5% južnoafričke proizvodnje električnom energijom.&lt;ref name=&quot;wna-sa&quot;&gt;{{cite web|title=Nuclear Power in South Africa|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf88.html|publisher=Svjetsko nuklearno udruženje|accessdate=6. listopada 2010.|archive-date=2012-05-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120521014634/http://www.world-nuclear.org/info/inf88.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Iskorišteno gorivo sprema se u Odlagalište radioaktivnog otpada Vaalputs u [[Northern Cape]]u.

Zbog problema u mreži i manjka kapaciteta, 2007. događaju se česta zamračenja diljem zemlje. Eskom biva često kritiziran zbog nemogućnosti zadovoljavanja potreba za električnom energijom koje postaju sve veće.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/01/31/world/africa/31safrica.html &quot;Power Failures Outrage South Africa&quot;] članak su napisali Barry Bearak i Celia W. Dugger u [[The New York Times]]u 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; Vlada kasnije priznaje da je problem odbijanje novih ulaganja u ovaj sektor.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7199814.stm|title=S Africa cuts power to neighbours|publisher=BBC News |date=21. siječnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Iako su problemi uklonjeni za nekoliko mjeseci, potražnja za električnom energijom je još uvijek na razini dostupnih kapaciteta, te sve elektrane rade na maksimumu. Vlada i Eskom planiraju gradnju novih elektrana i povećanje udjela nuklearne energije na 20.000 megavata do 2025. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.news24.com/News24/South_Africa/Power_Crisis/0,,2-7-2335_2270747,00.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080619083035/http://www.news24.com/News24/South_Africa/Power_Crisis/0,,2-7-2335_2270747,00.html|archivedate=2008-06-19|title=Eskom reopens 3 power stations|publisher=News24|date=14. veljače 2008.|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-24_2395323|title=Eskom mulls new power stations|publisher=Fin24|date=18. rujna 2008.|access-date=2013-05-21|archivedate=2008-09-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080921021110/http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-24_2395323|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Vodoopskrba ===
[[Datoteka:Johhanesburg Water-Midrand Tower-002.jpg|thumb|200px|Vodotoranj u Midrandu, Johannesburg]]

Južnoafrička Republika je jedna od nekoliko država koja ustavom garantira pristup [[voda|vodi]] svojim građanima. Ipak, uživanje ovog prava još nije omogućeno svim građanima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ustav iz 1996., poglavlje 2, ulomak 27 |url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm#27 |access-date=2013-05-21 |archivedate=2013-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131117002512/http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm#27 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Situacija u vodoopskrbi znatno se popravila od pada apartheida, te je udio stanovništva s pristupom vodi porastao s 83% 1990. na 91% 2008. godine, tj. oko 15 milijuna stanovnika dobilo je pristup vodi u tom razdoblju.&lt;ref name=&quot;JMP&quot;&gt;[[WHO]]/[[UNICEF]]:Joint Monitoring Programme for Water Supply and Sanitation:[http://www.wssinfo.org/data-estimates/table/ Podaci za JAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209002836/http://www.wssinfo.org/data-estimates/table/ |date=2014-02-09 }}, 2008., str. 41-53&lt;/ref&gt;

Puno veći problem od opskrbe svježom vodom je kanalizacija. Veliki broj Južnoafrikanaca još uvijek nema pristup kvalitetnom kanalizacijskom sustavu, te koriste primitivna i nehigijenska rješenja. Bolesti zbog ove situacije još uvijek često izbijaju.

Najvažnije rijeke u JAR-u su [[Oranje]], [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]], [[Komati]], [[Maputo (rijeka)|Maputo]], [[Tugela]], [[Olifants]] i [[Breede]]. Količina vode i učestalost padalina uvelike ovisi o području države. Predviđanja pokazuju da će se u idućih nekoliko desetljeća zalihe vode u dijelovima zemlje drastično smanjiti. Kako bi se sačuvale vode iz velikih rijeka, uspostavljene su komisije za zaštitu i očuvanje tih izvora. Jedan od potencijalnih načina dobivanja vode u budućnosti mogla bi biti desalinizacija morske vode ili izgradnja infrastrukture za dopremanje vode iz rijeke [[Zambezi]].

Plan južnoafričke vlade je uložiti oko 69 milijardi R na vodoopskrbnu infrastrukturu u razdoblju između 2008. i 2015.&lt;ref name=mg-water&gt;{{cite web|last=Geyde|first=Lloyd|title=How to keep SA's head above water|url=http://mg.co.za/article/2012-03-02-how-to-keep-sas-head-above-water|publisher=Mail &amp; Guardian Online|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yGEgv4u?url=http://mg.co.za/article/2012-03-02-how-to-keep-sas-head-above-water|archivedate=2012-03-06|date=2. ožujka 2012.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; To uključuje izgradnju novih brana i pomoćne infrastrukture, kao i popravljanje postojeće infrastrukture.&lt;ref name=mg-water/&gt; Ukupni vodni kapacitet JAR-a procijenjen je na 38 mlrd. metara kubnih, ali za rast gospodarstva do 2025. trebati će oko 65 milijardi kubnih metara.&lt;ref name=mg-water/&gt; Veliki problem koji opterećuje zastarjeli vodovodni sustav je pretjerana migracija u gradove.

== Tržište rada ==

Stopa [[nezaposlenost]]i u Južnoafričkoj Republici je vrlo visoka i konstantna. Ovaj problem veže se na druge ekonomske i društvene probleme, kao što su nedostatno obrazovanje, loše zdravlje i kriminal.&lt;ref&gt;[http://www.oecd.org/document/21/0,3343,en_2649_33733_45637781_1_1_1_1,00.html Economic Survey of South Africa 2010 – OECD]&lt;/ref&gt; Masovna nezaposlenost u JAR-u počela je 1970-ih godina, a nastavila je rasti kroz 1980-te i 1990-te.&lt;ref name=lametal&gt;{{cite web|title=Obrazovanje i nezaposlenost mladih u JAR-u|url=http://www.saldru.uct.ac.za/home/index.php?/component/option,com_docman/Itemid,32/gid,250/task,doc_download/|publisher=Južnoafrička istraživačka jedinica za rad i razvoj|author=David Lam; Murray Leibbrandt; Cecil Mlatsheni|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yEonSxJ?url=http://www.saldru.uct.ac.za/home/index.php?%2Fcomponent%2Foption%2Ccom_docman%2FItemid%2C32%2Fgid%2C250%2Ftask%2Cdoc_download%2F|archivedate=2012-03-06|page=2|date=6. ožujka|year=2008|access-date=2021-08-20|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Stopa nezaposlenosti je naglo porasla dolaskom na vlast Afričkog nacionalnog kongresa 1994. i pada apartheida. U razdoblju os 1995. do 2001. stopa nezaposlenosti je porasla s 15,6% na 30,3%&lt;ref name=uninsa&gt;{{cite web|title=Why Has Unemployment Risen In The New South Africa|url=http://www.nber.org/papers/w13167.pdf|publisher=Nacionalni ured za ekonomska istraživanja|author=Abhijit Banerjee; Sebastian Galiani; Jim Levinsohn; Zoë McLaren; Ingrid Woolard|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yF6lrCk?url=http://www.nber.org/papers/w13167.pdf|archivedate=2012-03-06|page=6|date=srpanj 2007.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; U drugom kvartalu 2010., nezaposlenost je porasla na 25,3%, dok je broj zaposlenih pao za 61.000 na 12,7 milijuna. Najveći pad zabilježen je u proizvodnoj industriji, koja je izgubila oko 53.000 radnika. U poljoprivredi je izgubljeno 32.000 radnih mjesta, a u građevinskom sektoru oko 15.000.&lt;ref&gt;[http://www.bloomberg.com/news/2010-07-27/south-african-jobless-rate-rises-to-25-3-undermining-economic-recovery.html South Africa Loses More Jobs, Undermining Strength of Economy's Recovery – Bloomberg]&lt;/ref&gt; U trećem kvartalu 2010., službeno je bilo nezaposleno 29,80% crnaca, 22,30% obojenih, 8,60 Azijaca i 5,10% bijelaca.&lt;ref&gt;[http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Key_indicator_time_series&amp;ti=Economic+Indicators+for+2009-2010+by+year%2Ckey+indicator+and+month&amp;path=../Database/South%20Africa/Key%20Indicators/&amp;lang=1 Statistika Južnoafričke Republike – Ekonomski pokazatelji za 2009.–2010.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Iako su službeni podaci o nezaposlenosti vrlo visoki, oni ne prikazuju stvarnu sliku o situaciji koja je još dramatičnija. Ovi podaci uključuju samo odrasle osobe koje aktivno traže posao, a ne sve nezaposlene osobe.&lt;ref name=cde-fresh&gt;{{cite web|title=A Fresh Look At Unemployment|url=http://www.cde.org.za/attachment_view.php?aa_id=397|publisher=Centre for Development and Enterprise|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yFcwa32?url=http://www.cde.org.za/attachment_view.php?aa_id=397|archivedate=2012-03-06|page=2|date=srpanj 2007.|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Samo 41% stanovništva u dobi za radni odnos stvarno i radi, bili prijavljeni ili ne.&lt;ref name=cde-fresh/&gt; Ove brojke puno su niže nego u drugim velikim zemljama u razvoju, kao što su Kina, Brazil ili Indonezija.&lt;ref name=cde-fresh/&gt; Velika socijalna davanja države, često se zloupotrebljavaju.&lt;ref name=ecopuzzle&gt;{{cite web|last=Rodrik|first=Dani|title=Understanding South Africa’s Economic Puzzles|url=http://www.hks.harvard.edu/fs/drodrik/Research%20papers/Understanding%20South%20Africa.pdf|publisher=John F. Kennedy School Of Government|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yFOxiqQ?url=http://www.hks.harvard.edu/fs/drodrik/Research%20papers/Understanding%20South%20Africa.pdf|archivedate=2012-03-06|page=11|date=rujan 2006.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Nezaposlenost je često dugotrajnog karaktera, vidljivo iz podatka da sredinom 1990-ih skoro dvije trećine nezaposlenih nikad nije radilo na plaćenom poslu.&lt;ref name=lametal/&gt; Istraživanje 2005. pokazalo je da oko 40% nezaposlenih nije radilo u zadnje tri godine, dok oko 59% nezaposlenih nikad nije imalo posao.&lt;ref name=lametal/&gt; Nezaposlenost je česti uzrok kriminala i društvenih nemira. [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|Svjetska kriza]] je dodatno pogoršala stanje, te je izazvala gubitak oko milijun radnih mjesta. U rujnu 2010. preko trećine južnoafričkog radno aktivnog stanovništva bilo je nezaposleno.&lt;ref name=&quot;nyt0910&quot;&gt;[http://www.nytimes.com/2010/09/27/world/africa/27safrica.html Wage Laws Squeeze South Africa’s Poor – NYTimes.com]&lt;/ref&gt;

=== Odljev mozgova ===

[[Odljev mozgova]] česta je pojava u Južnoafričkoj Republici.&lt;ref name=ndulu&gt;Human Capital Flight: Stratification,Globalization, and the Challenges to Tertiary Education in Africa; ''Benno J. Ndulu''; JHEA/RESA Vol. 2, No. 1, 2004., str. 57–91&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mig_study&quot;&gt;{{Cite web |title=Skilled Labour Migration from Developing Countries: Study on South and Southern Africa |url=http://www.ilo.int/public/english/protection/migrant/download/imp/imp52e.pdf |access-date=2013-05-21 |archive-date=2012-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120616165604/http://www.ilo.int/public/english/protection/migrant/download/imp/imp52e.pdf }}&lt;/ref&gt; Prema procjenama Južnoafričkog statističkog ureda između milijun i 1,6 milijuna profesionalaca odselilo se iz države od 1994. godine. Odlaskom svakog ovog radnika 10 niskokvalificiranih osoba izgubi posao.&lt;ref name=&quot;ndulu&quot;/&gt; Razlozi iseljavanja visokokvalificiranih radnika su višestruki, a ispitani pojedinci često kao razloge navode visoku stopu kriminala i opadajuću kvalitetu života. Kvalificirani bijeli Južnoafrikanci kao razlog svog odlaska često navode postapartheidsku državnu politiku.&lt;ref name=&quot;mig_study&quot; /&gt;

Na iseljavanje ovo dijela stanovništva utjecala je i velika potražnja za visokokvalificiranim radnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama, Novom Zelandu, Kanadi i Australiji. Ove države često su regrutirale stručnjake upravo u JAR-u. U razdoblju između 1990. i 1996. oko polovice odljeva mozgova bilo je usmjereno prema Velikoj Britaniji.&lt;ref name=&quot;mig_study&quot; /&gt; Najviše pogođen ovom pojavom je zdravstveni sektor..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Health Personnel in Southern Africa: Confronting maldistribution and brain drain |url=http://www.equinetafrica.org/bibl/docs/healthpersonnel.pdf |access-date=2013-05-21 |archive-date=2011-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430024959/http://www.equinetafrica.org/bibl/docs/healthpersonnel.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Gubitak investicija uloženih u osposobljavanje doktora je 1,41 milijarda dolara, dok je dobit za zemlje u koje se ovi radnici iseljavaju ogromna. Prema procjeni samo Ujedinjeno Kraljevstvo primitkom ovih radnika dobilo je 2,7 milijardi dolara.&lt;ref&gt;Mills EJ et coll.: ''The financial cost of doctors emigrating from sub-Saharan Africa: human capital analysis''. British Medical Journal 2011.343.&lt;/ref&gt;

== Razine dohotka ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right;&quot;
|+ Godišnja razina osobnih prihoda po rasnim skupinama u usporedbi s prihodom bijelaca&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;
|-
! Godina|| Bijelci || [[Obojeni]] || [[Azijati Južne Afrike|Azijci]] || Crnci
|-
| 1917. || 100 || 22,0 || 22,1 || 9,1
|-
| 1924. || 100 || 20,0 || 19,4 || 7,9
|-
| 1936. || 100 || 15,6 || 23,1 || 7,6
|-
| 1946. || 100 || 16,3 || 23,0 || 8,9
|-
| 1956. || 100 || 16,9 || 21,9 || 8,6
|-
| 1960. || 100 || 15,9 || 17,1 || 8,1
|-
| 1970. || 100 || 17,3 || 20,2 || 6,8
|-
| 1975. || 100 || 19,4 || 25,4 || 8,6
|-
| 1980. || 100 || 19,1 || 25,5 || 8,5
|-
| 1987. || 100 || 20,9 || 30,2 || 8,5
|-
| 1993. || 100 || 19,3 || 42,0 || 10,9
|-
| 1995. || 100 || 20,0 || 48,4 || 13,5
|-
| 2000. || 100 || 23,0 || 41,0 || 15,9
|-
| 2008. || 100 || 22,0 || 60,0 || 13,0
|}

Južnoafričku Republiku karakteriziraju velike razlike prihoda i bogatstva.&lt;ref name=wbcb&gt;{{cite web|title=South Africa: Country Brief|url=http://go.worldbank.org/GSBYF92330|publisher=Svjetska banka|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xyiNJTS?url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/AFRICAEXT/SOUTHAFRICAEXTN/0,,menuPK:368086~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:368057,00.html|archivedate=2012-03-06|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Dobra razina gospodarskog rasta u razdoblju poslije apartheida dovela je do pada siromaštva zbog porasta prihoda, ali u istom razdoblju je porasla nejednakost.&lt;ref name=wbcb/&gt; Visoka razina nejednakosti prihoda u tom razdoblju još je više porasla, te je od 1993. do 2008. Gini koeficijent porastao za četiri postotna boda, od 0,66 do 0,70, zbog čega je bogatstvo ove zemlje još više koncentrirano u najvišem sloju.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/trends-in-south-african-income-distribution-and-poverty-since-the-fall-of-apartheid_5kmms0t7p1ms-en |title=Trends in South African Income Distribution and Poverty since the Fall of Apartheid – Papers – OECD iLibrary |access-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312074111/http://www.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/trends-in-south-african-income-distribution-and-poverty-since-the-fall-of-apartheid_5kmms0t7p1ms-en |archive-date=2012-03-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nejednakost u urbanim i ruralnim sredinama se mijenja: iako je siromaštvo puno češće u ruralnim krajevima nego u urbanim, stopa siromaštva u ruralnim dijelovima pada, dok u gradovima raste.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;

Iako u konstantnom padu, nejednakost u dohotku između pripadnika različitih rasnih skupina još uvijek je velika. Razina dohotka raste među svim skupinama, ali još uvijek veliki broj crnaca živi u siromaštvu. Općenito se može reći da su crnci siromašniji od obojenih, koji su siromašniji od Indijaca, koji su siromašniji od bijelaca.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Income Inequality in South Africa. Centar za globalne studije Sveučilišta u Illinoisu |url=http://cgs.illinois.edu/content/wealth-and-poverty |access-date=2013-05-21 |archive-date=2013-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508130928/http://cgs.illinois.edu/content/wealth-and-poverty |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 2000., prosječno bijelačko kućanstvo imalo je prihode šest puta veće nego crnačko kućanstvo.&lt;ref&gt;[http://www.sarpn.org.za/documents/d0000164/page1.php SARPN – South Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719024325/http://www.sarpn.org.za/documents/d0000164/page1.php |date=2011-07-19 }} na www.sarpn.org.za&lt;/ref&gt; Prema stanju 2004., 29,8% svih kućanstava imalo je prihode manje od 9600 R godišnje, dok je 10,3% kućanstava imalo prihode veće od 153.601 R godišnje.&lt;ref&gt;Južnoafrički institut za rasne odnose, istraživanje 2006./2007.&lt;/ref&gt;

Prosječni prihod su porasli u kućanstvima s 10.741 R 1993. na 24.409 R 2008. godine, ali te brojke ne prikazuju realno stanje među kućanstvima. Dohodak crnaca u tom razdoblju porastao je s 6.018 R na 9.718 R, u kućanstvima obojenih rast je bio s 7.498 na 25.269, dok je dohodak u bijelačkim kućanstvima porastao s 29.372 R na 110.195 R.&lt;ref name=houseincome&gt;{{cite web|title=Fifteen Years On: Household Incomes in South Africa|url=http://levinsohn.commons.yale.edu/files/2010/10/15_years_51.pdf|publisher=University of Cape Town; Yale University; NBER|author=Murray Leibbrandt; James Levinsohn|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yGefg7p?url=http://levinsohn.commons.yale.edu/files/2010/10/15_years_51.pdf|archivedate=2012-03-06|page=7|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iako je prosječna vrijednost dohotka porasla za 130% od 1993. do 2008., središnja vrijednost je narasla samo za 15% u istom razdoblju, s 4.444 na 5.096 R, što znači da su nositelji rasta bili zapravo vrlo mali broj kućanstava, većinom bijelačkog stanovništva.&lt;ref name=houseincome/&gt;

Prema jednom istraživanju oko 47% Južnoafrikanaca živi u siromaštvu, od čega 56% crnaca, te 2% bijelaca.&lt;ref name=&quot;gumede1&quot;&gt;{{cite web|last=Gumede|first=Vusi|title=Poverty, Inequality and Human Development in a Post-Apartheid South Africa|url=http://www.plaas.org.za/newsevents/povcon2010/1gumede.pdf|work=Conference paper presented at ‘Overcoming inequality and structural poverty in South Africa: Towards inclusive growth and development’, Johannesburg, 20–22 September 2010|publisher=Institute for Poverty, Land and Agrarian Studies|accessdate=17. listopada 2011.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Prema [[Indeks ljudskog razvoja|HDI]] indeksu [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|Programa Ujedinjenih naroda za razvoj]], JAR se nalazi na 110. mjestu od 169 zemalja (stanje 2010.). Ovaj izvještaj priznaje lagani napredak od 1980. godine. Prema indeksu siromaštva (HPI-1), JAR se nalazi na 85 mjestu od zemalja na popisu.

Prema društvenim kategorijama iz vremena apartheida, 56% crnaca, 27% obojenih, 9% Indijaca i 2% bijelaca živi ispod crte siromaštva.&lt;ref name=&quot;gumede1&quot;/&gt; U prošlosti je nejednakost u JAR-u bila većinom određena rasnom pripadnošću, dok je danas nejednakost porasla unutar rasnih skupina, budući da je u svakoj skupini produbljen jaz između bogatih i siromašnih.&lt;ref&gt;[http://www.sarpn.org/documents/d0000990/ Činjenice: Siromaštvo u JAR-u — Human Sciences Research Council — 26. srpnja 2004.]&lt;/ref&gt;

Prema jednoj procjeni 2004., 10,4% Južnoafrikanaca pripada „gornjem srednjem sloju”, koji godišnje zarađuje više od 40.000 R.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Economy of South Africa}}
* [http://www.reservebank.co.za/internet/Live%20SDDSAppl.nsf/sddsdata?openagent Južnoafrička središnja banka - ekonomski i financijski podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109215417/http://www.reservebank.co.za/internet/Live%20SDDSAppl.nsf/sddsdata?openagent |date=2006-01-09 }}
* [http://www.statssa.gov.za Južnoafrički ured za statistiku]

{{Svjetska trgovinska organizacija}}

[[Kategorija:Ekonomija Južne Afrike| ]]
[[Kategorija:Južnoafrička Republika]]
[[Kategorija:Ekonomija Afrike po državama|Južna Afrika]]
[[Kategorija:Ekonomija po državama|Južna Afrika]]</text>
      <sha1>s9f9yjcfg7iy9r2s7f6vzvhnotkd13n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Nizine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>224889</id>
    <revision>
      <id>42715002</id>
      <parentid>1596608</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T18:33:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42715002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="qlw03olq5o3ubl1e2gw77k5j33vy80x" xml:space="preserve">{{catmore|Nizina}}
{{commonscat|Lowlands}}

[[Kategorija:Geomorfologija]]</text>
      <sha1>qlw03olq5o3ubl1e2gw77k5j33vy80x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Greben (reljefni oblik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225160</id>
    <revision>
      <id>42715022</id>
      <parentid>42455471</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T20:11:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42715022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1621" sha1="8laxzvoirp1uno0ahecscausl3lckfx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Greben Vranice 0191.jpg|mini|290px|Hrbat planine [[Vranica|Vranice]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]]]

'''Greben''' ili '''''hrbat''''', [[Geomorfologija|geomorfološki]] je pojam koji označava oblik strminskog [[reljef]]a, i to gornju izbočinu i izduženi vršni dio brda, gore ili planine, odnosno [[Planinski masiv|gorskog ili planinskog lanca]], strm ili skoro okomit kao [[klif]], ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije nastao djelovanjem [[Abrazija|abrazije]] i nije toliko podložan [[Erozija|eroziji]].

Isti se pojam upotrebljava za izduženu podvodnu stijenu ([[greben]]), poglavito u oceanskom podmorju, koja ima takva obilježja, ali i u priobalju, bilo da je ispod površine mora (ili slatkovodne površine), bilo da strši iz vode, pa nalikuje duguljastoj [[hrid]]i.

Podrijetlo pojma vezano je uz riječi [[kičma|hrptenjača]] i hrptenica, odnosno izduženi središnji [[Leđa|leđni]] dio tijela čovjeka ili životinje, pa se tako upotrebljava i u nekim drugim znanstvenim područjima i ljudskim djelatnostima ([[biologija]], [[kuhinja|kulinarstvo]], [[industrija]] i dr.).

== Veze ==
* [[Srednjeoceanski hrbat]]
* [[Greben]]
* [[Koraljni greben]]

== Vanjske veze ==
* [http://s2.pticica.com/foto/0000908293_l_0_wg9ent.jpg Hrbat na 643 metara visokoj gori Kalniku u sjevernoj Hrvatskoj]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.istrapedia.hr/hrv/776/geomorfologija/istra-a-z/ Istrapedia: Gorski hrbat Učke]
* [http://www.coolinarika.com/recept/srneci-hrbat/ Primjer hrbata u kulinarstvu]

[[Kategorija:Geomorfologija]]</text>
      <sha1>8laxzvoirp1uno0ahecscausl3lckfx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sherlock Holmes (film, 2009)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230612</id>
    <revision>
      <id>42715539</id>
      <parentid>42708818</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <origin>42715539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59964" sha1="cj6eucqk8ygycoxa3v0b7zc5ywwrllr" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Film
| tip              = igrani
| naziv filma      = Sherlock Holmes
| prevod naziva    =
| slika            = Sherlock_holmes_ver5.jpg
| opis slike       = Kino poster filma
| tagline          =
| režija           = [[Guy Ritchie]]
| žanr             = 
| produkcija       = [[Joel Silver]]&lt;br /&gt;[[Lionel Wigram]]&lt;br /&gt;[[Susan Downey]]&lt;br /&gt;[[Dan Lin]]
| scenarij         = [[Michael Robert Johnson]], [[Anthony Peckham]] i [[Simon Kinberg]]; prema likovima [[Arthur Conan Doyle|Arthura Conana Doylea]]
| naracija         =
| uloge            = [[Robert Downey, Jr.]]&lt;br /&gt;[[Jude Law]]&lt;br /&gt;[[Rachel McAdams]]&lt;br /&gt;[[Mark Strong]]&lt;br /&gt;[[Eddie Marsan]]
| glazba           = [[Hans Zimmer]]
| distributer      = [[Warner Bros. Pictures]]
| godina           = {{flagicon|SAD}} {{start date|2009|12|25|df=y}}&lt;br /&gt;{{flagicon|UK}} {{start date|2009|12|26|df=y}} 
| trajanje         = 128 minuta&lt;ref name = &quot;mojo&quot;/&gt;
| država           = {{flagcountry|Ujedinjeno Kraljevstvo}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flag|Australija}}
| jezik            = 
| studio           = [[Silver Pictures]]&lt;br /&gt;[[Village Roadshow Pictures]]
| budžet           = $90,000,000&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.latimes.com/business/la-fi-ct-boxoffice28-2009dec28,0,1741915.story | title = Holiday box-office take is highest in recent history | last = Fritz | first = Ben | work = Los Angeles Times | publisher = [[Tribune Company]] | date = 28 December 2009 | quote = Warner Bros.' new version of the British detective, portrayed by Robert Downey Jr., had a very good start given its $90-million production budget. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100101144231/http://www.latimes.com/business/la-fi-ct-boxoffice28-2009dec28,0,1741915.story | accessdate = 2010-01-31 | archive-date = 2010-01-01 | dead-url =  }}&lt;/ref&gt;
| zarada           = $524,028,679&lt;ref name = &quot;mojo&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=sherlockholmes.htm | title = Sherlock Holmes (2009)| work= [[Box Office Mojo]] | publisher = [[Internet Movie Database]] | accessdate = 2010-07-27 }}&lt;/ref&gt;
| storyboard       =
| art director     =
| animacija        =
| fotografija      = [[Philippe Rousselot]]
| montaža          = [[James Herbert]]
| specijalni efekti=
| scenografija     =
| kostim           = [[Jenny Beavan]]
| šminka           =
| kamera           =
| zvuk             =
| prethodni        = –
| naredni          = ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]''
| ocene            =
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0988045
}}
'''''Sherlock Holmes''''' je [[UK|britansko]]-[[SAD|američki]] pustolovni krimi film iz [[2009.]] godine, temeljena na likovima i pričama koje je napisao [[Sir Arthur Conan Doyle]]. Film je režirao [[Guy Ritchie]], dok produkciju zajednički potpisuju [[Joel Silver]], [[Lionel Wigram]], [[Susan Downey]] i [[Dan Lin]]. Scenarij su napisali [[Michael Robert Johnson]], [[Anthony Peckham]] i [[Simon Kinberg]] i to prema priči koju su osmislili Johnson i Wigram. Glavne uloge, one detektiva [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i njegovog prijatelja [[Doktor John H. Watson|dr. Watsona]], pripale su [[Robert Downey, Jr.|Robertu Downeyju, Jr.]] i [[Jude Law|Judeu Lawu]]. Radnja filma vrti se oko Holmesove i Watsonove istrage, kojoj pomaže ranija suparnica, misteriozna [[Irene Adler]] ([[Rachel McAdams]]), niza ubojstava povezanih s okultnim ritualima. [[Mark Strong]] glumi glavnog negativca, Lorda Blackwooda, koji se neobjašnjivo vrati iz mrtvih i planira preuzeti kontrolu nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] pomoću arsenala mračnih sila i nove tehnologije.

''Sherlock Holmes'' je naišao na dobru recepciju među kritičarima,&lt;ref name=&quot;comingsoon&quot; /&gt; koji su posebno pohvalili priču i Downeyja u ulozi Holmesa, za koju je nagrađen [[Zlatni globus|Zlatnim globusom]] za najbolju mušku ulogu u [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|mjuziklu ili komediji]]. Sam film je nominiran i za dva [[Oscar]]a.

Dana [[16. prosinca]] [[2011.]] godine, izdan je i nastavak, ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]''.

== Radnja ==

Godine je [[1890.]], a poznati [[london]]ski detektiv [[Sherlock Holmes]] ([[Robert Downey, Jr.]]) i njegov prijatelj, [[doktor John Watson]] ([[Jude Law]]) trče u podrumski dio zgrade kako bi spriječili obredno ubojstvo djevojke koje izvršava Lord Blackwood ([[Mark Strong]]), koji je već ranije bio pet djevojaka na sličan način. Uspijevaju spriječiti ubojstvo netom prije realizacije, nekon čega Blackwooda predaju [[Inspektor Lestrade|inspektoru Lestradeu]] ([[Eddie Marsan]]), koji stiže nedugo nakon. 
[[Datoteka:Holmes_Blackwood_2009.jpg|320px|thumb|left|Prije svog smaknuća, Blackwood ([[Mark Strong]]) je pozvao Holmesa ([[Robert Downey, Jr.]]) u zatvor kako bi mu rekao da će njegovom smrću igra tek započeti. Iako je to odbio ironijom, Holmes je bio vidno zaintrigiran.]]
Tri mjeseca kasnije, Holmes i Watson i dalje stanuju skupa, no Holmesov ekscentrizam doktoru počinje ići na živce. U međuvremenu, raduje se vjenčanju sa svojom partnericom, [[Mary Morstan]] ([[Kelly Reilly]]). Što se Blackwooda tiče, on je osuđen na smrtnu kaznu, no, dok čeka egzekuciju, zahtijeva da vidi Holmesa u zatvoru. Kada ga detetktiv posjeti, ovaj ga upozorava na tri ubojstva koja će uslijediti, a Holmes ih neće moći spriječiti. Uz nekoliko sarkastičnih komentara, Holmes odlazi. Blackwood je ubrzo obješen, a smrti je proglasio sam Watson. Nekoliko dana kasnije, Holmesa posjećuje [[Irene Adler]] ([[Rachel McAdams]]), profesionalni lopov i Holmesova bivša protivnica, koja od njega zahtijeva da pronađe čovjeka po imenu Luke Reordan. Holmes prihvati, a kada Adlerova odlazi, maskira se i prati ju samo da bi otkrio njezinog poslodavca - zastrašujućeg i misterioznog muškarca koji govori kako je Reordan ključ Blackwoodovih planova. Maskiravši se u prosjaka, Holmes zamoli tajanstvenog muškarca za nešto sitnoga iz čega, ne vidjevši mu lice, uspijeva izvuči kako se radi o profesor i osobi koje se Adlerova boji.

Ubrzo se događa neočekivan obrat - Blackwood se probudio iz mrtvih, njegova je grobnica uništena, u njegovom lijesu nalazi se Reordan, a šokirani zaposlenik [[groblje|groblja]] izaziva javnu paniku ustvrdivši kako je vidio Blackwooda kako šeta, živ. Holmes uspije spretno raskrinkati navodnu crnu magiju te, zajedno s Watsonom, prati tragove koji ih vode do Reordanovog stana u kojemu otkrivaju tragove bizarnih eksperimenata koji pokušavaju spojiti crnu magiju i znanost. Ubrzo postaju meta Blackwoodovih ljudi, ali prežive, nakon čega Holmesa &quot;otmu&quot; i potajice odvedu u središte Četiri reda, tajne magijske organizacije. Holmes uspješno deducira gdje su, unatoč povezu što ga je imao preko očiju. Tu ga trojica vođa - [[Lord vrhovni sudac Engleske i Walesa|Lord vrhovni sudac]] Sir Thomas Rotheram ([[James Fox]]), američki veleposlanik Standish ([[William Hope]]) i ministar unutrašnjih poslova Lord Coward ([[Hans Matheson]]) - zamole da zaustavi Blackwooda, koji je ranije bio član njihove organizacije, a ujedno je, što Holmes zaključi po fizičkim sličnostima, Rotheramov sin. Rotheram i Standish kasnije padaju kao žrtve Blackwoodocih vještih trikova prodanih pod magiju, nekon čega ovaj preuzima vodstvo nad Četirima redovima. Blackwoodov plan je pokoriti [[Britanski Imperij]], [[SAD|Sjedinjene Države]], a onda i svijet. Blackwood tada namami Holmesa u lučko skladište gdje je zarobio Adlerovu, koju je objesio na kuku i usmjerio prema [[pila|pili]]. Holmes ju uspijeva spasiti, ali namještene eksplozije u skladištu nanose teške ozljede Watsonu (o kojemu se brine Holmes, prerušen kao doktor). Lord Coward, koji je Blackwoodov tajni saveznik, izdaje uhidbeni nalog za Sherlocka Holmesa.

Holmes odlazi u skrivanje u birtiju u koju je zalazio kako bi sudjelovao u organiziranim tučnjavama. Tu, s Watsonom i Irene, proučava Blackwoodove rituale i zaključuje kako je sljedeća meta [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|Parlament]]. Lestrade ga uspijeva pronaći i Holmes se, nakon što potjera Watsona i Irene, predaje inspektoru i odlazi s njim. U kočiji, Holmes mu objasni svoj plan, a Lestrade ga onda odvodi do Cowarda. Holmes natjera ministra Cowarda da mu otkrije Blackwoodov plan, a onda se uspije izvuči skorkom kroz prozor, u [[Temza|Temzu]], gdje ga čeka brodica. Saznaju kako je cijeli plan temeljen na uređaju koji se nalazi u kanalizaciji ispod Parlamenta. Holmes, Watson i Adlerova odlaze dolje gdje pronalazte neobični uređaj temeljen na ispuštanju plinovitog [[cijanid]]a u cijevi koje vode do vijećnice u kojoj se nalaze zastupnici. Blackwood i Coward su imali protuotrov tako da bi bili sigurni. Dok se Holmes i Watson bore s Blackwoodovim ljudima, Adlerova krade kapsulu s cijanidom i bježi, a Blackwoodov grandiozni plan prekinut je nakon pompoznog govora o osvajanju svijeta. Dok rulja napada Cowarda, Blackwood bježi. Holmes ubrzo krene za Irene te se nalaze, a ubrzo ih sustiže i Blackwood, na vrhu još nedovršenog [[Tower Bridge]]a. Kada Blackwood prekine okršaj Holmesa i Irene, detektiv i on ulaze u sukob koji rezultira tako da Blackwood završi obješen za lanac dok mu Holmes objašnjava sve trikove koje je pokušao prodati pod crnu magiju. Kada osovina koja je držala lanac popusti, Blackwood pada i biva obješen.

Holmes odlazi do Irene koja mu otkriva identitet svog poslodavca. Govori mu kako je [[profesor Moriarty]] jednako inteligentan kao i on, ali velike zlobniji od njega te da predstavlja veliku opasnost. Holmes se tada pozdravalja i odlazi, ostavivši Irene na Tower Bridgeu.

Radnja se ponovo vraća u [[221B Baker Street]] gdje vidimo Watsona kako se iseljava i odlazi s Mary. Prije nego se isele, u stan dolazi policajac koji ih obavještava kako su pronašli mrtvog kolegu ispred Blackwoodova uređaja. Saznajemo kako je Moriarty iskoristio ranije okršaje kako bi se dokopao mehanizma koji mu je potreban za njegove planove. Holmes poveže tko je odgovoran za ubojstvo i željno iščekuje novi okršaj sa svojim rivalom.

== Glumačka postava ==
[[Datoteka:Holmes2009_Promo.jpg|350px|thumb|S lijeva na desno, glavni glumci filma: [[Jude Law]] kao [[dr. Watson]], [[Robert Downey, Jr.]] kao [[Sherlock Holmes]], [[Rachel McAdams]] kao [[Irene Adler]] i [[Mark Strong]] kao Lord Blackwood.]][[Datoteka:McAdamsDowneyJrSherlockHolmesCCJuly09.jpg|350px|thumb|Rachel MacAdams i Robert Downey, Jr. tokom Comic-Cona promoviraju film.]]
* '''[[Robert Downey, Jr.]]''' kao '''[[Sherlock Holmes]]''', ekscentrični savjetnik-[[detektiv]] koji postaje traženi bjegunac tokom svoje potjere za Lordom Blackwoodom dok ga konstantno proganja prisustvo [[Profesot Moriarty|profesora Moriartyja]]. Kada je saznao za projekt, Downey je, sa suprugom [[Susan Downey|Susan]], bio u posjetu uredima [[Joel Silver|Joela Silvera]].&lt;ref&gt;{{cite news| date = 10 July 2008| title = Robert Downey Jr 'to play Holmes'| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7499055.stm| work = BBC News| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fnews.bbc.co.uk%2F2%2Fhi%2Fentertainment%2F7499055.stm&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-31| deadurl = no}}&lt;/ref&gt; Ritchie je isprva mislio da je Downey prestar za ulogu, želeći portretirati nešto mlađeg Holmesa, koristeći film ''[[Batman Begins]]'' kao temelj.&lt;ref name = &quot;newyorktimes&quot; /&gt; Ipak, pristao je provjeriti Downeyja, a glumac je kasnije za [[BBC]] izjavio: &quot;Mislim da Guy i ja možemo jako dobro raditi zajedno. Što više ulazim u knjige, postaje sve fascinantnije. Holmes je takav čudak.&quot;&lt;ref name = &quot;weirdo&quot;&gt;{{cite news| date = 1 October 2008| title = Law to star in Ritchie's Sherlock| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7646463.stm| work = BBC News| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F2Fnews.bbc.co.uk%2F2%2Fhi%2Fentertainment%2F7646463.stm&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-31| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Otkrio je, također, da je njegova supruga prokomentirala: &quot;da kada pročitaš opis lika — čudljiv i pomalo lud — to bi mogao biti ja.&quot;&lt;ref name = &quot;settle&quot; /&gt; Downey se želio više bazirati na Holmesovom patriotizmu i [[boemština|boemštini]], a smatrao je kako ga je raniji rad na ''[[Chaplin (film)|Chaplinu]]'' pripremio za britanski naglasak.&lt;ref name = &quot;bohemian&quot;&gt;{{cite news| date = 2 October 2008| first1 = Mark| last1 = Brown| first2 = Ben| last2 = Child| title = Ritchie and Downey Jr launch new, 'authentic' Sherlock Holmes| url = http://www.guardian.co.uk/film/2008/oct/02/robertdowneyjr| newspaper = [[The Guardian]]| publisher = [[Guardian Media Group]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.guardian.co.uk%2Ffilm%2F2008%2Foct%2F02%2Frobertdowneyjr&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-30| deadurl = no}}&lt;/ref&gt; Ritchie ga je smatrao &quot;savršenim&quot;.&lt;ref name = &quot;brilliance&quot; /&gt; I Ritchie i Downey su entuzijasti što se borilačkih vještina tiče tako da su se posebno osvrnuli na [[baritsu]] spomenut u priči &quot;[[The Adventure of the Empty House]]&quot; ([[1901.]]).&lt;ref&gt;{{cite news| date = 18 August 2008| first = Matt| last = Mueller| title = Robert Downey Jr.'s Bad-Ass Sherlock Holmes| url = http://www.premiere.com/Feature/Robert-Downey-Jr.-s-Bad-Ass-Sherlock-Holmes| work = [[Premiere (magazine)|Premiere]]| publisher = [[Hachette Filipacchi Media U.S.]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fnews.bbc.co.uk%2F2%2Fhi%2Fentertainment%2F7646463.stm&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-31| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Downey je smršavio radi uloge i to nakon sugestije koju je dobio tokom razgovora s [[Chris Martin|Chrisom Martinom]], frontmenom [[Coldplay]]ja.&lt;ref&gt;{{cite news| date = April 2009| title = News Etc.| work = [[Empire (magazine)|Empire]]| publisher = [[Bauer Media Group]]| page = 14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| date = 26 November 2009| author = Bee Wilson| title = The Kitchen Thinker: Sherlock Holmes' diet| url = http://www.telegraph.co.uk/foodanddrink/6661702/The-Kitchen-Thinker-Sherlock-Holmess-diet.html| newspaper = The Telegraph| publisher = [[News Corporation]]| accessdate = 2010-01-30}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Jude Law]]''' kao '''[[Dr. Watson|doktor John Watson]]''', Holmesov pomoćnik i najbolji prijatelj, po struci [[kirurgija|kirurg]]. Lawov Watson je vjerniji originalnom liku, koji je bio puno više kolega, nego naivnoj budali koju je portretirao [[Nigel Bruce]].&lt;ref name = &quot;law&quot;&gt;{{cite news
| date = 1 October 2008| first = Glen | last = Ferris| title = Sherlock Holmes Casting Confirmed| url = http://www.empireonline.com/news/story.asp?nid=23355| work = [[Empire (magazine)|Empire]]
| publisher = [[Bauer Media Group]]| accessdate = 2008-10-03}}&lt;/ref&gt; Lawu ovo nije bio prvi susret s Holmesom na filmu, pošto je [[1991.]] godine glumio u ekranizaciji priče &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place (1991)|The Adventure of Shoscombe Old Place]]&quot; u sklopu [[Granada|Granadinog]] serijala ''[[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]]''. Kao ljubitelj detektiva, Law je uvidio da postoji brdo neistraženog materijala, a izbor Downeyja ga je zaintrigirao; sam Law je izabran jer se pokazao kao dobar partner Downeyju. Downey je vjerovao da bi isticanje Watsonovih odlika bivšeg vojnika, liječnika, ženskara i kockara uvelike doprinijelo isticanju Holmesovog lika.&lt;ref name = &quot;bromance&quot;&gt;{{cite news| date = 12 February 2009| author = Larry Carroll| author2 = Josh Horowitz| title = Robert Downey Jr., Jude Law Explore 'Bromance' On 'Sherlock Holmes' Set| url = http://www.mtv.com/movies/news/articles/1604911/story.jhtml| work = MTV| publisher = [[Viacom]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.mtv.com%2Fmovies%2Fnews%2Farticles%2F1604911%2Fstory.jhtml&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-31| deadurl = no}}&lt;/ref&gt; Law je također sastavio popis fraza iz priča kako bi poboljšao svoj dijalog.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 5 May 2009| first = Susan | last = Wloszczyna| title = Downey/Law are elementary to new 'Sherlock'| url = http://www.usatoday.com/life/movies/news/2009-05-05-sherlock-holmes-main_N.htm|work=USA Today| publisher = [[Gannett Company]]| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; Ritchiejev prvi izbor za ulogu bio je [[Russell Crowe]].&lt;ref name = &quot;elementary&quot;&gt;{{cite news| date = 6 May 2009| first = Susan | last = Wlosczczyna| title = Sherlock Holmes: More than elementary| work = USA Today| publisher = Gannett Company
| url = http://www.usatoday.com/life/movies/l090507_sherlock_holmes/flash.htm?gid=990&amp;aid=4627| format = SWF| accessdate = 2010-01-31}}&lt;!-- Page 3/10 &quot;Originally, Russel Crowe was on board to play Dr. Watson, Ritchie confirms.&quot; --&gt;
(requires [[Adobe Flash]])
&lt;/ref&gt;

* '''[[Mark Strong]]''' kao '''Lord Blackwood''', [[serijski ubojica]] [[plemstvo|aristokratskog porijekla]] koji koketira s [[okultizam|okultnim]] kako bi druge natjerao da čine što želi. Nakon što biva smaknut, Blackwood se vrati među žive i započne s ostvarivanjem plana osvajanja [[Britanski Imperij|Britanskog Imperija]]. Blackwoodov lik je dobio mnogo nadnaravnih elemenata, a njegova prisutnost često je popraćena zlogukom [[vrana|vranom]]. Ovo je bio treći flim na kojem je Strong surađivao s Ritchiejem te je rekao kako jako cijeni Ritchiejev nedostatak [[ego|ega]] i činjenucu da je s njim jako lako raditi.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://insidemovies.moviefone.com/bloggers/sharon-knolle | title = Hey, 'Sherlock' ... Who's This Mark Strong Fellow? | first = Sharon | last = Knolle | work = [[Moviefone]] | publisher = [[AOL]] | date = 13 January 2010 | accessdate = 13 January 2010 | quote = Guy and I, we've done three films together now. He's surprisingly lacking in ego. He's not a shouter or a bully. He just likes to create an environment in which people can do their best work. | archive-date = 2010-01-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100109142855/http://insidemovies.moviefone.com/bloggers/sharon-knolle/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.cinemablend.com/new/Exclusive-Interview-Sherlock-Holmes-Villain-Mark-Strong-16294.html | title = Exclusive Interview: Sherlock Holmes Villain Mark Strong | first = Katey | last = Rich | work = [[Cinema Blend]] | date= 23 December 2009 | accessdate = 23 December 2009 | quote = I like him. He's a really nice man. He's an ego-free zone. I've never known anybody to have such a different evaluation in the press as the person they are in real life. It's very odd that he's seen the way he has been, because he's incredibly easy to work with. }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Rachel McAdams]]''' kao '''[[Irene Adler]]''', ''[[femme fatale]]'' iz [[New Jersey]]ja, jedina žena koja je nadmudrila Holmesa, čemu svjedočimo u priči &quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot;.&lt;ref name = &quot;law&quot; /&gt; U filmu, ona nije više u braku s Godfreyjem Nortonom i traži Holmesovu pomoć oko slučaja.&lt;ref name = &quot;bromance&quot; /&gt; Downey je uvjerio Ritchieja da odabere Rachel McAdams, tvrdeći kako neće izgledati premlado da bi bila njegov ljubavni interest.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 31 March 2009| first = Edward| last = Douglas| title = ShoWest First Look at Sherlock Holmes| url = http://www.comingsoon.net/news/showestnews.php?id=54111| work = ComingSoon.net| publisher = [[CraveOnline]]| accessdate = 2010-01-31| archive-date = 2009-04-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20090403143455/http://www.comingsoon.net/news/showestnews.php?id=54111| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Kelly Reilly]]''' kao '''[[Mary Morstan]]''', guvernata i udovica te Watsonova zaručnica s kojom odlazi živjeti na kraju filma, što uzrokuje konflikt s Holmesom.&lt;ref name = &quot;settle&quot; /&gt;
* '''[[Eddie Marsan]]''' kao '''[[Inspektor Lestrade]]''', inspektor u [[Scotland Yard]]u koji unajmi Holmesa da mu pomogne sa slučajem. Za razliku od mnogih ranijih adaptacija, Marsanov Lestrade nije potpuni idiot, već prilično kompetentan inspektor kojemu Holmes, ipak, povremeno ide na živce.&lt;ref&gt;{{cite news | first = Simon | last = Reynolds | title = Marsan joins 'Sherlock Holmes' cast | work = [[Digital Spy]] | publisher = [[Hachette Filipacchi Médias]] | date = 29 September 2008 | url = http://www.digitalspy.co.uk/movies/a131421/marsan-joins-sherlock-holmes-cast.html | accessdate = 4 October 2008 | archive-date = 2008-10-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081003234024/http://www.digitalspy.co.uk/movies/a131421/marsan-joins-sherlock-holmes-cast.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Hans Matheson]]''' kao '''Lord Coward''', britanski ministar unutrašnjih poslova i Blackwoodova desna ruka. Coward je pomogao Blackwoodu u svim njegovim ubojstvima te je jedan od malobrojnih osoba koje znaju da Blackwood koristi tehnologiju da fingira magiju.
* '''[[Geraldine James]]''' kao '''[[Gospođa Hudson]]''', Holmesova i Watsonova stanodavka. Geraldine James je ovako drugi put sudjelovala u adaptaciji priča o Holmesu, nakon što je [[2002.]] godine glumila suprugu doktora Mortimera u adaptaciji romana ''[[The Hound of the Baskervilles (2002)|The Hound of the Baskervilles]]''.
* '''[[James Fox]]''' kao '''Sir Thomas Rotheram''', Blackwoodov otac i vođa Četiri reda.
* '''[[Robert Maillet]]''' kao '''Dredger''', dvometraški (2.14m) Blackwoodov snagator koji govori [[francuski jezik|francuskim]].&lt;ref name=&quot;Maillet&quot; /&gt;
* '''[[William Hope]]''' kao '''John Standish''', američki veleposlanik.
* [[Guy Ritchie]] je odbio reći tko je posudio glas '''[[Profesor Moriarty|profesoru Moriartyju]]''' u prvom filmu.&lt;ref name=&quot;cinemablend-pitt&quot;&gt;{{cite news | date = 28 December 2009 | first = Katey | last = Rich | title = Is Brad Pitt In Sherlock Holmes After All? | url = http://www.cinemablend.com/new/Is-Brad-Pitt-In-Sherlock-Holmes-After-All-16324.html | work = [[Cinema Blend]] | accessdate = 2010-01-31 | archive-date = 2010-03-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100315112022/http://www.cinemablend.com/new/Is-Brad-Pitt-In-Sherlock-Holmes-After-All-16324.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Iako su kružile brojne glasine da se radi o '''[[Brad Pitt|Bradu Pittu]]''', koji je trebao glumiti profesora u drugom filmu, nakon snimanja filma ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'', neotkriveni glas je zamijenjen onim '''[[Jared Harris|Jareda Harrisa]]''', koji je glumio profesora u nastavku.

== Produkcija ==

=== Razvoj ===
{{quote box| width=30%| quote = &quot;Velik dio akcije o kojoj Conan Doyle govori prikazan je u našem filmu. Često, Holmes će reći stvari poput, 'Da nisam takav majstor sa štapom, bio bih umro' ili se osvrnuti na neku borbu iza kulisa. Mi te borbe dovodimo na kulise.&quot;|salign=right|source = —producent Lionel Wigram&lt;ref name = &quot;csonlocation&quot; /&gt;
}}
Producent [[Lionel Wigram]] je rekao kako je deset godina smišljao novi način kako prikazati Sherlocka Holmesa: &quot;Shvatio sam da su slike koje sam imao u glavi [dok sam čitao knjige] drugačije od onih koje sam vidio u ranijim filmovima.&quot; Zamišljao je &quot;mnogo modernijeg lika, puno većeg boema, koji se odijeva kao slikar ili pjesnik&quot;, u ovom slučaju [[Henri de Toulouse-Lautrec]]. Nakon što je napustio izvršni odbor [[Warner Bros.]]-a [[2006.]] godine,&lt;ref name = &quot;newyorktimes&quot;&gt;{{cite news| date = 21 January 2009| first = Sarah | last = Lyall| title = Is That You, Sherlock?| url = http://www.nytimes.com/2009/01/25/movies/25lyal.html?_r=1&amp;pagewanted=all|work=The New York Times | publisher = [[The New York Times Company]]| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; Wigram je tražio veću perspektivu kako bi privukao širu publike, pri čemu je spojio mnoge priče u jednu cjelinu.&lt;ref name = &quot;settle&quot;&gt;{{cite news | first = Matt | last = Mueller | title = New 'Sherlock Holmes' Details from London! | work = [[Premiere (magazine)|Premiere]] | publisher = [[Hachette Filipacchi Media U.S.]] | url = http://www.premiere.com/Feature/New-Sherlock-Holmes-Details-from-London! | date = 2 October 2008 | accessdate = 14 January 2009 | archivedate = 2009-07-30 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090730183708/http://www.premiere.com/Feature/New-Sherlock-Holmes-Details-from-London! | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Lik Lorda Blackwooda je nastao kao ''hommage'' [[viktorijanizam|viktorijanskom]] interesu za [[okultizam|okultno]], odnosno osobi [[Aleister Crowley|Aleistera Crowleyja]].&lt;ref name = &quot;csonlocation&quot; /&gt; Smatrao je &quot;gotovo pametnim&quot; Holmesa, koji ima gotovo nadnaravnu sposobnost rješavanja zločina, suprostaviti navodno nadnaravnom zlikovcu. Sama radnja, koja se okvirno nadovezuje na roman ''[[The Hound of the Baskervilles]]'', temelji se na nizu naizgled nadnaravnih i naobjašnjivih detalja koji su na kraju objašnjeni na racionalan i znanstven način. Wigram je napisao, a [[John Watkiss]], [[strip]] o Holmesu na 25 stranica koji je poslužio kao [[spekulativni scenarij]].&lt;ref name = &quot;csonlocation&quot;&gt;{{cite news| date = 5 March 2009| first = Edward| last = Douglas| title = CS on location with Sherlock Holmes| work = ComingSoon.net| publisher = CraveOnline| url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=53180| accessdate = 2010-01-31| archive-date = 2009-03-10| archive-url = https://web.archive.org/web/20090310014216/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=53180| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; [[Profesor Moriarty]] je uključen u scenarij kako bi se postavili nastavci.&lt;ref name = &quot;moriarty&quot;&gt;{{cite news| date = 3 December 2008| first = Leigh| last = Singertitle = Sherlock Villain Kicks Ass| url = http://movies.ign.com/articles/935/935133p1.html| work = [[IGN Entertainment]]| publisher = [[News Corporation]]| accessdate = 2010-01-31| title = Archive copy| archivedate = 2008-12-30| archiveurl = https://web.archive.org/web/20081230042012/http://movies.ign.com/articles/935/935133p1.html| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

U ožujku [[2007.]], Warner Bros. je odlučio producirati film, videći u cijelom konceptu sličnost s filmom ''[[Batman Begins]]'', početnim dijelom [[Christopher Nolan|Nolanove]] trilogije. Isprva je za redatelja odabran [[Neil Marshall]],&lt;ref&gt;{{cite news| date = 15 March 2007| first = Pamela| last = McClintock| title = Warner Bros. gets a clue| url = http://www.variety.com/article/VR1117961256.html| work = Variety| publisher = [[Reed Business Information]]| accessdate = 2010-01-31| archive-url = https://web.archive.org/web/20160125130339/http://variety.com/2007/film/features/warner-bros-gets-a-clue-2-1117961256/| archive-date = 2016-01-25| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; ali je u lipnju [[2008.]] objavljeno kako će to odraditi [[Guy Ritchie]].&lt;ref&gt;{{cite news| first = Orlando| last = Parfitt| title = Elementary, my dear Ritchie| date = 4 June 2008| url = http://movies.ign.com/articles/879/879046p1.html| work = [[IGN Entertainment]]| publisher = [[News Corporation]]| accessdate = 2010-01-31| archivedate = 2008-06-08| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080608030642/http://movies.ign.com/articles/879/879046p1.html| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Dok je bio dijete, u internatu, Ritchie je s kolegama, preko školskog razglasa, slušao priče o Holmesu: &quot;Holmes bi me, svaku večer, uspavljivao kada sam imao sedam godina.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news| date = 8 October 2008| title = Guy's Take On London's Gritty Underworld| url = http://www.cbsnews.com/stories/2008/10/08/earlyshow/leisure/boxoffice/main4509887.shtml| work = [[CBS News]]| publisher = [[CBS Corporation]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.cbsnews.com%2Fstories%2F2008%2F10%2F08%2Fearlyshow%2Fleisure%2Fboxoffice%2Fmain4509887.shtml&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-31| deadurl = no}}&lt;/ref&gt; Iz tog je razloga njegova vizija Holmesa bila drugačija od one filmske. Želio je snimiti film koji bio autentičniji Doyleu,&lt;ref name = &quot;bohemian&quot; /&gt; rekavši: &quot;U pričama postoji prilično mnogo scena s intenzivnom akcijom, [i] ponekad to nije prikazano na filmu.&quot;&lt;ref name = &quot;embrace&quot; /&gt; Holmesova &quot;briljantnost će se utopiti u akciju&quot;, a sam film će pokazati da je njegov &quot;intelekt bio istovremeno i dar i prokletstvo.&quot;&lt;ref name = &quot;brilliance&quot;&gt;{{cite news | first = Susan | last = Wloszcyna | title = Sherlock Holmes? Ritchie's on the case |work=USA Today | publisher = [[Gannett Company]] | date = 1 August 2008 | url = http://www.usatoday.com/life/2008-08-21-coming-attractions_N.htm | accessdate = 4 October 2008}}&lt;/ref&gt; Ritchie je želio da ''Sherlock Holmes'' bude &quot;prilično suvremen film što se tona i teksture tiče&quot;, jer je &quot;prošlo relativno puno vremena od posljednje općeprihvaćene filmske verzije.&quot;&lt;ref name = &quot;embrace&quot;&gt;{{cite news| date = 19 September 2008| first = Anita| last = Singh| title = Jude Law to star in Sherlock Holmes remake| newspaper = [[The Daily Telegraph|The Telegraph]]| publisher = Telegraph Media Group| url = http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2989033/Jude-Law-to-star-in-Sherlock-Holmes-remake.html| accessdate = 2010-01-31| archivedate = 2010-02-13| archiveurl = https://web.archive.org/web/20100213003847/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2989033/Jude-Law-to-star-in-Sherlock-Holmes-remake.html| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

=== Snimanje ===
[[Datoteka:Geometric staircase, St. Paul's Cathedral.JPG|280px|thumb|Spiralno stubište [[Katedrala Svetog Pavla u Londonu|katedrale svetog Pavla]] korišteno je za uvodnu scenu filma.]]
Snimanje je započelo u listopadu [[2008.]] godine.&lt;ref name = &quot;start&quot;&gt;{{cite news| title = Sherlock Starts Shooting| work = [[IGN Entertainment]]| publisher = [[News Corporation]]| date = 1 October 2008| url = http://movies.ign.com/articles/915/915342p1.html| accessdate = 3 October 2008}}&lt;/ref&gt; Prve lokacije snimanja bile su [[Masonska loža, London|Masonska loža]] i [[Katedrala Svetog Pavla u Londonu]].&lt;ref name = &quot;moriarty&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;locations&quot;&gt;{{Cite web |title=Sherlock Holmes Filming Locations |url=http://www.ukonscreen.com/gfbjjkb-Sherlock-Holmes-(2009).html |access-date=2013-07-01 |archive-date=2019-07-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190712224244/http://www.ukonscreen.com/gfbjjkb-Sherlock-Holmes-(2009).html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; 
 
Snimanje filma odrađeno je i u [[Manchester]]u, točnije u [[Northern Quarter (Manchester)|Sjevernoj četvrti]]. [[Gradska vijećnica u Manchesteru]] je naveliko korištena za snimanje, uz neke sitne promjene pomoću [[CGI]]-ja. Unutrašnji vrt je korišten za scenu borbe, Velika vijećnica je poslužila kao [[Dom lordova]], a korištene su i druge lokacije u sklopu vijećnice.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 28 October 2008| first = Kevin| last = Bourke| title = Diary: Guy about town| url = http://www.manchestereveningnews.co.uk/news/showbiz/s/1076412_diary_guy_about_town| work = [[Manchester Evening News]]| publisher = [[Guardian Media Group]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.manchestereveningnews.co.uk%2Fnews%2Fshowbiz%2Fs%2F1076412_diary_guy_about_town+&amp;date=2010-01-30| archivedate = 2010-01-30| accessdate = 2010-01-30| deadurl = no}}&lt;/ref&gt;

Uvodna scena snimana je tri dana u [[Crkva Svetog Bartolomeja Velikog|crkvi Svetog Bartolomeja Velikog]] u [[London]]u,&lt;ref name = &quot;csonlocation&quot; /&gt; a scena s parobrodom snimana je [[7. studenog]] na rijeci [[Temza|Temzi]], u [[Wapping]]u.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 14 November 2008| first = Victoria | last = Huntley| title = Sherlock Holmes in latest mystery boat chase on Thames| work = [[East London Advertiser]]
| publisher = [[Archant]]| url = http://www.eastlondonadvertiser.co.uk/content/towerhamlets/advertiser/news/story.aspx?brand=ELAOnline&amp;category=news&amp;tBrand=northlondon24&amp;tCategory=newsela&amp;itemid=WeED14%20Nov%202008%2022%3A01%3A13%3A447| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; Snimanje je tada nastavljeno na [[liverpool|liverpulskim]] [[Suhi dok|dokovima]] Stanley i Clarence&lt;ref&gt;{{cite news| date = 21 November 2008| first = Paula | last = Owens| title = Sherlock Holmes is back with stars Jude Law and Robert Downey Jr| work = [[Liverpool Daily Post]]| publisher = [[Trinity Mirror]]
| url = http://www.liverpooldailypost.co.uk/liverpool-news/regional-news/2008/11/21/sherlock-holmes-is-back-with-stars-jude-law-and-robert-downey-jr-64375-22307808/| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; te u [[Brodogradilište u Chathamu|brodogradilištu u Chathamu]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Kent Film Office|url=http://kentfilmoffice.co.uk/2009/12/sherlock-holmes-2009/|title=Kent Film Office Sherlock Holmes Film Focus}}&lt;/ref&gt; Ulične scene snimane su u [[Chantam]]u i Manchesteru. [[London]]sko [[groblje Brompton]] korišteno je za ključnu scenu Blackwoodova povratka, dok je interijer [[Reform Club]]a u [[London]]u korišten kao [[Café Royal]]. Scene interijera u [[Baker Street 221B|Baker Streetu 221B]] snimane su u studiju u Leavesdenu.&lt;ref name=&quot;locations&quot;/&gt;

Krajem studenog [[2008.]], glumac [[Robert Maillet]], koji igra Dredgera, snimao je scenu borbe u brodogradilištu u Chantamu pri čemu je slučajno udario Downeyja šakom u glavu, nakon čega je ovomu počela teći krv i te se srušio, ali nije izgubio svijest kako je izvorno objavljeno.&lt;ref name=&quot;Maillet&quot;&gt;{{cite news| first = Yvon | last = Gauvin| title = New Brunswick actor knocks down star| work = [[Times &amp; Transcript]]| publisher = [[Brunswick News]]| date = 5 January 2009| url = http://timestranscript.canadaeast.com/news/article/529930| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; ''[[The Sun]]'' je objavio kako se [[28. studenog]] zapalila jedna [[cisterna]], što je zaustavilo snimanje na dva sata.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 29 November 2008| first = Richard | last = White
| title = The Strange Case of Mr Ritchie and the Cursed Movie|work=The Sun |location=UK | publisher = [[News International]]| url = http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/bizarre/article1985527.ece
| accessdate = 2010-01-31}}&lt;/ref&gt; Kada je u prosincu započelo snimanje u [[Velika sjeverna ulica, Ujedinjeno Kraljevstvo|Ulici svetog Ivana]], snimanje je s izvorno planiranih 13 skraćeno na 9 dana jer su se mještani bunili kako stalno moraju parkirati automobile negdje drugdje.&lt;ref&gt;{{cite news| date = 3 December 2008| title = Sherlock Holmes almost foiled in film parking row| url = http://www.islingtongazette.co.uk/content/islington/gazette/news/story.aspx?brand=ISLGOnline&amp;category=news&amp;tBrand=northlondon24&amp;tCategory=newsislg&amp;itemid=WeED03%20Dec%202008%2009%3A40%3A25%3A560| work = [[Islington Gazette]]| publisher = [[Archant]]| accessdate = 2008-12-05}}&lt;/ref&gt; U siječnju [[2009.]], snimanje je preseljeno u [[Brooklyn]].&lt;ref&gt;{{cite news| date = 9 January 2009| first = Jarett| last = Wieselman| title = Rachel McAdams, From Canada In My Holmes| url = http://blogs.nypost.com/popwrap/archives/2009/01/mcadams_holmes.html| work = New York Post| publisher = [[News Corporation]]| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.nypost.com%2Fp%2Fblogs%2Fpopwrap%2Fitem_yULDwQg7ZVxOLlZmDTxeoO%3Bjsessionid%3DC3799934DA4CF9E9820F6AD7B9B5EF7C&amp;date=2010-01-31| archivedate = 2010-01-31| accessdate = 2010-01-31| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

Ritchie je želio da njegov Holmes izgledom odudara od klasične inkarnacije lika, kazavši u šali kako &quot;postoji samo jedna osoba u povijesti koja je ikada nosila ''[[deerstalker]]''&quot;. Downey je izabrao Holmesov šešir, pohabanu [[fedora|fedoru]]. Redatelj je doduše ostao vjeran tradiciji neurednog stana dvojice prijatelja te ga je dao napuniti brojnim predmetima i znanstvenim alatima s kontinenata koje su podsjetili.&lt;ref name = &quot;elementary&quot; /&gt;

=== Muzika ===
{{Album 
| Name             = Sherlock Holmes: Original Motion Picture Soundtrack
| Type             = soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Hans Zimmer]]
| image            = Sherlock_Holmes_Soundtrack.jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = [[12. siječnja]] [[2010.]]
| Snimanje         = 
| Žanr             = [[soundtrack]]
| Trajanje         = 52:32
| Jezik            = 
| Izdavač          = [[Watertower Music]]
| Producent        = [[Hans Zimmer]], [[Lorne Balfe]]
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Album_prije      = ''[[Angels &amp; Demons (film)|Angels &amp; Demons]]''
| Ime_albuma       = ''Sherlock Holmes''
| Album_poslije    = ''[[It's Complicated]]''
| godina0          = 2009
| godina           = 2009
| godina2          = 2009
| Misc             = 
}}
{{Album ratings
|rev1 = [http://www.allmusic.com/album/sherlock-holmes-original-motion-picture-soundtrack-mw0001950669 AllMusic]
|rev1score = {{rating|4|5}}
|rev2 = [http://www.empireonline.com/reviews/reviewcomplete.asp?SID=10237 Empire]
|rev2score = {{rating|4|5}}
|rev3 = [http://www.filmtracks.com/titles/sherlock_holmes.html Filmtracks]
|rev3score = {{rating|3|5}}
|rev4 = [http://moviemusicuk.us/2009/12/25/sherlock-holmes-hans-zimmer/ Movie Music UK]
|rev4score = {{rating|4|5}}
|rev5 = [http://www.movie-wave.net/?p=957 Movie Wave]
|rev5score = {{rating|3.5|5}}
|rev6 = [http://www.scorenotes.com/soundtracks/holmes.html ScoreNotes]
|rev6score = {{rating|7.5|10}}
|rev7 = [http://www.soundtrack.net/albums/database/?id=5916 SoundtrackNet]
|rev7score = {{rating|3|5}}
}}
Glazbu za film skladao je [[Hans Zimmer]], a album, '''''Sherlock Holmes: Original Motion Picture Soundtrack''''', je izdan [[12. siječnja]] [[2010.]] godine.

Prije nego je Zimmer napisao glazbu, Ritchie je, kao privremeno rješenje, koristio ''soundtrack'' filma ''[[The Dark Knight]]'', što je također Zimmerovo djelo. Kada ga je Ritchie kontaktirao, Zimmer je bio jako sretan, no Ritchie mu je rekao kako želi da glazba bude sasvim drugačija. Zimmer je Ritchieju glazbu predstavio kao kombinaciju [[The Pogues|Poguesa]] u suradnji s [[Rumunjska|rumunjskim]] orkestrom.&lt;ref name = &quot;latimes-zimmer&quot; /&gt; Zimmer je, za instrumentalnu podlogu, koristio nekonvencionalne instrumente poput [[Banjo|bendža]], [[cimbal]]a ili piskutavih violina.

Što se [[klavir]]ske pratnje tiče, Zimmer je koristo &quot;raštimani klavir&quot; (karakterističan za pubove Divljeg zapada). Isprva je dao raštimati vlastiti klavir, ali je shvatio kako je zvuk koji dobiva naprosto loš. Tada je od pomoćnika zatražio da mu pronađe &quot;pokvareni klavir&quot;. Prvi klavir ne kog su naišli bio je u relativno dobrom stanju pa su ga odbili tako da su za glazbu koristili drugi klavir što su ga pronašli. Zimmer je kasnije rekao kako su jednu nedjelju unajmili podzemni parking 20th Century Foxa i uništili [[klavir]].&lt;ref name=&quot;latimes-zimmer&quot;&gt;{{cite news
| date = 24 December 2009
| first = Todd
| last = Martens
| title = Hans Zimmer on his ‘Sherlock Holmes’ score: ‘Real life takes place in pubs'
| url = http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2009/12/hans-zimmer-on-his-sherlock-holmes-score-real-life-takes-place-in-pubs.html
| work = Los Angeles Times
| publisher = [[Tribune Company]]
| archiveurl = https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Flatimesblogs.latimes.com%2Fmusic_blog%2F2009%2F12%2Fhans-zimmer-on-his-sherlock-holmes-score-real-life-takes-place-in-pubs.html&amp;date=2010-01-31
| archivedate = 2010-01-31
| accessdate = 2010-01-31
| deadurl = no
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;PubPiano&quot;&gt;{{cite web
| date = 23 December 2009
| first = Owen
| last = Vaughan
| title = Hans Zimmer: 'The sound of Sherlock Holmes? It’s a broken piano'
| url = http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article6966531.ece
| publisher = [[News International]] &lt;!-- Rupert Murdoch --&gt;
| work = The Times
| location = UK
| quote = Actually the broken piano became a bigger thing because then I thought, rather than use big drums what would a piano sound like if you dropped it down a flight of stairs?
| accessdate = 2010-01-31
}}{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Scena [[boks]]a u filmu koristi verziju pjesme &quot;[[Rocky Road to Dublin]]&quot; koju izvode [[The Dubliners]]i, no ona se nije pojavila na ''soundtracku''.

==== Popis skladbi ====

{{Tracklist
| collapsed       =
| headline        =
| extra_column    =
| total_length    = 52:32
| all_music       = [[Hans Zimmer]]
| writing_credits =
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Discombobulate
| note1           =
| writer1         =
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 2:25
| title2          = Is It Poison, Nanny?
| note2           =
| writer2         =
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 2:53
| title3          = I Never Woke Up in Handcuffs Before
| note3           =
| writer3         =
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 1:44
| title4          = My Mind Rebels at Stagnation
| note4           =
| writer4         =
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 4:31
| title5          = Data, Data, Data
| note5           =
| writer5         =
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 2:15
| title6          = He's Killed the Dog Again
| note6           =
| writer6         =
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 3:15
| title7          = Marital Sabotage
| note7           =
| writer7         =
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 3:44
| title8          = Not in Blood, But in Bond
| note8           =
| writer8         =
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:13
| title9          = Ah, Putrefaction
| note9           =
| writer9         =
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 1:50
| title10         = Panic, Shear Bloody Panic
| note10          =
| writer10        =
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 2:38
| title11         = Psychological Recovery... 6 Months
| note11          =
| writer11        =
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 18:18
| title12         = Catatonic
| note12          =
| writer12        =
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 6:46
}}

== Distribucija ==

Nakon što je izvorni termin u studenom odgođen, film je svjetski premijeru imao [[14. prosinca]] [[2009.]] godine, a [[25. prosinca]] je prikazan u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], čime je započela svjetska kino distribucija. U [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Irska|Irskoj]], film je distribuiran [[26. prosinca]].&lt;ref name=&quot;comingsoon&quot; &gt;{{cite news | url = http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=53203 | title = Sherlock Holmes (Warner Bros. Pictures) | work = ComingSoon.net | publisher = [[CraveOnline]] | date = 25 February 2009 | accessdate = 28 January 2010 | archive-date = 2009-02-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090226203921/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=53203 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Dobrotvorna pretpremijera filma prikazana je na nekoliko lokacija u [[Belgija|Belgiji]], [[10. prosinca]] [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.stubru.be/programmas/musicforlife/movieforlife | title = Movie For Life | publisher = [[Studio Brussel]] | language = [[Dutch language|Dutch]] | date = 2 December 2009 | accessdate = 2010-01-31 | archivedate = 2009-12-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20091203144252/http://www.stubru.be/programmas/musicforlife/movieforlife | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

''Sherlock Holmes'' je na DVD-u i Blu-rayju izdan [[30. ožujka]] [[2010.]] godine u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref&gt;{{cite web
| date = 15 January 2010
| first = Chris | last = Bumbray
| title = EXCLUSIVE: When will Sherlock Holmes hit DVD?
| url = http://www.joblo.com/index.php?id=30426
| work = [[JoBlo.com]]
| publisher = JoBlo Media
| accessdate = 2010-01-31
}}&lt;/ref&gt; Ukupna zarada filma od prodaje kućnih video izdanja iznosila je $44,908,336.&lt;ref&gt;[http://www.the-numbers.com/movies/2009/SHOLM-DVD.php Sherlock Holmes – DVD Sales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109221013/http://www.the-numbers.com/movies/2009/SHOLM-DVD.php |date=2013-11-09 }}. The Numbers. Retrieved on 2011-03-18.&lt;/ref&gt;

== Kritike ==

=== ''Box Office'' ===

Film je u prvom vikendu zaradio oko $62,400,000 samo u [[SAD|Americi]], čime je skočio na drugo mjesto američkog ''Box Officea'', iza $75,600,000 koje je zaradio [[James Cameron|Cameronov]] ''[[Avatar (2009)|Avatar]]''. Ukupna zarada po kino dvorani iznosila je visokih $18,031 iz prikazivanja u 3,626 dvorana. ''Sherlock Holmes'' je zaradio ukupno $523,000,000&lt;ref name = &quot;mojo&quot;/&gt; na svjetskim blagajnama, čime je postao dotad [[Guy Ritchie|Ritchiejev]] najuspješniji film&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?view=Director&amp;id=guyritchie.htm|title=Guy Ritchie Movie Box Office Results|work=[[Box Office Mojo]]|accessdate=2010-09-08}}&lt;/ref&gt; te osmi najuspješniji film [[2009.]] godine. Na domaćim blagajnama, ''Holmes'' je bio četvrti najuspješniji film koji nikada nije zasjeo na vrh ''Box Officea'', iza filmova ''[[My Big Fat Greek Wedding]]'', ''[[Alvin and the Chipmunks (film)|Alvin and the Chipmunks]]'' i ''[[Alvin and the Chipmunks: The Squeakquel]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/domestic/never1.htm|title=Top Grossing Movies That Never Hit No. 1 at the Box Office|work=[[Box Office Mojo]]|accessdate=2010-09-08}}&lt;/ref&gt; U svojoj kategoriji, na svjetskim blagajnama, film je bio kupno četvrti, iza filmova ''[[Ice Age: Dawn of the Dinosaurs]]'', ''[[Casino Royale]]'' i ''[[The Day After Tomorrow]]''.

=== Ocjene kritičara ===

Film je dobio većinski pozitivne kritike. Na stranici [[IMDb]] drži visoku ocjenu 7.6/10,&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0988045/ IMDb - ''Sherlock Holmes''] (preuzeto 6. srpnja 2013.)&lt;/ref&gt; dok stranica [[Rotten Tomatoes]] navodi kako je, od 224 kritike, 70% gledatelja filmu dalo pozitivnu ocjenu uz prosječni skor 6.2/10, uz konsenzus da &quot;redateljski stil Guyja Ritchieja možda i nije najprikladniji za adaptaciju legendarnog detektiva, ali u korist ''Sherlocka Holmesa'' svakako ide elementarni priziv snažne izvedbe Roberta Downeyja, Jr.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web
| title = Sherlock Holmes (Cream of the Crop)
| url = http://www.rottentomatoes.com/m/sherlock_holmes_2009/?critic=creamcrop
| work = [[Rotten Tomatoes]]
| publisher = [[Flixster]]
| accessdate = 2010-01-31
}}
&lt;/ref&gt; [[Metacritic]] je filmu dao prosječnu ocjenu 57/100, temeljem 34 kritike.&lt;ref name=&quot;metacritic&quot;&gt;{{cite web
| title = Sherlock Holmes (2009): Reviews
| url = http://www.metacritic.com/film/titles/sherlockholmes
| work = [[Metacritic]]
| publisher = [[CNET Networks]]
| accessdate = 2010-01-31
| archive-date = 2010-02-16
| archive-url = https://web.archive.org/web/20100216182311/http://www.metacritic.com/film/titles/sherlockholmes
}}&lt;/ref&gt;

[[Roger Ebert]], pišući za ''[[Chicago Sun-Times]]'', dao je filmu tri od četiri zvjezdice i posebno naglasio snažne likove, efekte i radnju prepunu akcije.&lt;ref name=&quot;ebert&quot;&gt;{{cite web
| date = 23 December 2009
| authorlink = Roger Ebert
| first = Roger
| last = Ebert
| title = Sherlock Holmes Review
| url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20091223%2FREVIEWS%2F912239991
| work = Chicago Sun-Times
| accessdate = 2010-01-31
| archive-date = 2012-01-08
| archive-url = https://web.archive.org/web/20120108071648/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20091223%2FREVIEWS%2F912239991
| dead-url = yes
}}
{{Rating|3|4}}&lt;/ref&gt; Likove je pohvalio i Jake Tomlinson, pišući za ''Shave Magazine'', koji vjeruje da su Downey, Jr. i Law &quot;savršeni zajedno&quot;, a Strong &quot;uvjerljiv i zastrašujuć negativac.&quot;&lt;ref name=&quot;shavemagazine&quot;&gt;{{cite web
| first = Jake
| last = Tomlinson
| title = Movie Review: Sherlock Holmes
| url = http://www.shavemagazine.com/entertainment/reviews/091203
| work = Shave Magazine
| accessdate = 2010-01-31
| archive-date = 2011-07-16
| archive-url = https://web.archive.org/web/20110716053311/http://www.shavemagazine.com/entertainment/reviews/091203
| dead-url = yes
}}
{{Rating|4|5}}&lt;/ref&gt;

[[Luka Vukasović]], pišući za popcorn.hr, pohvalio je film, naglašavajući kako ipak posjeduje nekoliko mana, zaključivši da &quot;[no] čak i takav, neujednačen i donekle osakaćen radom čak četvorice scenarista, film se ni u jednom trenutku ne dotiče domene lošeg.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Popcorn.hr - ''Sherlock Holmes'' |url=http://www.popcorn.hr/recenzije/view/716/ |access-date=2013-07-06 |archive-date=2011-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111106212652/http://www.popcorn.hr/recenzije/view/716/ }}&lt;/ref&gt;

[[A.O. Scott]], pišući za ''[[New York Times]]'', nije bio blagonaklon prema filmu, zaključivši kako je redateljev pristup filmu težio da &quot;napravi ''cool'' film o ''cool'' tipovima s ''cool'' stvarčicama&quot; te kako je ''Holmes'' esencijalno samo &quot;niz poza i akrobacija&quot; koji je &quot;povremeno intrigantan&quot; u najboljem slučaju.&lt;ref&gt;{{cite news
| date = 25 December 2009
| author = [[A. O. Scott]]
| title = The Brawling Supersleuth of 221B Baker Street Socks It to 'Em
| url = http://movies.nytimes.com/2009/12/25/movies/25sherlock.html
|work=The New York Times
| publisher = [[The New York Times Company]]
| accessdate = 2010-01-31
}}
&lt;/ref&gt;

[[Arsen Oremović]], pišući za ''[[Večernji list]]'', nije bio pretjerano oduševljen filmom, osvrčući se u svojoj kritici i na komparaciju Ritchieja i [[Quentin Tarantino|Tarantina]], zaključivši kako je &quot;prvih 45 minuta portretiranja lika [je] odlično, ali kada nastupi detektivski dio priče, postaje gnjavaža koja jalovo računa da će specijalni efekti i akcija obaviti većinu posla.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/scena/sherlock-holmes-kao-viktorijanski-007-danasnje-ljubitelje-akcije-clanak-72541 Arsen Oremović: ''Sherlock Holmes kao viktorijanski 007 za današnje ljubitelje akcije'']&lt;/ref&gt; Slično mišljenje, mada ne i istu argumentaciju, imao je i [[Jurica Pavičić]], koji je, pišući za ''[[Jutarnji list]]'', zaključio kako je ''Holmes'' &quot;konfuzan [je] i tek dijelom zanimljiv film koji ima samo dvije jake točke. Prva od njih je Robert Downey Jr., bivši ovisnik koji ovisnika i neurotičara Holmesa glumi kao da mu o tome ovisi život. Druga je glazba Hansa Zimmera, sjajan niz varijacija s violinama i raštimanim klavirom koji “Holmesu” pridodaje nemirnu, neurotičnu i sasvim nebritansku crtu.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jurica Pavičić: ''Sherlock Holmes kao umjetnik slabih živaca'' |url=http://www.jutarnji.hr/sherlock-holmes-kao-umjetnik-slabih-zivaca/431005/ |access-date=2013-07-06 |archivedate=2016-03-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160307031522/http://www.jutarnji.hr/sherlock-holmes-kao-umjetnik-slabih-zivaca/431005/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

[[David Stratton]], pišući za ''[[The Australian]]'', negativno se osvrnuo na ovakvu interpretaciju originalnih priča i zaključio: &quot;Autore ovog filma uglavnom zanima akcija; vjeruju da je to jedino što današnju mladost može dovesti u kina. Možda i jesu u pravu, ali su u tom procesu bezobzirno pregazili jedno od najboljih književnih ostvarenja.&quot; Ipak, pohvalio je produkcijski dizajn i glazbu.&lt;ref name=&quot;DSAUS&quot;&gt;{{cite web
| date = 2 January 2010
| first = David | last = Stratton
| title = The Swinging Detective
| url = http://www.theaustralian.com.au/news/arts/the-swinging-detective/story-e6frg8pf-1225814434370
|work=The Australian
| accessdate = 2010-04-21
}}
&lt;/ref&gt;

=== Nagrade ===

Dana [[17. siječnja]] [[2010.]], [[H.F.P.A.]] je objavio dobitnike [[Zlatni globus|Zlatnog globusa]], među kojima je bio i [[Robert Downey, Jr.]] u kategoriji [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija]].&lt;ref&gt;{{cite news
| date = 15 December 2009
| author = [[Hollywood Foreign Press Association|HFPA]]
| title = HFPA&amp;nbsp;— Nominations and Winners
| url = http://www.goldenglobes.org/nominations/
| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121026101239/http://www.goldenglobes.org/nominations/
| accessdate = 2010-01-31
| archive-date = 2012-10-26
| dead-url = yes
}}&lt;/ref&gt; [[Hans Zimmer]] je nominiran za nagradu [[BFCA]]-a u kategoriji najbolje glazbe, ali je izgubio od filma ''[[Up (2009)|Up]]'', odnosno [[Michael Giacchino|Michaela Giacchina]].&lt;ref&gt;{{cite news
| date = 15 December 2009
| author = [[Broadcast Film Critics Association|BFCA]]
| title = The BFCA Critics' Choice Awards :: 2009
| url = http://www.bfca.org/ccawards/2009.php
| accessdate = 2010-01-31
| archive-date = 2012-12-30
| archive-url = https://web.archive.org/web/20121230183029/http://bfca.org/ccawards/2009.php
| dead-url = yes
}}&lt;/ref&gt; Isto tako, film je nominiran i za dva [[Oscar]]a, u kategorijama [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|najbolje originalne glazbe]] i [[Oscar za najbolju scenografiju|najbolje scenografije]], no nije pobijedio ni u jednoj.

Cjelokupni pregled nagrada i nominacija je sljedeći:&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0988045/awards?ref_=tt_awd IMDb - Nagrade]&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! Godina
! Nagrada
! Kategorija
! Ishod
! Primatelj
|-
| &lt;center&gt;2009.
| ASCAP Award
| Najbolji ''Box Office'' film
| {{won}}
| [[Hans Zimmer]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(ujedno i za film ''[[Angels &amp; Demons (film)|Angels &amp; Demons]]'')&lt;/small&gt;
|-
| rowspan=29|&lt;center&gt;2010.
| rowspan=2|[[Oscar]]
| [[Oscar za najbolju scenografiju|Najbolja scenografija]]
| {{nominated}}
| [[Sarah Greenwood]]&lt;br /&gt;[[Katie Spencer]]
|-
| [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|Najbolja originalna glazba]]
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]
|-
| rowspan=8|[[Nagrada Saturn]]
| [[Nagrada Saturn za najbolju akciju/pustolovinu/triler|Najbolja akcija/pustolovina/triler]]
| {{nominated}}
| ''Sherlock Holmes''
|-
| [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| {{nominated}}
| [[Robert Downey, Jr.]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju režiju|Najbolja režija]]
| {{nominated}}
| [[Guy Ritchie]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju glazbu|Najbolja glazba]]
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najboljeg sporednog glumca|Najbolji sporedni glumac]]
| {{nominated}}
| [[Jude Law]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolju sporednu glumicu|Najbolja sporedna glumica]]
| {{nominated}}
| [[Rachel McAdams]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolji kostim|Najbolji kostim]]
| {{nominated}}
| [[Jenny Beavan]]
|-
| [[Nagrada Saturn za najbolji produkcijski dizajn|Najbolji produkcijski dizajn]]
| {{nominated}}
| [[Sarah Greenwood]]
|-
| [[Ceh scenografa]]
| Izvrsnost u produkcijskom dizajnu
| {{won}}
| Cjelokupna ekipa filma
|-
| [[Nagrada BMI]]
| Najbolja filmska glazba
| {{won}}
| [[Hans Zimmer]]
|-
| [[Nagrada Critics' Choice]]
| Najbolja glazba
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]
|-
| Nagrada Artios
| Najbolji odabir glumaca - Visokobudžetna produkcija - drama
| {{nominated}}
| [[Reg Poerscout-Edgerton]]
|-
| [[Ceh kostimografa]]
| Izvrsnost u cjelovečernjem filmu
| {{nominated}}
| [[Jenny Beavan]]
|-
| rowspan=2|[[Nagrada Empire]]
| Najbolji triler
| {{won}}
| ''Sherlock Holmes''
|-
| Najbolji glumac
| {{nominated}}
| [[Robert Downey, Jr.]]
|-
| Nagrada ''Evening Standarda''
| Najbolja montaža
| {{nominated}}
| [[James Herbert]]
|-
| [[Zlatni globus]]
| [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Najbolji glumac u igranom filmu – mjuzikl ili komedija]]
| {{won}}
| [[Robert Downey, Jr.]]
|-
| Nagrada IFTA
| Najbolji međunarodni glumac
| {{won}}
| [[Robert Downey, Jr.]]
|-
| [[MTV Movie Awards]]
| Najbolja borba
| {{nominated}}
| [[Robert Downey, Jr.]]&lt;br /&gt;[[Mark Strong]]
|-
| Nagrada Golden Reel
| Najbolja montaža zvuka - igrani film
| {{nominated}}
| [[Bob Badami]]&lt;br /&gt;[[Peter Oso Snell]]
|-
| rowspan=3|[[Teen Choice Awards]]
| Najbolja glumica - akcija/pustolovina
| {{won}}
| [[Rachel McAdams]]
|-
| Najbolji film - akcija/pustolovina
| {{won}}
| ''Sherlock Holmes''
|-
| Najbolji glumac - akcija/pustolovina
| {{nominated}}
| [[Robert Downey, Jr.]]
|-
| rowspan=2|Nagrada VES
| Najbolji pomoćni vizualni efekti u igranom filmu
| {{won}}
| [[Daniel Barrow]]&lt;br /&gt;[[Jonathan Fawkner]]&lt;br /&gt;[[Chas Jarrett]]&lt;br /&gt;[[David Vickery]]
|-
| Najbolja skladba u igranom filmu
| {{nominated}}
| [[Jan Adamczyk]]&lt;br /&gt;[[Alex Cumming]]&lt;br /&gt;[[Sam Osborne]]&lt;br /&gt;[[Kate Windibank]]
|-
| rowspan=2|World Soundtrack Award
| ''Soundtrack'' godine
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]
|-
| Skladatelj godine
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(ujedno i za film ''[[It's Complicated]]'')&lt;/small&gt;
|-
| &lt;center&gt;2011.
| [[Grammy]]
| Najbolji ''soundtrack'' za film, televiziju ili drugi vizualni medij
| {{nominated}}
| [[Hans Zimmer]]
|}

== Nastavak ==
{{main|Sherlock Holmes: A Game of Shadows}}
Uspjeh prvog filma potaknuo je [[Warner Bros.]] da promptno krenu u realizaciju nastavka filma. Zbog brzih priprema, redatelj [[Guy Ritchie]] je odustao od adaptacije ''[[Lobo (DC Comics)|Loba]]'', a Downey, Jr. od odustao od filma ''[[Cowboys &amp; Aliens]]''.&lt;ref name=&quot;Start&quot;&gt;{{cite news |title=Guy Ritchie Leaving Lobo, Aiming for Sherlock Holmes 2 |work=[[/Film]] |date=26 January 2010 |url=http://www.slashfilm.com/2010/01/26/guy-ritchie-leaving-lobo-aiming-for-sherlock-holmes-2 |accessdate=18 October 2010 |archive-date=2010-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100619182042/http://www.slashfilm.com/2010/01/26/guy-ritchie-leaving-lobo-aiming-for-sherlock-holmes-2/ }}&lt;/ref&gt; Ubrzo je objavljeno da će film, radnog naslova ''Sherlock Holmes 2'', biti uvelike temeljen na Doyleovoj priči &quot;[[The Final Problem]]&quot;.&lt;ref name=&quot;IGN&quot;&gt;{{cite news |url=http://movies.ign.com/articles/115/1151254p1.html |title=Sherlock Holmes: A Game of Shadows Preview |last=Tilly |first=Chris |work=[[IGN]] |date=22 February 2011 |accessdate=9 March 2011}}&lt;/ref&gt; Snimanje filma započelo je nedugo nakon distribucije prvoga, a objavljeno je kako će ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'', biti samostalan film koji neće zahtijevati poznavanje radnje prvoga nastavka.&lt;ref name=&quot;IGN&quot; /&gt;

[[Robert Downey, Jr.]], [[Jude Law]], [[Rachel McAdams]] i [[Eddie Marsan]] su reprizirali svoje uloge, dok se u ulozi [[Profesor Moriarty|profesora Moriartyja]], Holmesovog rivala, pojavio [[Jared Harris]]. Film je u kinima distribuiran [[16. prosinca]] [[2011.]] godine, također s velikim uspjehom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slashfilm.com/2010/05/27/sherlock-holmes-2-gets-december-2011-release-date-rachel-mcadams-will-return/|title=Sherlock Holmes 2 Gets December 2011 Release Date, Rachel McAdams Will Return|last=Sciretta|first=Peter|publisher=[[/Film]]|date=27 May 2010|accessdate=30 September 2009|archive-date=2010-06-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20100601013418/http://www.slashfilm.com/2010/05/27/sherlock-holmes-2-gets-december-2011-release-date-rachel-mcadams-will-return/}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Anchor|Notes}}
{{Reflist|colwidth=30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website|http://sherlock-holmes-movie.warnerbros.com/}}
* [http://www.ukonscreen.com/gfbjjkb-Sherlock-Holmes-(2009).html Sherlock Holmes Filming Locations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190712224244/http://www.ukonscreen.com/gfbjjkb-Sherlock-Holmes-(2009).html |date=2019-07-12 }}
* {{IMDb title|id=0988045|title=Sherlock Holmes}}
* {{rotten-tomatoes|sherlock_holmes_2009|Sherlock Holmes}}
* {{metacritic film|id=sherlockholmes|title=Sherlock Holmes}}
* {{mojo title|sherlockholmes|Sherlock Holmes}}

{{SherlockHolmesFilmovi}}
{{Guy Ritchie}}
{{Simon Kinberg}}
{{Nagrada Empire za najbolji triler}}
{{Tinejdžerski izbor za akcioni film}}

{{Izabran}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Filmovi 2009.]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Australijski filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi o Sherlocku Holmesu]]</text>
      <sha1>cj6eucqk8ygycoxa3v0b7zc5ywwrllr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-35 Lightning II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230648</id>
    <revision>
      <id>42715513</id>
      <parentid>42705574</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="240518" sha1="g12txqa1cpeanhiwz7jkqe9100lqcaa" xml:space="preserve">{{vojni avion (SR)
| ime                 =F-35 lajtning II
| slika               =
| opis_slike          = F-35 lajtning II {{efn|Podaci u kućici su dati za varijantu F-35A.}} 
| širina_slike        = 290px
| namena              =[[Lovački avion|Lovac]]
| posada              =Jedan
| prvi_let            =[[15. decembar]] [[2006]]. 
| početak_proizvodnje  =?
| proizvođač          = Lokid Martin/ Nortrop Graman/ BAE sistem 
| dužina              =15,7 
| razmah_krila        =10,7
| visina              =4,38 m
| površina_krila      =42,7
| prazan              =13.300
| poletna             =18.067
| maksimalna_težina   =31.746
| težina_naoružanja    =8.160
| TMM                 =1hP&amp;W F135-100/400/600
| TMMpot              =1 h 191
| RM                  =
| RMpot               =
| TEM                 =
| TEMsnaga            =
| KEM                 =
| KEMsnaga            =
| brzina              =2.200
| brzina0             =
| radijus_kretanja     =1.093
| dolet               =2.200
| plafon_leta         =19.200
| brzina_penjanja       =12.000
}}
'''F-35 lajtning II''' je jednomotorni [[višenamenski borbeni avion]], [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]], sa umanjenom uočljivošću. Namenjen je za borbu za prevlast u vazdušnom prostoru, protiv ciljeva na [[Zemlja|Zemlji]] i [[more|moru]], kao i za izvršavanje zadataka izviđanja. Proizašao je iz eksperimentalnog aviona X-35, koji je pobedio na konkursu u programu {{jez-eng|Joint Strike Fighter}} (JSF). Još uvek je u fazi razvoja, koja je vremenski produžena zbog povećanja zahteva, troškova i smanjenog budžeta. [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Američko ministarstvo odbrane]] je sa svojim izveštajem od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo podršku i visok prioritet programu F-35.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II
| quote = Razvoj lajtninga II| author =   | date = March 18 2012 | format = | publisher = GLOBES | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Dosadašnji razvoj su finansirale [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a pridružile su im se i druge države, koje nameravaju da taj avion uvedu u svoju operativnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;Izrael podržava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globes.co.il/serveen/globes/docview.asp?did=1000589810 | title = Knesset Finance C'ttee approves F-35 deal| quote = Izrael podržava F-35&quot; | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Razvoj aviona F-35 lajtning II, odvijan je u tri varijante: sa klasičnim poletanjem i sletanjem, vertikalnim poletanjem i sletanjem, a treća je mornarička za palubnu upotrebu sa nosača aviona. Za sve tri varijante, delovi su maksimalno unificirani, sa međusobnom podudarnošću od 80%. Postignuta je smanjena uočljivost (''stelt''), u kome cilju je projektovano i unutrašnje nošenje naoružanja, u „bunkeru“ u [[trup]]u aviona.

[[Prototip]]ski razvoj i projektovanje je realizovala firma [[Lokid Martin]], koja je i nosilac razvoja eksprimentalnog aviona X-35, prethodnika ovom programu. [[Prototip]] aviona F-35 lajtning II je prvi put leteo [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html | title = The Lockheed Martin F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = F-35 u vektorsajtu | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Višenamenski avion F-35 lajtning II, namenjen je u perspektivi da zameni ceo skup borbenih aviona srednje klase, koji su trenutno u operativnoj upotrebi u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i kod ostalih njihovih saveznika. Na taj način će to biti najmasovniji internacionalni avion u ratnim vazduhoplovstvima i mornaricama većeg broja zemalja.

== Razvoj ==
=== Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije ===
[[Datoteka:F-35 Wind Tunnel Model.jpg|Metalni model od F-35, u toku pripreme za ispitivanje u transoničnoj komori [[Aerotuneli|aerotunela]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Zajedničkim programom razvoja aviona [[Lovačko-bombarderski avion|lovca–bombardera]] ({{jez-eng|Joint Strike Fighter Program}} JSF), zamišljeno je da se dobije racionalno rešenje za masovno korišćeni avion, sa kojim bi se u budućnosti zamenila većina postojećih u višegodišnjem naoružanju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]] i njihovih saveznika. Uglavnom se radi o zameni poznatih aviona [[F-16]], [[A-10]], [[F/A-18 Hornet]] (isključujući novije varijante [[F/A-18E/F Super hornet]]a) i taktičke avione [[AV-8B Harijer II]], [[BAE Harijer II]] (otvori i vidi sliku dole). U okviru toga programa ponuđeno je rešenje [[X-32]] firme Boing i [[X-35]] od Lokid Martina. Izabrano je rešenje [[X-35]], kao osnova za razvoj aviona, koji je nazvan F-35 lajtning II.&lt;ref name=&quot; Istorija JSF &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | title = A History of the Joint Strike Fighter Programme | quote = Istorija JSF | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2009-09-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090914194437/http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Na osnovu istraživačkog programa [[X-35]], pokrenut je razvoj aviona F-35 lajtning II, u tri varijante, sa kriterijumom miinimizacije ukupnih troškova. Planirano je da 80% delova budu isti, kod sve tri varijante aviona:
* F-35A, varijanta kojoj je potrebna sletna i uzletna staza kao i kod konvencionalnih aviona ({{jez-eng|conventional take-off and landing}} CTOL),
* F-35B, varijanta aviona u kojoj je moguće vertikalno poletanje i sletanje ({{jez-eng|short take off and vertical landing}} STOVL) i
* F-35C, mornarička varijanta optimizirana za nosače aviona, gde je poletanje uz pomoć katapulta, a sletanje sa hvatanjem razvučenog užeta, sa kukom ({{jez-eng|Catapult Assisted Take Off But Arrested Recovery}} CATOBAR).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/APA-JSF-Analysis.html | title = Lockheed-Martin F-35 Lightning II Joint Strike Fighter
| quote = F-35 lajtning II JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = Mar 14 01:21:33 UTC 2012 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Uz međusobno dopunjavanje, planirano je da u masovnoj operativnoj upotrebi [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Italija|Italije]], [[Holandija|Holandije]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Danska|Danske]], [[Australija|Australije]] i [[Norveška|Norveške]], ostanu ove tri varijante aviona F-35, sve do perioda i iza [[2040]]. godine. F-35 lajtning II treba u savezničkim državama, u budućnosti, da se dopunjava sa [[F-22 raptor|F-22 Raptorom]], [[Jurofajter tajfun|Jurofajterom]] i [[F/A-18E/F Super hornet]]om.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;
[[Datoteka:Lockheed F-35 Joint Strike Fighter.jpg|desno|mini|250px|Varijanta F-35C]]
Predstavnik firme Lokid Martin, Džordž Standridž ({{jez-eng|George Standridge}}), rekao je da će F-35 biti četiri puta efikasniji od prethodnih [[Lovački avion|lovaca]] u borbi vazduh-vazduh, osam puta efikasniji u borbi vazduh-zemlja, i tri puta efikasniji u izviđanju i suprostavljanju [[protivvazduhoplovna odbrana|protivvazduhoplovnoj odbrani]]. To će postići, u odnosu na prethodne avione, iako ima veći asortiman zahteva i manju logističku podršku, sa približno istim troškovima nabavke (ako se zanemare troškovi razvoja).&lt;ref name=&quot;Avioni više klase F-22 i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | title = Lockheed Martin F22 and F35 5th Gen Revolution In Military Aviation | quote = Avioni više klase F-22 i F-35 | author = Staff Writers | date = Feb 22, 2006 | format =  | publisher = Singapore (SPX) | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2017-06-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170621143055/http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Zahtevi su ambiciozni, da se projektom F-35 postigne superiornost u zadacima vazduh–zemlja i u periodu nakon [[2040]]. godine i da bude odmah iza [[F-22 raptor|F-22 Raptora]] po superiornosti u vazdušnom prostoru. To su visoki zahtevi u namenama gde su projektni uslovi naglašeno međusobno suprostavljeni. Karakteristike smanjene uočljivosti, visokog manevra i naprednih sistema, obezbediće avionu F-35 izuzetne sposobnosti i prednosti u dvadeset prvom veku u vazdušnom prostoru.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

Ugovor za razvoj programa JSF, sa firmom Lokid Martin, potpisan je [[16. novembar|16. novembra]] [[1996]]. godine, a ugovor za razvoj sistema i demonstraciju primenjenih tehnologija (SDD), [[26. oktobar|26. oktobra]] [[2001]]. Postavljeni taktičko–tehnički zahtevi su ispunjeni, X-35 ima kapacitet za dalji razvoj i unapređenje, uz neznatan rizik. Iznenađenje je da je avion dobio oznaku F-35, pošto je logično sledio naziv F-24.&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.designation-systems.net/usmilav/nonstandard-mds.html#_MDS_F35| title =  Lockheed Martin F-35
| quote = Lokid Martin F-35 | author =  Andreas Parsch | date = 2002-2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Američko Ministarstvo odbrane, u svome izveštaju od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo je prioritet za odbranu daljeg odvijanja programa F-35, koji ukljuje sve 3 varijante aviona, ali sa usporenom dinamikom nabavke. Favorizovano je odvijanje ispitivanja, uz dalje minimalne razvojne izmene projekta aviona.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

=== Prototipski i predserijski razvoj ===

Na osnovu eksperimentalnih istraživanja u [[aerotuneli]]ma, Lokid Martin je neznatno izmenio svoj ponuđeni koncept X-35 u projekat F-35. Prednji deo trupa aviona je produžio za 130&amp;nbsp;mm, sa čime je povećan potrebni prostor za ugradnju opreme. Shodno tome, horizontalni stabilator je pomeren unazad za 51&amp;nbsp;mm. Na taj način su zadržani zadati parametri stabilnosti i upravljivosti aviona. Gornja kontura trupa je podignuta duž ose za 25&amp;nbsp;mm, u cilju unifikacije rešenja koje ispunjava uslove za sve tri varijante aviona. Takođe, odlučeno je da se poveća naoružanje varijante sa vertikalnim poletanjem F-35B, tako je unificiran „bunker“ za smeštaj istog naoružanja u trup za sve tri varijante aviona. Zakrilca su sa elektromehaničkim pogonom, a preostali izvršni mehanizmi [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]] su sa [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistemom]], koji nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Samostalne pumpe se pokreću elektroenergijom, integrisane su sa telom svakog pojedinačnog hidrauličkog pokretača. Ovo je prednost, izbegnute su odvojene centralizovane motorske pumpe, velika količina (masa) ulja i mreža hidro cevi. Lakše je za održavanje, manja je ukupna težina i veće je borbeno preživljavanje, u odnosu na tradicionalni hidraulički sistem.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | title = F-35 DESCRIBED | quote = Opis F-35 | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;&gt;{{Cite web | url = http://doku.b.tu-harburg.de/volltexte/2006/301/pdf/frische_sicfp97.pdf | title =Electrohydrostatic Actuators
| quote = Elektrohidraulički pokretač | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pretila je opasnost, da zbog ispunjenja ovih uslova unifikacije, varijanta F-35B ne ispuni zahteve za tražene performanse, jer je [[masa]] toga aviona narasla za 1.000&amp;nbsp;kg (8 procenata). Lokid Martin je povećao potisak motora svim varijantama, unificirano je smanjio veličinu zajedničkog oružja u „bunkeru“, smanjio vertikalne stabilizatore, preraspodelio potisak kod F-35B, reprojektovao sklapajuće [[krilo]] izmenivši projekat zajedničkih unificiranih delova i intervenisao na elektro sistemu i centralnom delu trupa aviona neposredno iza kabine. Promene su usaglašene na sve tri varijante i održan je visok nivo unifikacije delova. Do septembra [[2004]]. godine, smanjena je ukupna masa aviona za 1.200&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;
[[Datoteka:F-35A - Inauguration Towing.jpg|Svečana promocija [[prototip]]a [[7. jul]]a [[2006]]. godine.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Međusobnim poređenjem varijanti F-35C i F-35A, uočava se da F-35C ima veće [[krilo]] i horizontalni rep, zbog nužnosti manjeg odnosa težine i površine (G/S), što obezbeđuje manju minimalnu brzinu i kratko poletanje i sletanje. [[Krilo]] F-35C se sklapa i na palubi [[brod]]a se avioni lakše „parkiraju“. Naravno, F-35C ima jače [[Stajni organi vazduhoplova|stajne organe]] i kuku za kočeće uže. Stajni organi za mornaričke avione, projektuju se za veće vertikalne brzine propadanja pri sletanju na palubu broda. F-35C verzija ima kraće vertikalne stabilizatore, koji su reprojektovani zbog nužnog smanjenja težine aviona.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;{{efn|F-35 lajtning II će nositi nasleđe dva najznačajnija i najsposobnija [[lovački avion|lovačka aviona]] svih vremena, kao što su bili [[P-38 Lajtning|P-38]] i britanski „Lajtning“. Oni su u to doba bili na vrhu svoje klase. F-35 će raspolagati sa više namena i sposobnosti [[Lovački avion|lovca]] u dvadeset i prvom veku, istakao je Predsednik firme Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Zvaničan naziv F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | title = LOCKHEED MARTIN JOINT STRIKE FIGHTER OFFICIALLY NAMED “LIGHTNING II” | quote = Zvaničan naziv F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2006-07-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060715214726/http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;}}
Za pogon aviona F-35 razmatrano je nekoliko [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] i konačno je odlučeno da se koristi modifikovan P&amp;W F119, u podešene varijante P&amp;W F135-100/400/600.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;

Proizvodnja delova za prvi [[prototip]] aviona F-35B, počela je u [[novembar|novembru]] [[2003]]. Firma Lokid Martin glavni je finalni izvođač proizvodnje. Pored toga što obavlja završnu montažu, izvodi integraciju opštih sistema i proizvodi prednji i centralni deo trupa, [[krilo]] i [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]]. Nortrop Gruman isporučuje [[radar]] sa rešetkastom [[antena|antenom]] sa aktivnim elektronskim skeniranjem, elektro-optički distrubitivni sistem (DAS), komunikacione, navigacione i identifikacione sisteme, naoružanje i stajne organe. BAE sistem isporučuje komandne površine i zadnji deo trupa, horizontalni i vertikalni rep, sistem za spasavanje [[pilot]]a, sisteme za elektronsko ratovanje, gorivni sistem i [[softver]] [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Alenija će u serijskoj proizvodnji vršiti finalnu montažu [[italija]]nskih aviona, a ostalima će se naknadno precizirati kooperacijsko učešće.&lt;ref name=&quot;Sistem DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/ | title = F-35 Distributed Aperture System (EO DAS)
| quote = Sistem DAS | author =   | date =  | format = | publisher = Northrop Grumman | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispomoć Italiji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aerospacedaily&amp;id=news/JSFM06196.xml | title = Italy Wins JSF Final Assembly; U.K. Presses Maintenance, Suppor | quote = Ispomoć Italiji | author =  | date = Jun 19, 2006 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages = 1 | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; F-35 program je zahtevao velike investicije u automatizovanim proizvodnim pogonima. Na primer, u Lokid Martinu za uvođenje specijalne proizvodnje [[krilo|krila]], sa savremenom montažnom „trakom“.&lt;ref name=&quot;Automatizacija proizvodnje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | title = Advanced Manufacturing | quote = Automatizacija proizvodnje | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120311001554/http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U novembru [[2009]], šef programa F-35, preko predstavnika za međunarodne poslove [[Pentagon]]a, izjavio je da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] neće deliti svoj [[softver]] sa saveznicima za F-35.&lt;ref name=&quot;Borbeni kodovi softvera F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | title = U.S. to withhold F-35 fighter software codes | quote = Borbeni kodovi softvera  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211052632/http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let prototipa, AA-1 je bio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Ovaj avion se uslovno može nazvati [[prototip]]. Nastao je nakon sprovođenja svih nabrojanih konstruktivnih intervencija u cilju smanjenja težine i ispunjenja uslova unifikacije delova, u okviru sve tri varijante aviona F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;

Šest aviona F-35C bili su kompletno gotovi [[5. januar]]a [[2009]]. godine, uključujući AF-1 i AG-1, a 17 je bilo još u proizvodnji. Direktor programa je izjavio: „trinaest aviona, od sedamnaest u proizvodnji, su pred ispitivanjem na zemlji i proveri. Svi oni su završeni u 2009. godini. Ostala su četiri aviona prve proizvodne varijante i prvi koji će biti isporučeni [[Američko ratno vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] u [[2010]].“ godini. Američki sekretar za odbranu [[Robert Gejts]], [[6. april]]a [[2009]]. godine, tražio je ubrzavanje proizvodnje, pošto SAD planira da ukupno kupi 2.443 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Predlaženo smanjenje naoružanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://seattletimes.nwsource.com/html/politics/2008993406_apdefensebudget.html | title = Defense Secretary Gates proposes weapons cuts 
| quote = Predlaženo smanjenje naoružanja | author = The Seattle Times | date = 7. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2010]]. godine, Lokid Martin je najavio kašnjenje u rešavanju konstruktivnog rešavanja sklapanja krila, pošto su nastupili proizvodni problemi, što može znatno usporiti početnu proizvodnju.&lt;ref name=&quot;Za F-35 je zaustavljeno širenje problema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/fix-for-f-35-final-assembly-problem-pushed-back-346077 | title = Fix for F-35 final assembly problem pushed back
| quote = Za F-35 je zaustavljeno širenje problema | author =   | date = 16 Aug 2010 | format = | publisher = Flightglobal  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U oktobru [[2011]]. godine, dva su aviona F-35B predata na ispitivanje Ratnoj mornarici SAD u trajanju od tri nedelje. Oni će napraviti više od 28 sati letenja, uključujući 72 kratka poletanja i vertikalna sletanja.&lt;ref name=&quot;F-35B završava ispitivanje na moru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NavairNewsStory&amp;id=4802 | title = F-35B completes first sea trials on USS Wasp | quote = F-35B završava ispitivanje na moru | author = Naval Air | date = Oct 24, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archive-date = 2014-11-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141129065338/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4802 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |&lt;big&gt;'''Etapno unapređivanje rešenja na F-35'''&lt;/big&gt;  
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Ispitivanje
! Realizovan prvi let
! Plan. let, od [[2007]].
! Opis&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;&gt;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;&gt;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&lt;/ref&gt;
|-
| AA-01 || [[15. decembar]] [[2006]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za razvoj sistema za početnu A-verziju. Do [[17. decembar|17. decembra]] [[2009]].&lt;br /&gt; napravio je 91 let. Od tada se koristi za eksperimentisanje.
|-
| AF-01 || [[14. novembar]] [[2009]]. || maj [[2009]]. || Prvi predserijski avion sa značajnim smanjenjem težine u odnosu na AA-01.
|-
| AF-02 || [[20. april]] [[2010]]. || [[avgust]] [[2009]]. ||Zajedno sa AF-01 se koristi u centru Edvards, &lt;br /&gt;sa prvenstvenom namenom za ispitivanje naoružanja.
|-
| AF-03 || [[7. jul]]i [[2010]]. || [[jun]]i [[2009]]. ||Drugi predserijski avion, sa punom opremom.
|-
| AF-04 || [[30. decembar]] [[2010]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; 
|-
| AG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je u [[jul]]u [[2009]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| AJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je sredinom [[2010]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| BF-01 || [[11. jun]]i [[2008]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za B varijante. Predat je do 15. novembra [[2009]]. godine.&lt;br /&gt; Izvedeno je prvo vertikalno sletanje [[18. mart]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-02 || [[25. februar]]. [[2009]]. || januar [[2009]]. || Realizovano je dolivanje goriva u letu u [[avgust]]u [[2009]]. godine. &lt;br /&gt;Vežbao je prvi put F-35 sa internim transportom bombi GBU-12 &lt;br /&gt;i raketama AIM-120 AMRAAM. Predat je [[29. decembar|29. decembra]] [[2009]]. godine.
|-
| BF-03 || [[2. februar]] 2010 || maj [[2009]]. || Prvi avion koji je koristio kacigu sa generisanjem 2D slike na viziru. &lt;br /&gt;Kasnije je uglavnom služio za procenu [[aerodinamika|aerodinamike]], veka strukture i za&lt;br /&gt; ispitivanje sistema. Predat je [[17. februar]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-04 || [[7. april]] [[2010]] || mart [[2009]]. || Prvi predserijski avion varijante B, sa kompletnom opremom.
|-
| BF-05 || [[27. januar]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;BF-05 prototip od F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | title = F-35B BF-05 Prototyp abgehoben | quote = BF-05 prototip od F-35B | author =  | date = 31. Januar 2011 | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060525/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || Poslednji predserijski avion varijante B.
|-
| BG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; U proleće [[2008]]. godine, počela su ispitivanja
|-
| BH-01 ||&lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; ||  Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena u [[2010]]. godini, i počelo je ispitivanje. &lt;br /&gt;U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, pojavila se prskotina na zadnjem delu trupa.
|-
| CF-01 || [[6. jun]]i [[2010]].&lt;ref name=&quot;Prvi let sa F-35C&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/first-flight-for-f-35c-keeps-lockheed-on-track-342927/ | title = First flight for F-35C keeps Lockheed on track
| quote = Prvi let sa F-35C | author =   | date = 8 Jun 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; || [[oktobar]] [[2009]]. || Prvi avion varijante C, predat novembra [[2010]]. godine.
|-
| CF-02 || [[29. april]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;Drugi F-35C poleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | title = Zweiter F-35C abgehoben | quote = Drugi F-35C poleteo | author =  | date =  | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23.02.2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060958/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[decembar]] [[2009]]. || Ispitivanja u letu su još u toku.
|-
| CF-03 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| CG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt;Završena su ispitivanja u martu [[2010]]. godine.
|-
| CJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Ispitivanje uslovno počinje početkom [[2012]]. godine.
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Legenda
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |
* AA-01 – AA označava [[prototip]] varijante A, a 01 označava da je prvi.
* AF-01 – AF označava predserijski avion varijante A, a 01 označava da je prvi u predseriji od proizvedenih 4 primerka.
* AG-01 – AG označava određen deo strukture aviona varijante A, predviđen za statička &lt;br /&gt;ispitivanja u odgovarajućoj laboratoriji. Oznaka 01 naznačava da je to prvi takav uzorak,
* AJ-01 – znači sve kao u prethodnom slučaju, s tim da je ovde u pitanju drugi deo strukture aviona.
* BF-01 – je ista oznaka kao kod legende za AF-01, s tim što je ovde u pitanju varijanta B
* CF-01 – je ista oznaka kao prethodnom sluča, s tim što je ovde u pitanju varijanta C
|}

=== Povećanje troškova i dalja odlaganja realizacije programa ===
Rukovodstvo programa je [[2006]]. godine upozorilo da će prekomerno usavršavanje „F-35“ dovesti do većeg jediničnog poskupljenja u proizvodnji i ispitivanju. Do poskupljenja dolazi zbog naknadnih modifikacija nekoliko stotina gotovih aviona, čija je proizvodnja planirana pre potpunog završetka razvoja.&lt;ref name=&quot;Retroaktivni radovi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/in-focus-f-35-concurrency-reaches-turning-point-366056/ | title = F-35 concurrency reaches turning point | quote = Retroaktivni radovi | author =   | date = 15 Dec 2011 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}&lt;/ref&gt; U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, utvrđeno je da stalno dodavanje zahteva i njegovo produženo „sazrevanje“ dodatno komplikuje proces efikasne proizvodnje aviona u progamiranim rokovima. Međutim, zbog velikog obima ispitivanja, koja zatim slede, program bi mogao značajnije da se izmeni u proizvodnom procesu, što znači i naknadno povećanje troškova.&lt;ref name=&quot;Procena odabranih programa oružja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/products/GAO-11-233SP?source=ra | title = Assessments of Selected Weapon Programs| quote = Procena odabranih programa oružja | author = GAO | date = Mar 29, 2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airpower.at/news2010/1110_f-35/index.html | title = F-35 Joint ‚Massive Cost Overrun' Fighter | quote = Rast ukupnih troškova | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije, šef programa je potvrdio da je stalno odlaganje „zamrzavanja“ rešenja u programu velika greška.&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Propusti u ispitivanju i proizvodnji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v/ | title = JSF's Build And Test Was 'Miscalculation,' Adm. Venlet Says; Production Must Slow | quote = Propusti u ispitivanju i proizvodnji | author = Aol Defence | date = 1. 12. 2011. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archive-date = 2011-12-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111204053727/http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekid finansiranja alternativnog motora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekid finansiranja alternativnog motora | author = DefenceNews | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zbog čega je [[Pentagon]] pri ugovaranju insistirao da Lokid Martin učestvuje u pokriću dopunskih troškova sprovođenja izmena na gotovim avionima, koji su prvenstveno proizašli usled specifičnih zahteva inostranih kupaca. Ti zahtevi se posle reprojekta i modifikacija na jednom od aviona, moraju ispitati i verifikovati u letu. Ako se ta dopuna usvoji kao standard, retroaktivno se sprovodi na svima, do tada proizvedenim, avionima. Sve te faze dopunskog razvoja i retroaktivne realizacije na gotovim avionima izazivaju direktne i indeirektne velike dopunske troškove. Lokid Martin je prigovarao za predloženu podelu dopunskih troškova, stavljajući u prvi plan svoj rizik. Odbor [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senata]] za odbranu je podržao deljenje troškova, koji nisu prouzrokovani dopunskim zahtevima Pentagona. U [[decembar|decembru]] [[2011]]. godine, Lokid Martin je pristao na deljenje tih dopunskih troškova.&lt;ref name=&quot;Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.star-telegram.com/2011/10/26/3476421/pentagon-takes-a-harder-line-with.html| title =Pentagon takes a harder line with Lockheed Martin over F-35| quote = Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35 | author =   | date = Oct. 26, 2011 | format = | publisher = Star-Telegram | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ugovor napreduje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy | title = McCain Slams JSF, Calls Program 'Scandal And A Tragedy;' Contract Talks Advance | quote = Ugovor napreduje | author = Colin Clark | date = 5. 12. 2011. | format =  | publisher = Aol Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-08-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120831070655/http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Početnu operativnu sposobnost F-35 odrediće razvoj [[softver]]a pre nego proizvodnja [[hardver]]a ili obuka pilota.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | title = F-35 Tests Proceed, Revealing F/A-18-Like Performance | quote = Nastavljena ispitivanja F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 16, 2011 | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121131715/http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Mediji, navodeći izvore iz Pentagona, objavili su 21. aprila [[2009]]. godine, da je tokom [[2007]]. i [[2008]]. računarska špijunaža uspela da iskopira i pokvari nekoliko terabajta podataka vezanih za projektovanje aviona i elektronskih sistema. Time je narušena tajnost podataka i umanjena planirana efikasnost aviona, pošto je potencijalno omogućen razvoj odbrambenih sistema protiv dejstva F-35. Lokid Martin je odbacio te informacije o bezbednosnoj ugroženosti projekta, rekavši da ne veruje da su bilo koji tajni podaci bili ukradeni. Međutim, drugi izvori su sugerisali da je to ipak tačno i da je time izazvano značajno unošenje izmena u projekat, a podaci o [[hardver]]u i [[softver]]u su naknadno posebno računarski zaštićeni, što isto ima uticaja na povećanje troškova i prolongiranje rokova realizacije.&lt;ref name=&quot;Kompjuterska špijunaža&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB124027491029837401.html | title = Computer Spies Breach Fighter-Jet Project| quote = Kompjuterska špijunaža | author =  SIOBHAN GORMAN | date = 21. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Demanti o krađi podataka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2009-04-22/jet-maker-denies-f-35-security-breach/1658970 | title = Jet maker denies F-35 security breach| quote = Demanti o krađi podataka F-35 | author =   | date = 22. 4. 2009. | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kineski uticaj na porast cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2012/02/06/AW_02_06_2012_p30-419987.xml | title = China's Role In JSF's Spiraling Costs | quote = Kineski uticaj na porast cene | author = David Fulghum, Bill Sweetman, Amy Butler | date = Feb 8, 2012 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Podsekretar odbrane za nabavke, tehnologiju i logistiku, [[9. novembar|9. novembra]] [[2009]]. godine je priznao da je Pentagon oformio zajednički tim za procenu troškova, koji će sagledati moguće buduće troškove, njihovo prekoračenje u projektu i da će preduzeti mere da se isti izbegnu. Sekretar za odbranu Robert Gejts je [[1. februar]]a [[2010]]. godine, napravio kadrovske promene u vođenju programom i uskratio je Lokid Martinu isplatu 614 miliona američkih dolara, zbog neopravdanog prekoračenja ugovorene cene i kašnjenja u realizaciji.&lt;ref name=&quot;Menadžment JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | title = Gates Fires JSF Program Manager | quote = Menadžment JSF | author = Colin Clark | date = February 1st, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archivedate = 2014-12-08 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141208194649/http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gejts kritikuje vođenje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.planyc2030.org/?p=437 | title = Gates Criticizes F-35 Progress, Fires Top Officer | quote = Gejts kritikuje vođenje programa | author = PLANYC 2030 | date = 2. 2. 2010. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. }}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Komitet za odbranu američkog Senata je dobio izveštaj [[11. mart]]a [[2010]]. godine, od svoje Vlade, sa obrazloženjem projektovanih ukupnih jediničnih troškova za F-35A od 112 miliona američkih dolara u [[2010]].{{efn|U toj ukupnoj ceni su svi troškovi za jedan avion, od toka njegovog programiranja, razvoja, proizvodnje i u toku njegove operativne upotrebe, sve do rashoda na kraju životnog veka.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;/&gt;}} Jedinična nabavna cena po avionu je porasla u odnosu na [[decembar]] [[2010]]. za više od 50 odsto od cene u [[2002]]. godine, a za 17 odsto od [[2007]]. U [[2002]]. godini, bila je projektovana jedinična cena F-35 na oko 50 miliona američkih dolara i ista je narasla do [[2007]]. na 69, a na kraju [[2010]]. na više od 80.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://australianaviation.com.au/2010/03/jsf-faces-us-senate-grilling/ | title =JSF faces US Senate grilling | quote = F-35 je uzburkao senat | author =   | date = March 12 2010 | format = | publisher = australianaviation | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kritika cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | title = UPDATE 2-Price of Lockheed's F-35 fighter soars | quote = Kritika cene | author = REUTERS | date = Mar 11, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2014-12-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141221132419/http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sekretar za odbranu Robert Gejts je 24. marta [[2010]]. godine, u svedočenju pred [[kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkim Kongresom]], konstatovao da su prekoračenja troškova i kašnjenje programa „neprihvatljivi“. Međutim, Gejts je insistirao na strateškom opredeljenju da u budućnosti F-35 postane „kičma američkih vazduhoplovnih snaga nove generacije“ i obavestio Kongres da je produžio razvojni period za dodatnih 13 meseci i budžetski okvir finansiranja za 3 milijarde američkih dolara za povećan obim ispitivanja, sa sporijom dinamikom serijske proizvodnje od ranije planirane. Istovremeno je zahtevao da firma Lokid Martin učestvuje u povećanim vladinim troškovima sa 20 odsto.&lt;ref name=&quot;Američka priča o budućem lovcu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | title = The Costly F-35: The Saga of America's Next Fighter Jet | quote = Američka priča o budućem lovcu | author = Mark Thompson | date = Mar. 25, 2010 | format =  | publisher = TIME U.S. | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2013-08-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130817092955/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podela troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | title = UPDATE 1-Lockheed F-35 to beat Pentagon estimate by 20 pct | quote = Podela troškova | author = Andrea Shalal-Esa | date = Jun 1, 2010 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2015-02-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150225084837/http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-003 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Varijanta sa vertikalnim poletanjem i sletanjem F-35B, [[prototip]] BF-2.&lt;/center&gt;|desno|mini|200px]] 
U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, kao deo mera smanjenja troškova, američka nacionalna komisija o fiskalnoj odgovornosti i reformi predložila je ukidanje nabavke varijante aviona F-35B i smanjenje porudžbina F-35A i F-35C na polovinu.&lt;ref name=&quot;Zahtev za smanjenje porudžbina&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | title = Prez Panel Wants $100B DoD Cut; Freeze Pay, Kill F-35B, EFV | quote = Zahtev za smanjenje porudžbina | author = Colin Clark | date = November 10th, 2010 | format =  | publisher = DoDBuzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141206165855/http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U isto vreme mediji su objavili da zvaničnici Pentagona razmatraju ukidanje varijante F-35B jer je malog doleta, zbog čega će se morati avio baze ili brodovi nosači aviona približiti neprijatelju i biti u dometu neprijateljskih taktičkih balističkih [[raketa]].&lt;ref name=&quot;Nedostatak F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/Features/modernization/Pages/box111510stovl.aspx | title = Shorting the F-35 | quote = Nedostatak F-35B | author = John A. Tirpak | date = Nov. 15, 2010 | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim predstavnik firme Lokid Martin je to demantovao, sa obrazloženjem da je ta „glasina“ samo rezultat tradicionalnih tenzija između američkog Ratnog vazduhoplovstva i Mornarice, a suštinski ne postoji drugo i bolje rešenje od F-35B za uvođenje u upotrebu, umesto već zastalelih AV-8B.&lt;ref name=&quot;Mornarički F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/rumor-of-marine-f-35-termination-talks-is-wrong?a=1&amp;c=1171 | title = Rumor Of Marine F-35 Termination Talks Is Wrong| quote = Mornarički F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 15, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je tvrdio da neće biti daljih odlaganja utvrđenih rokova i povećanja troškova u razvojnom procesu zbog tehničkih problema sa [[softver]]om i konstrukcijom aviona. Napomenuo je da većina dosadašnjih odlaganja rokova i povećanja troškova proizilazi iz značajno većeg broja realizovanih letova za ispitivanje, od planiranih.&lt;ref name=&quot;Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/pentagon-factional-disputes-are-a-key-driver-of-f-35-cost-increases?a=1&amp;c=1171 | title = Pentagon Factional Disputes Are A Key Driver Of F-35 Cost Increases| quote = Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 05, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prema zvaničnim informacijama iz Pentagona, program je restrukturiran sa dodatnom godinom dana odlaganja i 5 milijardi dolara u dodatnim troškovima.&lt;ref name=&quot;Prolongiranje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheeds-f-35-faces-second-restructuring-this-year-349254/ | title =Lockheed's F-35 faces second restructuring this year | quote = Prolongiranje programa | author = Stephen Trimble | date = 3 Nov 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Avion BF-4 (vertikalno poletanje i sletanje), proizveden u standardu softvera bloka 1, uzleteo je prvi put 5. novembra 2010. godine. Taj standard obuhvata rešenje sa fuzijom informacija [[senzor]]a i sa početnim izdanjem naoružanja. Od kraja [[2010]]. godine, ostalo je da se napiše samo 15% softvera, ali koji se odnosio na najteže delove posla poput fuzije podataka.&lt;ref name=&quot;Program se ipak odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream?| quote = Program se ipak odvija | author = Craig Hoyle Fort Worth | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[2011]]. godine je otkriveno da je isprogramirano samo 50% od osam miliona kodnih linija i da je potrebno još šest godina rada i dodatnih 110 softverskih inženjera, kako bi se završio programerski posao za novi raspored. To podrazumeva i veliki broj dodatnih letova za istraživačku i verifikacionu namenu.&lt;ref name=&quot;Program F-35, vremenski se produžava&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2011/02/07/AW_02_07_2011_p25-287076.xml | title = F-35 Replan Adds Time, Resources For | quote = Program F-35, vremenski se produžava | author = Graham Warwick, Amy Butler | date = Feb 8, 2011 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U januaru [[2011]]. godine, Sekretar za odbranu Robert Gejts izrazio je nezadovoljstvo Pentagona zbog enormno visokih troškova programa F-35, rekavši da je: „ponašanje rukovodstva programa takvo da se beskrajno troši novac i da moraju naći načina da se uzdrže od toga“. Fokusirajući svoju pažnju na problematičnu varijantu F-35B, Gejts je odredio za nju „dve godine pripravničkog staža“, rekavši da je „treba otkazati“ ako bude neuspešna. Međutim i pored toga, Gejts je izrazio jaku globalnu podršku programu. Neki analitičari, imajući u vidu stalni rast troškova, tvrde da se program F-35 pretvorio u „rupu bez dna“.&lt;ref name=&quot;Govor Sekretara za odbranu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | title = Speech | quote = Govor Sekretara za odbranu | author = Secretary of Defense Robert M. Gates | date = 4. 3. 2011. | format =  | publisher = U.S. Department of Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110304200652/http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | archive-date = 2011-03-04 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news/awx/2012/01/20/awx_01_20_2012_p0-416683.xml&amp;headline=Panetta | title = Panetta Lifts F-35B Probation | quote = Ispitivanje  F-35B | author = Amy Butler | date = Jan 23, 2012 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Bivši direktor Pentagona, Paul Kaminski je rekao da je nedostatak kompletnog plana ispitivanja za pet godina povećao troškove razvoja aviona.&lt;ref name=&quot;Popravke na F-35 programu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a55590fb8-2da7-4769-9827-920983076d87&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = Repairing the F-35 Program | quote = Popravke na F-35 programu | author = David A. Fulghum | date = 2/10/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Od februara [[2011]]. godine, glavni nedostaci na avionu su zvuk motora i uočene mane kacige sa montiranim prikazivanjem slike na viziru.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2011/02/air-force-jsf-acing-tests-pilots-report-022611w/ | title = Joint Strike Fighter acing tests, pilots report | quote = Ispitivanje u letu F-35 | author = Dave Majumdar - Staff writer | date = Feb 27, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Trenutna je isporuka standarda aviona sa osnovnom borbenom sposobnošću, a trajaće do kraja [[2015]]. godine, a zatim sledi sa punom sposobnoću (blok proizvodnje sa softverom 3), sve do kraja [[2016]].&lt;ref name=&quot;Izrael može da sačeka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | title = In bid for air superiority, Israel may wait for better jets | quote = Izrael može da sačeka F-35 | author = Anshel Pfeffer | date = 09.03.11 | format =  | publisher = Haaretz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-date = 2012-11-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121103171811/http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Razvojni trošak za avion, narastao je na iznos od 56,4 milijarde američkih dolara, a rokovi završetka su pomereni na [[2018]]. godinu, kada je po prethodnoj dinamici trebala biti isporuka konfiguracije bloka pet. To predstavlja 26 odsto povećanja troškova i petogodišnje pomeranje rokova u planu u odnosu na usvojeno u [[2007]]. godini.&lt;ref name=&quot;Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate&quot;&gt;{{Cite web | url = http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | title = Restructuring Should Improve Outcomes, but Progress Is Still Lagging Overall | quote = Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate | author = Statement of Michael Sullivan | date = 15. 3. 2011. | format = pdf | publisher = GAO | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2011-07-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110716130654/http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Kašnjenje programa F-35 može da dovede do praznine u lovačkoj avijaciji, koju će amerikanci i druge zemlje osetiti, pošto će im nedostajati dovoljan broj sposobnih lovačkih aviona za njihove potrebe. [[Izrael]] može da zatraži kupovinu polovne [[F-15 igl|F-15S]], da bi pokrio prazninu u trenutnom stanju. [[Australija]] takođe može tražiti da kupi američke [[Lovački avion|lovce]] kako bi zadovoljina sopstvene potrebe, nastale zbog kašnjenja F-35.&lt;ref name=&quot;Neće biti modernizacije F-15 i F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-rules-out-new-f-15s-and-f-16s-to-narrow-fighter-340121/ | title = USAF rules out new F-15s and F-16s to narrow ‘fighter gap’ | quote = Neće biti modernizacije F-15 i F-16 | author = Stephen Trimble | date = 6 Apr 2010  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael koristi F-15 do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2011/04/18/Israel-eyes-used-F-15s-to-fill-for-F-35s/UPI-68101303141863/ | title =Israel eyes used F-15s to fill for F-35s | quote = Izrael koristi F-15 do F-35 | author =   | date = 18. 4. 2011. | format = | publisher = UPI | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Australija kupuje Super hornete do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenceweb.co.za/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=14701:australia-may-buy-more-super-hornets-amid-f-35-delays-report&amp;catid=35:Aerospace&amp;Itemid=107 | title = Australia may buy more Super Hornets amid F-35 delays: report | quote = Australija kupuje Super hornete do F-35 | author = Reuters  | date = 11. 4. 2011. | format = | publisher = CASSIDIAN | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U maju [[2011]]. godine, Pentagonov stručnjak za trgovinu sa oružjem je izjavio da jedinična cena od 133 miliona američkih dolara nije konkurentna.&lt;ref name=&quot;F-35 predstavlja razvojnu riznicu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-19/lockheed-addressing-development-risks-of-f-35-congress-told.html | title =Lockheed Addressing F-35 ‘Development Risks,’ Congress Told | quote = F-35 predstavlja razvojnu riznicu | author = Gopal Ratnam and Tony Capaccio  | date = 19. 5. 2011. | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, časopis „[[Ekonomist]]“ je upozorio da je F-35 bio u opasnosti da sklizne u „spiralu smrti“, gde rastu cene po avionu, a ukupni troškovi bi doveli do smanjenja ukupnog broja vazduhoplova, što dalje povećava jediničnu cenu, kao kad se „grudva snega kotrlja niz padinu i stalno raste“. Povećanja jedinične cene aviona bi rasla zbog deobe rashoda za razvoj na manji broj primeraka proizvedenih aviona, a to opet utiče na smanjivanje porudžbina.&lt;ref name=&quot;Poslednji lovac sa ljudskom posadom&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.economist.com/node/18958487 | title = The last manned fighter
| quote = Poslednji lovac sa ljudskom posadom | author =   | date = Jul 14th 2011 | format = | publisher = The Economist | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U petom bloku standarda su ukinuta četiri aviona, da bi se anulirali prekoračeni troškovi.&lt;ref name=&quot;Pentagon je smanjio broj aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-10-26/pentagon-cuts-four-lockheed-jets-from-next-order-pentagon-says.html | title = Pentagon Cuts Four Lockheed Jets From Next Order, Pentagon Says | quote = Pentagon je smanjio broj aviona | author = Tony Capaccio | date = Oct 27, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2012]]. godini su ukinuta još dva.&lt;ref name=&quot;Smanjen je broj za još dva aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/pentagon-budget-for-2013-calls-for-two-fewer-of-lockheed-s-f-35-fighters.html | title = Pentagon Budget Calls for Two Fewer of Lockheed’s F-35 Fighters
| quote = Smanjen je broj za još dva aviona | author = By David Lerman | date =  | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je priznao da će usporavanje kupovine povećati jedinične troškove.&lt;ref name=&quot;Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | title = U.S. slowdown on F-35 jet buy to raise cost: Lockheed | quote = Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu | author = Walter Gibbs | date = Feb 14, 2012 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2014-10-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141018233931/http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Šef za kupovinu aviona američkog vazduhoplovstva je istakao da će Lokid morati da smanji infrastrukturu kako bi odgovorio smanjenju tržišne cene svoje letelice.&lt;ref name=&quot;Koreja odustaje od F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2012/02/20/05.xml | title = Lockheed Dismisses Korea F-35 Schedule | quote = Koreja odustaje od F-35 | author = Robert Wall | date = Feb 22, 2012 | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Lokid je rekao da će usporavanje američkih porudžbina osloboditi kapacitete da zadovolje izuzetno kratke rokove isporuke stranim partnerima za zamenu svojih starih lovačkih aviona. Međutim, Japanci su upozorili da mogu da odustanu od kupovine ako se jedinična cena značajnije poveća.&lt;ref name=&quot;Japan protestuje za rast cene F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | title = Japan tells U.S. it may halt F-35 purchase if prices rise | quote = Japan protestuje za rast cene F-35 | author = News | date = 20. 3. 2012. | format =  | publisher = The Mainichi Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120302032111/http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | archivedate = 2012-03-02 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Bilo je sugerisano da bi bilo jeftinije izgraditi dodatne F-35S sa poznatim neispravnim („faličnim“) strukturama a probleme rešiti kasnije, nego čekati uspostavljanje pune proizvodnje sa konačno razrešenim standardom.&lt;ref name=&quot;Šta treba da uradite?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | title = What to do about Obama's pound-foolish Air Force | quote = Šta treba da uradite? | author = Comments | date =  | format =  | publisher = Columnists | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2012-02-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120207164631/http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Zabrinutost zbog performansi i pouzdanosti ===
U [[2006]]. godini smanjena je [[površina radarskog preseka]] aviona F-35 na veličinu koja se teško uočava. „Površina radarskog preseka“ je ekvivalentna veličini odbojkaške lopte izrađene od [[mermer]]a, ili loptice za golf od [[metal]]a.&lt;ref name=&quot;Smanjenje „vidljivosti“ australijskim F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.smh.com.au/news/national/not-so-stealthy-the-15b-fighters/2006/03/13/1142098404532.html | title = Not so stealthy: the $15b fighters| quote =  | author = Craig Skehan and Tom Allard | date = 14. 3. 2006. | format = | publisher = The Sudney Torning Herald | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Postavljeno je pitanje za opravdanost američkog prioritetnog oslanjanja na [[lovački avion|lovačke avione]] nedovoljnog doleta, kao što su F-35 i F-22, u mogućem budućem sukobu sa udaljenim protivnikom kao što je [[Kina]]. Sa te tačke gledišta predloženo je smanjenje broja F-35S, u korist povećanja ulaganja u avione [[bombarderski avion|bombardere]] naredne generacije, sa većim doletom. Američki Sekretar vazduhoplovstva je odbacio ovaj predlog [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Dilema dovoljnog doleta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | title = Air Force chief links F-35 fighter jet to China | quote = Dilema dovoljnog doleta | author = Jim Wolf | date = Sep 19, 2007 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141205113002/http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Centar za strategijske i budžetske procene je ukazao, u [[2011]]. godini, na nedostatke F-35, koji su suštinski priznati sa činjenicom njegovog reprogramiranja. Istovremeno su istakli neophodnost njegovog prekida i davanja prednosti programu [[bombarderski avion|bombardera]]. Tvrdeći da su oni borbeno efikasniji. Na to je Generalni direktor Instituta za vazduhoplovne studije reagovao da je izvršeno reprogramiranje projekta F-35 dokaz poverenja u njega, a ne skrivanje nekih njegovih nedostataka i nisu to mere za njegovo veštačko preživljavanje.&lt;ref name=&quot;Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | title = The Reactions to Gates’ Spending Plans | quote = Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35 | author = John Reed | date = January 7th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 2. 2012. | archivedate = 2015-09-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150923220149/http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je takođe izjavio da je F-35 projektovan da dejstvuje sa [[bomba]]ma i [[raketa|raketema]] skrivenim u „bunkeru“ pri maksimalnoj nadzvučnoj brzini, što posebno određuje njegove visoke borbene i operativne karakteristike u odnosu na druge avione.&lt;ref name=&quot;F-35B leteo brže od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.codeonemagazine.com/f35_news_item.html?item_id=65 | title = F-35B Goes Supersonic| quote = F-35B leteo brže od zvuka | author =   | date =  | format = | publisher = CODE ONE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2008]]. godini mediji su objavili da je napravljena simulacija borbe Su-35 i F-35, u kojoj pobeđuje Suhoj. Na osnovu te informacije je australijski ministar odbrane zatražio zvanični izveštaj o tome. U poslatom izveštaju je navedeno, da je simulacija bila neprecizna i da uneti podaci u simulacioni model nisu bili tačni za oba aviona.&lt;ref name=&quot;Neosnovana kritika lovca F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2008-09-25/fighter-criticism-unfair-and-misrepresented/521472 | title = Fighter criticism 'unfair' and 'misrepresented'| quote = Neosnovana kritika lovca F-35 | author =   | date = November 19, 2008 | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Pentagon]] i Lokid Martin su istakli da se ove simulacije ne odnose na borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Napadnut F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-defence-policy-and-f-35-under-attack-317309/ | title = US defence policy - and F-35 - under attack| quote =Napadnut F-35  | author = Stephen Trimble | date = 15 Oct 2008 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri tome, Lokid Martinovo saopštenje ukazuje da se simulacije vazduhoplovstva odnose na mogućnosti učinka F-35 u borbi vazduh-vazduh protiv mogućih neprijatelja koji su opisani kao [[Mlazni lovac četvrte generacije|lovci četvrte generacije]], pri tome se tvrdi da je F-35 od njih za 400% efikasniji. Vazduhoplovstvo tvrdi da F-35 ima značajnu prednost u borbenom zaokretu u odnosu na sadašnje i buduće pretnje u borbi vazduh-vazduh, uključujući i Suhoja. Priroda simulacije, kao i uslovi na osnovu kojih se tvrdi da je veća efikasnost od 400% ostaje nejasna, kako i na osnovu čega je to izvedeno.

Što se tiče prvobitnog plana da se „utope“ samo dve rakete vazduh-vazduh u trup F-35, vazduhoplovni stručnjaci smatraju da je to malo i rizično da se sa tim ulazi u borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Povratak aktuelnosti programa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3ab1c3536a-8d96-481f-aef5-d6428ec6f9ca | title = JSF Leaders Back In The Fight| quote = Povratak aktuelnosti programa JSF | author = Bill Sweetman | date = 9/22/2008 | format = | publisher = aviationweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, Norvežani su zahtevali opremanje F-35 sa šest projektila AIM-120D do [[2019]]. godine.&lt;ref name=&quot;Program JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = JSF_RBI-svar
| quote = Program JSF | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Na pisane kritike za borbenu sposobnost vazduh-vazduh i za performanse aviona F-35, sa tvrdnjom da mu je slab borbeni zaokret i sposobnost penjanja, probni [[pilot]] firme Lokid Martin je uzvratio sa mišljenjem „da u borbi vazduh-vazduh F-35 ima skoro isti potisak kolika mu je i težina, kao i da ima [[Sistem komandi leta aviona|sistem komandi leta]] koji mu omogućava da bude u potpunosti upravljiv čak i na napadnom uglu od 50 stepeni“.

Čen Hu, urednik u časopisu „Svetska vojna pitanja“ ({{jez-eng|World Military Affairs}}), istakao je da je F-35 preskup, jer se sa njim pokušavaju obezbediti tri tipa [[lovački avion|lovca]] potrebnih mogućnosti za sve tri američke odbrambene službe u zajedničkom rešenju jednog aviona. Takođe se pokušavaju zajedno proizvoditi na istoj traci sa 80% indentičnih delova. Smatra da studija izvodljivosti nije bila realna i da su podbacile finansijske procene. U prvobitnim razmatranjima, odbačena je opcija upotrebe [[Jurofajter tajfun|„tajfuna“]] u britanskoj mornarici zbog njihovog planiranog korišćenja američkog F-35. Ponovljenim razmatranjem plana strategije odbrane [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], oktobra [[2010]]. godine, konstatovana su kašnjenja i finanska ograničenja za F-35. Pored toga, primena F-35 zahteva dopunske radove i troškove na nosačima aviona na uvođenju modifikacija sa katapultom za ubrzavanje na elektromagnetni princip. Iz tih razloga je vraćena ideja na mornaričku verziju Jurofajtera i najavljeno odustajanje od porudžbine mornaričke varijante F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 borac je postao nespretni beli slon&quot;&gt;{{Cite web | url = http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | title = F-35 fighter has become a clumsy white elephant | quote = F-35 borac je postao nespretni beli slon | author = Chen Hu | date = March 24 2010 | format =  | publisher = globaltimes | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120317091704/http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zajedničke operacije borbenih aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.naval-technology.com/projects/cvf/ | title = Joint combat aircraft operations| quote = Zajedničke operacije borbenih aviona | author =   | date =  | format = | publisher = naval-technology | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Američki stručnjak za odbranu Vinslov Viler ({{jez-eng|Winslow T. Wheeler}}) i konstruktor aviona Pjer Sprej ({{jez-eng|Pierre Sprey}}) ističu, da je F-35 „težak i usporen“, kao i da ima „male sposobnosti za velike utrošene pare“. Između ostalog, ističu i nedostatak protivpožarnih mera bezbednosti. Njihov konačni zaključak je da bi bilo bolje za svako ratno vazduhoplovstvo da održava svoje postojeće avione F-16 i F/A-18 u odnosu na kupovinu novih F-35.&lt;ref name=&quot;Američki uspeh sa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | title = Amerikaanse twijfel over JSF | quote = Američki uspeh sa JSF | author =  | date = 12 Jul 10 | format =  | publisher = N nicuwswur | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2017-06-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20170622060556/http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Predstavnik Lokid Martina je istakao da nedostajanje protivpožarnog sistema ima zanemarljiv uticaj na sposobnost preživljavanja aviona.&lt;ref name=&quot;Stelt lovac&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.wired.com/dangerroom/2010/06/stealth-fighter-mods-make-it-more-likely-to-get-shot-down/ | title =Gajillion-Dollar Stealth Fighter, Now Easier to Shoot Down (Corrected)| quote = Stelt lovac | author = Noah Shachtman | date = 11. 6. 2010.  | format = | publisher = danger room | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U kontekstu prodaje F-35 [[Izrael]]u, tvrdilo se da su F-35 na nivou [[F-15 igl|F-15]] koji će biti prodati u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Visoki američki zvaničnik izjavio je da će F-35 biti „najneuočljiviji, najsofisticirani i najsmrtonosniji taktički lovac u vazdušnom prostoru“ i dodao je da će protiv eventualno suprotstavljenih F-15 biti apsolutni pobednik.&lt;ref name=&quot;Saudijsko naoružanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703960004575427692284277852.html | title = U.S.-Saudi Arms Plan Grows to Record Size 
| quote = Saudijsko naoružanje | author = ADAM ENTOUS | date = 14. 8. 2010. | format = | publisher = THE WALL STREET JOURNAL | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; RAF-ov [[pilot]] Stiv Long ({{jez-eng|Steve Long}}) je nakon leta na F-35 u [[2010]]. godini, rekao:&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | title = First RAF pilot flies Joint Strike Fighter | quote = Prvi let borbenog pilota | author = An Equipment and Logistics news article | date = 9 Feb 10 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archive-date = 2012-11-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105184923/http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Ovaj avion će dati RAF-u i britanskoj mornarici značajan skok u mogućnosti [[pilot]]a za borbu u vazdušnom prostoru. Avion poseduje izuzetan nivo bezbednosnih upozorenja i informacija o tome šta se dešava u vazdušnom prostoru i na bojnom polju ili na [[okean]]u, ispod svojih veoma naprednih i sofisticiranih [[senzor]]a. On će se priključiti koalicionim snagama i prenosiće tu sliku i informacije svima ostalim učesnicima u borbi.}}

Ekspert Lokid Martina je istakao „da elektronska prednost F-35, koju poseduje u odnosu na svaki drugi taktički avion u svetu, može biti važnija u budućim misijama od manevarskih karakteristika, iako probni piloti tvrde da agilnost odgovara ili prevazilazi svakog lovca u svetu, izuzev [[F-22 raptor]]a“. Ključni deo priče F-35 je detekcija i elektronska zaštita, prezentirane na ekranu [[Lovački avion|lovca]]. Zagovornici [[F-22 raptor]]a često žale za dvomotornom verzijom, ističući da jedan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F-35 ne može da odgovara aerodinamičkom manevrisanju kao dvomotorni [[F-22 raptor]]. To je tačno, ali zato F-35 nudi superiornu situacionu svest i komunikacije, jer je njegova elektronika novija.&lt;ref name=&quot;F-35 je transparentan program&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-fighter-confounding-critics-as-flight-tests-ramp-up?a=1&amp;c=1171 | title = F-35 Fighter Confounding Critics As Flight Tests Ramp Up | quote = F-35 je transparentan program | author = Loren B. Thompson | date = 1. 3. 2011.| format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, kanadskim političarima je postavljeno pitanje pouzdanosti aviona F-35 sa jednim [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] (za razliku od dvomotornih konfiguracija koje obezbeđuju dvostruku rezervaciju pouzdanosti sa aspekta pogona). [[Kanada]] je imala prethodno iskustvo sa visokom stopom udesa sa jednomornim avionom [[Lokid F-104 Starfajter|Lokid CF-104 Starfajter]], kod koga su mnogi [[Udes vazduhoplova|udesi]] bili vezani za otkaz motora. Ministar odbrane Piter Mekej, kada je upitan šta bi se desilo ako na F-35 otkaže taj jedan motor na krajnjem severu, izjavio je: „neće“.&lt;ref name=&quot;Jednomotorni avion za Kanadu?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | title = Single-engine F-35’s may endanger Canadian crews | quote = Jednomotorni avion za Kanadu? | author = Geoff Stevens | date = Jan 31 2011 | format =  | publisher = The Record | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927190919/http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;/&gt;{{efn|Ovde treba imati u vidu razliku aerodinamičke konfiguracije između aviona CF-104 Starfajter i F-35. Ti prvi avioni druge generacije kao što su CF-104 Starfajter i [[MiG-19]] su projektovani u trci za prestiž u maksimalnoj brzini, te su imali malu površinu krila u odnosu na masu i pri otkazu motora je pilot odmah morao da ih napušta (da se katapultira). Kod aviona F-35 je drugojačija aerodinamika, ako ima dovoljnu visinu ima uslove i za bezmotorni let planiranja sve do gubitka visine.}}

U [[novembar|novembru]] [[2011]]. godine, [[Pentagon]]ov tim za studije je identifikovao 13 oblasti od interesa koje su ostale da se razmotre i unaprede na F-35:&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://s3.documentcloud.org/documents/274217/dod-quick-look-ahern-report.pdf | title = F-35 JSF Concurrency Quik Look Review| quote = Pregled programa F-35 | author = David G. Ahern | date = November 29, 2011 | format = pdf| publisher = STATES DEPARTMENT | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Prikazivač integrisan na viziru pilotove kacige ne funkcioniše ispravno.
* Podsistem gorivnog otpada predstavlja opasnost od [[požar]]a.
* Integrisani pogonski paket je nepouzdan i teško se opslužuje.
* Kuka za hvatanje zaustavnog užeta nepouzdano radi, na varijanti F-35C.
* Klasifikacija „pitanja preživljavanja“, za koje su spekulisalo da je ugroženo sa računarskom krađom.
* [[Aerodinamika]] trisoničnog [[krilo|krila]], baziranog na principu „švedskog stola“ je lošija nego što se mislilo.
* Vek strukture neće preći životni vek letelice.
* Realizacijom programa ispitivanja u letu treba otkriti sve slabe oblasti.
* Razvoj [[softver]]a kasni.
* Preti opasnost da će varijanta F-35B preći kritičnu težinu, koja će joj ugroziti perfomanse vertikalnog poletanja, sletanja i leta.
* Sistem provetravanja i grejanja kabine ne radi dobro, na varijanti aviona F-35B.
* Automatizovani informacioni sistem logistike je samo delimično razvijen.
* Prednaponska zaštita na F-35 nije verifikovana, za oblasti koje izazivaju zabrinutost.

U decembru [[2011]]. godine, [[Pentagon]] i Lokid Martin su se sporazumeli da se osigura finansiranje i realizacija za početak pete partije aviona F-35, čiji standard još nije definisan i pored opštih nacionalnih mera štednje koje utiču na program.&lt;ref name=&quot;Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | title = Pentagon, Lockheed move forward on F-35 contract | quote = Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom | author =  | date = Dec 5, 2011 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2013-07-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130705005059/http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Projekat ==
Po spoljnem izgledu, F-35 je manje više konvencionalan avion. On je jednomotorni, elegantniji „brat“ od dvomotornog [[F-22 raptor]]a, na kome je primenjeno dosta njegovih rešenja. Projekat izduvnih mlaznica [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] je inspirisan rešenjem [[Dženeral dajnemiks]]a za mornaričkog supersoničnog lovca sa vertikalnim poletanjem i sletanjem, koje je predloženo još [[1972]]. godine.&lt;ref&gt;&quot;Vertiflight&quot;. ''Journal of the American Helicopter Society'', January 2004.&lt;/ref&gt; Za specifičan razvoj varijante F-35B, Lokid se konsultovao sa Jakovljevim projektnim biroom, koristeći njegove konstruktivne podatke iz njihovog eksperimentalnog aviona [[Jak-141]]. Tako da su neka rešenja sa eksperimentalnog aviona Jak-141, koja nikada nisu serijski realizovana, to doživela na američkom F-35B.&lt;ref name=&quot;Iskustvo sa Jak-41&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm | title = Yakovlev Yak-41 ‘Freestyle’ | quote = Iskustvo sa Jak-41 | author =  | date =  | format =  | publisher = aeroflight | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141226124330/http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm }}&lt;/ref&gt; U SAD je bilo nekoliko eksperimentalnih projekata, demonstraciono realizovanih i ispitanih početkom šezdesetih godina, uključujući i mornarički neuspeli avion Rokvel XFV-12. Konačno, F-35B je prvi američki operativni nadzvučni avion, sa vertikalnim poletanjem i sletanjem.

F-35 ima maksimalnu brzinu ekvivalenta [[Mahov broj|Mahovom broju]] od M = 1,6. Detaljnije ostale karakteristike, za sve tri varijante, date su u tabeli u poglavlju „karakteristike“. „Lajtning II“ je znatno teži od „lakih lovaca“ koje treba u perspektivi da zameni. Prazan i sa maksimalno bruto težinom, on je najbliži avionu [[F-105 Tanderšif]]u, koji je najveći jednomotorni lovac od [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] do sada. Međutim, F-35 poseduje moderan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]], sa preko 60 odsto više potiska u avionu iste težine, tako da je po vrednosti potiska i specifičnog opterećenja krila mnogo bliži avionu [[F-16 Fajting falkon]] (vidi opšte uporedne razlike F-35 u izgledu u planu, u odnosu na aktuelne lovačke avione, na donjoj slici, otvori).

Pomoćnik Sekretara vazduhoplovstva za materijalne nabavke, general-potpukovnik Marko Mistres je rekao da je F-35 projektovan da bude američki „vrhunski ubica raketnih sistema zemlja-vazduh, jedinstveno opremljen za ovu misiju sa velikom [[procesor]]skom moći, sa savremenim [[radar]]om sa antenom sa prorezima (elektronsko skeniranje), sa naprednom [[kamera|kamerom]] za prepoznavanje ciljeva i sa visokom integracijom svih sistema“.&lt;ref name=&quot;Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | title = Air Force takes combat air acquisitions priorities to Hill | quote = Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh | author = Tech. Sgt. Amaani Lyle | date = 4/3/2009 | format =  | publisher = Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120730004427/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | archivedate = 2012-07-30 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

Neke od prednosti u odnosu na trenutnu generaciju [[lovački avion|lovačkih aviona]] su:
* Izdržljivost, lako se održava tehnologija za smanjenje uočljivosti prvenstveno obloga od kompozitnih vlakana preko oplate zmaja aviona, umesto teškog održavanja obloge od specijalnih boja koje se trenutno koriste;&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/17/10.xml&amp;headline=New%20Stealth%20Concept%20Could%20Affect%20JSF%20Cost | title = New Stealth Concept Could Affect JSF Cost | quote = Novi koncept „stelt“ je skuplji | author = Amy Butler | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Integrisana avionska oprema i fuzija signala [[senzor]]a, koja kombinuje informacije pri isključenim i uključenim grupama senzora u nameni da se poveća situaciona svest pilotu i poboljša identifikacija cilja i dejstva oružja i to relejno uključeno na informacije pa brzo na isključeno;
* Visoka [[brzina]] prenosa signala, uključujući umrežavanje IEEE 1394b i optička vlakna;
* Autonomna globalna logistička provera ({{jez-eng|Autonomic Logistics Global Sustainment}}, ALGS), autonomni logistiki informacioni sistem ({{jez-eng|Autonomic Logistics Information System}}, ALIS) i automatsko održavanje sistema za upravljanje ({{jez-eng|Computerized Maintenance Management System}}, CMMS) pomaže da se obezbedi raspoloživost aviona sa minimalnim održavanjem radne snage.
* [[Hidraulički sistem aviona]] nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Direktno ih pomeraju „elektrohidrostatički pokretači“, na osnovu električnog signala iz [[računar]]a [[sistem komandi leta aviona|električnih komandi leta]].&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/farnborough-lockheed-encouraged-by-pace-of-f-35-testing-343782/ | title = FARNBOROUGH: Lockheed encouraged by pace of F-35 testing | quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author =Stephen Trimble | date = 12 Jul 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin tvrdi da je F-35 namenjen da ima sposobnost za blisku i borbu na distanci vazduh-vazduh, dok F-22 raptor samo na distanci. Kompanija je predložila da F-35 zameni većinu aviona u vazduhoplovstvu (vidi sliku gore u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Predložili su da lovci [[F-15 igl|F-15C/D]] budu u ulozi vazdušne superiornosti a F-35B i [[F-15E Strajk igl]] u ulozi za borbu vazduh-vazduh na malim visinama i vazduh-zemlja.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-sees-f-35a-replacing-usaf-air-superiority-338045/ | title = Lockheed Martin sees F-35A replacing USAF air superiority F-15C/Ds| quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author = Stephen Trimble | date = 4 Feb 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35A ne nosi isto naoružanje vazduh-vazduh kao [[F-15E Strajk igl]], a oba su sposobna za dejstvo u uslovima male vidljivosti s tim što „lajtning II“ ima za preko 80 procenata manji borbeni radijus, upoređujući oba aviona u borbenoj konfiguraciji.&lt;ref name=&quot;F-15E Strajk igl i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.slideshare.net/TheDEWLine/silent-eagle-media-briefdoc | title = Silent Eagle Media Brief.Doc — Presentation Transcript
| quote = F-15E Strajk igl i  F-35 | author = Stephen Trimble | date = Mar 17, 2009 | format = | publisher = BOEING | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Predstavnik Lokid Martina je podvukao da je F-35 ima prednost u odnosu na F-22 u fleksibilnosti upotrebe i u naprednim senzorima sa sofisticiranom fuzijom informacija (vidi sliku dole).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | title = FREQUENTLY ASKED QUESTIONS Learn More About the F-35 | quote = F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher = Lockheed Martin | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2013-04-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130420100558/https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Većina delova strukture od kompozita u F-35 su napravljeni od „bismaleimida“ ({{jez-eng|bismaleimide}}, BMI) ([[hemija|hemijski]] kompozit sa formulom H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NH) i epoksit smole.&lt;ref name=&quot;Zaključen ugovor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | title = Contract Awarded To Validate Process For JSF | quote = Zaključen ugovor | author = Industry News | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = AEROSPACE | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120314153109/http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Prvi će F-35 biti serijski proizvedeni avioni sa primenjenom strukturom od „nanokompozita“, [[Ugljenična nanocev|ugljenične nanocevi]] ojačane sa epoksidom.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/&quot;&gt;http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/ | title =Lockheed Martin reveals F-35 to feature nanocomposite structures| quote = Nanokompozit | author = Stephen Trimble | date = 26. 5. 2011. | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;{{efn|[[Datoteka:Kohlenstoffnanoroehre Animation.gif|[[Ugljenična nanocev|Ugljenične nanocevi]], za proizvodnju „nanokompozita“.&lt;/center&gt;|desno|mini|160px]]U međuvremenu, od ugljeničnih vlakana su razvijene nanocevi, ojačane sa polimerom ({{jez-eng|carbon nanotube reinforced polymer}} CNRP) ). [[Ugljenična nanocev|Karbonska nanocev]] je nanostruktura koja se sastoji od atoma [[ugljenik]]a u obliku šupljeg cilindra. Cilindri su zatvoreni na krajevima polu-fulerenskim strukturama. Prelazak na materijal CNRP za izradu struktura aviona je tek sada primenjen i ako je taj kompozit razvijen još [[1991]]. godine. On se smatra jednim od najjačih materijala ikada razvijenih. Nekoliko puta je jači od dosadašnjih kompozita od ugljeničnih vlakana i smole, a lakši je za oko 25-30%. CNRP konkuriše primeni aluminijuma i čelika, kao materijala za osnovne strukture. Ali rasprostranjena upotreba CNRP za noseće komponente komercijalnih i vojnih avionskih struktura, počela je posle dve decenije rada na njegovom razvoju. Od toga materijala će se izraditi i zameniti oko 100 komponenata, do sada napravljenih od drugh kompozita i metala, na avionu F-35.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nanocevi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.sciencedaily.com/releases/2004/09/040917091336.htm | title = Laboratory Grows World Record Length Carbon Nanotube | quote = Nanocevi | author = | date = Sep. 17, 2004 | format = | publisher = ScienceDaily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
}}

F-35 program je obezbeđen od korozije na osnovu stečenog iskustva na F-22, koji je imao te probleme kada je uveden u operativnu upotrebu [[2005]]. godine. F-35 koristi specijalnu tehniku u kompaktnosti strukture bez poroznosti sa čime se izbegava galvanska [[korozija]] na oplati. Pored toga što ima manje poroznosti u svojoj oplati, ima i bolju drenažu za odvođenje vode.&lt;ref name=&quot;Kongresni odbor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/new.items/d11171r.pdf | title = Congressional Committees| quote = Kongresni odbor | author = DC 20548 | date = 16. 12. 2010. | format =pdf | publisher = GAO | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Studijom američke mornarice je pokazano da će održavanje F-35 koštati trideset do četrdeset procenata više od sadašnjih lovaca.&lt;ref name=&quot;Zabrinjavaju troškovi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | title = AF Worries JSF Costs May Soar | quote = Zabrinjavaju troškovi F-35&quot; | author = Colin Clark | date = January 27th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2011-01-30 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110130053956/http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonova je studija pokazala da će troškovi održavanja celokupne flote F-35, u toku njenog životnog veka, iznositi jednu milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2011-04-21/lockheed-martin-f-35-operating-costs-may-reach-1-trillion.html | title = Lockheed Martin F-35 Operating Costs May Reach $1 Trillion| quote = Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara | author = Tony Capaccio | date = 21. 4. 2011. | format = | publisher = Bloomberg Businessweek| location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Pogon ===
[[Datoteka:Arnoldafb-2.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] F135 na ispitivanju.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:Replica model of the Pratt &amp; Whitney F135 turbofan and the Rolls-Royce LiftSystem of the Lockheed Martin F-35B.jpg|miniatur|Motor F135-PW-600 na varijanti aviona F-35B, sa izlaznim vratilom za pogon Rols Rojsovog [[uzgon]]skog ventilatora.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Jednomotorna konfiguracija F-35 uslovljava snažan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] za ispunjavanje zahteva u borbi u vazdušnom prostoru. Kao prvi potencijalni kandidati su bili motori P&amp;W F135, i Dženeral elektrik/Rols Rojs F136. Prvi je bio raspoloživ, a drugi je trebao da se još razvija, što je otkazano do decembra [[2011]]. godine. Izabran je motor P&amp;W F135 za sve avione F-35. To je najjači avionski motor koji je ikada napravljen za lovački avion.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RR F136 je rešenje za veliki motor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/rolls-royce-f136-survival-is-key-for-major-f-35-engine-327771/ | title =Rolls-Royce: F136 survival is key for major F-35 engine upgrade | quote = RR F136 je rešenje za veliki motor | author = Stephen Trimble  | date = 11 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekinuto finansiranje motora F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekinuto finansiranje motora F136 | author = DAVE MAJUMDAR | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Varijanta F-35B je opremljena i sa sistemom za dobijanje [[uzgon]]skog potiska koji proizvodi Rols Rojs. Razvio ga je Lokid Martin, po uzoru na sovjetsko rešenje za eksperimentalni avion [[Jak 141]].&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/defence/products/combat_jets/rr_liftsystem.jsp | title = Rolls-Royce LiftSystem | quote = RR sistem uzgonskog potiska | author =   | date =  | format = | publisher = Rolls-Royce | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | title = Propulsion system for a vertical and shord takeoff and landing aircrft | quote = Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja | author = Paul M. Berilauqua | date = Muy 7, 2090 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2003-03-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20030315044307/http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Motor P&amp;W F135 ====
[[Dvoprotočni turbomlazni motor]] [[Prat end Vitni F135]] je izabran za pogon aviona F-35, a primenjuje se u tri varijante. Za svaku varijantu aviona i motor ima određenu specifičnost:&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | title = PROVEN TECHNOLOGY - F135 JSF ENGINE CHARACTERISTICS | quote = Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135 | author =  | date =  | format =  | publisher = Pratt &amp; Whitney | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 16. 02. 2012. | archivedate = 2012-04-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120424070623/http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; 
* '''F135-PW-100''' – na avionu F-35A sa klasičnim poletanjem i sletanjem,
* '''F135-PW-400''' – na avionu F-35C koji koristi palubu nosača aviona za poletanje i sletanje i
* '''F135-PW-600''' – na avionu F-35B sa sistemom za vertikalno poletanje i sletanje.

Motor F135 je razvijen iz F119, koji je na [[F-22 raptor|F-22]]. Razvijen je i proizveden u svim varijantama od 128,1&amp;nbsp;kN i 191,3&amp;nbsp;kN potiska, bez i sa dopunskim sagorevanjem. Firma Prat end Vitni ukazuje na to da je F135 pogodniji za održavanje, u poređenju sa motorima na [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkonu]] (P&amp;W F100 i F110 GE). Pošto F135 ima oko 40% manje delova od svog prethodnika, povećana je pouzdanost. Istovremeno je potebno manje rada i ljudi za njegovu zamenu.

Prvobitno je bilo planirano da se F135 opremi sa istim dvodimenzionalnim mlaznikom za upravljanje vektorom potiska, koji se koristi na F-22. Nije jasno zašto se odustalo od toga rešenja, koje daje poboljšanja u manevru i smaljuje IC odraz aviona. Najverovatnije je to urađeno zbog problema upravljanja kod varijante aviona F-35B.

Merenjem buke koju proizvodi [[prototip]] F-35A AA-1, konstatovano je da je veća kod aviona F-35 za 10 do 18&amp;nbsp;dB u odnosu na [[F-15 igl]].

Ispitivana je mogućnost dobijanja većeg potiska motora F135 i postignuta je maksimalna vrednost od preko 220&amp;nbsp;kN. Delimični motiv Prat end Vitnija za ovo, bile su i tvrdnje konkurencije da je GE F136 u stanju da proizvodi veći potisak od 190&amp;nbsp;kN, što je bio dotadašnji najbolji rezultat za F135.&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | title = Pratt Raises Stakes In JSF Engine Battle | quote = Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35 | author = Guy Norris | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226060817/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; U avion F-35B integrisan je najmoćniji motor ikada instaliran u avione u toku svetske vazduhoplovne istorije.

Rad [[Turbina|turbine]], ležajeva i ostalih delova u motoru se prati pomoću [[senzor]]a, uz bežični prenos informacija se neprekidno detektuje stanje.&lt;ref name=&quot;Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1/ | title = Energy-Harvesting Sensors to Monitor Health of Jet Engines | quote = Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije | author = Claire Swedberg | date =  | format =  | publisher = RFID JORNAL | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2011-06-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110604182127/http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1 }}&lt;/ref&gt;

==== Motor GE/RR F136 ====
[[Datoteka:Sdd f136 006.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] Dženeral elektrik/Rols Rojs F136.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Dženeral elektrik/Rols Rojs F136 (GE/RR F136) je razvijan od YF120. To je bila konkurentska opcija motora za „Napredni taktički lovac“, a razvijen je za upotrebu u avionima koji su prethodili „raptoru“, YF-22 i YF-23. Proces izbora motora je bio između YF120 i YF119, pošto tada nije izabran nikad serijski nije ni proizvođen. Za projekat F-35 [[Dženeral elektrik]] je želeo da konkuriše sa tim motorom i u tu svrhu je oformljen konzorcijum Dženeral elektrik – Rols Rojs, sa učešćem GE 60% i 40% RR. Ta nova verzija je nazvana F136, a prvo ispitivanje je bilo [[21. jul]]a [[2004]]. godine, u opitnom centru u [[Ohajo|Ohaju]]. Tada je [[prototip]] dostigao maksimalni potisak od oko 178&amp;nbsp;kN sa dopunskim sagorevanjem i 106&amp;nbsp;kN bez dopunskog sagorevanja.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.geaviation.com/aboutgeae/presscenter/military/military_20061120.html | title = GE Rolls-Royce Fighter Engine Team Successfully Completes Design Review for F-35 Engine| quote = Spreman predlog motora GE/RR F136&quot; | author =   | date = November 20, 2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2005]]. godine, Dženeral elektrik je dobio ugovor za razvoj motora u iznosu od 2,4 milijarde američkih dolara. Trebalo je završiti razvoj motora F136 do [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;/&gt; Američka vlada je donela odluku [[6. februar]]a [[2006]]. godine, da je isporučioc [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] F135 firma Prat end Vitni za avion F-35. Glavni razlog za to je što je F135 razvijen iz F119, koji je u operativnoj upotrebi na „raptoru“, zbog unifikacije delova i tehničkih procedura održavanja.&lt;ref name=&quot;Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/obama-threatens-vetoes-on-f-22-f136-decisions-328829/ | title = Obama threatens vetoes on F-22, F136 decisions | quote = Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136 | author = Stephen Trimble | date = 25 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Tu su nastala određena neslaganja kooperanata Amerike i Velike Britanije, zbog sukoba ekonomskih interesa. Američko ratno vazduhoplovstvo se isključivo opredelilo za upotrebu motora F135 zbog uštede kod navedenih troškova od oko 30 odsto. Zbog ekonomskih interesa, odluka se suočila sa kritikama u Britaniji. Dženeral elektrik je krajem [[2006]]. nastavio razvoj F136, sa dobijenim finansijskim sredstvima od [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]], iz rezervi za fiskalnu [[2007]]. godinu.

Pri ispitivanju motora F136, [[2009]]. godine, dobijen je potisak od oko 190&amp;nbsp;kN. U [[leto]] [[2009]]. godine, Prat end Vitni je povećao cenu za F135 pa su mnogi u američkom Senatu predlagali izdvajanje novčanih sredstava za nastavak razvoja F136.&lt;ref name=&quot;Suprotan smer potiska na F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/paris-air-show-f136-revs-up-thrust-setting-328193/ | title = PARIS AIR SHOW: F136 revs up thrust setting| quote = Suprotan smer potiska na F136 | author = Stephen Trimble | date = 16 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/pratt-whitney-faces-new-pressure-on-f135-costs-329080/ | title = Pratt &amp; Whitney faces new pressure on F135 costs | quote = Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova | author = Stephen Trimble | date = 1 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Smatrajući da to daje posebnu prednost na izvoznom tržištu za povećanje konkurentnosti aviona F-35, sa mogućnošću izbora između opcija i sa dva motora.&lt;ref name=&quot;Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/new-vote-backs-competitive-engine-strategy-for-f-35-330456/ | title = New vote backs competitive engine strategy for F-35| quote = Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35 | author = Craig Hoyle | date = 31 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Predstavnički dom Senata je glasao protiv predloga Predsednika [[Barak Obama|Obame]] i Sekretara za odbranu Roberta Gejtsa za produžetak finansiranja motora F136, [[30. jul]]a [[2009]]. godine.&lt;ref name=&quot;Američki Senat brine alternativni motor za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-senate-axes-f-35-alternate-engine-330100/ | title = US Senate axes F-35 alternate engine | quote = Američki Senat brine alternativni motor za F-35 | author = Stephen Trimble | date = 23 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, početkom septembra [[2009]]. godine, stavka za to finansiranje je uklonjena iz budžeta u korist dodatne nabavke deset transpornih aviona [[C-17]]. Sredinom [[2011]]. godine, [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] je saopštilo odluku Dženeral elektriku i Rols Rojsu da se zaustavlja rad na razvoju motora F136.

==== Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs ====
Sistem za [[uzgon]]ski potisak se sastoji od uzgonskog ventilatora, [[kardan]]a, dva bočna kompenzaciona mlaznika za upravljanje sa valjanjem aviona (oko „X“ ose) i mlaznice sa tri pokretna segmenta koji se koordinirano zakreću na dole oko svojih šarki-ležajeva. Kroz ove dve bočne mlaznice preusmerava se hladan vazduh iz kompresora motora, pri malim brzinama aviona kada je nemoguće upravljanje sa [[krilca|krilcima]] i [[flaperon]]ima.&lt;ref name=&quot;Kako F-35B poleće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.space.com/4778-supersonic-hover-35-flies.html | title = From Supersonic to Hover: How the F-35 Flies| quote = Kako F-35B poleće | author = Chris Kjelgaard, Senior Edito | date = 21. 12. 2007. | format = | publisher = SPACE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tehnologija i inovacije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | title = TECHNOLOGY AND INNOVATION | quote = Tehnologija i inovacije | author = JOHN HUTCHINSON; FREELANCE WRITER | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2015-07-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150720000027/http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ventilator je pogonjen sa vratilom od dvostepene turbine niskog pritiska, preko kardana i menjačke kutije.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | title = Next generation STOVL aircraft | quote = „Uzgonski“ sistem | author =  | date =  | format = pdf | publisher = Rolls-Royce LiftSystem | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090612080222/http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | archivedate = 2009-06-12 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Potisak je vektorisan sa pomeranjem segmenata mlaznice oko svojih obrtnih osa („šarke-ležišta“), tako da se skreću izduvni gasovi glavnog motora na dole, od 0° do oko 95°. Uzgonski ventilator je iza kabine, ispred težišta aviona, prečnik mu je 1,25 m. On sa [[uzgon]]skom (vertikalnom) silom od približno 80&amp;nbsp;kN poništava moment poniranja i sabira se sa uzgonskom komponentom glavnog potiska motora za uravnoteženje aviona duž „Z“ i oko „Y“ ose.&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem za F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | title = Rolls-Royce's LiftSystem for the Joint Strike Fighter | quote = „Uzgonski“ sistem za F-35B | author = Ellie Zolfagharifard | date = 28. 3. 2011. | format =  | publisher = the ENGINEER | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2013-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131219050153/http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | title = F-35 | quote = F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = STATES DEPARTMENT | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archivedate = 2008-09-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080916085747/http://jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Tri pokretna segmenta su dijagonalno isečena preko prirubnica u cevi mlaznice, koja kad se zakrenu skrenu vektor potiska motora na dole. Ta rotacija za oko 95 stepeni traje oko 2,5 sekunde i stvara komponentu veličine oko 100&amp;nbsp;kN. Dakle, avionu F-35B je za vertikalno uzletanje ukupno na raspolaganju potisak (uzgon) od oko 180&amp;nbsp;kN (80+100), pošto se na tome režimu ne može koristiti dopunsko sagorevanje motora F135-600. Potreban prostor, u zadnjem delu trupa, za zakretanje tri segmenta mlaznice, obezbedi se otvaranjem namenskih vrata u tome delu trupa.

Sa mlaznicama komande valjanja u krilima stvara se oko 2 h 9&amp;nbsp;kN potiska, odvodeći vazduh iz kompresora avionskog motora.

Za motor F135-600 je ovaj sistem razvijen u saradnji Rols Rojsa i Prat end Vitni za avion F-35B. Rols Rojs je pokrenuo u [[Bristol]]u, u Velikoj Britaniji, ekstenzivan razvoj i integraciju programa, i bio je odgovoran za odvijanje programa i opremu uzgonskog ventilatora i projekta mlaznica sa tri pomerljiva segmenta. Tim u [[Indijanapolis]]u, SAD, odgovoran je za [[menjač]], [[spojnica (automobil)|kvačilo]], disk vratila i sistem mlaznica za upravljanje sa valjanjem i ispitivanje cele instalacije uzgonskog ventilatora.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, | title = Propulsion system for a vertical and short takeoff and landing aircraft | quote = Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona | author = Patent Drawings: Bevilaqua | date = 11. 5. 1993. | format =  | publisher = Patent Drawings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2016-03-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304191246/http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, }}&lt;/ref&gt;

=== Naoružanje ===
[[Datoteka:GAU-12U test firing.ogv|miniatur|Ispitivanje [[top]]a GAU-22/A.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 weapons bay.jpeg|Unutrašnji smeštaj oružja, u „bunkeru“.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
U F-35A je integrisan četvorocevni [[top]] GAU-22/A, razvijen iz GAU-12, [[kalibar|kalibra]] 25&amp;nbsp;mm.&lt;ref name=&quot;Top&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | title = 25mm Gun Systems for the
F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = Top | author = Dave Maher | date = March 2006 | format = pdf | publisher = General Dynamics Armament &amp; Technical Products | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2008-03-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309175212/http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Top]] je interno ugrađen u zmaj aviona F-35A, sa 182 granate, a kod varijanti F-35B i F-35C u spoljnem kontejneru sa 220 granata. Kontejner sa [[top]]om kod varijanti B i C, ima karakteristike smanjene uočljivosti. Ovaj kontejner može alternativno da se koristi u budućnosti za različitu opremu, kao što je oprema za elektronsko ratovanje, izviđanje, ili za ometanje [[radar]]a.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article3837.html | title = F-35 Lightning II status and future prospects | quote = F-35 status i izgledi za budućnost | author = Bjørnar Bolsøy | date = 17. 9. 2009. | format = | publisher = F-35 Lightning II News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

F-35 lajtning II poseduje dva unutrašlja „bunkera“ sa po dve vezne linije, za smeštaj i prihvat naoružanja i spoljne nosače ispod [[krilo|krila]] sa četiri linije i dve blizu njegovih krajeva (vidi ilustraciju za nosivost na 11 linija, slika ispod teksta). Dva spoljna nosača predviđena su samo za nošenje [[raketa]] za borbu vazduh-vazduh [[AIM-9X sajdvinder]] i [[AIM-132 ASRAAM]].&lt;ref name=&quot;Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.janes.com/products/janes/defence-security-report.aspx?ID=1065928225 | title = UK changes JSF configuration for ASRAAM| quote = Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM | author = Robert Hewson | date = 3/4/2008 | format = | publisher = IHS Jane's: | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Na drugim nosačima mogu se nositi [[AIM-120 AMRAAM]], [[Storm šadou]] ({{jez-eng|Storm Shadow}}), [[AGM-158 JASSM]] ({{jez-eng|Joint Air to Surface Stand-off Missile}}), [[Krstareća raketa|krstareće rakete]], vođene bombe i rezervoari za gorivo od 1.800 i 2.300 litara. Na udaljenijim podkrilnim nosačima avion može da nosi rakete, bombe i rezervoare za [[gorivo]], s tim što je tada više izložen [[radar]]skoj detekciji. U unutrašnjim „bunkerima“ može nositi rakete vazduh-vazduh, u varijanti opterećenja osam [[AIM-120 AMRAAM]] i dve [[AIM-9X sajdvinder]] na krajnjim podkrilnim nosačima. Predviđena je i konfiguracija sa šest bombi od po 910&amp;nbsp;kg, dve rakete AIM-120 AMRAAM i dve AIM-9X sajdvinder.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | title = F-35 lightning II Program Brief | quote = Kratak opis F-35 lajtning II | author = Brigadier General Charles R. Davis, USAF | date = 26. 9. 2006. | format = pdf | publisher = Program Executive Officer, F-35 lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725033118/https://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dolet F-35 u vazdušnom prostoru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | title = JSF Range &amp; Airspace Requirements | quote = Dolet F-35 u vazdušnom prostoru | author = Maj “Digger” Davis | date = 30 Oct 2007 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2008-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081219205327/http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Opterećenje u unutrašnjim „bunkerima“, do dve bombe od po 910&amp;nbsp;kg vazduh-zemlja (BRU-68), varijante A i C, a varijanta B bombe (BRU-67) dva tipa od 450&amp;nbsp;kg, zajedno sa dva manja oružja, obično dve rakete vazduh-vazduh &lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;. U „bunkerima“ se mogu nositi AIM-120 AMRAAM, AIM-132 ASRAAM i JDAM - do težine od 910&amp;nbsp;kg, integrisan kontejner AGM-154 za razne vrste naoružanja kao što su protiv-oklopne rakete i klaster municija.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt; Sa svojim sposobnostima nosivosti F-35 može da prihvati i oružja od starih [[Lovački avion|lovaca]], koje će u perspektivi da zameni, kao i od starijeg „brata“ [[F-22 raptor]]a.&lt;ref name=&quot;Više od lovca&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | title = More Fighter than Pilot | quote = Više od lovca | author = W. Thomas Smith Jr. | date = 15. 1. 2007. | format =  | publisher = National Reviw Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2013-09-12 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130912111534/http://nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Firma Lokid Martin navodi da se nošenje oružja može konfigurisati u opciji sve vazduh-zemlja ili sve vazduh-vazduh i predložio je da standard bloka 5 poseduje po tri unutrašnja „bunkera“ umesto dva, zamena za tešku bombu su dva manja oružja kao što su rakete vazduh-vazduh AIM-120 AMRAAM. Nadogradnja uključuje do četiri bombe malog prečnika GBU-39 u svakom „bunkeru“ (po tri u „bunkeru“ varijante F-35B),&lt;ref name=&quot;F-35B STOVL varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090223163759/http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archivedate = 2009-02-23 | title = F-35B STOVL Variant | quote = F-35B STOVL varijanta | author =  | date = 4 Apr 08 | format =  | publisher = Lockheed Martin Corporation | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; ili četiri GBU-53/B u svakom „bunkeru“ za sve tri varijante F-35; četiri rakete vazduh-vazduh MBDA meteor mogu se trenutno prilagoditi unutrašnjem prostoru i mogu se integrisati u „lajtning II“. Način da se raketa „meteor“ reprojektuje sa manjim stabilizirajućim površinama za avion F-35, otkriven je u [[septembar|septembru]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Bomba malog prečnika GBU-53/B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-update.com/products/s/sdb_2_25082010.html | title = Small Diameter Bomb II - GBU-53/B| quote = Bomba malog prečnika GBU-53/B | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raketa „meteor“ za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/picture-mbda-reveals-clipped-fin-meteor-for-f-35-347416/ | title = PICTURE: MBDA reveals clipped-fin Meteor for F-35| quote = Raketa „meteor“ za F-35 | author = Stephen Trimble  | date = 17 Sep 2010 | format = | publisher = Flightglobal branding | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je prvobitno planirala da se stavi u „bunkere“ do četiri AIM-132 ASRAAM, ali to je promenjeno na 2 unutrašnje i 2 na spoljne potkrilne nosače.&lt;ref name=&quot;Knfiguracija ASRAAM za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article2762.html | title = F-35 Lightning II News ASRAAM Config Change For F-35 | quote = Knfiguracija ASRAAM za F-35 | author = Eric L. Palmer | date = 4. 3. 2008. | format = | publisher = F-16.net | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Planirano je da se rakete postave na spoljne nosače, posebno projektovane sa neznatno povećanom radarskom površinom poprečnog preseka aviona F-35. Raketa „meteor“ moći će se koristiti i za bliska rastojanja, neposredno iza granice vizuelnog polja i to bez upotrebe [[radar]]a. To je veoma značajno, zato što u takvoj upotrebi [[radar]] nema emisiju i nije predmet lake detekcije od protivnika.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt;

[[Norveška]] i [[Australija]] finansiraju program F-35 u cilju prilagođavanja prostora unutrašnjeg prostora „bunkera“ integraciji mornaričkih raketa. Ovo će biti višenamenska verzija, pod nazivom {{jez-eng|Joint Strike Missile}} (JSM) i u „bunkerima“ će biti samo [[krstareća raketa|krstareće rakete]]. Studije su pokazale da je F-35 u stanju da ih nosi dve u unutrašnjim „bunkerima“, a četiri dodatne rakete mogu biti potkačene spolja. Raketa ima očekivani domet veći od 278&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | title = Important cooperative agreement with Lockheed Martin | quote = Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom | author =  | date = 09.06.2009 | format =  | publisher = WORD CLASS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120414183147/http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Norveško ministarstvo odbrane je [[12. april]]a [[2011]]. godine najavio fazu razvoja 2 sa procenom troškova.&lt;ref name=&quot;Razvoj korak dva&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/fd/pressesenter/pressemeldinger/2011/utvikling-av-trinn-to-joint-strike-missi.html?id=640113|title=Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Razvoj korak dva |author = | date =12.04.2011| format = |publisher= Forsvarsdepartementet | location = | pages = | language = {{no}} |accessdate = 20. 9. 2012.}}&lt;/ref&gt;

[[Atomska bomba|Nuklearna bomba]] B61 je planirana da bude operativna na F-35 u [[2017]]. godini, ali kašnjenje celog programa aviona može da to dovede do odlaganja.&lt;ref name=&quot;Rakete F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | title = Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Rakete F-35 | author =  | date = 12.04.2011 | format =  | publisher = Forsvarsdepartementet | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2011-04-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110410231646/http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;!--
Na narednim ilustracijama su prikazane opšte karakteristike nošenja naoružanja, razvrstanog po nameni i pojedinačni njegov izgled, kao i primena veznih tačaka na avionu. Posebno je data ilustracija asortimana nošenog naoružanja za sve tri varijante aviona F-35.

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto; width:700px;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;12&quot; |Naoružanje aviona F-35 lajtning II&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
|-
! F-35
! colspan=&quot;11&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:F-35 weapon layout 3.svg|580px]]
|- 
! Broj tačke podveš.
|&lt;center&gt;11&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;10&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;9&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;8&lt;/center&gt;  
|&lt;center&gt;7&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;5&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;4&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;3&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;1&lt;/center&gt;
|-
! Oružje
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z  
|&lt;center&gt;V/V &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[[top]]&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt;
|-
! [[Masa]] kg
| 300 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500   
| 350 
| 1.000 
| 350 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500
| 300
|-
! Napomene
| colspan=&quot;11&quot;|
* V/V — rakete vazduh–vazduh
* V/Z — oružje vazduh–zemlja (vođene rakete i bombe), varijanta F-35C
* top GBU/31 gatling, kalibra 25 mm, u spoljnom kontejneru (kao opcija) za varijante F-35B i F-35C, a kod F-35A je stalno unutrašnje naoružanje
* tačke nošenja 4, 5, 7 i 8 su interne, u „bunkeru“ eksplozivnih sredstava &lt;br /&gt;(vidi sliku gore desno)
|}

==== Mogućnost nošenja i asortiman naoružanja ====
F-35 može biti opremljen sistemima naoružanja sa ukupnim maksimalnim opterećenjem od 8.165 kg (od toga 6.805 kg spolja):&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
{|
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Vođene bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Pavivej|GBU-10 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[Pavivej|GBU-12 Pavevaj II]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-12 Pavevaj II.svg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-16 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Gbu-16.jpg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-24A/B Pavevaj III]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Pavivej 3.svg|180px]]
|}
* JDAM &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:JDAM 5.svg|180px]]
|}
* [[GBU-32 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-32 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-38 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-38 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-39 SDB]]
* [[GBU-53/B]]
* [[AGM-154 JSOW]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Bomba|Bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Mark 82]] (227&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 82-5.svg|180px]]
|}
* [[Mark 83]] (454&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 83.svg|180px]]
|}
* [[Mark 84]] (908&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 84.svg|180px]]
|}
* [[Nuklearna bomba B61]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
&lt;u&gt;[[Kasetna bomba|Kasetne bombe]]&lt;/u&gt;
* [[CBU-99]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-99-5.svg|180px]]
|}
* [[CBU-100]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[CBU-103]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-103.svg|180px]]
|}
* [[CBU-105]]
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|

&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-zemlja|Rakete vazduh-zemlja]]&lt;/u&gt;
* [[AGM-65 Maverik]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Maverik -5.svg|200p]]
|}
* [[Brimston]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Brimstoneraketa.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-88 harm]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-88 harm 5.svg|180px]]
|}
* [[Storm šadou]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Storm shadow.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-158 JASSM]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-158 JASSM.svg|180px]]
|}
|valign = &quot;top&quot;|
&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-vazduh|Rakete vazduh-vazduh]]&lt;/u&gt;
* [[AIM-9X sajdvinder]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim9 sajdvajnder.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-120 AMRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim120amraam.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-132 ASRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim132asraam.jpg|180px]]
|}
{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:1px;; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mbda meteor.jpg|180px]]
|-
|&lt;center&gt;[[MBDA Meteor]]&lt;br /&gt; 
(planirano)&lt;/center&gt;
|}
|}[[Datoteka:F-35B varijanta.svg|desno|350p]]

Legenda:

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''1''&lt;/sup&gt; Ne može se nositi u „bunkeru“&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''2''&lt;/sup&gt; Samo '''F-35B''' ne može nositi u „bunkeru“, ostali mogu&lt;/big&gt;

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35A i F-35C.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijanti A i C.svg|centar|800px]]
}}

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35B.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijante B.svg|centar|800px]]
}}
--&gt;
=== Smanjena uočljivost (smanjen „odraz“, „stelt“) ===
[[Datoteka:JSF F35 P1230144.jpg|[[Stajni organi vazduhoplova|Izgled stajnih organa]] F-35, koji su posebno projektovani da nazubljenom ivicom vrata smanjuju [[radar]]sku uočljivost.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
F-35 lajtning II je najsavremeniji avion [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]]. Znak raspoznavanja aviona ove generacije je uspešna primena savremene „stelt“ tehnologije, što je kod „lajtninga II“ učinjeno i to bez većeg ugrožavanja ostalih karakteristika. Sa uspešnom primenom „stelt“ tehnologija značajno je smanjena [[površina radarskog preseka]] aviona F-35, kao i emisija ostalih izvora za detekciju sa drugim [[senzor]]ima (vidi sliku ispod). U toj funkciji, na F-35 su primenjene najsavremenije tehnologije u domenu:&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | title = Published by Joint Aicraft Survivability Program Office | quote = Publikacija o preživljavanju programa aviona | author =  | date = Summer 2006 | format =  | publisher = AIRCRAFT Survivability | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-12-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121201031745/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
* specijalnih materijala za gradnju strukture koji upijaju [[radar]]ske zrake,
* presvlake ukupne „okvašene“ površine sa premazom koji ne reflektuje radarske zrake,
* smeštaja svih tereta u konturu zmaja aviona,
* spoljnjeg oblikovanja za malu uočljivost i smanjene refleksije (sa oštrim ivicama),
* „skrivanja“ toplotnih izvora i
* maksimalnog smanjenja nivoa emisija radara i druge opreme.

Očigledno je da se ovi uslovi ne mogu ispuniti prepravkom postojećeg borbenog aviona [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrte generacije]] u [[Mlazni lovac pete generacije|petu]], već se mora razviti novi, po odgovarajućim zahtevima. Za razliku od prethodne generacije [[Lovački avion|lovačkih aviona]], F-35 je projektom oblikovan i definisan za smanjenu uočljivost bez bitnijeg ugrožavanja ostalih borbenih i letnih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;

Lovački avioni koji su sada u upotrebi ([[F-15 igl]], [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]], [[F/A-18 Hornet]]) su uočljivi za neprijateljske [[senzor]]e, pošto uvek nose velike spoljne rezervoare, a da bi to izbegao F-35 leti u najvećem broju misija samo sa unutrašnjim [[gorivo]]m, zbog čega ima unutrašnje rezervoare velike zapremine. Zbog karakteristika „tajnosti“ korišćeni su specijalni materijali u izgradnji zmaja aviona, uključujući i presvlaku od veštačkih mat-vlakana.&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-design.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II | quote = F-35 JSF lajtning II | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Za razliku od F-16 i F/A-18, F-35 nema pretkrilca, a umesto njih koristi diskretne generatore [[uzgon]]skog vrtloženja na isti način kao i [[SR-71 blekbird]].&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt; Male neravnine na ulazu u usisnik jednostavno poboljšavaju kvalitetan protok vazduha do [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] u širokom spektru uslova promene [[brzina|brzine]] aviona. Ovo konstruktivno rešenje, za poboljšanje dotoka vazduha u motor, takođe poboljšava diskretnost aviona, odnosno poboljšava njegove karakteristike smanjivanja uočljivosti.

Uprkos tome što je F-35 manji u odnosu na [[F-22 raptor]], ima veći radarski presek. Za F-35 se kaže da mu je otprilike odraz identičan metalnoj lopti, veličine kao za golf, a za „raptora“ da je umesto metalne to mermerna kugla iste veličine.&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;/&gt; F-22 je projektovan tako da bude teško uočljiv za sve vrste [[radar]]a, iz svih pravaca.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://ausairpower.net/APA-2009-01.html | title = Assessing Joint Strike Fighter Defence Penetration Capabilities | quote = Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = 7th January 2009 | format = | publisher = Air Power Australia Analyses  ISSN   1832-2433 | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35 ima najmanji radarski odraz sa čeone strane, zbog kompromisa u projektnim rešenjima. Njegove površine su oblikovane prema kriterijumu umanjenja efekata najboljih protivničkih radara, koji rade u X i na gornjoj granici S opsega. Ovakvi radari su obično ugrađeni u [[lovački avion|lovačke avione]] i u raketne sisteme tlo-vazduh, sa radarskim vođenjem raketa. Avion F-35 se lakše otkriva sa radarom drugih radnih učestanosti.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;/&gt; Oblik aviona značajno utiče na površinu radarskog preseka, zato se istom mora posvetiti posebna pažnja da tokom proizvodnje održi vernu kopiju „spoljnjeg oblika etalonskog alata (kalupa)“.&lt;ref name=&quot;„Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-04/lockheed-martin-s-f-35-fighter-jet-passes-initial-stealth-hurdle.html | title = Lockheed Martin’s F-35 Fighter Jet Passes Initial Stealth Hurdle| quote = „Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku | author = May 4, 2011 | date = Tony Capaccio | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Posle proizvodnje i svake veće popravke, u toku operativne upotrebe, sa zemaljskim ispitnim radarom se merenjem proverava površina radarskog preseka F-35, što nije bilo prisutno kod prethodne generacije aviona.&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 | title = Lockheed Martin wins $13 million contract for Strike Fighter aircraft from US Air Force | quote = Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom | author = Our Bureau | date = Nov 22, 2010 | format =  | publisher = Defenseworld | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120306075406/http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 }}&lt;/ref&gt;

Smanjenje uočljivosti se ne rešava samo smanjenjem površine radarskog preseka, već avion mora biti teško uočljiv i za druge [[senzor]]e, koji rade na drugim principima. U to spada, da nije upadljiv [[zvuk|zvučni]] i [[toplota|toplotni]] izvor, kao i da nije upadljivo vizuelno uočljiv. O svima ovim elementima je vođeno računa pri projektovanju aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = Programme 7600 Future Combat Aircraft, Executive Summary – Part One
| quote = Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo | author = Mrs. Anne-Grete Strøm-Erichsen
Minister of Defence, The Royal Norwegian Ministry of Defence, P.O. Box 8126 Dep. N-0032  | date =  | format = pdf| publisher = ROYAL NORWEGIAN MINISTRY OF DEFENCE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | title = JOINT STRIKE FIGHTER (JSF) | quote = JSF | author = Director, Operational Test &amp; Evaluation | date =  | format =  | publisher = Publications | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2011-07-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110723171357/http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Krajem [[2008]]. godine, vazduhoplovstva zemalja kooperanata su sa prvim svojim izveštajima otkrili da je F-35 oko dva puta glasniji na poletanju od aviona [[F-15 igl]] i do četiri puta glasniji tokom sletanja.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://azstarnet.com/news/local/article_b8e6b612-1751-5554-8819-166f110f0f24.html | title = Noisy F-35 still without a home | quote = Bučan F-35 dalje od kuće | author = Carol Ann Alaimo | date = November 30, 2008 | format =  | publisher = Arizona Daily Star | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012.}} {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, stanovnici u blizini vojnih aerodroma su tražili da se preduzmu mere za očuvanje životne sredine, koja je značajno ugrožena sa velikim nivoom [[buka|buke]]. Pokrenuta je izrada studije koja se odnosi na smanjenje buke F-35, na propisan nivo.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;/&gt; Građani iz [[Florida|Floride]], u februaru [[2009]]. godine, zapretili su da će tužiti vazduhoplovstvo zbog predstojećeg dolaska F-35 u bazu, a tužba je podneta u martu [[2010]]. godine.&lt;ref name=&quot;Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | title = Val-p wants Okaloosa to reimburse F-35 legal fees (DOCUMENT) | quote = Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 | author =  | date = 16. 4. 2010. | format =  | publisher = Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120405042733/http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/noise-triggers-legal-bid-to-down-jet-fighter/story-fn59niix-1226037459254 | title = Noise triggers legal bid to down jet fighter | quote = Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35 | author = Brendan Nicholson | date = 12. 4. 2011. | format =  | publisher = National Affairs | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130621134204/http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/noise-triggers-legal-bid-to-down-jet-fighter/story-fn59niix-1226037459254 | archive-date = 2013-06-21 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Sa svojim izveštajima u martu [[2009]]. godine, Lokid Martin i ratna vazduhoplovstva zemalja kooperanata su pobijala te tvrdnje, dokazujući da su preciznija merenja pokazala manji nivo buke od postojećih aviona. Tvrdeći da je buka manja nego što je prikazano u prvom izveštaju, „da je F-35 samo izjednačen sa bukom F-16, opremljenim sa [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] Prat end Vitni F100-PW-200, a tiši je od F-22 raptora i F/A-18E/F Super horneta“.&lt;ref name=&quot;Biće potrebno regulacija toplote F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-031209.xml | title = F-35 May Need Thermal Management | quote = Biće potrebno regulacija toplote F-35 | author = Bradley Perrett | date = Mar 12, 2009 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, sa kasnijom zajedničkom studijom Lokid Martina i američkog vazduhoplovstva zaključeno je da je nivo buke F-35 ipak uporediv sa F-22 raptorom i F/A-18E/F Super hornetom.&lt;ref name=&quot;Buka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:0yIuRIMUDwcJ:www.f-16.net/f-16_forum_download-id-11481.html+F-35+acoustics+test&amp;hl=en&amp;gl=us&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgfOwRZ9Cjk22IknVc6me97wPUsleYuw0aMTdia4Djkgx1C9hhiMOuSU_O7s1I8aaIh_NhSvO0kZlrK_05iNQvB_iCtyQWQ7d4uPEYz4oCoC6efEnxiqD1xkpsZ952kVNoAxgyE&amp;sig=AHIEtbTRsgZXOeGUg90opGYn6e-msBU02w | title = PowerPoint Presentation
| quote = Buka F-35 | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Kabina ===
Avion F-35 karakteriše „panoramski prikazivač“, širine kabine, dimenzija 50 H 20&amp;nbsp;cm, s tim da nema gornji nišanski prikazivač.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt; Poseduje kabinski sistem za prepoznavanje glasa pilota i njegovih govornih naredbi, za „komandu glasom“. Tu je direktan „ulaz“ glas pilota, što mu obezbeđuje poboljšanje sposobnosti i efikasnosti u upravljanju sa F-35, u odnosu na trenutnu generaciju opreme i interfejsa sa njom. F-35 će biti prvi američki operativni avion, koji koristi ovaj sistem, koji je isproban na nekim postojećim avionima kao što je F-16.&lt;ref name=&quot;Istraživanje sistema komandi glasom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | title = Researchers fine-tune F-35 pilot-aircraft speech system | quote = Istraživanje sistema komandi glasom | author =  | date = 10/15/2007 | format =  | publisher = U.S. Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5.03.2012. | archiveurl = https://archive.today/20120722204028/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | archivedate = 2012-07-22 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

U kabini, svih varijanti aviona F-35, integrisana je kaciga sa sistemom pokazivanja na viziru. Upotrebljena kaciga je već u operativnoj upotrebi na avionima F15, F16 i F/A-18.&lt;ref name=&quot;Kaciga pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = Joint Helmet Mounted Cueing System (JHMCS) 
| quote = Kaciga pilota | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = Boeing| pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri dosadašnjoj upotrebi ovog sistema, na sadašnjim avionima, zadržan je gornji prikazivač (nišanska glava) u kabini, ali na ovom avionu to nije. Ovde je kaciga, sa integrisanim ekranom, potpuno preuzela ulogu nišana. F-35 će biti prvi avion bez gornjeg (nišanskog) prikazivača ugrađenog iza vetrobranskog stakla, jer su sve njegove funkcije prenete na prikazivač na kacigi [[pilot]]a. Pilot upravlja sa avionom F-35 preko malih bočnih ručica, po sistemu HOTAS, stalno sa obe ruke na bočnim komandnim polugama ({{jez-engl|hands on throtle and stick}}) (vidi sliku kabine desno i dole). Na ta dva bočna rukohvata su raspoređene i sve ostale komande – prekidači.

Pilot je smešten u [[izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E, u svima varijantama F-35.&lt;ref name=&quot;Izbacivo sedište&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | title = Martin-Baker | quote = Izbacivo sedište | author =  | date =  | format =  | publisher = Martin-Baker | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2008-10-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081021165256/http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E je projektovano sa zahtevnim performansama, prvenstveno za bezbednost pilota sa aspekta svakog moguće zatečenog režima leta, opterećenja i terena iznad koga se pilot katapultira. F16 ima sličnu kabinu i zato se isti koristi kao prelazni avion, za obuku pilota, pre početka letenja na F-35.&lt;ref name=&quot;Prelazni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pnj.com/Story_not_found | title = Unfortunately, that page could not be found. | quote = Prelazni avion | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Sistem komandi leta aviona|Komande leta]] su električne, digitalne ({{jez-engl|fly-by-wire}}), kao i na avionu [[F-22 raptor]]. Pri njihovom projektovanju primenjena je najsavremenija tehnologija automatskog upravljanja, sa najnaprednijim [[softver]]om i zakonima upravljanja, što je posebno izraženo kod varijante F-35B, gde se upravlja i sa [[uzgon]]om potiska motora. Želja [[pilot]]a se brzo transformiše u optimiziran električni signal, koji je ulaz u „elektrohidrostatičke pokretače“ komandnih površina. To je i jedina razlika u odnosu na druge savremene avione, da se ne koriste hidropokretači već „elektrohidrostatički pokretači“, zbog činjenice da avion F-35 nema klasični [[Hidraulički sistem aviona|hidraulički sistem]], već autonomne elektro–hidrauličke sisteme (integrisan elektro–hidraulički energetski sistem sa izvršnim mehanizmom).&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;/&gt;

==== Pilotska kaciga sa prikazivačem ====
Senzori, u kombinaciji radio frekvencije i infra crvene detekcije (SAIRST) na avionu F-35 kontinuirano prate cilj u blizini aviona, a sistem montiran u kacigi pilota sa ekranom na viziru ({{jez-eng|uhelmet-mounted display system}} – HMDS) ih prikazuje i vrši izbor po prioritetu. Ova kaciga sa sistemom HMDS zamenjuje sklop gornjeg nišanskog prikazivača, koji se koriste na ranijim lovačkim avionima. Ovako opremljen, F-35 ne mora da bude fizički usmeren na izabrani cilj, da bi njegovo oružje bilo efikasno upotrebljeno.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.youtube.com/watch?v=CwvnhFgzIKI&amp;lr=1 | title = F 35 Distributed Aperture System EO DAS| quote = F 35, sistema EO DAS | author =   | date = 4. 5. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; To je moguće sa [[senzor]]ima koji prate i obezbeđujuju parametre za gađanje obližnjih neprijateljskskih aviona iz bilo koje orijentacije, a istovremeno se [[pilot]]u prikazuju odgovarajući nišanski podaci na prikazivaču ugrađenom u vizir njegove kacige. Te informacije istovremeno „snabdevaju“ glavu za navođenje lansirane [[raketa|rakete]] sa neophodnim podacima. Cilj je pilotu vidljiv bez obzira na koji način je otkriven, a na ovaj način se postiže veća efikasnost i skraćuje potrebno vreme za upotrebu oružja, u odnosu na dosadašnji obavezan proces usmeravanja aviona, nišanske glave i oružja prema cilju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

Ovaj sistem daje avionu F-35 prednost u osmatranju, orijentaciji, odlučivanju i borbenom dejstvu. Automatizacija i integracija senzora i fuzija njihovih informacija na prikazivaču u kacigi, obezbeđuje pilotu više vremena za odlučivanje i borbu. Ne gubi vreme na procedure leta, već se prvenstveno fokusira na ciljeve i preteće opasnosti od njih.&lt;ref name=&quot;Primenjeno na „hornetu“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | title = Hornet E/F v JSF Block I | quote = Primenjeno na „hornetu“ | author =  | date = 30. November 2006 | format = pdf | publisher = Australian | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081121193713/http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | archivedate = 2008-11-21 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

U procesu uvođenja ovog sistema pojavili su se problemi, te je Lokid Martin, [[1. mart]]a [[2011]]. godine, dao novu specifikaciju i projekat.&lt;ref name=&quot;Nova kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/03/04/02.xml | title = Lockheed Shops For JSF Helmet Alternatives | quote = Nova kaciga | author = Amy Butler | date = Mar 4, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Alternativni sistem je baziran na naočarima za noćno osmatranje, a isporučen je od strane britanskog BAE sistema.&lt;ref name=&quot;Displej&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/04/21/04.xml | title = Lockheed Weighs Alternate F-35 Helmet Display | quote = Displej | author = Graham Warwick | date = Apr 21, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Isporučeni sistem BAE još uvek ne ispunjava sve zahtevane karakteristike kacige sa HMDS, a kada se dovede na zahtevani nivo, biće uvedene sve preostale, predviđene funkcije.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gizmag.com/f-35-helmet-display-bae/20216/ | title = BAE Systems to provide new helmet display for F-35 pilots| quote = BAE kaciga | author = David Szondy | date = 21. 10. 2011. | format = | publisher = Gizmag | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid je na osnovu zaključenog ugovora, [[2011]]. godine, obavezan da otkloni sve iskrsle nedostatke na kacigi pilota sa HMDS. Poboljšano prikazivanje se očekuje da bude raspoloživo u trećem kvartalu [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ugovor za kacigu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ | title = Lockheed Martin Awards F-35 Contract | quote = Ugovor za kacigu | author = Zacks Investment Research | date = November 17, 2011 | format =  | publisher = DailyMarkets | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120430225851/http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ }}&lt;/ref&gt;

Upotreba novog BAE sistema zahtevaće odgovarajući reprojekat kabine.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | title = BAE Drives Dual Approach To Fixing F-35 Helmet Display Issues | quote = BAE kaciga za F-35 | author = Bill Carey | date = 15. 2. 2012. | format =  | publisher = AINonline | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2014-10-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141031093759/http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Senzori, avionska oprema i njihova integracija ===

Sistem senzora i komunikacioni paket, na avionu F-35, namenjeni su da olakšaju situacionu svest, donošenje odluka i upravljanje, kao i uspešno izvršenje osnovnog zadatka [[pilot]]a – vođenje borbe. Oprema na avionu F-35 je visoko integrisana prema standardu MILSTD 1394B, sa ciljem da se što više njen rad automatizuje i tako što je moguće više smanji opterećenje [[pilot]]a. Na taj način, on se može potpuno koncentrisati na svoje osnovne zadatke, a to su taktike postupke vođenja borbe, umesto na različite radnje oko upravljanja sa avionskim sistemima.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Magistrala podataka&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.militaryaerospace.com/articles/2011/11/mil-std-1553-avionics.html | title = MIL-STD-1553 avionics databus development kit to implement 1553 boards introduced by DDC| quote = Magistrala podataka | author = John Keller | date = November 29, 2011 | format = | publisher = 6.03.2012. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovo se uglavnom postiže kroz fuziju senzora, što znači da centralni računar, sve podatke senzora proceni i sastavlja u najprikladniju integrisanu sliku situacije na ekranu i pokazivaču na pilotovoj kacigi. Ovo omogućava da pilot na prvi pogled vidi celu taktičku situaciju. Kabinski ekran – prikazivač F-35, velikih je dimenzija 50 h 20&amp;nbsp;cm, pored njega je umesto gornjeg prikazivača samo postojeći na viziru kacige pilota. Upravljanje glasom je takođe uključeno u tu automatizaciju i rasterećenje pilota. Pri krstarenju, F-35 svoje vrlo napredne senzore koristi u opsegu slabog emitovanja energije, tako da smanjuje mogućnosti i verovatnoću svoga otkrivanja i presretanja od strane neprijatelja ({{jez-eng|Low Probability of Intercept}} LPI).&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;/&gt;

Za razliku od prethodnog aviona, kao što je F-22, [[softver]] za F-35 je najobimniji, najsloženiji i najteži deo u projektu.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/06/07/AW_06_07_2010_p26-231580.xml&amp;headline=Flight%20Tests%20Of%20Next%20F-35%20Block%20Underway | title = Flight Tests Of Next F-35 Block Underway | quote = Ispitivanje u letu | author = Graham Warwick | date = Jun 13, 2010 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On je najveći faktor koji može da odloži postizanje inicijalne operativne sposobnosti aviona F-35, koja je za sada zakazana za april [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot;Softver odlaže F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ | title = Schwartz Concerned About F-35A Delays | quote = Softver odlaže F-35 | author = John Reed | date = November 23rd, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2010-11-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101126155649/http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ }}&lt;/ref&gt; Razvoj softvera za sisteme F-35 i njegovo ispitivanje je najteži deo posla proširenog razvoja, identifikacije u ispitivanju u letu i u razgraničenju u kasnijim koracima.&lt;ref name=&quot;Odbrandbena tehnologija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3A0941e5b4-a3c7-4406-85f8-151f2ef34d6b&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = 
More F-35B Delays, Software Schedule At Risk | quote = Odbrandbena tehnologija | author = Bill Sweetman | date = 1/13/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osnovni sistemi koji sačinjavaju ovaj kompleks [[senzor]]a i opreme su:&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
* [[Radar]],
* Opto-elektronski nišan (EOTS),
* Sistem DAS,
* Centralni računarski sistem za navigaciju, komunikaciju i identifikaciju ciljeva (CNI) i
* Sistem za elektronsko ratovanje.

==== Radar ====

[[Datoteka:F-35 SAR.jpg|Radarski snimak u režimu SAR.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] Glavni [[senzor]] aviona F-35 je [[radar]] AN/APG-81, sa aktivnim elektronskim skeniranjem (AESA), projektovan u firmi Nortrop Gruman na bazi [[F-22 raptor|„raptorovog“]] AN/APG-77. Podrška mu je optoelektronski nišanski sistem (EOTS), postavljen ispod nosnog dela trupa aviona, koji je koncipirala firma Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://photos.state.gov/libraries/norway/45384/pdfs/F35Overview.pdf | title = F-35 Lightning Norwaj
|
| quote = Norveški F-35 | author =   | date = 15 Januaru 2008 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{no}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AN/APG-81 radar sa AESA aviona F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | title = AN/APG-81 F-35 AESA Radar | quote = AN/APG-81 radar sa AESA aviona  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2013-01-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130123033148/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
Radar AN/APG-81 ima niz operativnih režima („modova“), uz poseban akcenat na režim vazduh-kopno (SAR) (vidi snimke desno i ispod). Za cilj radarske površine od 1 m² domet je oko 150&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Da li je JSF dovoljno dobar saveznik?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | title = Is the JSF re ally good enough?– ana lys ing the ASPI pa per | quote = Da li je JSF dovoljno dobar saveznik? | author = Dr Carlo Kopp and Peter Goon | date =  | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20041031123859/http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | archivedate = 2004-10-31 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;, ovo je u opsegu učestanosti kada je mala verovatnoća presretanja, LPI) režim. Do [[avgust]]a [[2007]]. godine, osam jedinica je isporučeno, sa prve tri verzije softvera već implementirane i ispitane. Nortrop Gruman je ovo realizovao pre stvarnog roka. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je ispitivanje radara u ukupnom trajanju od 6.625 sati, uz 125 časova stvarnog leta. Radar APG-81 je prvi put poleteo na Nortropovom avionu laboratoriji BAC 1-11, u [[avgust]]u [[2005]]. godine.&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 | title = Northrop Grumman's APG-81 Radar Sensor Performs Flawlessly On First Mission Systems Flight of Lockheed Martin F-35 Aircraft | quote = Radar APG-81 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2014-08-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140826161639/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Radar F-22 raptora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 | title = Northrop Grumman Successfully Completes F-22 Radar Flight-Test Certification | quote = Radar F-22 raptora | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208023846/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 }}&lt;/ref&gt;

U toku opitnog leta na F-35 sa 60 odsto ugrađenog softvera, radar je pružio značajne mogućnosti, uključujući i veliki domet u režimu vazduh-vazduh, pretragu i akviziciju, kao i režim vazduh-tlo (SAR). Radar APG-81 detektuje ciljeve u vazduhu pre nego što to urade radari na avionima F-16 i F-18 (pogledaj sliku dole). Radar je integrisan sa sistemom za elektronsko ratovanje i izvršena je fuzija njihovih signala, što je funkcionisalo u prvim letovima. Pored toga, F-35 lajtning II je opremljen revolucionarnim Nortropovim elektro-optičkim sistemom, koji omogućava letelici da pasivno detektuje projektile i druge pretnje, kao i infracrveni senzor za dnevno i noćno osmatranje, čiji se signali direktno projektuju na viziru kaciga pilota za potpuni sferni pogled oko aviona (pogledaj sliku iznad).&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;/&gt;

==== Optičkoelektronski nišan (EOTS) ====
[[Datoteka:F-35 EOTS1.jpg|Snimak sa EOTS [[senzor]]ima.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Optičkoelektronski nišan ({{jez-en|Electro-Optical Targeting System}} EOTS) je sistem za nišanjenje, kog je razvila kompanija Lokid Martin, na osnovu postojećeg XL za avion F-16 smeštenog u podvesni kontejner. [[Sistem]] je zasnovan na video-kameri visoke rezolucije i senzoru FLIR. Senzorski sistem EOTS se može upotrebljavati u režimu vazduh-zemlja i vazduh-vazduh. Istih je mogućnosti kao i nišanski sistem XR, s tim što se manje izlaže sopstvenoj detekciji (emituje manje energije).&lt;ref name=&quot;Nišan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | title = Sniper Targeting Pod Attacks From Long Standoff Ranges | quote = Nišan | author = William B. Scott | date = Oct 3, 2004 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120415042219/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Može se koristiti u kombinaciji sa navigacionim sistemom na F-35. Senzor je stabilizovan u odnosu na ravan i može da izračuna rastojanja i pasivno bez laserskog osvetljenja. Lokid Martin je razvio više modela sistema za integraciju i ispitivanje. Kao platforma za ispitivanje korišćen je avion T-39 Sejbrlajner. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je 3.650 časova ispitivanja, od čega 10 sati u letu. U [[decembar|decembru]] [[2009]]. godine, počela je proizvodnja toga sistema. Od marta [[2011]]. godine, EOTS se koristi na F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

==== Sistem DAS ====
[[Datoteka:F-35 DAS.jpg|Snimanje sa DAS senzorima&lt;br /&gt; (automatski sastavljeno iz više slika).&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
DAS je skraćenica od ({{jez-en|Distributed Aperture System}}) se sastoji od šest dodatnih pasivnih infracrvenih [[senzor]]a ([[kamera]]) raspoređenih po avionu. To je deo Nortrop Grumanovog sistema pod oznakom AN/AAQ-37, gde su prijemnici sa otvorima u obliku proreza. Sistem DAS upozorava na dejstvo neprijateljskih raketnih sistema, sve vreme kontinualno, sa bilo koje strane u odnosu na avion F-35 (sverakusno). Pored toga što sistem otkriva lansirane rakete, on ih prati i meri njihove parametre kretanja u približavanju. Zamenjuje tradicionalne sisteme za noćne operacije i navigaciju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | title = AN/AAQ-37 EO DAS Ballistic Missile Defense Capabilities | quote = AN/AAQ-37 DAS | author =  | date = Nov. 2, 2010 | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 04. 2012. | archivedate = 2012-06-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120603185549/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Namenjen je prvenstveno za upozorenja od opasnosti dejstva raketnih sistema, ali takođe ima i druge funkcije. Dakle, lansiranje raketa zemlja-vazduh i njihova pozicija se automatski prikazuju na prikazivačkoj ploči i alarmira se napad (JDAM, na primer), što opominje pilota za hitne mere&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;, s tim da se odgovarajuće protivmere paralelno koriste (aktivno i pasivno ometanje). Takođe, registruju se borbeni avioni iz bilo kog pravca da se približavaju, a zatim pripremaju i lansiraju samonavodeće rakete (kao što su AIM-9X i AIM-120). Prethodno avion F-35 nosač raketa sa manevrom dovodi svoje rakete u sferu zahvata glave za navođenje.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt; Tokom te borbe u vazduhu identifikuju se prijateljski i neprijateljski avioni koji su uključeni u sukob i sistem AN/AAQ-37 ih sve prati, tako da je pilot sve vreme pravi razliku između prijatelja i neprijatelja.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

Tokom noćnih misija, sistem služi kao zamena za konvencionalnu opremu za noćno osmatranje. U kombinaciji sa sistemom na kacigi HMDS, pilot raspolaže sa noćnom slikom osmatranja visokog kvaliteta u svim pravcima, približno istog vizuelnog osećaja ljudskog oka. Ovo je značajan napredak u odnosu na uobičajenu kacigu, sa ugrađenenim uređajem za noćno osmatranje, pošto je sa njim bilo smanjeno vidno ponje sa ograničenjem prirodne preglednosti iz kabine aviona. U kombinaciji sa računarom u realnom vremenu mogu se pouzdano pratiti vozila na terenu.

AN/AAQ-37 je razvijen od strane Gramana i trenutno je na operativnim ispitivanjima na nekoliko aviona F-16 i [[bespilotna letelica|bespilotnih letelica]] QF-4, u opitnom vazduhoplovnom centru u Edvardsu. Do februara [[2008]]. godine, sa sistemom je napravljeno 4.700 časova ispitivanja, od toga 83 sata u letu.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

==== CNI ====
CNI ({{jez-en| Communication, Navigation &amp; Identification}}) je komunikacijsko, navigacijski i identifikacioni sistem, integrisan u jedinstvenom [[računar]]skom kompleksu. Proizvodi ga Nortrop Graman i sličan je sistemu za avion [[F-22 raptor]]. Funkcija komunikacija je podržana sa širokopojasnim [[radar]]om AN/APG-81. Sistem CNI je kompatibilan sa skoro svim vojnim komunikacionim protokolima (kao što su link 16, JTRS i UHF/VHF). U njemu su takođe integrisani: GPS, TACAN, IFF i {{jez-eng|Joint Precision Approach and Landing System}} (JPALS).

Za međusobnu komunikaciju, u okviru grupacije F-35, prioritetno se koristi „višenamenski napredni [[sloj veze]]“ MADL.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sloj veze MADL&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | title = Multifunction Advanced Data Link (MADL) | quote = Sloj veze MADL | author =  | date =  | format =  | publisher = Harris | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archivedate = 2009-06-26 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090626225650/http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem se sastoji od šest grupa [[antena]], u faznom nizu, koje su raspoređene tako da pokrivaju čitav vazdušni prostor. Za razliku od konvencionalnih [[antena]], kompleks predajnika MADL emituje samo u veoma malom sektoru visoke usmerenosti, sa signalima male snage. To smanjuje verovatnoću detekcije tih predajnika, od strane neprijateljskih [[senzor]]a.

Do februara [[2008]]. godine, sistem CNI je ispitan na 4.400 sati rada, od toga sa više od 65 u letu.&lt;ref name=&quot;Analiza sposobnosti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-030509.xml | title = F-35 Air Combat Skills Analyzed | quote = Analiza sposobnosti F-35 | author = Andy Nativi | date = Mar 5, 2009 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226061121/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2FF35-030509.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Napredna generacija sistema za elektronsko ratovanje ====

F-35 je opremljen za [[elektronski rat]] sa sistemom AN/ASK-239, što mu daje epitet „barakude“ u vazdušnom prostoru. Ovaj sistem je projektovao BAE, a u njemu su i komponente firme Nortrop Gruman.&lt;ref name=&quot;Sistem za elektronski rat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | title = The Top 20 EW Programs | quote = Sistem za elektronski rat | author =  | date = 1. 8. 2009. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 9.03.2012. | archivedate = 2010-09-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100918011209/http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Oprema aviona F-35 za elektronski rat ima za cilj da prva otkrije neprijateljski avion, koji onda može biti skeniran i „zahvaćen“ sa elektro-optičkim sistemom i preduzete akcije da se napadne ili izbegne, pre nego što je i sam otkriven. U ovom trenutku se malo zna o karakteristikama i mogućnostima ovog sistema. Težak je 90&amp;nbsp;kg i ima deset antena u nizu, koji se proteže duž ivica krila.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kaciga sa prikazivačem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = The joint helmet-mounted cueing system (JHMCS)| quote = Kaciga sa prikazivačem | author =   | date =  | format = | publisher = Boeing | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

==== Fuzija signala senzora F-35 ====

Softverom F-35 se prikupljaju ulazi iz svih senzora, kao i iz [[sloj veze|sloja veze]], obezbeđuje se fuzija kontinualnih prikaza informacija od senzora. Softver koristi integrisani [[procesor]]. Procesor služi kao centralni „mozak“ za vazduhoplove, integrišući sve elektronske sisteme, koordinira njihov rad i oblikuje njihove informacije za prikazivanje pilotu, istovremeno prenosi i izvršava njegove komande. Ovaj sistem je od vitalnog značaja, jer je F-35 avion jednosed, a pilotu je potrebna pomoć i rasterećenje od mnogih sporednih radnji da bi uspeo izvršiti svoj osnovni zadatak. Sistem procesiranja i senzori su povezani sa avionskim podsistemima preko trostruke magistrale podataka MILSTD 1394B.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;
F-35 je projektovan sa [[sinergija|sinergijom]] između [[senzor]]a, kao specifičnim zahtevima za „čula“ aviona od kojih se očekuje da pruže kohezivnu sliku stvarnosti oko njega i da u principu ista bude stalno dostupna, za korišćenje u bilo kom mogućem načinu i u bilo kojoj mogućoj međusobnoj kombinaciji. Svi senzori direktno „hrane“ glavni procesor sa podacima u cilju podrške cele misije aviona. Na primer, radar AN/APG-81 funkcioniše, ne samo kao više-modni, već i kao deo sistema aviona za elektronsko ratovanje.&lt;ref name=&quot;Elektronsko ratovanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | title = F-35 Electronic Warfare Suite: More Than Self-Protection. | quote = Elektronsko ratovanje | author = Sherman, Ron | date = 1. 7. 2006. | format =  | publisher = Aviation Today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2016-11-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161116022837/http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

== Održavanje ==
Druga linija vazduhoplovne odbrane je potpuno obezbeđenje logističke podrške [[lovački avion|borbenom avionu]]. Naglasak je na strateškim i svojstvenim mogućnostima programa za ponovno osposobljavanje F-35 za efikasno izvršavanje zadataka. Oblik pristupa i prilagođavanja programa održavanja će se suočiti sa problemima jer se mora prilagođavati različitim kulturama službe održavanja velikog broja država korisnika.

Tehnologija povezana sa računarskim programom, zasnovanog logističkog sistema, dijagnostičke tehnologije ugrađene u avion i globalnog nadgledanja je osnova na kojoj se zasniva obrazac održavanja, koji se može režirati. Ali, tehnologija je ta koja omogućava i zahteva usluge koje moraju biti prilagođene sa odgovarajućim njenim „mentalnim sklopom“. Posebno se ističe značaj tehničke standardizacije i normi za održavanje u praksi.

Koncept programa održavanja je da se svaki F-35 tretira kao objekat u celini i da su svi njegovi delovi po svim osnovama globalno prate, a i posebno, prema potrebi.&lt;ref name=&quot;Održavanje&quot;&gt;{{Cite web | url =  | title = F-35, Maintenance and the Challenge of Service Standardization | quote = Održavanje | author =  An Interview with Master Gunnery Sergeant McKay and Major Margolis | date = 06/20/2011 | format = | publisher = Second Line of Defense | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Avion F-35 je projektovan za lako održavanje, sa 95 odsto svih polja sa zamenljivim delovima „jedan po celoj dubini“, tako da ništa drugo ne mora biti uklonjeno za pristup do dela koji je u pitanju. Primer, [[izbacivo sedište]] se može zameniti bez skidanja poklopca kabine, sva kompozitna presvlaka je bez krhkih premaza, za razliku od situacije na drugim „stelt“ avionima. Prednost je nisko-održavanje elektro-pogona i hidrostatičkog umesto hidrauličnog sistema.&lt;ref name=&quot;Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18/ | title = Why Lockheed Thinks F-35 Beats Boeing's F-18. | quote = Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18 | author = Clark, Colin | date = 3 November 2011 | format =  | publisher = Aol Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2011-11-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111107070211/http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Ispitivanje ==

[[Datoteka:First F-35 headed for USAF service.jpg|Prvi F-35 isporučen Američkom ratnom vazduhoplovstvu, u [[jul]]u [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 compilation.ogg|F-35, dopunjavanje gorivom u letu.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-35 vertical landing.ogg|250px|desno|F-35B vertikalno sletanje.]]
Prvi [[prototip]] aviona F-35A (AA-1) je predat na ispitivanje u [[Fort Vort]]u u [[Teksas]]u, [[19. februar]]a [[2006]]. godine. Isti je prošao široko ispitivanje namene na kopnu u mornaričkoj stacionarnoj bazi, krajem [[2006]]. godine. U septembru [[2006]]. godine, prvi put je [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F135 radio sa dopunskim sagorevanjem. Ispitivanja su uspešno završena, a avion F-35 je bio u potpunosti funkcionalan sa sopstvenim energetskim sistemima. Promotivni let je avion F-35A napravio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Tada je korišćen modifikovani [[Boing 737|Boing 737-300]], kao laboratorija sa opitnom opremom.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;

Potpukovnik Džejms Kromberg, operativni pilot američkog vazduhoplovstva je leteo na F-35, u Fort Vortu u [[Teksas]]u, [[31. januar]]a [[2008]]. godine. To je bio 26-ti let toga aviona u toku koga su pravljeni slobodni manevri. [[Prototip]] aviona F-35, AA-1 je na svome 34-om opitnom letu ispitan za uzimanje goriva u vazduhu, u martu [[2008]]. godine. Drugi korak ispitivanja je postignut [[13. novembar|13. novembra]] [[2008]]. godine, kada je AA-1 prvi put leteo sa nadzvučnom brzinom, dostigavši [[Mahov broj]] od 1,05, na visini od 9.144 m, prolazeći četiri puta kroz „zvučni zid“, sa ukupno osam minuta nadzvučnog leta.&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;/&gt;

Prvi prototip aviona F-35B (obeležen BF-1) je imao svoj prvi let [[11. jun]]a [[2008]]. godine. Let je bio sa konvencionalnim poletanjem, sa britanskim probnim [[pilot]]om Grejem Tomlinsonom. {BF-1 je drugi od 19 aviona prototipova, za razvoj sistema i demonstracije. On je i prvi na kome je skinuta (optimizirana) težina prema standardu za optimizaciju karakteristika u projektu koji će važiti za sve buduće avione F-35. Ispitivanje sistema uzgonskog potiska u letu je počelo [[7. januar]]a [[2010]]. godine. Taj sistem je korišćen u trajanju od 14 minuta do 48 minuta ispitnog leta. Za to vreme je avion bio usporen na opseg brzina od 390 do 330&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;&quot;News Breaks: F-35B Engages Stovl Mode.&quot; '' Aviation Week'', 11 January 2010, p. 15.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-int.htm | title = International Partners| quote = Narudžbine | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ispitan režim „lebdenja“ aviona F-35B, [[17. mart]]a [[2010]]. godine, posle čega je sledila simulacija vertikalnog sletanja, [[18. mart]]a [[2010]]., a stvarno vertikalno sletanje je prvi put izvedeno pri probnom letu, [[10. jun]]a [[2010]].&lt;ref name=&quot;F-35B vertikalno sleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | title = F-35 fighter makes first vertical landing | quote = F-35B vertikalno sleteo | author =  | date = Mar 18, 2010 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211123527/http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; F-35B je vazduhoplovnoj istoriji postao drugi avion sa vertikalnim poletanjem i sletanjem koji je postigao nadzvučnu brzinu, [[20. jul]]a [[2001]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35B brži od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | title = F-35B STOVL fighter goes supersonic | quote = F-35B brži od zvuka | author = Christopher P. Cavas | date = Jun 14, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2011-07-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110714034433/http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bitka za X-plan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3004_xplanes.html | title = Battle of the X-Planes | quote = Bitka za X-plan | author =   | date = 4. 2. 2003. | format = | publisher = NOVA | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je izvestio da je rešen problem sa [[aluminijum]]skim pregradama na F-35B, na kojima su se pojavile prskotine na statičkim ispitivanjima u laboratoriji na zemlji.&lt;ref name=&quot;Treba li popraviti F-35B?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navytimes.com/news/2011/01/marine-f-35-lockheed-says-key-issue-is-fixed-011011w/ | title = Lockheed says it’s fixed key F-35B issue| quote = Treba li popraviti F-35B? | author = Dave Majumda | date = Jan 10, 2011 | format = | publisher = Navy Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Iako su mnogi od početnih ciljeva opitnih letova postignuti, program ispitivanja F-35 je značajno kasnio.&lt;ref name=&quot;DTI&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | title = Get out and fly. | quote = DTI | author = Sweetman, Bill | date = June 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages = 43–44. | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2009-08-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090818084354/http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonov stručni tim je [[2008]]. godine procenio da program dve godine kasni, u odnosu na zvanični plan, a [[2009]]. su predložili da se prvobitno projektovani rokovi prolongiraju za 30 meseci. Zbog zastoja programa ispitivanja, broj proizvedenih aviona će biti smanjen za 122, do [[2015]]. godine, kako bi se obezbedila dodatna sredstva za dalji razvoj.&lt;ref name=&quot;Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011.&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2010-01-06/lockheed-f-35-purchases-delayed-in-pentagon-s-fiscal-2011-plan.html | title = Lockheed F-35 Purchases Delayed in Pentagon’s Fiscal 2011 Plan.| quote = Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011. | author = Capaccio, Tony | date = 6. 1. 2010.  | format = | publisher = businessweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ta dodatna sredstva, od 2,8 milijardi američkih dolara, dodaće se na razvojni fond i rokovi će biti produženi za 13 meseci, a ne za 30.&lt;ref name=&quot;Potrebna je kontrola programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | title = Carter: More U.S. Programs To Get JET Treatment. | quote = Potrebna je kontrola programa | author =  | date = 29. 3. 2010. | format =  | publisher = defensenews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2012-09-04 | archiveurl = https://archive.today/20120904025817/http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2009]]. godine, na avion F-35 je integrisan [[radar]] APG-81 sa aktivnim elektronskim skeniranjem, pri vojnoj vežbi „na severnom rubu [[2009]].“ Ispitivanje radara APG-81 je događaj koji predstavlja prekretnicu u elektronskoj zaštiti u operativnom reprezentativnom okruženju. Postignuta je prednost za jednu godinu ispred planiranih razvojnih rokova i ostvareno je značajno smanjenje rizika za ključni [[senzor]] aviona. U uslovima laboratorijske simulacije širokog spektra pretnji sistemima, ispitivana je mogućnost [[radar]]a za upravljanje vatrom najnaprednijeg [[lovački avion|lovca]] na svetu, sa prezentacijom u izuzetno robusnoj „elektronskoj bici“.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | title = Northern Edge fields new radar system. | quote = Ispitivanje radara | author = Branch, Ricardo | date = 8. 3. 2012. | format =  | publisher = Joint Base Elmendorf-Richardson | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2013-10-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131027014134/http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Skoro 30 odsto je potrebno više letenja prototipova za ispitivanje, od rutinskog naleta i opterećenja aviona u oprativnim jedinicama, u običajenoj operativnoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Naprredak F-35 je realan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-cost-rise-is-speculative-but-progress-is-real?a=1&amp;c=1129 | title = F-35 Cost Rise Is Speculative, But Progress Is Real| quote = Naprredak F-35 je realan | author = Loren B. Thompson | date = 12. 3. 2010.  | format = | publisher = lexington institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Počev od marta [[2010]]. godine, F-35 je izložen programu ispitivanja u letu za milion radnih [[čovek-sat]]i više od predviđenog i realnog, očekuje se da će dobijeni rezultati dovesti do daljih izmena u projektu.&lt;ref name=&quot;Senat odlučuje o budžetu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | title = Senate Armed Services Committee Holds Hearing on President Obama's Fiscal 2011 Budget Request for the F-35 Joint Strike Fighter Program. | quote = Senat odlučuje o budžetu F-35 | author =  | date = 11. 3. 2010. | format =  | publisher = Congressional Hearings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2010-05-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100509050158/http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Rezultat u daljim izmenama u projektu izazvaće ukupne troškove uvođenja i upotrebe, svih F-35S u američkoj ratnoj mornarici, u toku životnog veka flote od 65 godina, u nivou od 442 milijardi dolara više od predviđenog za vazduhoplovstvo.&lt;ref name=&quot;Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/25/02.xml&amp;headline=USAF%20Disputes%20Navy%20F-35%20Cost%20Projections | title = USAF Disputes Navy F-35 Cost Projections. | quote = Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35 | author = Amy Butler | date = 3. 7. 2010. | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će kašnjenje programa F-35 dovesti do trenutnog manjka od oko 100 mlaznih [[lovački avion|lovaca]] u mornarici. Imajući u vidu pažljivo upravljanje i produžetak veka mornaričkih zastarelih aviona [[F/A-18 Hornet|F/A-18]], moguće je da se ublaži ovaj manjak.&lt;ref name=&quot;JSF Proizvodnja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | title = JSF Production “Turned The Corner. | quote = JSF Proizvodnja | author = Greg Grant | date = April 13th, 2010 | format =  | publisher = dod buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2010-04-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100417062459/http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let aviona prototipa nosioca varijante F-35C, realizovan je [[7. jun]]a [[2010]]. godine, u mornaričkoj bazi Fort Vortu. Let, u trajanju od 57 minuta, sproveo je Lokidov probni pilot Džef Konvels, koji je bio glavni probni pilot i u programu [[F-117 najthok|F-117]]. Ukupno je isporučeno 11 aviona F-35C, u fiskalnoj 2011. godini.&lt;ref name=&quot;Izmene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2010/05/airforce_force_structure_051610W/ | title = Jobs to change with focus on irregular warfare | quote = Izmene | author = Bruce Rolfsen | date = 16. 5. 2010.  | format = | publisher = Air Force Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Svima avionima F-35C je zabranjeno letenje [[9. mart]]a [[2011]]. godine, nakon otkaza elektro-generatora i curenja ulja u letu. Ovo je bio prvi značajan tehnički otkaz u letu od [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Obustavljenje letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a433985ca-f77d-48db-86bf-81b9eecc11dc&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest
| title = In-flight Failure Halts F-35 Flight Tests | quote = Obustavljenje letenja | author = Graham Warwick | date = 3/11/2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ispitivanja aviona su odložena u trajanju od četiri dana. Utvrđeno je da neki avioni imaju stariji tip generatora, za razliku od one vrste koja je otkazala u letu, te im je ukinuta zabrana letenja. Za otkaz je krivo pogrešno održavanje, a ne propusti u projektu.&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=6063313&amp;c=AME&amp;s=TOP | title = All F-35s Cleared To Resume Flight Tests. | quote = Ukinuta je zabrana letenja | author = Cavas, Christopher P. | date = 25. 3. 2011. | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2011]]. godine, radarski senzori i DAS ispitani su na F-35, u operativnoj vežbi pod nazivom „na severnom rubu [[2011]].“ Erik Etz, zamenik misije, za integrisane sisteme na F-35, u okviru programa JSF, rekao je za rigorozno ispitivanje oba [[senzor]]a tokom vežbe da su pokazali značajne osobine što je veliki korak za smanjenje rizika za ceo program:&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vežba „na severnom rubu [[2011]].“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | title = Continued testing of F-35 JSF sensors a success at Northern Edge 2011 | quote = Vežba „na severnom rubu [[2011]].“ | author = Tracey Saiki | date = 6/28/2011 | format =  | publisher = United States Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120718180502/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | archivedate = 2012-07-18 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt; {{izdvojeni citat|Stavljajući ove sisteme u ovo rigorozno operativno  okruženje, mi smo pokazali ključnu ratnu borbenu sposobnost i u napred zakazanom operativnom ispitivanju.}}

Od 3. do 18. [[avgust]]a [[2011]]. godine, flota F-35 je bila „prizemljena“. Razlog za to je bio pronalaženje uzroka električnog kvara sistema za ispitivanje prototipa AF-4. Hanivelov integrisani paket snage (IPP) nije izdržao opterećenje tokom standardne probe [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], nakon provere posle eksploatacionog postupka „održavanja 2“, u [[avgust]]u u vazduhoplovnoj bazi Edvards.&lt;ref name=&quot;Otkaz električnog energetskog sistema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/03/360325/f-35-fleet-grounded-after-electrical-subsystem-failure.html | title = F-35 fleet grounded after electrical subsystem failure.| quote = Otkaz električnog energetskog sistema | author = Trimble, Stephen | date = 3. 8. 2011. | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;„Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | title = F-35s Grounded After Power Package Fails. | quote = „Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike | author = Majumdar, Dave. | date = 3. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121144218/http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Integrisani paket snage (IPP) je relativno izdvojen sistem, ali igra glavnu ulogu u funkciji F- 35. On obezbeđuje funkcije izvršnih pokretača životnog upravljanja sa avionom, startera motora i pogon drugih agregata u sistemu. IPP je bio objekat zabrinutosti za vreme razvojne faze, iako on nikada nije ranije otkazao, u više od 1.500 sati leta.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/11/360618/f-35-grounding-continues-indefinitely-but-ground-testing.html | title =F-35 grounding continues indefinitely but ground testing resumes. | quote = Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje | author = Trimble, Stephen. | date = 11. 8. 2011.  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
 
Program ispitivanja za kopnene operacije F-35 je zbog toga prekinut [[10. avgust]]a [[2011]]. godine, a povodom toga sprovedena je istraga od predstavnika vlasti i inženjerskih timova izvođača. Posle pregleda početnih podataka, utvrđeno je da flota može bezbedno nastaviti razvojna i operaciska ispitivanja u letu. Preliminarni nalazi istrage ukazuju na to da regulacioni ventil ne funkcioniše ispravno, što je dovelo do otkaza IPP. Praćenje rada ovog ventila je olakšavajuća okolnost potrebna da bi se nastavile opitne kopnene operacije. F-35 opitni tim je revidirao proceduru ispitivanja kopnenih operacija kako bi se osigurala ukupna bezbednost pri letnim ispitivanjima.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;groundRes10Au11press&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | title = Statement on JPO Reinstituting Ground Operations for the F-35 Program. | quote = groundRes10Au11press | author =  | date = 10. 8. 2011. | format = pdf | publisher = F-35 Lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2015-07-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150719233119/http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | title = F-35 Test Fleet Cleared For Ground Operations | quote = Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja | author = STAFF REPORT | date = 10. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121141605/http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zabrana letenja je ukinuta za 18 od 20 aviona [[18. avgust]]a [[2011]]. Dva aviona stacionirana u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]] ostala su „prizemljena“ pošto nemaju sistem nadgledanja koji se koriste u razvojnim ispitivanjima aviona koji mogu da otkriju bilo kakve probleme i nedostatke u letu.&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-08-18/air-force-lifts-flight-ban-on-lockheed-f-35-fighter-jet-1-.html | title = Air Force Lifts Flight Ban on Lockheed F-35 Fighter Jet| quote = Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja | author = David Lerman | date = Aug 18, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Projektovanu maksimalnu brzinu je prvi put dostigao avion u varijanti F-35A, [[25. oktobar|25. oktobra]] [[2011]]. godine, u ekvivalentu [[Mahov broj|Mahovog broja]] od 1,6.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,6&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defensetech.org/2011/11/04/f-35-jsf-flight-test-update/ | title = F-35 JSF Flight Test Update| quote = [[Mahov broj]] = 1,6 | author =   | date = 4 November 2011 | format = | publisher = Defense Tech | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U daljim ispitivanjima postignut je [[Mahov broj]] = 1,61.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,61&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3acd242f57-3030-4871-b60b-764c1213fb1a&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = F-35A Pushes to Mach 1.6| quote = [[Mahov broj]] = 1,61 | author = Guy Norris | date = 12/9/2011 | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Tokom ispitivanja u [[2011]]. godini, svih osam pokušaja F-35C da sa kukom, na repnom delu trupa, uhvati kočeće uže bili su bez uspeha. Sa preispitivnjem projektnog rešenja razrešiće se problem.&lt;ref name=&quot;Greška u sistemu za kočenje pri sletanju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | title = F-35C Tailhook Design Blamed for Landing Issues | quote = Greška u sistemu za kočenje pri sletanju | author = DAVE MAJUMDAR | date = Jan. 17, 2012 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-02 | archiveurl = https://archive.today/20130102142244/http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2012/february/120223ae_f35_flt-tst-prod-prog-rep.html | title = Lockheed Martin F-35 Flight Test And Production Progress Report| quote = Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35 | author =   | date = January 2012 | format = | publisher = Lockheed Martin | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Porudžbine ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Država
!Broj
!Tip
!Naručeno &lt;br /&gt;
!Uvođenje u&lt;br /&gt;upotrebu
!Komentari
|-
|{{Zastava|Australija}}
|align=&quot;right&quot;|100
|{{nobr|F-35A}}
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.
|[[Australija]] planira da zameni svoje F/A-18A/B sa 100 F-35A, koji će takođe preuzeti deo spektra zadataka već penzionisanih F-111C. Nakon odlaganja programa F-35 Australija je kupila, kao privremeno rešenje, [[F/A-18E/F Super hornet]]e, što je izazvalo polemiku o smislu učešća u F-35. Ipak, [[Australija]] je u [[novembar|novembru]] [[2009]]. godine, naručila prvih 14 aviona F-35, koje treba da stavi u službu u [[2017]].&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Kanada}}
|align=&quot;right&quot;|65&lt;ref name=&quot;Radio Kanada&quot;&gt;{{Cite web | url =  http://www.radio-canada.ca/nouvelles/Economie/2010/07/16/007-achat-f-35-economie.shtml | title = Armement : Ottawa achète 65 F-35
| quote = Radio Kanada | author = Société Radio-Canada  | date = 16 juillet 2010. | format = | publisher = Société Radio-Canada | location = | pages = | language = {{fr}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2010.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|Prema informacijama, [[Kanada]] je naručila 65 aviona F-35. Isti bi trebali biti uvedeni u operativnu upotrebu [[2016]]. godine. Jedinična je cena oko 92 miliona dolara (bez ugovora o održavanju).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kanadski vojni institut&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.cdfai.org/the3dsblog/?p=55 | title = Canadian Government has no idea what the F-35 will cost| quote = Kanadski vojni institut | author = Mark Collins | date = 2 décembre 2010. | format = | publisher = Canadian Defence and Foreign Affairs Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[F/A-18 Hornet|CF-18]] dostižu kraj životnog veka u [[2020]]. godini.&lt;ref name=&quot;92 miliona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | title = Le chasseur de la nouvelle génération au Canada : l’avion d’attaque interarmées F-35 Lightning II | quote = 92 miliona | author =  | date = 16 juillet 2010 | format =  | publisher = Défense nationale et les Forces canadiennes | location =  | pages =  | language = {{fr}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archivedate = 2013-06-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130628162238/http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Danska}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.
|Najavili su porudžbinu 48 aviona.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|SAD}}&lt;br /&gt;[[Američko ratno vazduhoplovstvo|ARV]]&lt;br /&gt;mornarica&lt;br /&gt;mor. korpus
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;1.763&lt;br /&gt;340&lt;br /&gt;340/80
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35C&lt;br /&gt;F-35B/C
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2013.&lt;br /&gt;2015.&lt;br /&gt;2012.
| 33. lovački puk američkog vazduhoplovstva, stacioniran u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]], odgovoran je za obuku [[pilot]]a F-35 američkog vazduhoplovstva, mornarice i mornaričkog korpusa. Ovo je izmenjeno [[1. oktobar|1. oktobra]] [[2009]]. godine. Oficiru iz komande američkog vazduhoplovstva predpočinjene su sve tri eskadrile koje su zadužene za realizacije obuke. Svaka od njih je odgovorna za po jednu specifičnu varijantu od F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avioni SAD&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | title = AIRCRAFT PROCUREMENT AIR FORCE | quote = Avioni SAD | author =  | date = February 2008 | format =  | publisher = Committee Staff Procurement Backup Book FY 2009 Budget Estimates | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2008-10-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081003005611/http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Izrael}}
|align=&quot;right&quot;|20
|F-35I
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.-2017.
|[[Izrael]]u je Amerika unapred namenila 20 aviona F-35, kao vojnu pomoć, a namera je porudžbina ostalih do ukupno 50 primeraka. Ti avioni su specifični sa opremom izraelskog porekla.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Italija}}&lt;br /&gt;{{nobr|vazduhoplovstvo}}&lt;br /&gt;mornarica
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;109&lt;br /&gt;22
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Jedinična cena po avionu bi trebala biti oko 92,3 miliona američkih dolara, uz dodatnih 4,5 milijarde dolara za logističku podršku. Zbog krize, početkom [[2012]]. godine, Italija je smanjila svoju porudžbinu od 131 na 90 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovne vesti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-aerospace.com/articles-pres/3/pres_release.html | title = Press Releases | quote = Vazduhoplovne vesti | author =  | date =  | format =  | publisher = Defence aerospace | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. }}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Norveška}}
|align=&quot;right&quot;|48
|F-35A
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Prema informacijama, od marta [[2012]]. godine, [[Norveška]] nabavlja 46 aviona F-35. Specifikacije su u šest opcija. &lt;!--(cena od [[2008]].--&gt; Ukupan posao je iznosio 2,5 milijarde američkih dolara. Cena po jednom primerku iznosi 52 miliona američkih dolara. U to vreme, u procesu odlučivanja, bila je prisutna velika dilema oružanih snaga između F-35 i švedskog [[JAS 39 Gripen|JAS 39 Gripena NG]]&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot; F-35 ili „gripen“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | title = Gripen's Norwegian Blues | quote = F-35 ili „gripen“ | author = Bill Sweetman | date = 12/9/2008 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2012-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120111061618/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;).
|-
|{{Zastava|Holandija}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|[[Holandija]] planira da kupi ukupno 85 F-35A kao zamenu za F-16AM. U holandskom parlamentu predstavljen je finansijski plan za program F-35 (5,5 milijardi evra nabavnih troškova i 9,1 milijarda evra operativnih troškova tokom 30 godina upotrebe), što je izazvalo žestoku polemiku. To je dovelo do sednice parlamenta [[20. maj]]a [[2010]]. godine, na kojoj se tražilo od vlade da odustane od porudžbine F-35.&lt;ref name=&quot;Holanski F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-6082 | title = F-35: Holland steigt aus | quote = Holanski F-35 | author =  | date = 21. Mai 2010 | format =  | publisher = Sky News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na kraju, odluka je doneta [[21. april]]a [[2011]]. godine, za prethodnu kupovinu samo nekoliko F-35 za ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Holandija kupuje drugi opitni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | title = The Netherlands to buy second test Joint Strike Fighter jet | quote = Holandija kupuje drugi opitni avion | author =  | date = Thursday 21 April 2011 | format =  | publisher = DutchNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2011-04-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110423004105/http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Velika Britanija}}
|align=&quot;right&quot;|≅50&lt;ref name=&quot;Mornarica uvodi novi nosač aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece | title = Navy surrenders one new aircraft carrier in budget battle | quote = Mornarica uvodi novi nosač aviona | author = Michael Smith | date = 25 octobre 2009 | format =  | publisher = The Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-08-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110814123826/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece }}&lt;/ref&gt;
|F-35C
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Britanija je bila planirala da svu svoju flotu od 150 [[Harijer]]a zameni sa F-35B. Ovo bi trebalo da bude ukupna porudžbina za vazduhoplovstvo i mornaricu. U okviru paketa štednje britanske vlade ovaj je plan revidiran [[2010]]. godine. Umesto toga, sada će biti poručen mnogo manji broj konvencionalnih aviona F-35C. Trenutno je planirano 50 letelica.&lt;ref name=&quot;Dali je F-35 lovac-bombarder?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream? | quote = Dali je F-35 lovac-bombarder? | author = Craig Hoyle | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;, Tačan broj će biti utvrđen u sledećem planu za odbranu u [[2015]]. godini. Prvi britanski avion F-35B je završen je [[22. novembar|22. novembra]] [[2011]]. godine, verovatno će biti zamenjen za varijantu F-35C. Prvi let je zakazan u narednim mesecima za treći britanski primerak, CK-1, od varijante F-35C &lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Turska}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;100&lt;br /&gt;+16
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Ratno vazduhoplovstvo [[Turska|Turske]] je zainteresovano da borbenim avionima iz SAD zameni svoje stare [[F-4 fantom]]e i starije F-16, sa F-35A. Turska je od [[1999]]. godine partner u programu JSF. Prema planu ministarstva odbrane, avioni će se isporučiti od [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Japan}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;42
|&lt;br /&gt;F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;''2011.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2016.
|U aprilu [[2011]]. godine, dostavljena je ponuda [[japan]]skom vazduhoplovstvu za konkurenciju zamene njihovih „fantoma“ sa avionom F-35. U decembru se japansko ministarstvo odbrane opredelilo za F-35A. Odlučili su da im se 42 aviona isporuče od [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot; F-35 u Tokiju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | title = Lockheed Lightning II Strikes in Tokyo | quote = F-35 u Tokiju | author = Amy Butler | date = Dec 20, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-01-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120117082016/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ugovor je vredan osam milijardi američkih dolara. Prva četiri primerka su već dostupna za japansku fiskalnu [[2012]]. godinu (koja kod njih počinje [[1. april]]a).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Singapur}}
|
|
|
|
|[[Singapur]]ovi planovi su slični izraelskim. Oni su u okviru takozvanih „bezbednosnih učesnika grupacije“, imaju povlasticu sticanja aviona F-35 u potrebi da dopune svoju borbenu flotu [[F-15 igl|F-15SG]]. Iako Singapur ne nosi direktne troškove razvoja, može da stekne avione F-35 kroz taj sporazum i da iskoristi tehnološki razvoj na osnovu činjenice tradicionalnog korišćenja prethodnih američkih vazduhoplova. Koliko će aviona i kada Singapur nabviti, za sada nije poznato.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|}

U razvoju učestvuje ukupno 9 [[država]]. Sem [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kao najvećeg ulagača, tu su i druge [[država|države]]: [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Italija]], [[Holandija]], [[Turska]], [[Australija]], [[Norveška]], [[Danska]] i [[Kanada]].

== Varijante ==

Avion F-35 je razvijen i proizvodi se u tri osnovne konfiguracije, sa unifikacijom zajedničkih delova i konstruktivnih rešenja u nivou od 80 procenata. Te tri konfiguracije su uporedno prikazane na slici ispod. Specifično opremanje i naoružavanje, za potrebe klijenata, diferencira ove tri konfiguracije u namenske varijante za izvoz.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

=== F-35A ===

Od tri osnovne konfiguracije, F-35A je najmanji i najlakši avion. Ta varijanta je namenjena da u američkom vazduhoplovstvu i drugim vazdušnim snagama prvenstveno zameni [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]. F-35A ima interno ugrađen [[top]], GAU-22/A kalibra od 25&amp;nbsp;mm, razvijen od GAU-12 sa Harijera. Top je prvenstveno namenjen za povećanje borbene efikasnosti protiv ciljeva na tlu, u odnosu na prethodne avione na kojima je najčešće ugrađen manje efikasan top „vulkan“ M61, kalibra 20&amp;nbsp;mm.

Od F-35A se očekuje da bude na nivou aviona F-16 po upravljivosti i trenutnim i trajnim visokim performansama, a da ga nadmaši u manjoj uočljivosti, nosivosti, količini unutrašnjeg goriva, opremi, operativnoj efikasnosti, mogućnosti podrške i preživljavanja.&lt;ref name=&quot;F-35A zamenjuje F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35a.htm | title = F-35A Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35A zamenjuje F-16 | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pored američkog aviona [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkona]], F-35A će zameniti i [[A-10 Tanderbolt II]] i druge starije avione, koji koriste kopno za poletanje i sletanje (otvori i pogledaj sliku u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Ta zamena je planirana da se završi do [[2028]]. godine.&lt;ref name=&quot;Varijanta F-35A je dobro standardizovana&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2007/July%202007/0707lightning.aspx | title = Lightning II: So Far, So Good | quote = Varijanta F-35A je dobro standardizovana | author = Adam J. Hebert | date = July 2007  | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== F-35B ===

[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-002 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Vertikalno sletanje aviona F-35B na [[krstarica|krstaricu]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:US Navy 111005-N-ZZ999-055 The F-35B Lightning 11 takes off from the amphibious assault ship USS Wasp (LHD 1).jpg|F-35B na kratkom poletanju sa [[krstarica|krstarice]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Konfiguracija F-35B je najzahtevnija, od sve tri programirane varijante u okviru JSF. Taktičko-tehničkim zahtevima se traži da avion F-35B ima neke od letnih osobina [[helikopter]]a (vertikalno poletanje, sletanje i „lebdenje“), nadzvučne brzine i manevar kao i svi respektivni [[lovački avion|lovci]] i da ujedno ima oko 80% istih delova i konstruktivnih rešenja kao i druge dve varijante iz programa JSF. To su teški i kontradiktorni uslovi, u procesu optimizacije projekta. Po spoljnoj veličini je skoro indentičan varijanti F-35A, ali smanjena mu je količina unutrašnjeg goriva za oko trećinu (vidi sliku gore). Top mu je ugrađen u profilisanom podvesnom kontejneru. Dok se [[anvelopa leta]] F-35A graniči sa maksimalnim radijalnim ubrzanjem od 9 g, za F-35B je to smanjeno (zbog očuvanja nivoa težine strukture) na 7 g.&lt;ref name=&quot;Prava cena JSF?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | title = Numbers Crunch: True cost of JSF program remains to be seen | quote = Prava cena JSF? | author = Sweetman, Bill | date = February 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2009-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090304162824/http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;[[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseindustrydaily.com/f-35-hmds-pulls-the-gs-04088/ | title = F-35 HMDS Pulls the Gs| quote = [[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35 | author =  | date = Oct 25, 2007 | format = | publisher = Defense Industry Daily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35B je prvi put poleteo [[18. decembar|18. decembra]] [[2007]]. godine, a prvi opitni let je napravio [[11. jun]]a [[2008]].&lt;ref name=&quot;Prvi let povećava optimizam&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/aw061608p2.xml&amp;headline=F-35B%20First%20Flight%20Boosts%20JSF%20as%20F-22%20Loses%20Supporters | title = F-35B First Flight Boosts JSF as F-22 Loses Supporters | quote = Prvi let povećava optimizam | author = Norris, Guy and Graham Warwick | date = 15. 6. 2008. | format =  | publisher = Aviation Wee | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Osnovni princip uravnotežavanja težine aviona F-35B i njegovih momenata oko težišta, u režimu „lebdenja“ i vertikalnog poletanja i sletanja je opisan u poglavlju „'''Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs'''“. F-35B šalje mlaz direktno na dole, pri postizanju uzgonskog potiska, u režimu leta vertikalnog poletanja, sletanja i „lebdenja“. Mlaznica je reprojektovana da ovalno oblikuje mlaz izduvnih gasova, umesto koncentrisano kružno, tako da se smanjuje oštećenje asfalta i brodske palube,&lt;ref name=&quot;Nevolje sa toplim gasovima JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | title = JSF Heat Woes Being Fixed: Trautman | quote = Nevolje sa toplim gasovima JSF | author = Colin Clark | date = July 19th, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-04-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140416041003/http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; u uslovima potpuno okrenute mlaznice na dole, pri vertikalnom usmeravanju vektora potiska. Mehaničko zakretanje mlaznice je sa principom „gorivoulike“, to jest radni fluid je u izvršnom mehanizmu motorsko [[gorivo]], pod pritiskom.&lt;ref name=&quot;Prilagođen princip zakretanja mlaznice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/NewsReleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | title = Custom tool to save weeks in F-35B test and evaluation. | quote = Prilagođen princip zakretanja mlaznice | author =  | date = 6. 5. 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2011-05-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110516045444/http://www.navair.navy.mil/newsreleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Mornarički korpus Sjedinjenih Američkih Država, prenaoružaće se sa 340 F-35B.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;/&gt; to jest biće zamenjeni svi sadašnji avioni [[F/A-18 Hornet]] (A, B, C i D varijante) i [[AV-8B harijer II]].&lt;ref name=&quot;Prenaoružanje mornaričkog korpusa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marine-corps-aviation-branch-plans-to-invest-in-fighter-jets-helicopters-transports-and-uavs-225796/ | title = US Marine Corps aviation branch plans to invest in fighter jets, helicopters, transports and UAVs.| quote = Prenaoružanje mornaričkog korpusa | author = Trimble, Stephen | date = 21. 7. 2008.  | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; „Marinci“ planiraju da koriste F-35B sa „slobodnih površina u bazama“, gde se pripremaju odredišne tačke sa posebnom betonskom podlogom, koja može da izdrži visoke temperature.&lt;ref name=&quot;Biće snažne baze&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog:27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post:27103ee8-d867-4e32-a619-92297fa29cf3 | title = About That Austere-Base Thing... | quote = Biće snažne baze | author = Bill Sweetman | date = 3/11/2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2010-03-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100321164415/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podloga za poletanje i sletanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | title = JSF construction lands another first | quote = Podloga za poletanje i sletanje F-35B | author = Cpl. Aaron Diamant | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-08-06 | archiveurl = https://archive.today/20120806003330/http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Komandant korpusa, general Džejms Amos je rekao da uprkos svojih rastućih troškova i evidentnog kašnjenja, ne postoji alternativa za F-35B.&lt;ref name=&quot;Napredak za marince&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.signonsandiego.com/news/2010/dec/08/commandant-calls-joint-strike-fighter-essential/ | title =Commandant calls Joint Strike Fighter essential.  | quote = Napredak za marince | author = Kovach, Gretel C. | date = April 7th 2012.| format = | publisher = San Diego Union-Tribune | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2011]]. godini, potpisan je sporazum za kupovinu 340 F-35B i 80 F-35C (vidi poglavlje „'''Porudžbine'''“).&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | title = Improves Navy, Marine Corps Air Capabilities. | quote = Poboljšavan plan mornarice | author = Daniel, Lisa. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = American Forces Press Service | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110529052624/http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | archive-date = 2011-05-29 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | title = More Marines to fly carrier-variant JSFs | quote = Marinci lete više varijanti | author = Cavas, Christopher P. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = Marine Corps Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110428154152/http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | title = Marine Corps continues flying with Joint Strike Fighter program | quote = Mornarički korpus nastavlja da leti F-35 | author = Cifuentes, Sgt Michael S. | date =  | format =  | publisher = United States Marine Corps | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2011-03-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110325034939/http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Namerava se proglasiti početna operativna sposobnost za oko 50 F-35 sa instaliranim privremenim softverskim blokom 2B, u periodu od [[2014]]. do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Vojska SAD može uvesti F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | title = U.S. Military May Deploy F-35 Before Formal IOC | quote = Vojska SAD može uvesti F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 24, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-07-24 | archiveurl = https://archive.today/20120724094828/http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin je objavio da će većina sletanja F-35B biti čisto konvencionalna, u cilju smanjenja vertikalnog opterećenja na površine podloga, u konvencionalnim operacijama. Pored toga se smanjuje i rizik od samo-indukovanog oštećenja objekata okruženja.&lt;ref name=&quot;JSF glavni „igrač“ u 21 veku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1997/Hancock.htm | title =The STOVL Joint Strike Fighter in Support of the 21st Century Marine Corps | quote = JSF glavni „igrač“ u 21 veku | author = Major Ben D. Hancock, United States Marine Corps | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Betonska podloga otporna na visoke temperature&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | title = Constructability of a High Temperature Concrete Pad | quote = Betonska podloga otporna na visoke temperature | author =  | date = 14. 6. 2011. | format = pdf | publisher = BUILDING STRONG | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120425045722/http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | archivedate = 2012-04-25 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Britanska mornarica je imala planove da koristi F-35B, da sa njima zameni svoje Harijere GR9. Jedan od njihovih zahteva za projekat F-35B bio je da mlaznice za kontrolu valjanja ne ugroze liniju podvešavanja naoružanja na [[krilo|krilu]] i da se značajnije ne poveća težina aviona. Za koncipirani metod sletanja smatraju da je mnogo sporiji od hvatanja užeta sa kukom, što ometa i smanjuje operativnost aviona. Međutim, u [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, Velika Britanija je najavila planove da poruči avione varijante F-35C, umesto F-35B.&lt;ref name=&quot;Glavni izveštaj za projekat, [[2008]].&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | title = Major Projects Report 2008. | quote = Glavni izveštaj za projekat, [[2008]]. | author =  | date = 23 November 2009. | format = pdf | publisher = Ministry of Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2012-08-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120807073545/http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Američki marinci o britanskom JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marines-eye-uk-jsf-shipborne-technique-214672/ | title =US Marines eye UK JSF shipborne technique | quote = Američki marinci o britanskom JSF | author =  | date = 15 Jun 2007 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izjava Kamerona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/cameron-uk-to-swap-jsfs-to-carrier-variant-axe-harrier-and-nimrod-348641/ | title =Cameron: UK to swap JSFs to carrier variant, axe Harrier and Nimrod  | quote = Izjava Kamerona | author = Craig Hoyle | date = 19 Oct 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U martu [[2012]]. godine, iz Ministarstva odbrane je najavljeno da Velika Britanija preispitije tu odluku i možda će ipak poručiti F-35B, zbog velikih dopunskih troškova uvođenja F-35C u mornaricu.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | title = UK could revert to STOVL F-35B for carriers | quote = Velika Britanija može da se vrati na F-35B | author = Jim Adlam | date =  | format =  | publisher = Air forces Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2012-11-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121120211740/http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Italijanska mornarica se priprema za prijem 22 aviona F-35B, između [[2014]]. i [[2021]]. godine.&lt;ref name=&quot;Nosač aviona „Kavur lait“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.military-today.com/navy/cavour.htm | title = F-35B on Italian &quot;Cavour&quot; aircraft carrier | quote = Nosač aviona „Kavur lait“ | author =  | date =  | format =  | publisher = military today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2012-05-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120507182158/http://www.military-today.com/navy/cavour.htm }}&lt;/ref&gt;

=== F-35C ===

U odnosu na F-35A, F-35C varijanta aviona ima veća [[krilo|krila]], čiji se spoljni segmenti sklapaju. Veća mu je površina krila i repa za moguć let na maloj brzini, sa efikasnim upravljanjem. Ojačani su mu [[Stajni organi vazduhoplova|stajni organi]] i na nosnoj nozi su postavljena dva točka, zbog veće brzine propadanja i vertikalnog „udara“ o palubu, pri sletanju na brod. Da bi se brzo zaustavio na kratkoj palubi, sa repnom kukom se hvata poprečno razvučeno uže. Veća površina krila mu omogućava smanjenje brzine pri sletanju, a istovremeno povećava mu dolet i nosivost. Sa unutrašnjim gorivom F-35C prevazilazi avion [[F/A-18 Hornet|F/A-18C Hornet]], a postiže isti cilj kao i [[F/A-18E/F Super Hornet]].

Sjedinjene Američke Države će opremiti svoju mornaricu sa 480 aviona F-35C, koji će zameniti postojeće [[F/A-18 Hornet|F/A-18]] (sve varijante A, B, C, i D). F-35C će služiti kao dopuna za [[F/A-18E/F Super Hornet]].&lt;ref name=&quot;F-35C mornarička varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35c.htm | title = F-35C Carrier Variant Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35C mornarička varijanta | author =  | date = 16. 6. 2010.  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Varijanta aviona F-35C se očekuje da bude dostupna početkom [[2014]]. godine, a prvi je završen [[29. jul]]a [[2009]]. i isporučen [[6. novembar|6. novembra]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Mornarica ubrzava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/navy-speeds-up-f-35?a=1&amp;c=1171 | title = Navy Speeds Up F-35| quote = Mornarica ubrzava F-35 | author = Rebecca L. Grant, Ph.D. | date = 14. 9. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Odvijanje F-35C Lightning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | title = F-35C Lightning II rolled out | quote = Odvijanje F-35C Lightning II | author = (FINN) Frontier India News Network | date = July 29th, 2009 | format =  | publisher = Frontier India | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2009-07-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090731151548/http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Za mornarički korpus će se kupiti 80 F-35C, što je dovoljno za po pet mornaričkih lovaca po eskadrili, za upotrebu sa nosača aviona.&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;/&gt;

U [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je odlučila da poruči avione F-35C, koji će biti korišćeni u njihovoj ratnoj mornarici, s tim što će odrediti njihov broj do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Strateški pregled odbrane i bezbednosti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | title = The Strategic Defence
and Security Review | quote = Strateški pregled odbrane i bezbednosti | author = Command of Her Majesty | date = October 2010 | format =  | publisher = HM Government | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-09-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140906182516/http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; To je krajnje neizvesno, pošto bi u tome slučaju Britanci morali ulagati u prepravku svojih brodova nosača aviona za novi katapult za poletanje F-35C. Imajući to u vidu i to da su već razvili mornaričku varijantu [[Jurofajter tajfun]]a, najverovatnije te porudžbine i neće biti.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RAF preuzima mornaričku avijaciju&quot;&gt;{{cite web | author = Sean Rayment |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/defence/5461255/RAF-chief-predicts-controversial-takeover-of-Royal-Naval-air-power.html |title= RAF chief predicts controversial takeover of Royal Naval air power | quote =RAF preuzima mornaričku avijaciju |publisher=The Telegraph |date = 07 Jun 2009 |accessdate = 6. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini F-35C su bili „prizemljeni“ šest dana, zbog [[softver]]ske greške u kodu koji je namenjen da obezbedi „zabravljeno“ stanje sklopljenih [[krilo|krila]].&lt;ref name=&quot;Greška u sofveru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | title = U.S. Navy JSFs Resume Flight Ops After Glitch | quote = Greška u sofveru | author = CHRISTOPHER P. CAVAS | date = Jun. 24, 2011 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121094245/http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sa parnim katapultom CF-3 je „lansiran“ F-35C u poletanju [[27. jul]]a [[2011]]. godine. To je bilo prvo poletanje F-35C sa katapultom.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | title = Catapult launches F-35C for the first time. | quote =  | author =  | date = July 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141017060039/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Novembar|Novembra]] meseca [[2011]]. godine, Američka ratna mornarica je prvi put koristila svoj novi elektromagnetni katapult za poletanje aviona sa palube broda i to sa F-35C.&lt;ref name=&quot;Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | title = The future is here: EMALS launches F-35 | quote = Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem | author = Philip Ewing | date = November 28th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2011-12-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111203230258/http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== F-35I ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Izrael}}
F-35A sa [[izrael]]skim modifikacijama je posebna varijanta namenjena za izvoz u ovu zemlju, označena je kao F-35I. Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti integraciju sopstvenih sistema za elektronsko ratovanje, već će to uraditi izraelske firme iz vlastite proizvodnje. Biće ugrađen interfejs sa dodatom funkcijom prema glavnom računaru uz primenu izraelske elektronike. Izrael će moći da podvešava svoje spoljne kontejnere sa [[ometač]]ima, a i planira da instalira svoje rakete vazduh-vazduh i vođene bombe u „bunkere“ F-35.&lt;ref name=&quot;Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/08/23/AW_08_23_2010_p32-249396.xml | title = Israel To Buy F-35s With Cockpit Mods | quote = Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom | author = Alon Ben-David | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael je veoma naklonjen avionu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story.jsp?channel=awst&amp;id=news/awst/2011/07/04/AW_07_04_2011_p22-342412.xml&amp;headline=Israel,%20U.S.%20Strike%20F-35%20Technology%20Deal&amp;prev=10 | title = Israel, U.S. Strike F-35 Technology Deal | quote = Izrael je veoma naklonjen avionu F-35 | author = Alon Ben-David, Amy Butler, Robert Wall | date = Jul 7, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Izrael razmatra mogućnost i za realizaciju varijante dvoseda, za koju su zainteresovani i drugi potencijalni korisnici.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-sets-sights-on-two-seater-f-35-337464/ | title = Israel sets sights on two-seater F-35| quote =  | author =   Stephen Trimble | date = 22 Jan 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pored toga, planiraju da razviju zaštićene dopunske rezervoare za [[gorivo]], za povećanje doleta.&lt;ref name=&quot;Izrael da povećava dolet&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-to-boost-range-of-future-f-35-fleet-220748/ | title = Israel to boost range of future F-35 fleet | quote = Izrael da povećava dolet | author =   Arie Egoz | date = 11 Jan 2008 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== CF-35 ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Kanadu}}
Kanadski CF-35 će se razlikovati od američke varijante F-35A, sa dodatim kočećim padobranom pri sletanju i sistemom za punjenje goriva u letu, kao što je kod varijanti F-35B/C.&lt;ref name=&quot;Kanađani pojačavaju procenu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defpro.com/news/details/22960/?SID=d14c551996e557f1a899c71498fcf078 | title = Canadian DND Reinforces Its Estimates for F-35 Acquisition| quote =  | author =  | date = 21. 3. 2011.  | format = | publisher = Department of National Defence (Canada) | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Simulacija borbe aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | title = Harper, Ignatieff spar over fighter jets | quote = Simulacija borbe aviona | author = Daly, Brian | date =  | format =  | publisher = News Canada | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-03-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140302043627/http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Norveška varijanta aviona takođe može koristiti opciju sa kočnim padobranom, jer i oni takođe tokom zime imaju hladne i zamrznute piste.&lt;ref name=&quot;JSF&quot;/&gt;

== Karakteristike ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Karakteristike tri osnovne varijante aviona F-35 lajtning II'''&lt;ref name=&quot;Napreduje završno ispitivanje F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globaltechnologyblog.com/lockheed-martin-f-35-lightning-ii-progressed-on-its-final-testing/ | title = Lockheed Martin F-35 Lightning II Progressed on its Final Testing | quote = Napreduje završno ispitivanje F-35 | author =   | date = 24. 12. 2011. | format = | publisher = Global Technology Blog | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Parametar
!F-35A
!F-35B
!F-35C
|- 
|'''Posada'''
|jedan
|jedan
|jedan
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Geometrija]]'''
|- 
|'''[[Dužina]]'''
| 15,7 m
| 15,6 m
| 15,7 m
|- 
|'''Visina'''
| 4,38 m
| 4,36 m
| 4,48 m
|- 
|'''Razmah krila'''
| 10,7 m
| 10,7 m
| 13,1 m
|- 
|'''Površina krila'''
| 42,7 m²
| 42,7 m²
| 62,1 m²
|- 
|'''Razmah horizontalnog repa'''
| 6,86 m
| 6,65 m
| 8,96 m
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Masa]]'''
|- 
|'''Prazan opremljen'''
| 13.300&amp;nbsp;kg
| 14.500&amp;nbsp;kg
| 13.300&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Maksimalna'''
| 31.746&amp;nbsp;kg
| 27.211&amp;nbsp;kg
| 31.746&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna, reperna'''
(sa 50% unutrašnjeg goriva)
| 18.067&amp;nbsp;kg
| 20.100&amp;nbsp;kg
| 18.245&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Unutrašnje [[gorivo]]'''
| 8.390&amp;nbsp;kg
| 6.030&amp;nbsp;kg
| 8.890&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Podvesni teret'''
| 8.160&amp;nbsp;kg
| 6.800&amp;nbsp;kg
| 8.160&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna varijanta &lt;br /&gt;naoružanja'''
|
* Top GAU-22/A,&lt;br /&gt; 25&amp;nbsp;mm, 180 granata
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Pogon'''&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;/&gt;
|- 
|'''[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]]'''
|F135-PW-100 ili GE F136
|F135-PW-400 ili GE F136
|F135-PW-600 ili GE F136
|- 
|'''Osnovni potisak'''
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Potisak sa dopunskim sagorevanjem'''
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Vertikalni potisak'''
| 0&amp;nbsp;kN
| 0 do 189&amp;nbsp;kN
| 0&amp;nbsp;kN
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Performanse'''
|- 
|'''Maksimalna brzina'''
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|- 
|'''[[Mahov broj]]'''
| 1,6+
| 1,6+
| 1,6+
|- 
|'''Borbeni radijus zaokreta'''
|&gt;1.093&amp;nbsp;km
|&gt;883&amp;nbsp;km
|&gt;1.100&amp;nbsp;km
|- 
|'''Dolet''' (interno gorivo)
| 2.200&amp;nbsp;km
| 1.667&amp;nbsp;km
| 2.570&amp;nbsp;km
|- 
|'''[[Faktor aerodinamičkog opterećenja|Maksimalni faktor &lt;br /&gt;aerodinamičkog opterećenja]]'''
| 9,0
| 7,0
| 7,5 
|}
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;''' Pri određenim zadacima nosi top GAU-22/A, 25&amp;nbsp;mm u spoljnem kontejneru, interni je ugrađen samo u varijantu A.

== Povezano ==
* [[Rafal (avion)|Avion Rafal]]
* [[F-22 raptor]]
* [[Jurofajter tajfun]]
* [[Suhoj Su-27]]
* [[F-15 igl]]
* [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]
* [[F/A-18 Hornet]]
* [[F/A-18E/F Super Hornet]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lockheed X-35}}
* [http://www.jsf.mil/ Sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027111123/http://www.jsf.mil/ |date=2007-10-27 }}
* [http://www.teamjsf.com/ Tim sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926141929/http://www.teamjsf.com/ |date=2012-09-26 }}
* [http://www.raf.mod.uk/equipment/f35jointstrikefighter.cfm F-35 - Kraljevsko vazduhoplovstvo]
* [http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf F-35 US mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625073912/http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf |date=2008-06-25 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm F-35 - na sajtu Global Sikjuriti]
* [http://www.f-35jsf.net/ F-35 JSF novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208040618/http://www.f-35jsf.net/ |date=2006-12-08 }}
* [http://www.flightglobal.com/articles/2007/12/18/220382/pictures-lockheed-martin-rolls-out-vertical-lift-f-35b-jsf.html F-35B fotografije]
* [http://www.armedforces-int.com/projects/combat-aircraft/f35-lighting-ii-joint-strike-fighter.asp F-35 američke kopnene snage]
* [http://www.google.rs/search?q=Lockheed+Martin+F-35+Lightning+II&amp;hl=en&amp;client=firefox-a&amp;hs=ZnO&amp;rls=org.mozilla:en-US:official&amp;prmd=imvns&amp;tbm=isch&amp;tbo=u&amp;source=univ&amp;sa=X&amp;ei=0uY7T6LTCeen4gTbs7ikBg&amp;ved=0CDkQsAQ&amp;biw=1171&amp;bih=693 Fotografije sve tri varijante F-35]
* [http://www.ausairpower.net/TE-EO-Systems.html Optoelektronski sistem]
* [http://rt.com/usa/news/f-35-countries-program-us-677/ Problemi sa F-35 primorava kooperante da preispituju učešće]
* [http://rt.com/usa/news/lockheed-f-35-strike-cost-322/ Rastu troškovi F-35]
* [http://rt.com/usa/news/air-jsf-f-35-cost-346/ Katastrofalni troškovi za F-35]

{{Lovački avioni SAD}}

[[Kategorija:Američki lovački avioni 2000-ih]]
[[Kategorija:Lockheed Martin]]</text>
      <sha1>g12txqa1cpeanhiwz7jkqe9100lqcaa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42714900</id>
      <parentid>42714882</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mehanizam pretvaranja amonijaka u nitrit */</comment>
      <origin>42714900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14993" sha1="ia6y3pp4gd3tb50gq4hw81kk3phzaii" xml:space="preserve">'''Nitrificirajuće bakterije''' su [[litotrof|hemolitotrofni]] organizmi koji obuhvataju vrste rodova poput ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrosococcus]]'', ''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospina]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrococcus]]''. Ove bakterije dobijaju energiju [[redoks|oksidacijom]] neorganskih [[spojevi azota|azotnih spojeva]].&lt;ref name=&quot;pmid11539154&quot;&gt;{{cite journal |author=Mancinelli RL |title=The nature of nitrogen: an overview |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=17–24 |year=1996 |pmid=11539154}}&lt;/ref&gt; Među te vrste spadaju '''bakterije koje oksidiraju amonijak''' ('''AOB''') i '''bakterije koje oksidiraju nitrite''' ('''NOB'''). Mnoge vrste nitrificirajućih bakterija imaju složene unutrašnje membranske sisteme u kojima se nalaze ključni [[enzimi]] u [[nitrifikacija|nitrifikaciji]]: [[Amonijak monooksigenaza|amonijak monooksigenazu]] (koja oksidira [[amonijak]] u [[hidroksilamin]]), [[Hidroksilamin oksidaza|hidroksilamin oksidoreduktazu]] (koja oksidira hidroksilamin u [[Azot-monoksid|azotni oksid]] - koji se dalje oksidira u nitrit pomoću trenutno neidentificiranog enzima) i [[nitrit oksidoreduktaza|nitrit oksidoreduktazu]] (koja oksidira [[nitrit]] u [[nitrat]]).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Kuypers  |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B
|title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network
|journal=Nature Reviews Microbiology
|volume=1
|issue=1
|pages=1–14
|year=2011
|pmid=29398704
|doi=10.1038/nrmicro.2018.9
|hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free
}}&lt;/ref&gt;

{{TOClimit|3}}

== Ekologija ==
Nitrificirajuće bakterije su prisutne u različitim taksonomskim skupinama i nalaze se u najvećem broju tamo gdje su prisutne značajne količine amonijaka (kao što su područja s opsežnom razgradnjom proteina i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda).&lt;ref name=&quot;pmid386925&quot;&gt;{{cite journal |author=Belser LW |title=Population ecology of nitrifying bacteria |journal=Annu. Rev. Microbiol. |volume=33 |pages=309–333 |year=1979 |pmid=386925 |doi=10.1146/annurev.mi.33.100179.001521}}&lt;/ref&gt; Nitrificirajuće bakterije uspijevaju u jezerima, potocima i rijekama s visokim unosom i izlučivanjem kanalizacije, otpadnih voda i slatke vode zbog visokog sadržaja amonijaka u njima.

== Oksidacija amonijaka u nitrat ==
[[Nitrification]] in nature is a two-step oxidation process of ammonium ({{chem2|NH4+}}) or ammonia ({{chem2|NH3}}) to nitrite ({{chem2|NO2-}}) and then to nitrate ({{chem2|NO3-}}) catalyzed by two ubiquitous bacterial groups growing together. The first reaction is oxidation of ammonium to nitrite by ammonia oxidizing bacteria (AOB) represented by members of [[Betaproteobacteria]] and [[Gammaproteobacteria]]. Further organisms able to oxidize ammonia are [[Archaea]] ('''AOA''').&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Könneke|first1=Martin|last2=Bernhard|first2=Anne E.|last3=de la Torre|first3=José R.|last4=Walker|first4=Christopher B.|last5=Waterbury|first5=John B.|last6=Stahl|first6=David A.|date=September 2005|title=Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon|url=https://www.nature.com/articles/nature03911|journal=Nature|language=en|volume=437|issue=7058|pages=543–546|doi=10.1038/nature03911|pmid=16177789|bibcode=2005Natur.437..543K|s2cid=4340386|issn=1476-4687|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

The second reaction is oxidation of nitrite ({{chem2|NO2-}}) to nitrate by nitrite-oxidizing bacteria (NOB), represented by the members of [[Nitrospinota]], [[Nitrospirota]], [[Pseudomonadota]], and [[Chloroflexota]].&lt;ref name=&quot;p2&quot;&gt;Schaechter M. &quot;Encyclopedia of Microbiology&quot;, AP, Amsterdam 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ward BB |title=Nitrification and ammonification in aquatic systems |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=25–9 |year=1996 |pmid=11539155 }}&lt;/ref&gt;

This two-step process was described already in 1890 by the Ukrainian [[microbiologist]] [[Sergei Winogradsky]].

Ammonia can be also oxidized completely to nitrate by one [[comammox]] bacterium.

=== Mehanizam pretvaranja amonijaka u nitrit ===
[[File:Ammonia oxidation.tif|thumb|upright=1.5|right|Molekularni mehanizam oksidacije amonijaka pomoću AOB]]

Oksidacija amonijaka u autotrofnoj nitrifikaciji je složen proces koji zahtijeva nekoliko [[enzim]]a, kao i [[Dioksigen u biološkim reakcijama|kisik]] kao reaktant. Ključni enzimi neophodni za oslobađanje energije tokom oksidacije amonijaka u nitrit su [[amonijak monooksigenaza]] (AMO) i [[hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO). Prvi je transmembranski protein bakra koji katalizira oksidaciju amonijaka u hidroksilamin ({{EquationNote|1.1}}) uzimajući dva elektrona direktno iz skupa [[kinon]]a u membrani. Ova reakcija zahtijeva O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

Drugi korak ovog procesa je nedavno doveden u pitanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Caranto|first1=Jonathan D.|last2=Lancaster|first2=Kyle M.|date=2017-07-17|title=Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|pages=8217–8222|doi=10.1073/pnas.1704504114|issn=0027-8424|pmid=28716929|volume=114|issue=31|pmc=5547625|bibcode=2017PNAS..114.8217C |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Posljednjih nekoliko decenija, uobičajeno mišljenje je bilo da trimerni multihemski c-tip HAO pretvara hidroksilamin u nitrit u [[periplazma|periplazmi]], uz stvaranje četiri elektrona ({{EquationNote|1.2}}). Tok od četiri elektrona se kanalizira kroz [[citohrom]] c&lt;sub&gt;554&lt;/sub&gt; do membranski vezanog citohroma c&lt;sub&gt;552&lt;/sub&gt;. Dva elektrona se usmjeravaju nazad u AMO, gdje služe za oksidaciju amonijaka (fond [[kinol]]a). Preostala dva elektrona se koriste za stvaranje [[hemiosmoza|protonske pokretačke sile]] i redukciju [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NAD]]([[Nikotinamid adenin dinukleotid fosfat|P]]) putem [[Obrnuti tok elektrona|obrnutog transporta elektrona]].&lt;ref&gt;{{cite book |author1= Byung Hong Kim|author2-link=Geoffrey Michael Gadd|author2=Geoffrey Michael Gadd | title= Bacterial Physiology and Metabolism |year=2008 |publisher= Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt;

Međutim, nedavni rezultati pokazuju da HAO ne stvara nitrit kao direktni produkt [[kataliza|katalize]]. Ovaj enzim umjesto toga stvara [[azot-monoksid]] i tri elektrona. Azot-monoksid zatim može biti oksidiran drugim enzimima (ili kisikom) u nitrit. U ovoj paradigmi, treba preispitati računica ukupnog broja elektrona koji nastaju, ulaze u reakcije ili se prenose na druge molekule.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 -&gt; [[nitrit|NO2-]] + 3H+ + 2e−}}|1}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 + 2H+ + 2e− → NH2OH + H2O}}|{{EquationRef|1.1}}}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH2OH + H2O → NO2- + 5H+ + 4e-}}|{{EquationRef|1.2}}}}

=== Mehanizam pretvaranja nitrita u nitrate == 
Nitrit stvoren u prvom koraku autotrofne nitrifikacije oksidira se u nitrat pomoću nitrit oksidoreduktaze (NXR) ({{EquationNote|2}}). To je membranski povezan molibdo protein željeza i sumpora i dio je lanca transporta elektrona koji kanalizira elektrone iz nitrita u molekularni kisik.{{citation needed|date=November 2017}} Enzimski mehanizmi uključeni u bakterije koje oksidiraju nitrite manje su opisani od mehanizama oksidacije amonijaka. Novija istraživanja (npr. Woźnica A. et al., 2013)&lt;ref name=&quot;p1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Woznica A, etal |title=Stimulatory Effect of Xenobiotics on Oxidative Electron Transport of Chemolithotrophic Nitrifying Bacteria Used as Biosensing Element |journal=PLOS ONE |volume=8| issue=1| year=2013 |doi=10.1371/journal.pone.0053484 |at=e53484 |pmid=23326438 |pmc=3541135| bibcode=2013PLoSO...853484W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; predlažu novi hipotetski model lanca transporta elektrona NOB i mehanizama NXR. U tom slučaju, za razliku od prethodnih modela,&lt;ref&gt;{{cite book |last= Ferguson SJ, Nicholls DG |title = Bioenergetic III|year=2002 |publisher= Academic Press}}&lt;/ref&gt; NXR bi djelovao na vanjskoj strani plazmatske membrane i direktno doprinosio mehanizmu stvaranja protonskog gradijenta, kako su postulirali Spieck i saradnici.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Isolation and immunocytochemical location of the nitrite-oxidizing system in Nitrospira moscoviensis |vauthors=Spieck E, etal |year=1998|journal=Arch Microbiol |volume=169 |issue=3|pages=225–230 |doi=10.1007/s002030050565 |pmid=9477257|bibcode=1998ArMic.169..225S |s2cid=21868756}}&lt;/ref&gt; Ipak, pitanje molekularnog mehanizma oksidacije nitrita ostaje otvoreno.

{{NumBlk|:|{{chem2|[[Nitrit|NO2-]] + H2O → [[nitrat|NO3-]] + 2H+ + 2e-}}|{{EquationRef|2}}}}

=== Comammox bakterije ===
{{main|Comammox}}
Dvostepena konverzija amonijaka u nitrat, uočena kod bakterija koje oksidiraju amonijak, arheja koje oksidiraju amonijak i bakterija koje oksidiraju nitrite (kao što je ''Nitrobacter''), zbunjujuća je za istraživače.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=0028-0836|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by a single microorganism|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=0028-0836|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V }}&lt;/ref&gt; Potpuna nitrifikacija, konverzija amonijaka u nitrat u jednom koraku poznatom kao [[comammox]], ima energetski prinos (∆G°′) od −349 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, dok su energetski prinosi za korake oksidacije amonijaka i oksidacije nitrita uočene dvostepene reakcije −275 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, odnosno −74 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Ove vrijednosti ukazuju na to da bi za organizam bilo energetski povoljnije da izvrši potpunu nitrifikaciju od amonijaka do nitrata (comammox) nego da provede samo jedan od ta dva koraka. Evolucijski povod za odvojenu, dvostepenu reakciju nitrifikacije je i dalje fokus istraživanja. 2015. je otkriveno da vrsta ''[[Nitrospira inopinata]]'' posjeduje sve enzime neophodne za provođenje potpune nitrifikacije u jednom koraku, što ukazuje na to da se ova reakcija zaista odvija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

=== Tabela osobina ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Rod
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Filogenetska skupina
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|DNK (mol% GC)
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Staništa
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Osobine
|- 
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju amonijak&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;&gt;{{cite book |last= Michael H. Gerardi | title= Nitrification and Denitrification in the Activated Sludge Process |year=2002 |publisher= John Wiley &amp; Sons}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrosomonas]]''
| Beta
| 45-53
| Tlo, kanalizacija, slatka voda, more
| Gram-negativne, kratke do duge štapićaste bakterije, pokretne (polarni bičevi) ili nepokretne; periferni membranski sistemi
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrosococcus]]''
| Gama
| 49-50
| Slatka voda, more
| Veliki [[Bakterijske ćelijske morfologije|koki]], pokretni, vezikularne ili periferne membrane
|-
| ''[[Nitrosospira]]''
| Beta
| 54
| Tlo
| Spirili, pokretni (peritrihozni bičevi); bez vidljivog membranskog sistema
|-
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju nitrit&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;/&gt;
|-
| ''[[Nitrobacter]]''
| Alfa
| 59-62
| Tlo, slatka voda, more
| Kratke štapićaste bakterije, razmnožavaju se pupanjem, povremeno pokretne (jedan subterminalni bič) ili nepokretne; membranski sistem uređen kao polarna kapa
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospina]]''
| Delta
| 58
| More
| Duge, vitke štapićaste bakterije, nepokretne, bez vidljivog membranskog sistema
|-
| ''[[Nitrococcus]]''
| Gama
| 61
| More
| Veliki koki, pokretni (jedan ili dva subterminalna biča), membranski sistem nasumično raspoređen vidu cjevčica
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospira]]''
| Nitrospirota
| 50
| More, tlo
| Ćelije helikalnog do vibroidnog oblika; nepokretne; bez unutrašnjih membrana
|-
! colspan=5 |

Comammox bakterije&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|last10=Bulaev|first10=Alexandr|last11=Kirkegaard|first11=Rasmus H.|date=December 2015|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=1476-4687|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=December 2015|title=Complete nitrification by a single microorganism|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=1476-4687|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Kits|first1=K. Dimitri|last2=Sedlacek|first2=Christopher J.|last3=Lebedeva|first3=Elena V.|last4=Han|first4=Ping|last5=Bulaev|first5=Alexandr|last6=Pjevac|first6=Petra|last7=Daebeler|first7=Anne|last8=Romano|first8=Stefano|last9=Albertsen|first9=Mads|last10=Stein|first10=Lisa Y.|last11=Daims|first11=Holger|date=September 2017|title=Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle|url= |journal=Nature|language=en|volume=549|issue=7671|pages=269–272|doi=10.1038/nature23679|issn=1476-4687|pmc=5600814|pmid=28847001|bibcode=2017Natur.549..269K}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrospira inopinata]]''
| [[Nitrospirota]]
| 59,23
| Mikrobni sloj u cijevima za toplu vodu (56°C, pH 7,5)
| Štapićaste
|}

== Povezano ==
* [[Korijenski čvor]]
* [[Denitrifikacija]]
* [[Denitrificirajuće bakterije]]
* [[f-omjer (okeanografija)|f-omjer]]
* [[Nitrifikacija]]
* [[Ciklus azoda]]
* [[Deficijencija azota]]
* [[Afotofiksacija]]
* [[Lanac transporta elektrona]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Bakteriologija
Kategorija:Metabolizam
Kategorija:Nauka o zemljištu</text>
      <sha1>ia6y3pp4gd3tb50gq4hw81kk3phzaii</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714905</id>
      <parentid>42714900</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42714905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15036" sha1="o3lhb1a0vc70behc4rsb9luofpn7qqg" xml:space="preserve">'''Nitrificirajuće bakterije''' su [[litotrof|hemolitotrofni]] organizmi koji obuhvataju vrste rodova poput ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrosococcus]]'', ''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospina]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrococcus]]''. Ove bakterije dobijaju energiju [[redoks|oksidacijom]] neorganskih [[spojevi azota|azotnih spojeva]].&lt;ref name=&quot;pmid11539154&quot;&gt;{{cite journal |author=Mancinelli RL |title=The nature of nitrogen: an overview |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=17–24 |year=1996 |pmid=11539154}}&lt;/ref&gt; Među te vrste spadaju '''bakterije koje oksidiraju amonijak''' ('''AOB''') i '''bakterije koje oksidiraju nitrite''' ('''NOB'''). Mnoge vrste nitrificirajućih bakterija imaju složene unutrašnje membranske sisteme u kojima se nalaze ključni [[enzimi]] u [[nitrifikacija|nitrifikaciji]]: [[Amonijak monooksigenaza|amonijak monooksigenazu]] (koja oksidira [[amonijak]] u [[hidroksilamin]]), [[Hidroksilamin oksidaza|hidroksilamin oksidoreduktazu]] (koja oksidira hidroksilamin u [[Azot-monoksid|azotni oksid]] - koji se dalje oksidira u nitrit pomoću trenutno neidentificiranog enzima) i [[nitrit oksidoreduktaza|nitrit oksidoreduktazu]] (koja oksidira [[nitrit]] u [[nitrat]]).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Kuypers  |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B
|title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network
|journal=Nature Reviews Microbiology
|volume=1
|issue=1
|pages=1–14
|year=2011
|pmid=29398704
|doi=10.1038/nrmicro.2018.9
|hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free
}}&lt;/ref&gt;

{{TOClimit|3}}

== Ekologija ==
Nitrificirajuće bakterije su prisutne u različitim taksonomskim skupinama i nalaze se u najvećem broju tamo gdje su prisutne značajne količine amonijaka (kao što su područja s opsežnom razgradnjom proteina i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda).&lt;ref name=&quot;pmid386925&quot;&gt;{{cite journal |author=Belser LW |title=Population ecology of nitrifying bacteria |journal=Annu. Rev. Microbiol. |volume=33 |pages=309–333 |year=1979 |pmid=386925 |doi=10.1146/annurev.mi.33.100179.001521}}&lt;/ref&gt; Nitrificirajuće bakterije uspijevaju u jezerima, potocima i rijekama s visokim unosom i izlučivanjem kanalizacije, otpadnih voda i slatke vode zbog visokog sadržaja amonijaka u njima.

== Oksidacija amonijaka u nitrat ==
[[Nitrifikacija]] u prirodi je dvostepeni proces oksidacije amonijuma ({{chem2|NH4+}}) ili amonijaka ({{chem2|NH3}}) u nitrit ({{chem2|NO2-}}), a zatim u nitrat ({{chem2|NO3-}}), kataliziran s dvije sveprisutne bakterijske skupine koje rastu zajedno. Prva reakcija je oksidacija amonijuma u nitrit pomoću bakterija koje oksidiraju amonijak ('''AOB'''), a koje predstavljaju pripadnici [[Betaproteobacteria]] i [[Gammaproteobacteria]]. Daljnji organizmi sposobni oksidirati amonijak su [[Archaea]] ('''AOA''').&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Könneke|first1=Martin|last2=Bernhard|first2=Anne E.|last3=de la Torre|first3=José R.|last4=Walker|first4=Christopher B.|last5=Waterbury|first5=John B.|last6=Stahl|first6=David A.|date=September 2005|title=Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon|url=https://www.nature.com/articles/nature03911|journal=Nature|language=en|volume=437|issue=7058|pages=543–546|doi=10.1038/nature03911|pmid=16177789|bibcode=2005Natur.437..543K|s2cid=4340386|issn=1476-4687|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Druga reakcija je oksidacija nitrita ({{chem2|NO2-}}) u nitrat pomoću bakterija koje oksidiraju nitrite ('''NOB'''), a koje predstavljaju pripadnici porodica [[Nitrospinota]], [[Nitrospirota]], [[Pseudomonadota]] i [[Chloroflexota]].&lt;ref name=&quot;p2&quot;&gt;Schaechter M. &quot;Encyclopedia of Microbiology&quot;, AP, Amsterdam 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ward BB |title=Nitrification and ammonification in aquatic systems |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=25–9 |year=1996 |pmid=11539155 }}&lt;/ref&gt;

Ovaj dvostepeni proces je već 1890. opisao ukrajinski [[mikrobiologija|mikrobiolog]] [[Sergej Winogradski]].

Jedna [[comammox]] bakterija također može potpuno oksidirati amonijak u nitrat.

=== Mehanizam pretvaranja amonijaka u nitrit ===
[[File:Ammonia oxidation.tif|thumb|upright=1.5|right|Molekularni mehanizam oksidacije amonijaka pomoću AOB]]

Oksidacija amonijaka u autotrofnoj nitrifikaciji je složen proces koji zahtijeva nekoliko [[enzim]]a, kao i [[Dioksigen u biološkim reakcijama|kisik]] kao reaktant. Ključni enzimi neophodni za oslobađanje energije tokom oksidacije amonijaka u nitrit su [[amonijak monooksigenaza]] (AMO) i [[hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO). Prvi je transmembranski protein bakra koji katalizira oksidaciju amonijaka u hidroksilamin ({{EquationNote|1.1}}) uzimajući dva elektrona direktno iz skupa [[kinon]]a u membrani. Ova reakcija zahtijeva O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

Drugi korak ovog procesa je nedavno doveden u pitanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Caranto|first1=Jonathan D.|last2=Lancaster|first2=Kyle M.|date=2017-07-17|title=Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|pages=8217–8222|doi=10.1073/pnas.1704504114|issn=0027-8424|pmid=28716929|volume=114|issue=31|pmc=5547625|bibcode=2017PNAS..114.8217C |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Posljednjih nekoliko decenija, uobičajeno mišljenje je bilo da trimerni multihemski c-tip HAO pretvara hidroksilamin u nitrit u [[periplazma|periplazmi]], uz stvaranje četiri elektrona ({{EquationNote|1.2}}). Tok od četiri elektrona se kanalizira kroz [[citohrom]] c&lt;sub&gt;554&lt;/sub&gt; do membranski vezanog citohroma c&lt;sub&gt;552&lt;/sub&gt;. Dva elektrona se usmjeravaju nazad u AMO, gdje služe za oksidaciju amonijaka (fond [[kinol]]a). Preostala dva elektrona se koriste za stvaranje [[hemiosmoza|protonske pokretačke sile]] i redukciju [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NAD]]([[Nikotinamid adenin dinukleotid fosfat|P]]) putem [[Obrnuti tok elektrona|obrnutog transporta elektrona]].&lt;ref&gt;{{cite book |author1= Byung Hong Kim|author2-link=Geoffrey Michael Gadd|author2=Geoffrey Michael Gadd | title= Bacterial Physiology and Metabolism |year=2008 |publisher= Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt;

Međutim, nedavni rezultati pokazuju da HAO ne stvara nitrit kao direktni produkt [[kataliza|katalize]]. Ovaj enzim umjesto toga stvara [[azot-monoksid]] i tri elektrona. Azot-monoksid zatim može biti oksidiran drugim enzimima (ili kisikom) u nitrit. U ovoj paradigmi, treba preispitati računica ukupnog broja elektrona koji nastaju, ulaze u reakcije ili se prenose na druge molekule.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 -&gt; [[nitrit|NO2-]] + 3H+ + 2e−}}|1}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 + 2H+ + 2e− → NH2OH + H2O}}|{{EquationRef|1.1}}}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH2OH + H2O → NO2- + 5H+ + 4e-}}|{{EquationRef|1.2}}}}

=== Mehanizam pretvaranja nitrita u nitrate === 
Nitrit stvoren u prvom koraku autotrofne nitrifikacije oksidira se u nitrat pomoću nitrit oksidoreduktaze (NXR) ({{EquationNote|2}}). To je membranski povezan molibdo protein željeza i sumpora i dio je lanca transporta elektrona koji kanalizira elektrone iz nitrita u molekularni kisik.{{citation needed|date=November 2017}} Enzimski mehanizmi uključeni u bakterije koje oksidiraju nitrite manje su opisani od mehanizama oksidacije amonijaka. Novija istraživanja (npr. Woźnica A. et al., 2013)&lt;ref name=&quot;p1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Woznica A, etal |title=Stimulatory Effect of Xenobiotics on Oxidative Electron Transport of Chemolithotrophic Nitrifying Bacteria Used as Biosensing Element |journal=PLOS ONE |volume=8| issue=1| year=2013 |doi=10.1371/journal.pone.0053484 |at=e53484 |pmid=23326438 |pmc=3541135| bibcode=2013PLoSO...853484W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; predlažu novi hipotetski model lanca transporta elektrona NOB i mehanizama NXR. U tom slučaju, za razliku od prethodnih modela,&lt;ref&gt;{{cite book |last= Ferguson SJ, Nicholls DG |title = Bioenergetic III|year=2002 |publisher= Academic Press}}&lt;/ref&gt; NXR bi djelovao na vanjskoj strani plazmatske membrane i direktno doprinosio mehanizmu stvaranja protonskog gradijenta, kako su postulirali Spieck i saradnici.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Isolation and immunocytochemical location of the nitrite-oxidizing system in Nitrospira moscoviensis |vauthors=Spieck E, etal |year=1998|journal=Arch Microbiol |volume=169 |issue=3|pages=225–230 |doi=10.1007/s002030050565 |pmid=9477257|bibcode=1998ArMic.169..225S |s2cid=21868756}}&lt;/ref&gt; Ipak, pitanje molekularnog mehanizma oksidacije nitrita ostaje otvoreno.

{{NumBlk|:|{{chem2|[[Nitrit|NO2-]] + H2O → [[nitrat|NO3-]] + 2H+ + 2e-}}|{{EquationRef|2}}}}

=== Comammox bakterije ===
{{main|Comammox}}
Dvostepena konverzija amonijaka u nitrat, uočena kod bakterija koje oksidiraju amonijak, arheja koje oksidiraju amonijak i bakterija koje oksidiraju nitrite (kao što je ''Nitrobacter''), zbunjujuća je za istraživače.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=0028-0836|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by a single microorganism|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=0028-0836|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V }}&lt;/ref&gt; Potpuna nitrifikacija, konverzija amonijaka u nitrat u jednom koraku poznatom kao [[comammox]], ima energetski prinos (∆G°′) od −349 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, dok su energetski prinosi za korake oksidacije amonijaka i oksidacije nitrita uočene dvostepene reakcije −275 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, odnosno −74 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Ove vrijednosti ukazuju na to da bi za organizam bilo energetski povoljnije da izvrši potpunu nitrifikaciju od amonijaka do nitrata (comammox) nego da provede samo jedan od ta dva koraka. Evolucijski povod za odvojenu, dvostepenu reakciju nitrifikacije je i dalje fokus istraživanja. 2015. je otkriveno da vrsta ''[[Nitrospira inopinata]]'' posjeduje sve enzime neophodne za provođenje potpune nitrifikacije u jednom koraku, što ukazuje na to da se ova reakcija zaista odvija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

=== Tabela osobina ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Rod
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Filogenetska skupina
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|DNK (mol% GC)
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Staništa
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Osobine
|- 
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju amonijak&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;&gt;{{cite book |last= Michael H. Gerardi | title= Nitrification and Denitrification in the Activated Sludge Process |year=2002 |publisher= John Wiley &amp; Sons}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrosomonas]]''
| Beta
| 45-53
| Tlo, kanalizacija, slatka voda, more
| Gram-negativne, kratke do duge štapićaste bakterije, pokretne (polarni bičevi) ili nepokretne; periferni membranski sistemi
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrosococcus]]''
| Gama
| 49-50
| Slatka voda, more
| Veliki [[Bakterijske ćelijske morfologije|koki]], pokretni, vezikularne ili periferne membrane
|-
| ''[[Nitrosospira]]''
| Beta
| 54
| Tlo
| Spirili, pokretni (peritrihozni bičevi); bez vidljivog membranskog sistema
|-
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju nitrit&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;/&gt;
|-
| ''[[Nitrobacter]]''
| Alfa
| 59-62
| Tlo, slatka voda, more
| Kratke štapićaste bakterije, razmnožavaju se pupanjem, povremeno pokretne (jedan subterminalni bič) ili nepokretne; membranski sistem uređen kao polarna kapa
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospina]]''
| Delta
| 58
| More
| Duge, vitke štapićaste bakterije, nepokretne, bez vidljivog membranskog sistema
|-
| ''[[Nitrococcus]]''
| Gama
| 61
| More
| Veliki koki, pokretni (jedan ili dva subterminalna biča), membranski sistem nasumično raspoređen vidu cjevčica
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospira]]''
| Nitrospirota
| 50
| More, tlo
| Ćelije helikalnog do vibroidnog oblika; nepokretne; bez unutrašnjih membrana
|-
! colspan=5 |

Comammox bakterije&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|last10=Bulaev|first10=Alexandr|last11=Kirkegaard|first11=Rasmus H.|date=December 2015|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=1476-4687|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=December 2015|title=Complete nitrification by a single microorganism|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=1476-4687|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Kits|first1=K. Dimitri|last2=Sedlacek|first2=Christopher J.|last3=Lebedeva|first3=Elena V.|last4=Han|first4=Ping|last5=Bulaev|first5=Alexandr|last6=Pjevac|first6=Petra|last7=Daebeler|first7=Anne|last8=Romano|first8=Stefano|last9=Albertsen|first9=Mads|last10=Stein|first10=Lisa Y.|last11=Daims|first11=Holger|date=September 2017|title=Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle|url= |journal=Nature|language=en|volume=549|issue=7671|pages=269–272|doi=10.1038/nature23679|issn=1476-4687|pmc=5600814|pmid=28847001|bibcode=2017Natur.549..269K}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrospira inopinata]]''
| [[Nitrospirota]]
| 59,23
| Mikrobni sloj u cijevima za toplu vodu (56°C, pH 7,5)
| Štapićaste
|}

== Povezano ==
* [[Korijenski čvor]]
* [[Denitrifikacija]]
* [[Denitrificirajuće bakterije]]
* [[f-omjer (okeanografija)|f-omjer]]
* [[Nitrifikacija]]
* [[Ciklus azoda]]
* [[Deficijencija azota]]
* [[Afotofiksacija]]
* [[Lanac transporta elektrona]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Bakteriologija
Kategorija:Metabolizam
Kategorija:Nauka o zemljištu</text>
      <sha1>o3lhb1a0vc70behc4rsb9luofpn7qqg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714990</id>
      <parentid>42714905</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42714990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24609" sha1="cqcmuetp3yx50x4dabygy852kxzhu32" xml:space="preserve">[[Image:SSL12022p.jpg|thumb|300px|right|Trofalaksa kod azijsko-australijskog [[tkalački mravi|tkalačkog mrava]] ''[[Oecophylla smaragdina|O. smaragdina]]'', [[Tajland]]]]
'''Trophallaxis''' ({{IPAc-en|,|t|r|oʊ|f|ə|'|l|æ|k|s|ɪ|s|}}) is the direct transfer of fluid and food (excreted, secreted or regurgitated) between individuals,&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Adria C. LeBoeuf |date=2021 |title=Trophallaxis: the functions and evolution of social fluid exchange in ant colonies (Hymenoptera: Formicidae) |url=https://myrmecologicalnews.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;id=1576&amp;Itemid=439 |journal=Myrmecological News |volume=31 |pages=1–30 |doi=10.25849/MYRMECOL.NEWS_031:001}}&lt;/ref&gt; typically through mouth-to-mouth ([[stomodeum|stomodeal]]) or anus-to-mouth ([[proctodeum|proctodeal]]) feeding.  Along with nutrients, trophallaxis can involve the transfer of molecules such as proteins, hormones,&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite journal |last1=LeBoeuf |first1=Adria C |last2=Waridel |first2=Patrice |last3=Brent |first3=Colin S |last4=Gonçalves |first4=Andre N |last5=Menin |first5=Laure |last6=Ortiz |first6=Daniel |last7=Riba-Grognuz |first7=Oksana |last8=Koto |first8=Akiko |last9=Soares |first9=Zamira G |last10=Privman |first10=Eyal |last11=Miska |first11=Eric A |last12=Benton |first12=Richard |last13=Keller |first13=Laurent |date=2016-11-29 |title=Oral transfer of chemical cues, growth proteins and hormones in social insects |journal=eLife |language=en |volume=5 |article-number=e20375 |doi=10.7554/eLife.20375 |pmid=27894417 |pmc=5153251 |doi-access=free |issn=2050-084X}}&lt;/ref&gt; organisms such as [[Symbiosis|symbionts]], and information to serve as a form of communication.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=E.|first1=Suárez, Mark|last2=L.|first2=Thorne, Barbara|date=2000-01-01|title=Rate, Amount, and Distribution Pattern of Alimentary Fluid Transfer via Trophallaxis in Three Species of Termites (Isoptera: Rhinotermitidae, Termopsidae)|journal=Annals of the Entomological Society of America|language=en|volume=93|issue=1|page=145|doi=10.1603/0013-8746(2000)093[0145:RAADPO]2.0.CO;2|s2cid=85794841 |issn=0013-8746}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis is used by some [[bird]]s, [[gray wolf|gray wolves]], [[vampire bat]]s, and is most highly developed in [[eusocial insect]]s such as [[ant]]s,&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; [[wasp]]s, [[bee]]s,&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Wcislo |first=William T. |date=2016 |title=Trophallaxis in weakly social bees (Apoidea) |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/een.12289 |journal=Ecological Entomology |language=en |volume=41 |issue=1 |pages=37–39 |doi=10.1111/een.12289 |bibcode=2016EcoEn..41...37W |issn=1365-2311}}&lt;/ref&gt; and [[termite]]s. Like [[lactation]], trophallaxis transmits [[socially transferred materials]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja Maria |last2=Fujioka |first2=Haruna |last3=Gapp |first3=Katharina |last4=Gasperin |first4=Ornela De |last5=Genzoni |first5=Eléonore |last6=Kilner |first6=Rebecca M. |last7=Koene |first7=Joris M. |last8=König |first8=Barbara |last9=Linksvayer |first9=Timothy A. |last10=Meurville |first10=Marie-Pierre |last11=Negroni |first11=Matteo A. |last12=Palejowski |first12=Hugo |last13=Wigby |first13=Stuart |last14=LeBoeuf |first14=Adria C. |date=2023-05-01 |title=Socially transferred materials: why and how to study them |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(22)00290-7 |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=English |volume=38 |issue=5 |pages=446–458 |doi=10.1016/j.tree.2022.11.010 |issn=0169-5347 |pmid=36543692 |bibcode=2023TEcoE..38..446H }}&lt;/ref&gt; between bodies.

== Etimologija ==
Trophallaxis is derived from Greek ''trophé'', meaning 'nourishment' and ''allaxis'', meaning 'exchange'.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323030632/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-date=March 23, 2018|title=trophallaxis {{!}} Definition of trophallaxis in US English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries {{!}} English|access-date=2018-03-22}}&lt;/ref&gt; The word was introduced by the entomologist [[William Morton Wheeler]] in 1918.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Wheeler |first=W. M. |year=1918 |title=A study of some ant larvae with a consideration of the origin and meaning of social habits among insects |journal=[[Proc. Am. Philos. Soc.]] |volume=57 |issue=4 |pages=293–343 |jstor=983940 }}&lt;/ref&gt; Wheeler's original conception was much broader than often recognized. He described the evolution of trophallaxis as an &quot;ever-widening vortex&quot; that began as a mutual trophic relation between parent and offspring but expanded to encompass increasingly complex relationships.

== Evolucijski značaj ==
Phylogenetic analyses show that trophallaxis has played a major role in evolutionary diversification within [[ant]]s.&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Silvestro |first2=Daniele |last3=LeBoeuf |first3=Adria C. |date=2025-02-16 |title=Ecological change and conflict reduction led to a social circulatory system in ants |journal=Communications Biology |language=en |volume=8 |issue=1 |page=246 |doi=10.1038/s42003-025-07688-7  |doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=11830068 |pmid=39955384}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis evolved in ant lineages around 130 and 90 million years ago, coinciding with the rise of [[flowering plant]]s that provided new liquid food sources like [[nectar]] and [[Honeydew (secretion)|honeydew]]. Lineages that evolved trophallaxis showed higher net diversification rates compared to non-trophallactic lineages.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; The evolution of trophallaxis was strongly linked to reduced reproductive conflict within colonies and enabled the evolution of larger, more complex societies.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; This behavior, whether between adults or as a way to feed young,&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Matte |first1=Arthur |last2=LeBoeuf |first2=Adria C. |date=2025-03-04 |title=Innovation in ant larval feeding facilitated queen–worker divergence and social complexity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=122 |issue=9 |article-number=e2413742122 |doi=10.1073/pnas.2413742122 |pmc=11892636 |pmid=39999174 |bibcode=2025PNAS..12213742M }}&lt;/ref&gt; appears to have been a key innovation that contributed to the [[Dominance (ecology)|ecological dominance]] of this major social insect lineage, facilitating efficient resource distribution, large colony sizes, high dimorphism between queens and workers,&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt; complex communication through shared fluids,&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja M |last2=Meurville |first2=Marie-Pierre |last3=Stumpe |first3=Michael |last4=LeBoeuf |first4=Adria C |date=2021-11-02 |title=Biomarkers in a socially exchanged fluid reflect colony maturity, behavior, and distributed metabolism |journal=eLife |language=en |volume=10 |article-number=e74005 |doi=10.7554/eLife.74005 |pmid=34725037 |pmc=8608388 |doi-access=free |issn=2050-084X}}&lt;/ref&gt; and sophisticated [[Division of labour|division of labor]] across thousands of individuals.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Greenwald |first1=Efrat |last2=Eckmann |first2=Jean-Pierre |last3=Feinerman |first3=Ofer |date=2019-08-05 |editor-last=Grilli |editor-first=Jacopo |title=Colony entropy—Allocation of goods in ant colonies |journal=PLOS Computational Biology |language=en |volume=15 |issue=8 |article-number=e1006925 |doi=10.1371/journal.pcbi.1006925 |doi-access=free |issn=1553-7358 |pmc=6681937 |pmid=31381557 |bibcode=2019PLSCB..15E6925G }}&lt;/ref&gt;

Trophallaxis was used in the past to support theories on the origin of sociality in insects.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Roubaud |first=E. |year=1916 |title=Recherches biologiques sur les guepes solitaires et sociales d'Afrique. La genese de la vie sociale et l'evolution de l'instinct maternel chez les vespides|language=fr |journal=Ann Sci Nat |volume=1 |pages=1–160 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; The Swiss psychologist and entomologist [[Auguste Forel]] also believed that food sharing was key to ant society and he used an illustration of it as the [[book frontispiece|frontispiece]] for his book ''The Social World of the Ants Compared with that of Man''.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences|volume=38|issue=2|pages=133–156|year=2002|doi=10.1002/jhbs.10033 |pmid=11954038|title=Brave new worlds: Trophallaxis and the origin of society in the early twentieth century |last=Sleigh |first=Charlotte}}&lt;/ref&gt; Proctodeal trophallaxis allowed [[termite]]s to transfer cellulolytic flagellates that made the digestion of wood possible and efficient.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brune|first1=Andreas|last2=Dietrich|first2=Carsten|date=2015-10-15|title=The Gut Microbiota of Termites: Digesting the Diversity in the Light of Ecology and Evolution|journal=Annual Review of Microbiology|language=en|volume=69|issue=1|pages=145–166|doi=10.1146/annurev-micro-092412-155715|pmid=26195303|issn=0066-4227|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Besides sociality, trophallaxis has evolved within many species as a method of nourishment for adults and/or juveniles,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Keeping|first=Malcolm G.|date=1997-03-01|title=Social behavior and brood decline in reproductive-phase colonies ofBelonogaster petiolata (Degeer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=10|issue=2|pages=265–278|doi=10.1007/BF02765559|bibcode=1997JIBeh..10..265K |s2cid=41829420 |issn=0892-7553}}&lt;/ref&gt; kin survival,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  transfer of symbionts,&lt;ref name=&quot;Kitade 2004 215–220&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kitade|first=Osamu|date=2004|title=Comparison of Symbiotic Flagellate Faunae between Termites and a Wood-Feeding Cockroach of the Genus ''Cryptocercus''|journal=Microbes and Environments|language=en|volume=19|issue=3|pages=215–220|doi=10.1264/jsme2.19.215|issn=1342-6311|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; transfer of immunity,&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hamilton|first1=Casey|last2=Lejeune|first2=Brian T.|last3=Rosengaus|first3=Rebeca B.|date=2011-02-23|title=Trophallaxis and prophylaxis: social immunity in the carpenter ant Camponotus pennsylvanicus |journal=Biology Letters|volume=7|issue=1|pages=89–92|doi=10.1098/rsbl.2010.0466 | pmc  = 3030872 | pmid = 20591850 }}&lt;/ref&gt; colony recognition&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dahbi|first1=Abdallah|last2=Hefetz|first2=Abraham|last3=Cerdá|first3=Xim|last4=Lenoir|first4=Alain|date=1999-07-01|title=Trophallaxis Mediates Uniformity of Colony Odor in Cataglyphis iberica Ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 |issn=0892-7553}}&lt;/ref&gt; and foraging communication.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gil|first1=Mariana|last2=Marco|first2=Rodrigo J. De|date=2005-02-15|title=Olfactory learning by means of trophallaxis in Apis mellifera|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=208|issue=4|pages=671–680|doi=10.1242/jeb.01474|issn=0022-0949|pmid=15695759|bibcode=2005JExpB.208..671G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis has even evolved as a parasitic strategy in some species to obtain food from their host.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Reed|first1=H. C.|last2=Akre|first2=R. D.|date=1983-09-01|title=Colony behavior of the obligate social parasiteVespula austriaca (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=30|issue=3|pages=259–273|doi=10.1007/BF02223984|s2cid=29667161 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis can also result in the spreading of chemicals, such as [[pheromone]]s, throughout a colony, which is significant in social colony functioning.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|title=The Insects Structure and Function|last=Chapman|first=R. F.|publisher=Cambridge University Press|year=2013|isbn=978-0-521-11389-2|location=New York, USA|page=42}}&lt;/ref&gt;

Species have evolved anatomy to allow them to participate in trophallaxis, such as the proventriculus in the crops of ''[[Formica fusca]]'' ants.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; This structure acts as a valve to enhance food storage capacity.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Likewise, the honey bee ''[[Western honey bee|Apis mellifera]]'' is able to protrude their proboscis and sip nectar from the open mandibles of the donor bee.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Certain mechanisms have also evolved to initiate food sharing, such as the sensory exploitation strategy that has evolved in the common cuckoo brood parasites.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|date=2013-10-21|title=Bird brood parasitism|journal=Current Biology|language=en|volume=23|issue=20|pages=R909–R913|doi=10.1016/j.cub.2013.08.025|pmid=24156805|issn=0960-9822|last1=Stevens|first1=Martin|doi-access=free|bibcode=2013CBio...23.R909S }}&lt;/ref&gt; These birds have evolved brightly coloured gapes that stimulate the host to transfer food.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Beskičmenjaci == 
[[File:Black-ants.jpg|thumb|Trofalaksa kod [[stolarski mravi|stolarskih mrava]] ''Camponotus'' sp.]]
Trophallaxis is a form of social feeding in many insects that contributes to collective metabolism in some cases&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt; and the formation of social bonds in others.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; It has been suggested that it may have evolved to reduce or avoid aggression from nest mates.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Liebig |first1=Jürgen |last2=Heinze |first2=Jürgen |last3=Hölldobler |first3=Bert |date=1997 |title=Trophallaxis and Aggression in the Ponerine Ant, Ponera coarctata: Implications for the Evolution of Liquid Food Exchange in the Hymenoptera |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |journal=Ethology |language=en |volume=103 |issue=9 |pages=707–722 |doi=10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |bibcode=1997Ethol.103..707L |issn=0179-1613}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis serves as a means of [[animal communication|communication]], at least [[Bee learning and communication|in bees]], like ''[[Megalopta genalis|M. genalis]],''&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; and ants.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal|date=1995-01-01|title=Allocation of liquid food to larvae via trophallaxis in colonies of the fire ant, Solenopsis invicta|journal=Animal Behaviour|language=en|volume=50|issue=3|pages=801–813|doi=10.1016/0003-3472(95)80140-5|issn=0003-3472|last1=Cassill|first1=Deby Lee|last2=Tschinkel|first2=Walter R.|citeseerx=10.1.1.737.1879|s2cid=18395869 }}&lt;/ref&gt; Trophallaxis in ''M. genalis'' is part of a social exchange system, where dominant bees are usually the recipients of food.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; It increases longevity of bees that have less access to food and decreases aggression between nest mates.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; In the red fire ant, colony members store food in their crops and regularly exchange this food with other colony members and larvae to form a sort of &quot;communal stomach&quot; for the colony.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; This is also true for certain species of ''Lasioglossum'', such as the sweat bee  ''[[Lasioglossum hemichalceum]]''.  ''L. hemichalceum'' will often exchange food with other members regardless of whether they are nestmates or not.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Kukuk|first1=P. F.|last2=Sage|first2=G. K.|date=1994-12-01|title=Reproductivity and relatedness in a communal halictine beeLasioglossum (Chilalictus) hemichalceum|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=41|issue=4|pages=443–455|doi=10.1007/BF01240647|s2cid=26041482 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; This is because cooperation among non-relatives offers more benefit than cost to the group.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Many wasps, like ''[[Protopolybia exigua]]'' and ''[[Belonogaster petiolata]]'', exhibit foraging behavior where adults perform trophallaxis with adults and between adults and larvae.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Rocha|first1=Agda|last2=Giannotti|first2=Edilberto|last3=Bichara-Filho|first3=Carlos|date=2009-01-01|title=Resources Taken to the Nest by Protopolybia exigua (Hymenoptera, Vespidae) in Different Phases of the Colony Cycle, in a Region of the Médio São Francisco River, Bahia, Brazil|url=https://www.researchgate.net/publication/261833590|journal=Sociobiology|volume=54|pages=439–456}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; ''P. exigua'' carry nectar, wood pulp and macerated prey in its crop from the field to the nest for transfer; for larvae survival they carry amounts of prey proportional to the amount of larvae in the nest.&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;  Voluntary trophallaxis in ''[[Xylocopa pubescens]]'' bees has led to the nest guarding behavior that the species is known for.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=van der Blom|first=Jan|date=1988|title=Social Behaviour in Carpenter Bee Xylocopa pubescens (Spinola)|journal=Ethology International Journal of Behavioural Biology|volume=79|issue=4|pages=281–294|doi=10.1111/j.1439-0310.1988.tb00717.x}}&lt;/ref&gt; This bee species allows one adult to forage and bring nectar back for the rest of the nest population as a way to continually defend the nest while obtaining nutrients for all members of the colony.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

In termites,&lt;ref name=&quot;Kitade 2004 215–220&quot;/&gt; proctodeal trophallaxis is crucial for replacing the gut [[endosymbionts]] that are lost after every molt. Gut symbionts are also transferred by anal trophallaxis in wood-eating termites and cockroaches.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Klass|first1=Klaus-Dieter|last2=Nalepa|first2=Christine|last3=Lo|first3=Nathan|date=March 2008|title=Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=46|issue=3|pages=809–817|doi=10.1016/j.ympev.2007.11.028|issn=1055-7903|pmid=18226554 |bibcode=2008MolPE..46..809K }}&lt;/ref&gt; Transfer of gut symbionts in these species is essential to digest wood as their food source. [[Carpenter ant]]s transfer immunity through trophallaxis by the direct transfer of antimicrobial substances, increasing disease resistance and social immunity of the colony.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

In some species of ants, it may play a role in spreading the colony odour that identifies members,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dahbi|first1=A.|last2=Hefetz|first2=A.|last3=Cerda|first3=X.|last4=Lenoir|first4=A.|year=1999|title=Trophallaxis mediates uniformity of colony odor in ''Cataglyphis iberica'' ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 }}&lt;/ref&gt; though this has been debated.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;

Honey bee foragers use trophallaxis in associative learning to form long-term olfactory memories, in order to teach nest mates foraging behavior and where to search for food.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Beyond these well-characterized functions, trophallaxis also forms an extensive social network connecting most colony members through chains of liquid transfer&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Rao |first2=Vikyath D. |last3=Middendorf |first3=Martin |last4=Dankowicz |first4=Harry |last5=Goldenfeld |first5=Nigel |last6=Robinson |first6=Gene E. |date=2018-02-13 |title=Automated monitoring of behavior reveals bursty interaction patterns and rapid spreading dynamics in honeybee social networks |url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1713568115 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=7 |pages=1433–1438 |doi=10.1073/pnas.1713568115 |issn=0027-8424 |pmc=5816157 |pmid=29378954}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Jagla |first2=Tobias |last3=Jones |first3=Beryl M. |last4=Middendorf |first4=Martin |last5=Robinson |first5=Gene E. |date=2023-01-27 |title=Automated monitoring of honey bees with barcodes and artificial intelligence reveals two distinct social networks from a single affiliative behavior |url=https://www.nature.com/articles/s41598-022-26825-4 |journal=Scientific Reports |language=en |volume=13 |issue=1 |doi=10.1038/s41598-022-26825-4  |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=9883485 |pmid=36707534}}&lt;/ref&gt;, but the significance of this network remains unknown.

In addition, ''[[Vespula austriaca]]'' wasps also engage in trophallaxis as a form of parasitism with its host to obtain nutrients.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite journal|title = Colony behavior of the obligate social ''Vespula austriaca'' (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|last1 = Reed|first1 = H.C.|date = 1983|journal = Insectes Sociaux|doi = 10.1007/bf02223984|last2 = Akre|first2 = R.D.|issue = 3|volume = 30|pages = 259–273| s2cid=29667161 }}&lt;/ref&gt; ''V. austriaca'' is an obligate parasite species that invades the nests of host species and obtains food by constraining the host with their legs and forcing trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;

== Kičmenjaci ==
[[File:Pygoscelis antarctica feeding a chick.jpg|thumb|Dijeljenje hrane između roditelja i ptića [[orgličasti pingvin|ogrličastog pingvina]] (''Pygoscelis antarctica'').

Food sharing between parent and chick [[chinstrap penguin]]s ''Pygoscelis antarctica''.]]
[[Vertebrate]]s such as some bird species, [[Gray wolf#Reproduction and development|gray wolves]], and [[vampire bat]]s also feed their young through regurgitation of food as a form of trophallaxis. Food sharing in vertebrates is a form of reciprocity demonstrated by many social vertebrates.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Carter|first1=Gerald|last2=Wilkinson|first2=Gerald|date=2013-11-01|title=Does food sharing in vampire bats demonstrate reciprocity? |journal=Communicative &amp; Integrative Biology|volume=6|issue=6|article-number=e25783|doi=10.4161/cib.25783 |pmc=3913674|pmid=24505498}}&lt;/ref&gt;

Wild wolves transport food in their stomach to pups and/or breeding females and share it by regurgitation, as a form of trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Mech|first1=L David|last2=Wolf|first2=Paul C|last3=Packard|first3=Jane M|date=1999-11-01|title=Regurgitative food transfer among wild wolves|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=77|issue=8|pages=1192–1195|doi=10.1139/z99-097|bibcode=1999CaJZ...77.1192M |s2cid=85746335 |issn=0008-4301|url=http://digitalcommons.unl.edu/usgsnpwrc/380|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; The recipient wolves often lick or sniff the donor wolf's muzzle to activate regurgitation and receive nutrients.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Vampire bats share blood with kin by regurgitation as a means of increasing their fitness through kin selection.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Birds regurgitate food and directly transfer it into the mouths of their offspring as a part of parental care, such as the &quot;[[crop milk]]&quot; that is transferred by mother ring doves into the mouths of their young.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lehrman|first=Daniel S.|date=1955-01-01|title=The Physiological Basis of Parental Feeding Behavior in the Ring Dove (Streptopelia Risoria)|journal=Behaviour|language=en|volume=7|issue=1|pages=241–285|doi=10.1163/156853955X00094|issn=1568-539X}}&lt;/ref&gt; The cuckoo brood parasite is another bird species that engages in trophallaxis. The cuckoo bird uses mimicry, such as mimicking the eggshell colors and patterns of the host's eggs, to place their young in the nest of host species where they will be fed and reared at no expense to the cuckoo mother.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The cuckoo young can often mimic the begging call of an entire nest of the host species' young and have evolved intensely colored [[gape]]s; both of which act as [[Supernormal stimulus|supernormal stimuli]], inducing the host bird to deliver food to them over their own young via trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Povezano ==
* [[Evolucijski modeli dijeljenja hrane]]
* [[Regurgitacija]]
* [[Superorganizam]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

{{načini ishrane}}

[[Kategorija:Načini ishrane]]
[[Kategorija:Ekologija insekata]]</text>
      <sha1>cqcmuetp3yx50x4dabygy852kxzhu32</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715547</id>
      <parentid>42714990</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:34:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24591" sha1="5w26wm2noxrxnwk4t45y2d63h74mse5" xml:space="preserve">[[Image:SSL12022p.jpg|thumb|300px|right|Trofalaksa kod azijsko-australijskog [[tkalački mravi|tkalačkog mrava]] ''[[Oecophylla smaragdina|O. smaragdina]]'', [[Tajland]]]]
'''Trofalaksa''' je direktan prijenos tekućine i hrane (izlučene, sekretirane ili regurgirane) između jedinki,&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Adria C. LeBoeuf |date=2021 |title=Trophallaxis: the functions and evolution of social fluid exchange in ant colonies (Hymenoptera: Formicidae) |url=https://myrmecologicalnews.org/cms/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;id=1576&amp;Itemid=439 |journal=Myrmecological News |volume=31 |pages=1–30 |doi=10.25849/MYRMECOL.NEWS_031:001}}&lt;/ref&gt; obično putem hranjenja usta na usta ([[stomodeum|stomodealno]]) ili sa analnog otvora na usta ([[proktodeum|proktodealno]]). Uz hranjive tvari, trofalaksa može obuhvatati ​​prijenos molekula kao što su proteini, hormoni,&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite journal |last1=LeBoeuf |first1=Adria C |last2=Waridel |first2=Patrice |last3=Brent |first3=Colin S |last4=Gonçalves |first4=Andre N |last5=Menin |first5=Laure |last6=Ortiz |first6=Daniel |last7=Riba-Grognuz |first7=Oksana |last8=Koto |first8=Akiko |last9=Soares |first9=Zamira G |last10=Privman |first10=Eyal |last11=Miska |first11=Eric A |last12=Benton |first12=Richard |last13=Keller |first13=Laurent |date=2016-11-29 |title=Oral transfer of chemical cues, growth proteins and hormones in social insects |journal=eLife |language=en |volume=5 |article-number=e20375 |doi=10.7554/eLife.20375 |pmid=27894417 |pmc=5153251 |doi-access=free |issn=2050-084X}}&lt;/ref&gt; organizmi poput [[simbioza|simbionata]] i informacija koje služe kao oblik komunikacije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=E.|first1=Suárez, Mark|last2=L.|first2=Thorne, Barbara|date=2000-01-01|title=Rate, Amount, and Distribution Pattern of Alimentary Fluid Transfer via Trophallaxis in Three Species of Termites (Isoptera: Rhinotermitidae, Termopsidae)|journal=Annals of the Entomological Society of America|language=en|volume=93|issue=1|page=145|doi=10.1603/0013-8746(2000)093[0145:RAADPO]2.0.CO;2|s2cid=85794841 |issn=0013-8746}}&lt;/ref&gt; Trofalaksiju koriste neke [[ptice]], [[sivi vuk]]ovi, [[Desmodontinae|vampirski šišmiši]], a najrazvijenija je kod [[eusocijalni insekti|eusocijalnih insekata]] poput [[mrav]]a,&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; [[osa]], [[pčela]]&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Wcislo |first=William T. |date=2016 |title=Trophallaxis in weakly social bees (Apoidea) |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/een.12289 |journal=Ecological Entomology |language=en |volume=41 |issue=1 |pages=37–39 |doi=10.1111/een.12289 |bibcode=2016EcoEn..41...37W |issn=1365-2311}}&lt;/ref&gt; i [[termit]]a. Poput [[laktacija|laktacije]], trofalaksa prenosi društveno prenesene materijale&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja Maria |last2=Fujioka |first2=Haruna |last3=Gapp |first3=Katharina |last4=Gasperin |first4=Ornela De |last5=Genzoni |first5=Eléonore |last6=Kilner |first6=Rebecca M. |last7=Koene |first7=Joris M. |last8=König |first8=Barbara |last9=Linksvayer |first9=Timothy A. |last10=Meurville |first10=Marie-Pierre |last11=Negroni |first11=Matteo A. |last12=Palejowski |first12=Hugo |last13=Wigby |first13=Stuart |last14=LeBoeuf |first14=Adria C. |date=2023-05-01 |title=Socially transferred materials: why and how to study them |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(22)00290-7 |journal=Trends in Ecology &amp; Evolution |language=English |volume=38 |issue=5 |pages=446–458 |doi=10.1016/j.tree.2022.11.010 |issn=0169-5347 |pmid=36543692 |bibcode=2023TEcoE..38..446H }}&lt;/ref&gt; između tijela.

== Etimologija ==
Trophallaxis is derived from Greek ''trophé'', meaning 'nourishment' and ''allaxis'', meaning 'exchange'.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323030632/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-date=March 23, 2018|title=trophallaxis {{!}} Definition of trophallaxis in US English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries {{!}} English|access-date=2018-03-22}}&lt;/ref&gt; The word was introduced by the entomologist [[William Morton Wheeler]] in 1918.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Wheeler |first=W. M. |year=1918 |title=A study of some ant larvae with a consideration of the origin and meaning of social habits among insects |journal=[[Proc. Am. Philos. Soc.]] |volume=57 |issue=4 |pages=293–343 |jstor=983940 }}&lt;/ref&gt; Wheeler's original conception was much broader than often recognized. He described the evolution of trophallaxis as an &quot;ever-widening vortex&quot; that began as a mutual trophic relation between parent and offspring but expanded to encompass increasingly complex relationships.

== Evolucijski značaj ==
Phylogenetic analyses show that trophallaxis has played a major role in evolutionary diversification within [[ant]]s.&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Silvestro |first2=Daniele |last3=LeBoeuf |first3=Adria C. |date=2025-02-16 |title=Ecological change and conflict reduction led to a social circulatory system in ants |journal=Communications Biology |language=en |volume=8 |issue=1 |page=246 |doi=10.1038/s42003-025-07688-7  |doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=11830068 |pmid=39955384}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis evolved in ant lineages around 130 and 90 million years ago, coinciding with the rise of [[flowering plant]]s that provided new liquid food sources like [[nectar]] and [[Honeydew (secretion)|honeydew]]. Lineages that evolved trophallaxis showed higher net diversification rates compared to non-trophallactic lineages.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; The evolution of trophallaxis was strongly linked to reduced reproductive conflict within colonies and enabled the evolution of larger, more complex societies.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; This behavior, whether between adults or as a way to feed young,&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Matte |first1=Arthur |last2=LeBoeuf |first2=Adria C. |date=2025-03-04 |title=Innovation in ant larval feeding facilitated queen–worker divergence and social complexity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=122 |issue=9 |article-number=e2413742122 |doi=10.1073/pnas.2413742122 |pmc=11892636 |pmid=39999174 |bibcode=2025PNAS..12213742M }}&lt;/ref&gt; appears to have been a key innovation that contributed to the [[Dominance (ecology)|ecological dominance]] of this major social insect lineage, facilitating efficient resource distribution, large colony sizes, high dimorphism between queens and workers,&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt; complex communication through shared fluids,&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja M |last2=Meurville |first2=Marie-Pierre |last3=Stumpe |first3=Michael |last4=LeBoeuf |first4=Adria C |date=2021-11-02 |title=Biomarkers in a socially exchanged fluid reflect colony maturity, behavior, and distributed metabolism |journal=eLife |language=en |volume=10 |article-number=e74005 |doi=10.7554/eLife.74005 |pmid=34725037 |pmc=8608388 |doi-access=free |issn=2050-084X}}&lt;/ref&gt; and sophisticated [[Division of labour|division of labor]] across thousands of individuals.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Greenwald |first1=Efrat |last2=Eckmann |first2=Jean-Pierre |last3=Feinerman |first3=Ofer |date=2019-08-05 |editor-last=Grilli |editor-first=Jacopo |title=Colony entropy—Allocation of goods in ant colonies |journal=PLOS Computational Biology |language=en |volume=15 |issue=8 |article-number=e1006925 |doi=10.1371/journal.pcbi.1006925 |doi-access=free |issn=1553-7358 |pmc=6681937 |pmid=31381557 |bibcode=2019PLSCB..15E6925G }}&lt;/ref&gt;

Trophallaxis was used in the past to support theories on the origin of sociality in insects.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Roubaud |first=E. |year=1916 |title=Recherches biologiques sur les guepes solitaires et sociales d'Afrique. La genese de la vie sociale et l'evolution de l'instinct maternel chez les vespides|language=fr |journal=Ann Sci Nat |volume=1 |pages=1–160 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; The Swiss psychologist and entomologist [[Auguste Forel]] also believed that food sharing was key to ant society and he used an illustration of it as the [[book frontispiece|frontispiece]] for his book ''The Social World of the Ants Compared with that of Man''.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences|volume=38|issue=2|pages=133–156|year=2002|doi=10.1002/jhbs.10033 |pmid=11954038|title=Brave new worlds: Trophallaxis and the origin of society in the early twentieth century |last=Sleigh |first=Charlotte}}&lt;/ref&gt; Proctodeal trophallaxis allowed [[termite]]s to transfer cellulolytic flagellates that made the digestion of wood possible and efficient.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Brune|first1=Andreas|last2=Dietrich|first2=Carsten|date=2015-10-15|title=The Gut Microbiota of Termites: Digesting the Diversity in the Light of Ecology and Evolution|journal=Annual Review of Microbiology|language=en|volume=69|issue=1|pages=145–166|doi=10.1146/annurev-micro-092412-155715|pmid=26195303|issn=0066-4227|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Besides sociality, trophallaxis has evolved within many species as a method of nourishment for adults and/or juveniles,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Keeping|first=Malcolm G.|date=1997-03-01|title=Social behavior and brood decline in reproductive-phase colonies ofBelonogaster petiolata (Degeer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=10|issue=2|pages=265–278|doi=10.1007/BF02765559|bibcode=1997JIBeh..10..265K |s2cid=41829420 |issn=0892-7553}}&lt;/ref&gt; kin survival,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;  transfer of symbionts,&lt;ref name=&quot;Kitade 2004 215–220&quot;&gt;{{Cite journal|last=Kitade|first=Osamu|date=2004|title=Comparison of Symbiotic Flagellate Faunae between Termites and a Wood-Feeding Cockroach of the Genus ''Cryptocercus''|journal=Microbes and Environments|language=en|volume=19|issue=3|pages=215–220|doi=10.1264/jsme2.19.215|issn=1342-6311|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; transfer of immunity,&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Hamilton|first1=Casey|last2=Lejeune|first2=Brian T.|last3=Rosengaus|first3=Rebeca B.|date=2011-02-23|title=Trophallaxis and prophylaxis: social immunity in the carpenter ant Camponotus pennsylvanicus |journal=Biology Letters|volume=7|issue=1|pages=89–92|doi=10.1098/rsbl.2010.0466 | pmc  = 3030872 | pmid = 20591850 }}&lt;/ref&gt; colony recognition&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Dahbi|first1=Abdallah|last2=Hefetz|first2=Abraham|last3=Cerdá|first3=Xim|last4=Lenoir|first4=Alain|date=1999-07-01|title=Trophallaxis Mediates Uniformity of Colony Odor in Cataglyphis iberica Ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 |issn=0892-7553}}&lt;/ref&gt; and foraging communication.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Gil|first1=Mariana|last2=Marco|first2=Rodrigo J. De|date=2005-02-15|title=Olfactory learning by means of trophallaxis in Apis mellifera|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=208|issue=4|pages=671–680|doi=10.1242/jeb.01474|issn=0022-0949|pmid=15695759|bibcode=2005JExpB.208..671G |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis has even evolved as a parasitic strategy in some species to obtain food from their host.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Reed|first1=H. C.|last2=Akre|first2=R. D.|date=1983-09-01|title=Colony behavior of the obligate social parasiteVespula austriaca (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=30|issue=3|pages=259–273|doi=10.1007/BF02223984|s2cid=29667161 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis can also result in the spreading of chemicals, such as [[pheromone]]s, throughout a colony, which is significant in social colony functioning.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book|title=The Insects Structure and Function|last=Chapman|first=R. F.|publisher=Cambridge University Press|year=2013|isbn=978-0-521-11389-2|location=New York, USA|page=42}}&lt;/ref&gt;

Species have evolved anatomy to allow them to participate in trophallaxis, such as the proventriculus in the crops of ''[[Formica fusca]]'' ants.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; This structure acts as a valve to enhance food storage capacity.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Likewise, the honey bee ''[[Western honey bee|Apis mellifera]]'' is able to protrude their proboscis and sip nectar from the open mandibles of the donor bee.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Certain mechanisms have also evolved to initiate food sharing, such as the sensory exploitation strategy that has evolved in the common cuckoo brood parasites.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite journal|date=2013-10-21|title=Bird brood parasitism|journal=Current Biology|language=en|volume=23|issue=20|pages=R909–R913|doi=10.1016/j.cub.2013.08.025|pmid=24156805|issn=0960-9822|last1=Stevens|first1=Martin|doi-access=free|bibcode=2013CBio...23.R909S }}&lt;/ref&gt; These birds have evolved brightly coloured gapes that stimulate the host to transfer food.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Beskičmenjaci == 
[[File:Black-ants.jpg|thumb|Trofalaksa kod [[stolarski mravi|stolarskih mrava]] ''Camponotus'' sp.]]
Trophallaxis is a form of social feeding in many insects that contributes to collective metabolism in some cases&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt; and the formation of social bonds in others.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; It has been suggested that it may have evolved to reduce or avoid aggression from nest mates.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Liebig |first1=Jürgen |last2=Heinze |first2=Jürgen |last3=Hölldobler |first3=Bert |date=1997 |title=Trophallaxis and Aggression in the Ponerine Ant, Ponera coarctata: Implications for the Evolution of Liquid Food Exchange in the Hymenoptera |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |journal=Ethology |language=en |volume=103 |issue=9 |pages=707–722 |doi=10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |bibcode=1997Ethol.103..707L |issn=0179-1613}}&lt;/ref&gt; Trophallaxis serves as a means of [[animal communication|communication]], at least [[Bee learning and communication|in bees]], like ''[[Megalopta genalis|M. genalis]],''&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; and ants.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal|date=1995-01-01|title=Allocation of liquid food to larvae via trophallaxis in colonies of the fire ant, Solenopsis invicta|journal=Animal Behaviour|language=en|volume=50|issue=3|pages=801–813|doi=10.1016/0003-3472(95)80140-5|issn=0003-3472|last1=Cassill|first1=Deby Lee|last2=Tschinkel|first2=Walter R.|citeseerx=10.1.1.737.1879|s2cid=18395869 }}&lt;/ref&gt; Trophallaxis in ''M. genalis'' is part of a social exchange system, where dominant bees are usually the recipients of food.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; It increases longevity of bees that have less access to food and decreases aggression between nest mates.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; In the red fire ant, colony members store food in their crops and regularly exchange this food with other colony members and larvae to form a sort of &quot;communal stomach&quot; for the colony.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; This is also true for certain species of ''Lasioglossum'', such as the sweat bee  ''[[Lasioglossum hemichalceum]]''.  ''L. hemichalceum'' will often exchange food with other members regardless of whether they are nestmates or not.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Kukuk|first1=P. F.|last2=Sage|first2=G. K.|date=1994-12-01|title=Reproductivity and relatedness in a communal halictine beeLasioglossum (Chilalictus) hemichalceum|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=41|issue=4|pages=443–455|doi=10.1007/BF01240647|s2cid=26041482 |issn=0020-1812}}&lt;/ref&gt; This is because cooperation among non-relatives offers more benefit than cost to the group.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Many wasps, like ''[[Protopolybia exigua]]'' and ''[[Belonogaster petiolata]]'', exhibit foraging behavior where adults perform trophallaxis with adults and between adults and larvae.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Rocha|first1=Agda|last2=Giannotti|first2=Edilberto|last3=Bichara-Filho|first3=Carlos|date=2009-01-01|title=Resources Taken to the Nest by Protopolybia exigua (Hymenoptera, Vespidae) in Different Phases of the Colony Cycle, in a Region of the Médio São Francisco River, Bahia, Brazil|url=https://www.researchgate.net/publication/261833590|journal=Sociobiology|volume=54|pages=439–456}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; ''P. exigua'' carry nectar, wood pulp and macerated prey in its crop from the field to the nest for transfer; for larvae survival they carry amounts of prey proportional to the amount of larvae in the nest.&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;  Voluntary trophallaxis in ''[[Xylocopa pubescens]]'' bees has led to the nest guarding behavior that the species is known for.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Cite journal|last=van der Blom|first=Jan|date=1988|title=Social Behaviour in Carpenter Bee Xylocopa pubescens (Spinola)|journal=Ethology International Journal of Behavioural Biology|volume=79|issue=4|pages=281–294|doi=10.1111/j.1439-0310.1988.tb00717.x}}&lt;/ref&gt; This bee species allows one adult to forage and bring nectar back for the rest of the nest population as a way to continually defend the nest while obtaining nutrients for all members of the colony.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

In termites,&lt;ref name=&quot;Kitade 2004 215–220&quot;/&gt; proctodeal trophallaxis is crucial for replacing the gut [[endosymbionts]] that are lost after every molt. Gut symbionts are also transferred by anal trophallaxis in wood-eating termites and cockroaches.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Klass|first1=Klaus-Dieter|last2=Nalepa|first2=Christine|last3=Lo|first3=Nathan|date=March 2008|title=Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=46|issue=3|pages=809–817|doi=10.1016/j.ympev.2007.11.028|issn=1055-7903|pmid=18226554 |bibcode=2008MolPE..46..809K }}&lt;/ref&gt; Transfer of gut symbionts in these species is essential to digest wood as their food source. [[Carpenter ant]]s transfer immunity through trophallaxis by the direct transfer of antimicrobial substances, increasing disease resistance and social immunity of the colony.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;

In some species of ants, it may play a role in spreading the colony odour that identifies members,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite journal|last1=Dahbi|first1=A.|last2=Hefetz|first2=A.|last3=Cerda|first3=X.|last4=Lenoir|first4=A.|year=1999|title=Trophallaxis mediates uniformity of colony odor in ''Cataglyphis iberica'' ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 }}&lt;/ref&gt; though this has been debated.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;

Honey bee foragers use trophallaxis in associative learning to form long-term olfactory memories, in order to teach nest mates foraging behavior and where to search for food.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Beyond these well-characterized functions, trophallaxis also forms an extensive social network connecting most colony members through chains of liquid transfer&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Rao |first2=Vikyath D. |last3=Middendorf |first3=Martin |last4=Dankowicz |first4=Harry |last5=Goldenfeld |first5=Nigel |last6=Robinson |first6=Gene E. |date=2018-02-13 |title=Automated monitoring of behavior reveals bursty interaction patterns and rapid spreading dynamics in honeybee social networks |url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1713568115 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=7 |pages=1433–1438 |doi=10.1073/pnas.1713568115 |issn=0027-8424 |pmc=5816157 |pmid=29378954}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Jagla |first2=Tobias |last3=Jones |first3=Beryl M. |last4=Middendorf |first4=Martin |last5=Robinson |first5=Gene E. |date=2023-01-27 |title=Automated monitoring of honey bees with barcodes and artificial intelligence reveals two distinct social networks from a single affiliative behavior |url=https://www.nature.com/articles/s41598-022-26825-4 |journal=Scientific Reports |language=en |volume=13 |issue=1 |doi=10.1038/s41598-022-26825-4  |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=9883485 |pmid=36707534}}&lt;/ref&gt;, but the significance of this network remains unknown.

In addition, ''[[Vespula austriaca]]'' wasps also engage in trophallaxis as a form of parasitism with its host to obtain nutrients.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite journal|title = Colony behavior of the obligate social ''Vespula austriaca'' (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|last1 = Reed|first1 = H.C.|date = 1983|journal = Insectes Sociaux|doi = 10.1007/bf02223984|last2 = Akre|first2 = R.D.|issue = 3|volume = 30|pages = 259–273| s2cid=29667161 }}&lt;/ref&gt; ''V. austriaca'' is an obligate parasite species that invades the nests of host species and obtains food by constraining the host with their legs and forcing trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;

== Kičmenjaci ==
[[File:Pygoscelis antarctica feeding a chick.jpg|thumb|Dijeljenje hrane između roditelja i ptića [[orgličasti pingvin|ogrličastog pingvina]] (''Pygoscelis antarctica'').

Food sharing between parent and chick [[chinstrap penguin]]s ''Pygoscelis antarctica''.]]
[[Vertebrate]]s such as some bird species, [[Gray wolf#Reproduction and development|gray wolves]], and [[vampire bat]]s also feed their young through regurgitation of food as a form of trophallaxis. Food sharing in vertebrates is a form of reciprocity demonstrated by many social vertebrates.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Carter|first1=Gerald|last2=Wilkinson|first2=Gerald|date=2013-11-01|title=Does food sharing in vampire bats demonstrate reciprocity? |journal=Communicative &amp; Integrative Biology|volume=6|issue=6|article-number=e25783|doi=10.4161/cib.25783 |pmc=3913674|pmid=24505498}}&lt;/ref&gt;

Wild wolves transport food in their stomach to pups and/or breeding females and share it by regurgitation, as a form of trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Mech|first1=L David|last2=Wolf|first2=Paul C|last3=Packard|first3=Jane M|date=1999-11-01|title=Regurgitative food transfer among wild wolves|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=77|issue=8|pages=1192–1195|doi=10.1139/z99-097|bibcode=1999CaJZ...77.1192M |s2cid=85746335 |issn=0008-4301|url=http://digitalcommons.unl.edu/usgsnpwrc/380|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; The recipient wolves often lick or sniff the donor wolf's muzzle to activate regurgitation and receive nutrients.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Vampire bats share blood with kin by regurgitation as a means of increasing their fitness through kin selection.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Birds regurgitate food and directly transfer it into the mouths of their offspring as a part of parental care, such as the &quot;[[crop milk]]&quot; that is transferred by mother ring doves into the mouths of their young.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Lehrman|first=Daniel S.|date=1955-01-01|title=The Physiological Basis of Parental Feeding Behavior in the Ring Dove (Streptopelia Risoria)|journal=Behaviour|language=en|volume=7|issue=1|pages=241–285|doi=10.1163/156853955X00094|issn=1568-539X}}&lt;/ref&gt; The cuckoo brood parasite is another bird species that engages in trophallaxis. The cuckoo bird uses mimicry, such as mimicking the eggshell colors and patterns of the host's eggs, to place their young in the nest of host species where they will be fed and reared at no expense to the cuckoo mother.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; The cuckoo young can often mimic the begging call of an entire nest of the host species' young and have evolved intensely colored [[gape]]s; both of which act as [[Supernormal stimulus|supernormal stimuli]], inducing the host bird to deliver food to them over their own young via trophallaxis.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;

== Povezano ==
* [[Evolucijski modeli dijeljenja hrane]]
* [[Regurgitacija]]
* [[Superorganizam]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

{{načini ishrane}}

[[Kategorija:Načini ishrane]]
[[Kategorija:Ekologija insekata]]</text>
      <sha1>5w26wm2noxrxnwk4t45y2d63h74mse5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radomir Cvetić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237471</id>
    <revision>
      <id>42715042</id>
      <parentid>42710244</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:26:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4761" sha1="ltyr9wc31utm10h5wwaow2r4zsbzqi1" xml:space="preserve">'''Radomir Cvetić''' (1905-1945) je bio [[JVUO|četnički]] oficir koji je za vreme [[Drugi svetski rat|drugog svetskog rata]] komandovao Javorskim korpusom JVUO. Pre rata je služio u [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskoj jugoslovenskoj]] vojsci gde je dobio čin majora. U četnicima je napredovao do čina potpukovnika. Njegovo ime se vezuje za počinjenje brojnih ratnih zločina. Poginuo je za vreme [[Bitka na Zelengori (1945)|bitke na Zelengori]] u proleće 1945. ili je, prema nekim navodima, nedugo posle nje zarobljen i likvidiran od pripadnika [[OZNA]]-e.

15. novembar 1943. godine britanski kapetan Vejd, koji je bio sa četnicima u oblasti južnog Kopaonika, izveštava da je nekoliko četnika iz Cvetićevog odreda prebeglo partizanima blizu Raške. Za odmazdu Cvetić pali njihove kuće. Istog dana kapetan Mor, sa severnog Kopaonika, izveštava da je 60 četnika iz Cvetićevog odreda pokušalo da pređe partizanima u oblasti Toplice. Cvetić ih je opkolio kod Raške, ubio četrdesetoricu i zarobio dvadesetoricu, koje je mučio da bi otkrili imena seljaka koji su im pomogli. Vejd tvrdi da je Cvetić preko Nedićevih žandarma tražio od Nemaca da naoružaju po trideset civila u svakom selu za borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_48.htm&lt;/ref&gt;

Drugi izveštaj iz 1944. godine prenosi da je Cvetić klao zarobljene partizane bez suda:
{{izdvojeni citat|Po iskazu zarobljenika ovde je bila [[druga proleterska divizija]] iz korpusa Peke Dapčevića, koji ima tri divizije. Ovu diviziju sačinjavali: druga Dalmatinska i druga proleterska sa po 800 ljudi i Šumadijska brigada sa 400. Ukupno 2.000. Imaju dosta bacača i automata, ali malo municije. U Negbini pridružilo im se 8 Engleza od [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa puk. Sajcom i radio stanicom. Poslednji delovi su im u Negbini, a glavnina u Kleki. Mnogo ranjenih pomrlo im u putu. Mi smo zarobili 16 i zaklali bez prekog suda.&lt;ref&gt;KNjIGA PRIMLjENIH DEPEŠA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA&lt;/ref&gt;|Depeša br. 1011 od Bi-Bi (major Radomir Cvetić, komandant Javorskog korpusa). Br. 47 od 21-I-1944.}}

U nekoliko izvještaja njemačkih okupacionih organa s kraja 1943. i iz prve polovine 1944. godine, konstatuje se lojalno držanje jedinice pod Cvetićevom komandom u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|Delovi četničke brigade Cvetić navodno prebegli partizanima. Ostatak pod komandom Cvetića i dalje nemilosrdno protiv komunista. U Brvenici (8 s. od Raške) od strane D.M. ljudstva spaljeno 7 kuća četnika koji su prešli partizanima. Saradnja četnika sa nemačkim trupama od stanovništva pozdravljena i podržana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=485&amp;broj=127 National Archive Washington, T313, Roll 485, frame 000124.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Zu Allgemein: Lage Südwestraum: Kremna feindbesetzt. Dorfkampf zwischen Bulgaren und Kommunisten im Gange. Teile der Cetnik–Brig. Cvetic im Golija–Gebirge angeblich zu Tito übergegangen, Rest unter Kommando Cvetic weiterhin rücksichtslos gegen Kommunisten. Im Brvenica (8/N Raska) 7 Cetnik–Häuser, deren Besitzer zu Partisanen übergelaufen sind, von D.M.–Leuten niedergebrannt. Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Truppen von Bevölkerung begrüßt und unterstützt. (v–Mann–Meldung.)&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajni večerni izvještaj 2. oklopne armije (18. novembar 1943. godine)}}

{{izdvojeni citat|- [...] Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu Golije od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=412 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408–000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 3. aprila 1944. godine}}

{{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1412 Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 255, frejmovi 000807-809. Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka operacije Kammerjäger radi obezbjeđenja jugozapadne granice u oblasti Kraljevo-Raška-Novi Pazar-Čačak-Ivanjica (21. april 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka operacije Kammerjäger (18-20. april 1944.)}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Lifetime|NEPOZNATO|1945|Cveticć, Radomir}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>ltyr9wc31utm10h5wwaow2r4zsbzqi1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gojko Borota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>249195</id>
    <revision>
      <id>42715039</id>
      <parentid>42175820</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4518" sha1="m9v83ergsv78zsod708igdlcwbyvqzy" xml:space="preserve">'''Gojko Borota''' je bio četnički pukovnik u drugom svetskom ratu, komandant Romanijskog korpusa [[JVuO]].

Tokom [[1944]]. i [[1945]]. godine, bio je izaslanik Draže Mihailovića za pregovore sa nadležnom nemačkom komandom u Sarajevu oko isporuki oružja i municije četnicima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (5. decembar 1944)&lt;/ref&gt; Sačuvane su neke od njihovih originalnih depeša:
{{izdvojeni citat|Vrlo mi je važno da što pre dobijemo municiju... Treba da je bude u što većem broju kako za puške tako i za bacače. Tražite ovo energično...&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Gojku Boroti od 18. decembra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Broj 11 je poručio hitno sledeće: Sve želje u pogledu municije ispunjene i biće otposlati kuda treba. Da se sporazumem sa Vama i da dođem kod njih sa jednim opunomoćenikom da se stvar postavi na svoje mesto. Predlažu da bace svoje trupe po terenima a u pozadini da mi uništavamo one što oni pokrenu. Za ovo daju municiju i ostalu potrebu. Traže da se sa njima uspostavi radio veza kao najnužnije i najhitnije. Žele i nama dati jednu stanicu. Traže kod njih jednog našeg telegraf istu. Sve ovo traže najhitnije. Molim Vas hitno instrukcije. Kraj. Puk. Borota.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Izvod iz knjige primljenih depeša štaba četničke vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 26. februara 1945. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm |access-date=2023-05-29 |archive-date=2023-06-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230622145118/https://znaci.org/00001/4_14_4_156.htm }}&lt;/ref&gt;|Depeša Gojka Borote generalu Mihailoviću od 5. januara 1945.}}

13. januara 1945. pukovnik Gojko Borota iz Sarajeva izveštava Dražu Mihailovića o dolasku sabotera iz Nemačke: 
{{izdvojeni citat|Nemačka Komanda stavlja na raspoloženje grupu od 64 sabotera pod komandom [[Branko Gašparević|Gare]]. Snabdeveni su sa jednom većom i tri manje radiostanice, odlično instruisani i opremljeni... u Sarajevo je već pristiglo njih 29 koji su svršili specijalne kurseve... svi su Srbi... Gara mi je poručio da se potpuno stavljaju na raspoloženje našoj organizaciji i primaju sve naše direktive.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;|Depeša pukovnika Gojka Borote generalu Mihailoviću od 13. januara 1945.}}

16. januara 1945. pukovnik Borota javlja Mihailoviću da će dobiti gumu za opanke ukoliko pomognu nemačku ofanzivu: 
{{izdvojeni citat|Nemci nameravaju da prodru preko Vlasenice u Zvornik... Namerani su da očiste komunikacisku liniju Doboj — Tuzla — Zvornik i žele sudelovanje naše koje bi bilo levo i desno od te linije i zaposedanje očišćene prostorije... Mole oficira za vezu koji bi usredsredio sve poslove sa Vama i bio u vezi sa Vama. Za obuću dobićemo gumu za pravljenje opanaka... Puk. Borota.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_4_156.htm&lt;/ref&gt;|Depeša pukovnika Gojka Borote generalu Mihailoviću od 16. januara 1945.}}

Neke od depeša Gojka Borote služile su kao dokazni materijal na suđenju Dragoljubu Mihailoviću.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Svi smo sarađivali sa Nemcima, osim mene |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/73620-Svi-smo-saraivali-Nemcima-osim-mene.html |access-date=2013-11-14 |archivedate=2012-12-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121215085052/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/73620-Svi-smo-saraivali-Nemcima-osim-mene.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]

{{Životni vijek|NEPOZNATO|NEPOZNATO|Borota, Gojko}}
{{Authority control}}
{{klica-biografija}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Članci bez internih poveznica]]
[[Kategorija:Članci za sređivanje]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>m9v83ergsv78zsod708igdlcwbyvqzy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vučko Ignjatović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>250855</id>
    <revision>
      <id>42715052</id>
      <parentid>42605868</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T23:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11991" sha1="g41y5pnc1db9wture8bg8udo5tn0dvd" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime =Vučko Ignjatović
| slika = Vucko Ignjatovic photo.jpg
| opis_slike = Vučko Ignjatović
| nadimak = 
| datum_rođenja = [[1909]] 
| mesto_rođenja        = [[Valjevo]]
| država_rođenja       =  [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti = [[1942]]
| mesto_smrti         = [[Nova Varoš]]
| država_smrti        =  [[Srbija pod nemačkom okupacijom|okupirana Srbija]]
|godine_služenja=
|rang=major
|jedinica=
|bitke= [[Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
}}
'''Vučko Ignjatović''' ([[1909]]. godine, [[Valjevo]] - [[26. jun]] [[1942]]. godine, [[Nova Varoš]]) je bio oficir vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] bio je komandant Požeškog četničkog odreda.

Za vreme [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] protiv Nemaca [[1941]]. godine, [[četnici]] i [[partizani]] vodili su zajedničku borbu protiv okupatora. Po naređenju Draže Mihailovića, Vučko Ignjatović je poveo opšti [[napad četnika na Užičku republiku]] u noći između 31. oktobra i 1. novembra 1941. godine, čime je započet [[građanski rat]] u Srbiji.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 265.&lt;/ref&gt;

Ignjatović je bio jedan od prvih četničkih oficira koji se [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizovao]] u odredima generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Ubijen je u međusobnom obračunu sa poručnikom Radojkom Đurićem.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_14.htm&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Ubistvo Milana Blagojevića ===
{{main|Ustanak u Srbiji|Užička republika}}
[[Datoteka:Milan Blagojevic Spanac.jpg|mini|[[Milan Blagojević]], vođa ustanka u Šumadiji, kog je likvidirao Vučko Ignjatović.]]

Vučko Ignjatović je bio četnički komandant Draže Mihailovića tokom ustanka u Srbiji 1941. godine. Iako su četnici i partizani formalno bili saborci u ustanku protiv Nemaca, Ignjatović je pokazivao otvoreno neprijateljstvo prema njima. Četnici kapetana Vučka Ignjatovića u noći između 27. i 28. oktobra 1941. zarobili su [[Milan Blagojević|Milana Blagojevića]], komandanta [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog NOP odreda]] na železničkoj stanici u Požegi. Ignjatović je iskoristio priliku kada se Blagojević, noću vraćao vozom iz Užica za Šumadiju. Njegovi četnici su Blagojevića silom izvukli iz voza u Užičkoj Požegi i posle zverskog mučenja ubili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_8.htm Nikola Milovanović - DRAŽA MIHAILOVIĆ]&lt;/ref&gt; Blagojević je ubijen nakon nekoliko dana u obližnjem selu Glumču.&lt;ref&gt;Јован Радовановић, Пожега у НОР и револуцији, 1941-1945, Пожега, 1986, стр. 130.&lt;/ref&gt;

Takođe postoje svedočenja da su četnici Vučka Ignjatovića u Požegi, tokom poslednjih dana [[Opsada Kraljeva (1941)|opsade Kraljeva]] krajem oktobra 1941, otimali naoružanje i municiju koju su partizani iz Užica slali na front prema Kraljevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Миодраг Зечевић, Документa са суђења равногорском покрету, Београд, 2001], str. II/1407.&lt;/ref&gt;

=== Napad četnika na Užičku republiku ===
{{main|Napad četnika na Užičku republiku}}
Kapetan Ignjatović je uoči napada na Užice (1. novembra 1941) poslao nekoliko naređenja zapovednicima četničkih odreda u okolini Užica. U svim ovim sačuvanim naređenjima sugeriše se napad na dojučerašnje saveznike: &quot;razoružati partizane, pritvoriti ih, a sa oduzetim oružjem naoružati naše ljude&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_14.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981], str. 46-51.&lt;/ref&gt;

Grupacija Vučka Ignjatovića je bila najbrojnija i najbolje organizovana četnička grupacija koja je učestvovala u napadu na Užice, i njoj je namenjen glavni udar. Prikupljena je u Požegi i brojala je oko 1.000 ljudi. U ovoj grupaciji, pored mobilisanih seljaka koji nisu znali pravu nameru svojih oficira (s obzirom da je pojedinim mobilisanim seljacima kazivano da idu na vojnu paradu u Užice, drugima da ih vode na položaje kod Višegrada), bili su zastupljeniji žandarmi, podoficiri i oficiri u odnosu na druge četničke odrede. Ignjatović je svoje trupe podelio u tri kolone. Desna kolona nastupala je iz pravca sela Zdravčići preko brda Trešnjica (uzvišenje koje dominira gradom), srednja kolona (kojom je komandovao major Manojlo Korać i koja je činila glavninu požeških četnika) nastupala je pravcem iz sela Visibaba, južnim delom uzvišenja Trešnjica, prema Sevojnu i Užicu, a leva kolona je nastupala iz pravca Visibabe dolinom Đetinje ka Sevojnu i Užicu.

U noći između 1. i 2. novembra, četnici su krenuli ka Užicu. Nailaskom na partizanske položaje na brdu Trešnjevica i Čakarevom brdu, koje su držali borci 1. i 4. čete Užičkog odreda i manji broj boraca 6. ibarske čete Kopaoničkog odreda, došlo je do borbe. Na ovim položajima, istočno od Užica, nalazio se mali broj partizanskih boraca (oko 200). Međutim, jedan deo požeške četničke grupacije je bio prinuđen da nastupi ka Karanu, dolinom Lužnice, a deo četnika je pokušao da nastupi ka južnim prilazima gradu iz pravca sela Drežnik i Zbojištica, gde je takođe uspostavljena partizanska odbrana, pa napad četničke glavnine na brdo Trešnjicu nije rezultirao očekivanim uspehom. Takođe, partizani su imali prednost jer su bili na višem terenu od napadača, dobro obezbeđeni zaklonima, uključujući i rovove. Ubrzo je na položaje na Trešnjici pristiglo partizansko pojačanje iz Užica (delovi Dragačevskog bataljona Čačanskog odreda i Račanske čete Užičkog odreda), kojim je zapovedao poručnik [[Radivoje Jovanović|Radivoje Jovanović Bradonja]]. Položaj između Užica i Sevojna, na Mendinom brdu, uspešno su branili borci Železničke čete [[Užički partizanski odred|Užičkog NOP odreda]] kao i naoružani radnici užičkih fabrika.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/196_3.pdf Никола Љубичић, Ужички НОП одред &quot;Димитрије Туцовић&quot;, Београд, 1981.], стр. 211-221.&lt;/ref&gt;

U borbi na Trešnjici, 2. novembra 1941, požeški četnici su pretrpeli poraz, dok na drugim prilazima Užicu, nisu stigli dalje od Sevojna i Zabučja, što ih je skupa primoralo da se istog dana, nakon desetočasovne borbe, uz gubitke povuku na položaje prema Požegi.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;/&gt;

=== Legalizacija kod Nemaca ===
{{main|Gušenje ustanka u Srbiji|Legalizovani četnici}}
[[File:Nemci i legalizovani četnici u Srbiji u borbi protiv partizana.jpg|thumb|Nemci i legalizovani četnici u Srbiji u borbi protiv partizana]]

Odlučivši da napusti suradnju s partizanima i započne politiku otvorenog neprijateljstva, [[Draža Mihailović]] je nekim svojim jedinicama naložio suradnju s Nedićevim snagama. Izgleda da je to i učinio sredinom novembra, jer su se krajem tog mjeseca, u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|velike njemačke ofenzive]] protiv partizana u Srbiji, sedam Mihailovićevih komandanata - [[Predrag Raković]], [[Miloš Glišić]], Vučko Ignjatović, [[Manojlo Korać]], Nikola Mladenović, Radovan Stojanović i [[Nikola Kalabić]] - zajedno sa svojim odredima legalizirali, prihvatajući Nedićevu komandu u operacijama protiv partizana.&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945]&lt;/ref&gt; Neki autori smatraju da su se četnički odredi tako spasili da ih Nijemci ne unište.&lt;ref name=&quot;Tomasevich&quot;/&gt;

U toku nemačke operacije [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], Vučko Ignjatović se sa svojim četničkim odredom legalizovao kod okupacione uprave, ušavši u sastav Nedićeve grupe Užičko-požeških oružanih odreda i stavljajući se na raspolaganje Vermahtu.&lt;ref&gt;https://znaci.org/00001/4_14_1_14.htm&lt;/ref&gt; Do [[1. 12.|1. decembra]] Nemci su ovladali preostalim delovima [[Užička Republika|oslobođene teritorije]]. 1. XII 1941. partizani se povlače preko Uvca u [[Sandžak]], a tamo ih gone Mihailovićevi komandanti Vučko Ignjatović i [[Miloš Glišić]], ovaj put kao legalizovani Nedićevi odredi.&lt;ref name=&quot;Petranović&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]&lt;/ref&gt;

=== Smrt ===

19. jula 1942. godine [[Miloš Glišić]] je poslao depešu Draži Mihailoviću povodom smrti majora Ignjatovića:

{{izdvojeni citat|Major Ignjatović poginuo 26. juna. Sahranjen 28. u Valjevu. Tajna smrti još nije potpuno rasvetljena. Došlo je do netrpeljivosti između Ignjatovića i kap. Ilića Slavka, Đurića Radojka, Radulovića Manojla i narednika Milutina Lazovića. Kritičnog dana prednja četvorica pozvala Ignjatovića u štab na razgovor i tom prilikom saopštili mu tobožnje naređenje predsednika vlade da je lišen slobode. Došlo je do gužve i upotrebe pištolja. Izgleda da je neko od zaverenika ubio Ignjatovića. Istraga se vodi.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_132.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. jula do 3. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

== Posleratno suđenje Mihailoviću ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] pred vojnim sudom u Beogradu [[1946]].]]
Na [[Beogradski proces|beogradskom procesu]] 1946. godine [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] je, između ostalog, suđeno što je pomogao Nemcima u slamanju ustanka u Srbiji 1941. godine. Optuženi Mihailović se branio kako napad na Užice nije njegovo delo već su to njegovi podređeni učinili na svoju ruku:

:Pretsednik: Je li vam poznato da su noću između 1 i 2 novembra četnici pod komandom Glišića i Ignjatovića napali na Užice?
:Optuženi Mihailović: Poznato mi je.
:Pretsednik: Kako je došlo do tog napada četnika pod komandom Glišića i Ignjatovića na Užice koje su tada držali partizani?
:Optuženi: Ja smatram da su Glišić i Ignjatović to izvršili na svoju ruku.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]&lt;/ref&gt;

Optuženi Mihailović je svoju odbranu zaključio rečima:
{{izdvojeni citat|Pravile su se greške. Ja ne kažem ko je pravio greške, jer su ih svi pravili. Sve je to dovelo do napada na Užice potpuno bez moje volje i učešća.&lt;ref name=&quot;Završna&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

Uprkos ovakvoj Mihailovićevoj odbrani, sudsko veće je presudilo da je kriv:
{{izdvojeni citat|Pošto je izvršio pripreme za opšti napad na partizane, Mihailović je prekršio sporazum o zajedničkoj borbi četnika i partizana protiv okupatora zaključen oktobra 1941. godine, te 1. novembra 1941. godine izdao naređenje svim komandantima da povuku sve odrede sa frontova prema Nemcima i pređu u opšti napad na partizane. Izvršujući ovo naređenje svi njegovi odredi u Srbiji napustili su frontove prema Nemcima, otvarajući slobodan put za prodor na oslobođenu teritoriju i prešli u opšti napad na partizane.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Napad četnika na Užičku republiku]]
* [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom]]

{{DEFAULTSORT:Ignjatović, Vučko}}
[[Kategorija:Rođeni 1909.]]
[[Kategorija:Umrli 1942.]]
[[Kategorija:Biografije, Valjevo]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>g41y5pnc1db9wture8bg8udo5tn0dvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miloš Glišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>251233</id>
    <revision>
      <id>42715065</id>
      <parentid>42229459</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4930" sha1="ruet9dny93380a6a4ajsltcn6vcvmpa" xml:space="preserve">[[Datoteka:Drazaglisictrial46.jpg|thumb|right|350px|[[Draža Mihailović|Mihailović]] i Glišić na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]].]]
'''Miloš Glišić''' ([[Požega (Srbija)|Požega]], 27. februar [[1910.]] – [[Beograd]], 17. juli [[1946.]]), je bio major vojske Kraljevine Jugoslavije, četnički komandant i ratni zločinac u drugom svetskom ratu. 

Suđeno mu je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine, nakon čega je pogubljen.

== Gušenje ustanka u Srbiji ==
{{main|Gušenje ustanka u Srbiji|Legalizovani četnici}}
Major Miloš Glišić je bio komandant [[Požeški četnički odred|Požeškog četničkog odreda]], pokreta Draže Mihailovića. Po nalogu Mihailovića, decembra 1941. godine [[Legalizovani četnici|legalizovao]] je svoj odred kod kvislinške vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]], pod novim imenom ''Sandžački vojni četnički odred''.&lt;ref&gt;{{harv|Живковић|2017|p=XXV}}: &quot;... Додајмо и да се легализовани четнички одред мајора Глишића, при влади Милана Недића, такође звао „Санџачки војни четнички одред“&quot;&lt;/ref&gt; Početkom 1942. je bio komandant Sandžačkih četničkih odreda koji su kao Nedićeve jedinice izvodili akcije protiv partizanskih snaga u Sandžaku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-08-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230830170351/https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}&lt;/ref&gt;

I pored statusa legalizovanog oficira, major Glišić biva uhapšen od strane [[Gestapo]]a u avgustu 1942. godine, nakon što je otkriveno da je održavao vezu sa odmetnutim generalom Dražom Mihailovićem. U njegovom dosijeu u Gestapou (BdS) nalazi se pismo koje je napisao generalu Nediću, s molbom da interveniše kod Njemaca i spriječi njegovu internaciju. Glišić najprije Nedića podsjeća na njegov »vapaj« iz 1941. godine: »''Ostavite domove i poslove. Na oružje. Spasavajte srpstvo od crvene nemani!''« Major Glišić tvrdi da se odazvao tom pozivu, tj. »prvi ispalio pušku i spasio 5000 srpskih glava da ne padnu zbog 50 Nemaca što već behu plen komunista u [[Požega|Požegi]]«. Njegova molba neće uroditi plodom, budući da je ubrzo transportovan u [[Koncentracioni logor Mauthauzen|logor Mauthauzen]]. Međutim, navodi iz Glišićevog pisma potvrđeni su u izvještaju jednog povjerenika [[Beograd|beogradske]] centrale [[Abwehr]]a ({{jez-njem|Abwehrstelle}}), upućenog Zapovjedniku policije bezbjednosti i [[Sicherheitsdienst]]a u glavnom gradu okupirane Srbije: 
{{izdvojeni citat|Glišić se istakao prilikom gonjenja komunista u okolini Požega—Arilje i tom prilikom je oslobodio nekoliko nemačkih oficira i vojnika iz zarobljeništva kod bandita.&lt;ref&gt;Istorijski arhiv Beograda, fond BdS, G—346.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Miodrag Milić, Jugosloveni u koncentracionom logoru Mauthauzen, Institut za savremenu istoriju (Biblioteka Stradanja i otpori), Beograd, 1992, str. 55—56.&lt;/ref&gt;}}

== Zločini ==

U službi nacista, major Glišić je vršio teror nad preostalim pripadnicima pokreta otpora u Srbiji. U svojoj belešci iz 1941. godine, Glišić je zapisao sledeće:

{{izdvojeni citat|Zatvorene žene komunistkinje se upotrebljavaju ... Komunističke žene se iskorišćuju seksualno ...&lt;ref name=&quot;pescanik.net&quot;&gt;http://pescanik.net/wp-content/PDF/optuznica.pdf&lt;/ref&gt;|Glišićeva beležnica iz 1941.}}

Četnički komandant pod pseudonimom &quot;Luj&quot;, odnosno pukovnik [[Dragoslav Pavlović]],&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/60_1_4.pdf&lt;/ref&gt; novembra 1943. godine izveštava Dražu Mihailovića o Glišićevom silovanju i ubistvu zarobljenica:

{{izdvojeni citat|Bio je dan i mojim očima treba verovati, jer mi ponos čoveka i gardiskog oficira ne dozvoljava, da tako nisko padnem u ovako teškim danima. Miloš je silovao komunistkinju pa je ubio. Zato ga ja nisam tužio, jer sam smatrao da o ovim stvarima nije vreme referisati i razlog da ga uklonim kao štetnog. Opširan izveštaj sledi.&lt;ref name=&quot;pescanik.net&quot;&gt;http://pescanik.net/wp-content/PDF/optuznica.pdf&lt;/ref&gt;|depeša br. 10460 od novembra 1943.}}

== Reference ==
{{Izvori}}

== Izvori ==
* {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Фалултет, Универзитет у Београду|isbn=}}
* {{cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan B.|title= Vojska Nedićeve Srbije oružane snage srpske vlade 1941-1945|edition=3|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/nedic_-_copy |year=2020|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1811-0}}

{{klica-biografija}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Kvislinzi]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>ruet9dny93380a6a4ajsltcn6vcvmpa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karl Novak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>251898</id>
    <revision>
      <id>42715511</id>
      <parentid>42677953</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T06:32:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36947" sha1="2ae31oc1yykmtv9yot9jwrolg55drj0" xml:space="preserve">{{Vojno lice
| ime                 = Karl Novak
| slika               = Karel Novak.jpg
| širina_slike        = 
| opis_slike          = Karl Novak, komandant slovenskih četnika
| puno_ime            = 
| datum_rođenja        = [[19. oktobar]] [[1905]].
| mesto_rođenja        = [[Pula]]
| država_rođenja       = [[Austrougarska]]
| datum_smrti         = [[1975]].
| mesto_smrti         = [[Atina]]
| država_smrti        = [[Grčka]]
| vojska         = 
| godine_služenja = 
| čin            = 
| jedinica       = 
| bitke          = 
| nagrade        = 
| kasniji_rad    = 
| potpis         = 
}}
'''Karl Novak''' ([[Pula]] [[1905]]. - [[Atena]] [[1975]].) bio je slovenski četnički [[vojvoda]] i pukovnik. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i okupacije [[Slovenija|Slovenije]], pukovnik Karl Novak je komandovao odredima [[Plava garda|Plave garde]].

== Drugi svjetski rat ==
Karel Karlo Novak je bio generalštabni [[major]] [[Jugoslovenska vojska|vojske Kraljevine Jugoslavije]]. Od [[1941]]. bio je načelnik Štaba četničke Komande Slovenije i organizator slovenskih četnika koji su se neformalno nazivali [[Plava garda]] i koji su djelovali u okviru [[JVuO|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] pod komandom generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]].

=== 1942. godina ===

10. aprila [[1942]]. godine Karl Novak je izvestio Dražu Mihailovića da su Nemci počeli pomagati četnike municijom za borbu protiv slovenskih partizana:
{{izdvojeni citat|Novak javlja da je otklonjena intervencija Nemaca i da su već sada počeli nezvanično u municiji da pomažu četničku stvar.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm&lt;/ref&gt;|Iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine}}

5. avgusta 1942. Draža Mihailović naređuje Novaku da nastavi borbu protiv partizana. Mihailović piše da može uzimati oružje na sve načine, kao i da vodi računa „da se pokret ne kompromituje“ otvorenom saradnjom sa okupatorom i navodi da preko pukovnika [[Vladimira Vauhnika]] (»Vlajko«) šalje novac:
{{izdvojeni citat|Najenergičnije produžite rad protiv k-[omu] nista. Ovde su svuda očišćeni sem u oblasti s.z. Bosne. Koristite sve da dođete do oružja, ali pazite da se pokret ne kompromituje. Izveštavajte o svemu. Naredio sam da Vam se pošalje 5.000.000 lira na Vas ili preko Vlajka, ako niste u mestu. Taj novac dolazi sa strane.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;|Draža Mihailović}}

Sjutradan, major Karl Novak (pseudonim »Ludvig«) kratko odgovara generalu Dragoljubu Mihailoviću:
{{izdvojeni citat|Vašu depešu primio, imali smo više uspešnih borbi sa partizanima. Italijani počeli davati seljacima oružje. Nadam se uspehu. U Hrvatskoj ništa naročito.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine]&lt;/ref&gt;}}

=== 1943. godina ===

Dok su trajale iznimno žestoke borbe u [[Operacija Weiss|operaciji Weiss]], general Mihailović šalje 21. februara [[1943]]. godine depešu majoru Novaku u kojoj naređuje:
{{izdvojeni citat|Stvarajte što više naših odreda. Kroz legalne neka se provlače i ilegalni. Za dotur oružja, municije i novca treba da mi javite mesto gde može doći avion. Preduzmite kontra propagandu ukoliko nam r. London smeta. U Bosni uništavaju se poslednji ostatci partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_74.htm Izvod iz knjige poslatih depeša Štaba Draže Mihailovića u vremenu od 20. februara do 6. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

Generalu Dragoljubu Mihailoviću je 15. III 1943. od »Ludviga« upućena depeša sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|Ako je moguće deponirajte novac u [[Vatikan]]u. Za našu organizaciju molim da se deponiraju Jugoslovenskom poslaniku. Lozinka je [[Miloš Obilić]]. Imamo kurira za Vatikan. Pod »[[Bela garda (Slovenija)|Belom Gardom]]« partizani nazivaju sve njihove protivnike. Seoske straže u jačini 5.000 su naše snage, ma da su ih naoružali Italijani za borbu protiv partizana. Oni prikrivaju i izdržavaju četnike i ilegalne odrede. London ih previše napada. Vaša propaganda radi.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 534.&lt;/ref&gt;|Major Karl Novak}}

General Draža Mihailović je 30. maja 1943. godine poslao depešu komandantu Plave garde, u kojoj ga iznova savjetuje da bude oprezan pri kontaktima sa italijanskim okupatorom, ali i da bi za ostvarivanje ratnih ciljeva četnici trebalo da „koriste neprijatelje“:
{{izdvojeni citat|Što se tiče nekih razgovora sa italijanskim komandantom to nije poželjno, ali ukoliko možete da ih izradite na pogodan način to učinite ne kompromitujući ni pokret ni sebe. U teškoj borbi koju vodite treba koristiti jednog protiv drugog neprijatelja. Organizacija jugosl. vojske na Vama leži a učinite sve da je ojačate bez obzira na sve prepreke.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 
1983, str. 741.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom jula 1943. godine, [[Jovanka Krištof]] (rođ. Ribar; pseudonim »Mira«), Mihailovićeva obavještajka i bliska Novakova saradnica, prezentira detaljan opis stanja u kom se nalazila organizacija slovenačkih četnika od 1941. do ljeta [[1943]]. O Karlu Novaku (»Kolben«) i njegovim vezama sa odredima [[Bela garda (Slovenija)|Bele garde]] ili tzv. ''Vaškim stražama'', Krištof piše:
{{izdvojeni citat|U augustu 42. osnovao se prvi ileg. odred na Dolenjskom. Došlo je i do osnivanja bele garde odnosno vaških straža. Razvoj toga ne znam, pošto je to Kolben radio sa političarima. Poznato mi je samo toliko da su Klerikali za sarađivanje sa Talijanima tražili blagoslov Kolbena i da im se liberali nisu hteli tu priključiti, što je u daljnom radu štetilo našoj org. [anizaciji]. Kolben misleći da će [[Legalizacija četnika u Srbiji|kao u Srbiji]], vaške straže podupirati i omogućavati rad četnicima, dao je svoj pristanak zbog toga se kasnije dosta puta pokajao. Ileg. odred je bio preslab da se održi među tolikim komunistima, zato se pridružio beloj gardi. U St. Jerneju mislim da se stvorila veća jedinica od naših i b.g. Komandanti su bili naši 
Janko Debeljak i Milan Kranjc. Tu je bilo otprilike 500—700 ljudi. I Kolben se krio u toj jedinici, pod činom narednika, gde je ostao nekoliko meseci. Za to vreme radili su dobro i očistili skoro sasvim Gorjance od partizana. Talijani su im dozvolili samostalan rad.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 181, strana 855.&lt;/ref&gt;}}

Uticaj majora Karla Novaka na Belu gardu od proljeća 1943. godine stalno je opadao. Draža Mihailović je 21. avgusta 1943. godine pisao [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenskoj vladi u emigraciji]] kako major Novak „ponovo moli da se učini pritisak na klerikalne krugove da ne smetaju, već naprotiv da potpomognu da se Bela garda odmetne u šumu za borbu protiv okupatora“. Po ovom pitanju, general Mihailović se obraća vladi i 31. avgusta 1943:
{{izdvojeni citat|Klerikalci u Slovenačkoj jako ometaju rad majora Novaka, komandanta jugoslovenskih trupa u Sloveniji, i ne dozvoljavaju mu da Belu gardu, koja je legalizovana kao italijanska milicija, prevede u šumu. Italijani sada napuštaju zonu [[Kočevje]], pa je hitno potrebno da Bela garda pobegne u ilegalne odrede naše vojske da bi ovladala ovom ispražnjenom zonom. Molim učinite preko tamošnjih Slovenaca sve što možete da se klerikalci odvoje od saradnje sa Italijanima, jer nam to jako smeta i protivno je narodnim željama.&lt;ref&gt;AVII, ČA, K–296, reg. br. 1/1.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://standard.rs/2015/08/09/plava-garda-ili-slovenacki-cetnici/ Miloslav Samardžić: Plava garda ili slovenački četnici]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju koji su 15. juna 1943. godine sačinili pripadnici [[Sjedinjene Američke Države|američke]] tajne službe [[Ured za strateške usluge|OSS]], o kolaboraciji slovenačkih četnika pod komandom majora Karla Novaka navedeni su sljedeći operativni podaci:
{{izdvojeni citat|Izveštava se iz Hrvatske da major Novak, četnički komandant u Sloveniji, nije prekinuo sa okupacionim snagama. On radi u području Polhov Gradec-Zaplana-Koren, komandujući trupama Bele garde. Po naređenjima Draže Mihailovića on radi sa Italijanima, a takođe se govori da ima kontakte i sa Nemcima i da je bio agent Gestapoa pre rata. Njegov je zamenik Vanko [tj. Janko — prim.] Debeljak, koji komanduje bataljonom Bele garde u području Novog Mesta i koji se nedavno sreo sa generalom Gambarom, komandantom 11. italijanskog korpusa, da aranžira isporuku oružja od strane Italijana. Pukovnik Vanko Avšič [riječ je, zapravo, o [[Jaka Avšič|Jaki Avšiču]] — prim.], bivši komandni oficir jugoslovenske regularne armije, koji je bio sa Mihailovićem, sada se pridružio partizanima kod Kaponetia.&lt;ref&gt;NAW, RG 226, OB-2239.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 38, str. 75.&lt;/ref&gt;}}

Oficiri OSS-a su već u iscrpnom izvještaju od 5. maja 1943. godine (“Predmet: Italijansko-četnička koalicija”), neposredno po okončanju operacije »Weiss«, upozorili nadređene da je četnička kolaboracija s okupatorom i kvislinzima (uključiv i slovenačke jedinice pod komandom generala Mihailovića) poprimila upravo dramatične razmjere: 
{{izdvojeni citat|U Sloveniji, gde od novembra 1941. god. postoje dva neprijateljska fronta, tj. »Bela garda« i [[Osvobodilna fronta]], Italijani su uspeli da cementiraju svoju koaliciju sa »Belom gardom« protiv slovenačkih boračkih snaga. Italijansko — »belogardijska« koalicija (koja se sastoji od slovenačkih klerikalaca, profašista i grupa naklonjenih Jugoslovenskoj vladi u izgnanstvu), snosi glavnu odgovornost za činjenicu da je otpor slovenačkog naroda sveden na minimum.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt;}}

Vlada [[Velika Britanija|Ujedinjenog Kraljevstva]] je takođe bila dobro obaviještena o situaciji u Jugoslaviji i o četničkoj saradnji s okupatorima i kvislinzima. Prema podacima dobijenim upravo od britanskih funkcionera, predsednik jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji [[Božidar Purić]] je bio prinuđen da 27. oktobra 1943. uputi Mihailoviću sljedeći telegram:
{{izdvojeni citat|Britanske vlasti imaju impresije da [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]], [[Momčilo Đujić|Đujić]], [[Petar Baćović|Baćović]], [[Blažo Đukanović|Đukanović]], pukovnik [[Bajo Stanišić|Stanišić]], pukovnik Novak i major [[Uroš Drenović|Drenović]] sarađuju sa Nemcima i da zato njihovo pripadanje Vašim snagama škodi Vašoj stvari i opasno je za Vaše napore. Britanske vlasti potpuno razumeju Vaš težak položaj, da su veze između njih i Vas neuredne i slučajne i da na Vas lično ne pada nikakva odgovornost za njihovu eventualnu saradnju sa Nemcima i misle da bi ih u interesu opšte stvari trebalo zameniti drugim ljudima...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D/i—XIX—3277.&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru upućenom 10. novembra 1943, general Mihailović negira sve navode o kolaboraciji JVuO s neprijateljem, smatrajući ih klevetama koje „dolaze od komunističke strane“, navodeći da vođstvo [[NOVJ]] vidi u njegovim ljudima „najveću smetnju za ostvarenje svojih prljavih ciljeva“. Ipak, sâm Mihailović indirektno priznaje Novakovu saradnju sa kvislinzima u Sloveniji:
{{izdvojeni citat|Što se tiče sveštenika Đujića i potpukovnika Baćovića, majora Novaka i učitelja Drenovića, to su ljudi koji uvek vode narod protiv Nemaca, ali ne dozvoljavaju da tabor komunističke manjine uništi ono što nam je najsvetije... Što se tiče majora Novaka, celu ovu godinu dostavljao sam njegove izveštaje u kojima se žali da su klerikalni elementi obrazovali kvislinšku Belu gardu za račun Italijana, a docnije Nemaca, i sprečavali ga u prikupljanju i organizovanju delova jugoslovenske vojske. Sada ništa manje nego je major Novak izdajnik, a svi drugi čisti.&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond D. M., D/i—19—2171.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_42.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NOVI POKUŠAJI PRIKRIVANJA IZDAJE]&lt;/ref&gt;|General [[Dragoljub Mihailović]]}}

U izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta]] od 1. septembra 1943. godine, navodi se da na teritoriji [[NDH]] i okupirane Slovenije „samostalni četnički odredi više ne postoje“, tj. da svi ovi odredi stoje pod komandom Draže Mihailovića, kao i da „[[Uroš Drenović|Drenović]], [[Lazar Tešanović|Tešanović]] i lokalni komandanti formalno sarađuju sa njemačkim i hrvatskim trupama“. Data je približna procjena brojnosti ovih četničkih jedinica. Za formaciju pod Novakovom komandom pominje se višestruko uvećana cifra, iako je moguće da su u brojku uračunati odredi Bele garde:
{{izdvojeni citat|Novak je odgovoran za slovenačke jedinice (2.500 ljudi). &lt;br /&gt; Ukupno brojno stanje četnika u Hrvatskoj i Sloveniji procijenjeno na 22.500 ljudi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=829&amp;rec=313&amp;roll=482 NARA, T313, Roll 482, frame no. 000826.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Novak unterstehen die slov. Verbände — 2.500 Mann. Gesamtstärke der Cetniks in Kroatien und Slovenien geschätzt auf 22.500 Mann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sastav i brojno stanje neprijateljskih snaga u zoni odgovornosti 15. brdskog korpusa (1. septembar 1943.)}}

Sa lažnim ispravama dobijenim u poslanstvu [[NDH]] u Ljubljani, Karl Novak je 26. rujna 1943. pobjegao u [[Italija|Italiju]] zajedno sa Krištof,  boraveći u [[Rim]]u okupiranom od [[Nacionalsocijalizam|nacista]]. Novak je u Sloveniji ustanovio četničku obavještajnu službu i uspostavio vezu sa jugoslovenskim poslanstvom pri [[Vatikan|Svetoj stolici]]. O tome, kao i Novakovim vezama sa slovenskim domobrancima, vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] (pseudonim »Aero«) je  obavijestio generala Dragoljuba Mihailovića 9. decembra 1943. godine:
{{izdvojeni citat|Ja radim posebno a Kolben posebno. Radi jedinstva akcije molim dajte Kolbenu komandu svih vojnih obveznika u neoslobođenoj Italiji. Ja ću zadržati moju obaveštajnu grupu, politiku i vezu sa Italijanima i Englezima. Kolben može deo oficira poslati u Sloveniju. Radi prestiža Kolbena prema domobrancima molim dajte mu vidno priznanje odnosno unapređenje. Molim hitno novaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Major Karl Novak (»Vig« i »Bor«) izvještava 8. decembra 1943. Vrhovnu komandu JVuO o situaciji nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i teškog poraza koje su antikomunističkim snagama u Sloveniju nanijeli partizani kod Turjaka i na Grčaricama. Novak navodi i da slovenački nacionalisti (»beli pod komandom klerikalaca«) nijesu htjeli pomoći četnicima u borbi protiv partizana, te da su se od uništenja spasli bjekstvom okupatoru, koji je opet kasno reagovao:
{{izdvojeni citat|Nemačka reakcija nastupila je posle dva meseca. Akciju vrše dve »SS« divizije i jedna kozačka. Do sada su partizani suzbijeni na deset hiljada u Sloveniji. Držanje belih pod komandom klerikalaca bilo je bedno. Njin tehnički komandant bio je potpukovnik [[Ernest Peterlin|Peterlin]], koji se nije usudio izići iz [[Ljubljana|Ljubljane]] da im komanduje. Beli su imali zabranu da idu u četnike. Nigde se nama nije priključila i pomogla protiv komunista. Čak i posle kapitulacije nisu mojima hteli dati suvišno oružje i hranu. Naše oficire nisu hteli priznati za komandante, od mene su skrivali mesto koncentracije bojeći se, da uzmem komandu. Primorski i gorenjski odred razoružali su Italijane pre belih. Talijani su se udružili sa crvenima protiv belih. Tu su se predali bez borbe. Na Turjaku su se jedino branili. Deo se spasio ka Nemcima, koji su sa Rupnikom izmirili domobrance. Tako je nastradao klerikalni separatizam, koji je hteo diktirati u budućoj državi. Od 10.000 belih spaslo se 2.000. Bor.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 281.&lt;/ref&gt;}}

Narednog dana, Novak iznova piše o nemogućnosti da se belogardejcima nametne kao komandant, usljed jake klerikalne i separatističke struje u [[Slovenska zaveza|Slovenskoj zavezi]], zbog čega je iz nje istupio:
{{izdvojeni citat|Nisam otstupao od jugoslovenske linije. Hteli su me otstraniti, formirali su vojni savet sa Vauhnikom i Peterlinom na čelu. Te izdajice su verne sluge klerikalaca protiv ministra. Zabranili su finansiranje četnika i vršili protiv njih propagandu goru od crvenih. Da bih forsirao razvoj četnika pristao sam na vojni savez i ni to nije pomoglo. Narodu su kazali da sam smenjen. Sa nacionalistima sam urgirao za četnike, ali nije ništa pomoglo. Tako sam ostao sa 300 četnika u najteže dane, koji nisu mogli izdržati katastrofu. Istupio sam iz zaveze radi te politike. Obavestio sam o tome vladu preko Vatikana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz izvještaja koji je major [[Vasilije Marović]], oficir u Komandi Zapadne Bosne JVuO, poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] 17. februara 1944. godine, može se naslutiti kakvo je rasulo nastupilo među četnicima u Sloveniji nakon poraza od partizana:
{{izdvojeni citat|Na dan kapitulacije Italije sa jednom nepotpunom brigadom zatekao sam se u Sloveniji gde sam imao zadatak da uhvatim vezu sa Slovenačkim četnicima majora Novaka. [...] Moj put u Sloveniju nije urodio plodom, jer četnici majora Novaka nisu uspeli da dođu na određeno mjesto. Uzalud smo čitava dva dana tumarali po Sloveniji od sela do sela tražeći Novakove četnike, za koje nam niko ništa nije znao reći. Slom Italije i povlačenje njihove vojske iz Slovenije nateralo me je da prekinem traganje za slovenačkim četnicima i da se vratim na svoj teren, u svoje garnizone, koji su ostali oslabljeni pa sam se bojao da ih partizani ne unište.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_77.htm Izveštaj majora Vasilija Marovića od 17. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o raspadu četničkih jedinica u Lici i Gorskom kotaru posle kapitulacije Italije i saradnji četnika i Nemaca]&lt;/ref&gt;}}

Major Karl Novak obavještava Vrhovnu komandu JVuO 30. decembra 1943. da jugoslovenski veleposlanik pri Svetoj stolici zahtijeva određenu svotu novca od emigrantske vlade u Londonu, kako bi se iz tog fonda finansirao vojvoda Jevđević i »akcija u Sloveniji«, te da bi taj novac trebalo predati Novaku:
{{izdvojeni citat|Ovdašnji poslanik kaže, da je ostao bez novaca i moli da javite Pretsedniku vlade da mu se pošalje veća suma za njegove potrebe. Molim da ovo javite vladi sa naznačenjem sume koju treba da preda meni. Ovo je vrlo hitno jer možemo biti otsečeni od Rima. Ja pomažem Aera, ali sam već i ja pri kraju sa sredstvima a poslanstvo mi ne daje novaca, dok ne dobije naređenje od vlade. Za akciju u Sloveniji trebam 1.000.000 lira mesečno. Kolben.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, Mihailović javlja Novaku da je pozitivno odgovoreno na njegove ranije zahtjeve za slanjem novca, kao i da je unaprijeđen u čin potpukovnika:
{{izdvojeni citat|U Primorju preduzmite sve da oživite našu akciju, isto tako da se oživi akcija i u Slovenačkoj ali bez trzavica, jer u trzavicama nemožemo ništa uspeti. Vi ste proizvedeni u čin ppuk. Čestitam. Novac tražili smo da vam se isplati u poslanstvu. Ne bojte se ništa u pogledu neke hajke na vas kod mene. Radite i samo radite. U koliko budem našao kurira za Slovenačku to će biti u interesu zajedničkog rada. Dostavljajte nam što više vesti otuda.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_64.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 24. decembra 1943. do 22. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

=== 1944. godina ===

8. januara [[1944]]. potpukovnik Novak od Mihailovića opetovano zahtijeva novac; ovom prilikom riječ je o jedinici kapetana [[Radeta Mandića]], za koju Novak piše da je »u katastrofalnoj materijalnoj situaciji« i sugeriše da bi je trebalo upotrijebiti »kao jezgro« nove formacije pod Novakovom komandom. Kapetan Mandić se nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] evakuirao sa oko 180 četnika sa ostrva [[Lošinj]] u Italiju, kamo se stavio na raspolaganje Nijemcima. Mandićev odred je bio raspoređen na dužnosti u [[Bolonja|Bolonji]] i [[Padova|Padovi]], sve do povratka u [[Hrvatsko primorje]] proljeća 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Odred Mandića u katastrofalnoj materijalnoj situaciji. Pošto želim da ga upotrebim kao jezgro za novu akciju u Sloveniji, molim da izdejstvujete kod vlade najhitniju pošiljku novaca za mene preko Švajcarske i ovdašnjeg poslanstva. Hitno je, jer može biti dockan.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 245.&lt;/ref&gt;}}

Njemački obavještajni oficiri iz [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] su u decembru 1943. presreli komunikaciju između Jevđevića i Mihailovića, iz koje se vidi da se četnički komandant raspituje za stanje njegove organizacije na teritoriju Italije, zahtijevajući informaciju o mjestu boravka [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] (pseudonim »Aćimović«):
{{izdvojeni citat|Vojvoda Jevđević je u Rimu i stupio je u tajni kontakt sa DM. DM je tražio izvještaj od vojvode Jevđevića o tome gdje se trenutno nalazi pukovnik Aćimović i da li je u kontaktu sa kapetanom Mandićem u Bolonji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=135&amp;rec=313&amp;roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456863.] ({{jez-njem|&quot;Vojvode Jevdevic befindet sich in Rom und trat mit DM in geheime Verbindung. DM versuchte den Vojvoden Jevdevic um Meldung, wo sich Oberst Aćimović zur Zeit befinde und ob er mit Hptm. Mandić in Bologna in Verbindung stehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U februaru 1944. uslijedio je povratak grupe od oko 180 četnika, koji su septembra 1943. bili prebjegli u Italiju. Bio je to rezultat akcije koju je uz odobrenje Nijemaca organizirao vojvoda Jevđević. Kako je nakon kapitulacije Italije boravio u Rimu te uspio uspostaviti radio-vezu s Mihailovićem, to je Jevđević izrazio želju da odatle nastavi s radom, poglavito obavještajnog karaktera. General Draža Mihailović je, međutim, bio zainteresiran da se Jevđević vrati u zemlju, kao i četnici koji su izbjegli u Italiju. Tako je Dobroslav Jevđević s potpukovnikom Novakom, koji je također bio u Rimu, prešao u [[Trst]], nalazeći se stalno u dodiru s njemačkom obavještajnom službom.&lt;ref&gt;Arhiv Hrvatske, MUP NDH, GLAVSIGUR, kut. 1, spis: »Političko djelovanje Jevđevića Dobroslava u Trstu«, 26. II 1944.&lt;/ref&gt; Istodobno su i Nijemci bili zainteresirani za povratak četničke grupe iz Italije, pa su u tu svrhu angažirani kapetan JVuO Dušan Đaković i italijanski pukovnik Tommaso Grignolo, koji je ostao u službi njemačkog okupatora i nakon kapitulacije Italije. Spomenuta skupina od 180 četnika prebačena je u [[Opatija|Opatiju]], gdje se već nalazio Jevđević, preuzevši komandu nad njom. Četnici su bili razmješteni u Opatiji, [[Lovran]]u i još nekim okolnim mjestima. Od Nijemaca su ovi četnici dobivali hranu i plaću.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/41_17.htm Fikreta Jelić Butić: ČETNICI U HRVATSKOJ 1941—1945, glava U SLUŽBI NJEMAČKOG OKUPATORA DO KONAČNOG SLOMA, poglavlje U FUNKCIJI POLITIKE NJEMAČKIH OKUPACIONIH SNAGA]&lt;/ref&gt;

Jovanka Krištof izvještava 1. avgusta 1944. Dražu Mihailovića o stanju četničkih jedinica pod komandom vojvode Dobroslava Jevđevića (»Aero«) lociranim u [[Istra|Istri]]. O Jevđevićevom odnosu prema okupatoru (»br. 11«), Krištof veli: „Ne mogu tvrditi ali ipak sam dobila utisak, da će bar ograničiti, ako već ne prekinuti veze sa br. 11. Potpuno kidati veze kaže da ne može i za to će Kralju odgovarati.“ Također, Krištof navodi da je Jevđević nagovijestio skoro Novakovo (»Kolben«) hapšenje od strane Nijemaca, te posljedično konfiniranje u Trst. Krištof neuvijeno piše o razmjerama kolaboracije Jevđevićevih četnikâ sa Nijemcima i njihovoj ovisnosti o okupatoru:
{{izdvojeni citat|Do sada niti u jednu akciju nisu išli naši bez br. 11, a najgore je to čuvanje pruge i raznih objekata. Inače sav rad i svi odnošaji su isti, kako sam Vas već pre obavestila. Part.[izanska] prop.[aganda] ga dobro iskorišćuje. Mnogo bolje bi bilo, da se radi pod Nedićevom firmom a ne pod Vašom. Znam dobro iz iskustva rada sa Kol. da je uvek pazio da ne padne ni najmanje senka na Vaše ime, jer se time šteti samoj stvari. Dočim svi ovde ne vode ništa računa o tome i A.[ero] se javno hvali kako ima veze sa Vama. Čak je Orlove dao četn.[icima] na šajkače, ali srećom možemo to sa br. 11 preprečiti. Dobro je što ste mu prebacili saradnju i vezu sa br. 11, jer i to javno trubi, pa će bar ljudi doznati, da ovo rade bez Vašeg odobrenja. [...] A.[era] najviše boli što su mu zapretili da ćete ga lišiti svih činova. To mu je najosetljivija tačka. Našao se otvoreno u nebranom grožđu — zbog Vas bi morao kidati veze, a sa br. 11 toliko se zapleo, da to ne ide lako. Da bi mene kaznio, straši me, da ćemo on, Kol.[ben] i ja u ropstvo, ako odu četn. od br. 11. Odgovorila sam mu da ćemo Kol. i ja sve rado žrtvovati što je u interesu naše stvari, a on neka pravovremeno strugne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_1.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 1. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju četnika u Istri, njihovoj saradnji sa nemačkim trupama i odnosima između nje i Dobrosava Jevđevića]&lt;/ref&gt;}}

Krištof piše generalu Mihailoviću i 10. avgusta 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt; Ona u izvještaju tvrdi da je Novak pušten iz njemačkog zatvora (kada će saznati da je smijenjen sa položaja komandanta JVuO u Sloveniji od strane generala Mihailovića), kao i da je ozlojeđen otvorenom četničkom saradnjom sa okupatorom:
{{izdvojeni citat|Kolben se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Wehrmacht|Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz Postojne u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. Pošteni oficiri i četnici bili su sretni, da su našli nekoga, tko misli isto sa njima. Želeli bi da ih Kol. povede u ilegali, a naročito oni koji su bili u Primorskom odredu sa starim Kol. četn. Kolben je sad stvarno fizički vrlo slab, pošto je mnogo prepatio u zatvoru. Osim toga i moralno je ubit. Na putu iz zatvora morao se u Ljubljani 1 dan ustaviti. »Dobri prijatelji« su mu sa zadovoljstvom servirali, da je zbog nesposobnosti smenjen, a isto mu je i Aero saopštio, te da se niste brinuli za njega, već zabranili Jovanu, da se interesuje za njega. Boli ga ovakav postupak od Vas, pošto je radio iskreno i pošteno. Uvek je bio pripravljen žrtvovati svoju osobu i boli ga, da ga niste smenili po molbi ili zbog toga što je u zatvoru, da nemaju povod njegovi nepošteni protivnici za širenje prljavih vesti. Ali ipak sve to nije slomilo njegove vernosti do Vas i same stvari.}}

Istog dana, i sâm Karl Novak se javlja Mihailoviću pismom, iz čijih se navodâ naslućuje da se nalazi u Trstu pod stalnim nadzorom [[Gestapo|njemačke obavještajne službe]]. (Od jeseni 1943. do proljeća 1945, Trst je bio administrativni centar [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativne zone Jadransko primorje]]. Viši [[Schutzstaffel|SS]] i policijski vođa u Operativnoj zoni je bio ''[[Gruppenführer]]'' [[Odilo Globočnik]], odgovoran za smrt više od 2 miliona [[Jevreji|Jevreja]] u [[Operacija Reinhard|operaciji Reinhard]], kojom je zapovijedao.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/microsoft%20word%20-%205724.pdf|format=PDF|title=Aktion Reinhard|publisher=Yad Vashem}}&lt;/ref&gt;) U želji da se distancira od vojvode Jevđevića, Karl Novak negira bilo kakvu vezu sa okupatorom, tvrdeći da je, nakon hapšenja u [[Beograd]]u, proveo pet mjeseci u njemačkom zatvoru. Potpukovnik Novak ne skriva svoje ogorčenje zbog smjenjivanja s komandnog položaja te vezâ Jevđevićevih četnika sa njemačkim okupacionim vlastima i Slovenskim domobranstvom. Potpukovnik Karl Novak razočarano zaključuje da je »Slovenačka sa Istrom i Primorjem verovatno izgubljena«:
{{izdvojeni citat|Ja sam zadovoljan što ste me oslobodili očajničkog posla oko spasavanja Slovenije, jer zaista nema nade na uspeh. Borio sam se 3 god. pod najtežim okolnostima za našu stvar i za Vas lično. Požnjeo sam samo nezahvalnost, mržnju i izdajstvo, a konačno i zatvor pod najtežim okolnostima. Sad nek i drugi pokažu šta znadu. Ja sam zaista uspeo skupiti 300 četnika, te se nadam da će mojim naslednicima uspeti doterati bar do istog broja...

Opšti utisak o ovdašnjem stanju i o stanju u Sloveniji je vrlo težak. Međusobno nepoverenje i intrigiranje je postalo pravilo. Lov za novcem i položajima je ogavan. Slov. četnici na terenu nikad ne vide svojih starešina. Četnici su potpuno zavisni od domobranaca. Neki odredi nose slovenačke mesto jugosl. oznake. Stari četnici su nezadovoljni, te jedva drže ljude na okupu. Sad se sveti što su svi samo rušili, što su moji ljudi mukom gradili.

Upozoravam Vas, da je naslon na domobranstvo vrlo riskantna i nesigurna stvar. A saradnja sa domobrancima je u očima naroda još gora, nego saradnja sa samim br. 11. Protiv partizana nema aktivnosti. Vodstvo domobranaca je protiv četnika.

Žao mi je, što su telegrafisti i neki članovi sadanje Kom. Sl. sabotirali i sprečili moje izveštaje o istinitom stanju za Vas. Gde ima toliko nepoštenja i nemoralnosti tamo ne može biti uspeha. Žalim što moram smatrati, da je Slovenačka sa Istrom i Primorjem verovatno izgubljena. Naročito pak žalim što niste saslušali mene i moje predloge pre donošenja odluke o meni.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_20.htm Pismo majora Karla Novaka od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću povodom smenjivanja sa dužnosti komandanta Slovenije i o radu i stanju četnika i Komande Slovenije pod novim rukovodstvom]&lt;/ref&gt;}}

== Poslijeratni period ==

Po završetku rata, Karl Novak je navodno sarađivao sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] obavještajnom službom, kao i sa [[CIA|Centralnom obavještajnom agencijom]] (CIA) [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].

== Svjedočenja o kolaboraciji Karla Novaka i Plave garde ==

Vodeća ličnost slovenačkog kvislinštva divizijski general [[Leon Rupnik|Leon Rupnik – Lev]] (tokom 1942/1943. bio je gradonačelnik [[Ljubljana|Ljubljane]] i šef uprave Ljubljanske provincije pod italijanskom okupacijom; nakon njemačkog anektiranja Slovenije, general Rupnik je bio glavni inspektor i zapovjednik [[Slovensko domobranstvo|Slovenskog domobranstva]] od marta 1944. sve do kraja rata), u iskazu pred Vojnim sudom u Ljubljani, avgusta 1946. godine, svjedočio je o kolaboraciji Plave garde pod komandom pukovnika Karla Novaka s okupatorima:
{{izdvojeni citat|Talijanski general Gambara mi je augusta 1943. pričao da Talijani toleriraju Plavu gardu, da je ona pod njihovom kontrolom te da je oni opskrbljuju. Plava garda je samo mali četnički odred generala Mihailovića. Zapovjednik Plave garde major Novak kasnije je sarađivao s Nijemcima, a njegova nasljednika, pukovnika [Ivana — prim.] [[Ivan Prezelj|Prezelja]], susrio sam nekoliko puta kod generala [[Erwin Rösener|Rösener]]a.&lt;ref&gt;[https://freeweb.t-2.net/Vojastvo/K06-plava-garda.html Martin Kranjc: Plava garda] &lt;br/&gt; ({{jez-sl|&quot;Italijanski general Gambara mi je avgusta 1943 povedal, da Italijani tolerirajo plavo gardo, da je pod njihovim nadzorom, da jo oskrbuje. Plava garda je samo majhen četniški odred generala Mihailovića. Poveljnik plave garde major Novak je pozneje sodeloval z Nemci, pa tudi njegovega naslednika polkovnika Prezlja sem nekajkrat srečal pri generalu Rösenerju.&quot;}})&lt;/ref&gt;|General [[Leon Rupnik]]}}

Saradnju Karla Novaka sa odredima Bele garde potvrđuje na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i general [[Dragoljub Mihailović]], načelnik Štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini i ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Vladi Kraljevine Jugoslavije]], povlačeći analogiju sa [[Legalizacija četnika u Srbiji|procesom legalizacije ravnogorskih četnikâ u okupiranoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|Pretsednik: Koga ste uputili u Sloveniju za osnivanje vaše organizacije?

Optuženi: U Sloveniju je otišao Karlo Novak, generalštabni major.

Pretsednik: Je li vam poznato da je Karlo Novak sarađivao otvoreno sa okupatorom i sa Belom gardom?

Optuženi: On je imao zadatak da „buši“ Belu gardu, da prolazi kroz jedinice i da je svojom propagandom odvaja i dobije ljude za šumu. To je bila tendencija i tako se radilo i sa Nedićevim odredima i sa domobranima.&lt;ref&gt;Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 134.&lt;/ref&gt;|Suđenje Mihailoviću i pripadnicima njegove organizacije 1946. godine}}

U zbirci svjedočanstava pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, izdatoj u emigraciji sredinom [[1950-e|pedesetih]] pod nazivom “Knjiga o Draži”, sâm Karl Novak priznaje kolaboraciju slovenačkih četnika sa kvislinškim Seoskim (Vaškim) stražama, koje su bile organizovane i opremljene od strane italijanskog okupatora za borbu protiv [[Osvobodilna fronta|Osvobodilne fronte]]:
{{izdvojeni citat|U ovo doba [u ljeto 1942. — prim.], Italijani od seoskog stanovništva obrazuju takozvane Seoske straže, za odbranu od Partizana. Seoske straže dostižu broj od oko 10.000 boraca naoružanih puškama i raspoređenih u stotinu malih grupica. Komunisti su do kraja 1942. bili potpuno suzbijeni. Izradio sam plan da u toku zime 1942/43. izvršim potrebne pripreme za pridobijanje Seoskih straža za Jugoslovensku vojsku, odlazak u šume s proleća 1943. i akciju protiv okupatora. Ovaj plan izneo sam pretstavnicima Slovenske, Sokolske i Narodne legije, koje su bile članovi organizaci[j]skog dela našeg Štaba. Uspeli smo da većinu starešinskih mesta popunimo članovima Legija, pre svega Slovenačke legije, koja je tako zadobila odlučujući uticaj u Seoskim stražama. Ova Legija je nažalost pripadala prvo [[Slovenska ljudska stranka (1892)|Klerikalnoj stranci]], pa organizaciji JV[u]O.&lt;ref&gt;Карло Новак, »Покрет отпора у Словеначкој 1941 — 1943«, »Књига о Дражи«, свеска прва, Виндзор, Канада, 1956, стр. 322.&lt;/ref&gt;|Potpisana izjava Karla Novaka iz decembra 1946. godine}}

== Povezano ==
* [[Slovenski četnici]]

== Reference ==
{{Izvori}}

{{Životni vijek|1905|1975|Novak, Karl}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Četnici u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Kvislinzi]]
[[Kategorija:Četničke vojvode]]
[[Kategorija:Slovenija u Narodnooslobodilačkoj borbi]]
[[Kategorija:Biografije, Pula]]
[[Kategorija:Biografije, Slovenija]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>2ae31oc1yykmtv9yot9jwrolg55drj0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merlot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>251938</id>
    <revision>
      <id>42714943</id>
      <parentid>42299047</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42714943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="397" sha1="sa07czmiforho4ezh2h6h1rzro0c832" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chilean_Merlot_2005.jpg|mini|200px|Čileanski Merlo]]
'''Merlot''' ili '''Merlo''' je vrsta [[Grožđe|grožđa]] od koga se pravi najskuplje [[crno vino]] na svetu - Chateay Petrus. Gaji se u [[Bordo]]u, ima velika zrna sa tankom kožom, ukus ima tragove [[Borovnica|borovnice]] i [[Menta|mente]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Merlot}}

{{Klica-voće}}

[[Kategorija:Vinske sorte]]</text>
      <sha1>sa07czmiforho4ezh2h6h1rzro0c832</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714944</id>
      <parentid>42714943</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:48:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42714944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="397" sha1="ck5wsu5fcyrvmdxueyrxx60sq30rtlh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chilean_Merlot_2005.jpg|mini|200px|Čileanski merlo]]
'''Merlot''' ili '''merlo''' je vrsta [[Grožđe|grožđa]] od koga se pravi najskuplje [[crno vino]] na svetu - Chateay Petrus. Gaji se u [[Bordo]]u, ima velika zrna sa tankom kožom, ukus ima tragove [[Borovnica|borovnice]] i [[Menta|mente]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Merlot}}

{{Klica-voće}}

[[Kategorija:Vinske sorte]]</text>
      <sha1>ck5wsu5fcyrvmdxueyrxx60sq30rtlh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714955</id>
      <parentid>42714944</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42714955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="417" sha1="0fjw6yn2ijgrivt0i6r2sc49y9qv6mo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chilean_Merlot_2005.jpg|mini|200px|Čileanski merlo]]
'''Merlot''' ili '''merlo''' je sorta [[Grožđe#Crno grožđe|crnog grožđa]] od koga se pravi najskuplje [[crno vino]] na svetu - Chateay Petrus. Gaji se u [[Bordo]]u, ima velika zrna sa tankom kožom, ukus ima tragove [[Borovnica|borovnice]] i [[Menta|mente]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Merlot}}

{{Klica-voće}}

[[Kategorija:Vinske sorte]]</text>
      <sha1>0fjw6yn2ijgrivt0i6r2sc49y9qv6mo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Mišić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>251979</id>
    <revision>
      <id>42715082</id>
      <parentid>42675506</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10940" sha1="jmq8jpvibofg7iix7acmdih50as5yi3" xml:space="preserve">{{Infokvir vojna osoba
| ime =Aleksandar Mišić
| nadimak = Aca
| datum_rođenja = [[1891]] 
| mesto_rođenja        = [[Beograd]], [[Kraljevina Srbija]]
| datum_smrti = [[18. decembar]] {{death year and age|1941|1891}}
| mjesto_smrti         = [[Valjevo]]. [[Srbija pod nemačkom okupacijom|Srbija]]
| vjernost =[[Kraljevina Srbija]]&lt;br /&gt; [[Kraljevina Jugoslavija]] &lt;br /&gt; [[JVUO]]
| godine_službe =[[1912]] — [[1922]] (srpska i kraljevska jugoslovenska vojska)
|čin= [[major]]
|jedinica=
|bitke= [[Balkanski ratovi]]&lt;br /&gt; [[Prvi svetski rat]]&lt;br /&gt; [[Drugi svetski rat]]
|nagrade=
|kasniji_rad=
|potpis=
}}
'''Aleksandar - Aca Mišić''' ([[Beograd]], [[1891]]. — [[Valjevo]], [[18. decembar]] [[1941]]) je bio srpski oficir u ratovima 1912-1918. godine i četnički komandant i obaveštajac tokom [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] [[1941]]. godine.

Zarobljen je od strane Nemaca [[6. decembar|6. decembra]] [[1941]]. godine tokom [[Operacija Mihailović|operacije Mihailović]], i potom streljan.

Major Aleksandar Mišić bio je sin slavnog vojvode [[Živojin Mišić|Živojina Mišića]].

== Predratna biografija ==

Aleksandar Mišić je rođen u [[Beograd]]u, kao peto od šestoro dece [[Živojin Mišić|Živojina]] i Lujze Mišić. Čim je napunio 18 godina odlazi Rusiji.Tamo upisuje Vojnu akademiju u Vilnu. [[1912]]. se razboleo, nakon čega se vraća u Srbiju, koja se tada spremala za rat protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Stupio je kao oficir u Srpsku vojsku. Učestvovao je u brojnim bitkama u Balkanskim ratovima kao i Prvom svetskom ratu.

Od [[1928]]. do [[1930]]. godine bio je vršilac dužnosti upravnika Vrnjačke Banje.

== Drugi svetski rat ==

Nakon aprilskog sloma, pukovnik Mihailović sa svojom grupom oficira formirao četničku komandu na Ravnoj gori [[maj]]a [[1941]]. godine. Major Mišić je odmah pristupio organizaciji. Bio je komandant Ribničkog četničkog odreda u [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]].

Na dan formiranja Nedićeve vlade [[Draža Mihailović]] je u Beograd poslao svoju delegaciju, koju je predvodio major Aleksandar Mišić. Ona se u Beogradu zadržala od 31. avgusta do 5. septembra. Tom prilikom vođeni su razgovori o saradnji, pa je u tom cilju postignut sporazum o [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|saradnji četnika sa Nedićevom vladom]].&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/38_23.htm&lt;/ref&gt; O uspostavljanju veze majora Mišića sa generalom Nedićem, u svom izveštaju je pisao nemački general [[Harold Turner]]:

{{izdvojeni citat| &quot;Otprilike 3 dana posle stupanja na dužnost vlade (generala Nedića) pojavio se kod njega pukovnik Aleksandar Mišić (treba: major) sa još dva oficira po nalogu Mihailovića i izjavio da bi ovaj želeo da se sa predsednikom Nedićem bori protiv komunista, te moli naoružanje i opremu za 2.000 ljudi, a posebno obuću. Nedić je izjavio pukovniku Mišiću da mu ne može nabaviti cipele i predložio upotrebu opanaka. Između ostalog, ostavio je Mihailoviću da očisti oblast zapadno od Morave. Ovde treba naglasiti da je Nedić ove pregovore vodio uz moje odobrenje, pošto je u to vreme postojala nada da bi Nedić raspolagao velikim delom oficira koji se nalaze ne samo u Beogradu nego i u šumama.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.&lt;/ref&gt;}}

Tito je, po dolasku kod valjevskih partizana, zatražio sastanak sa Mihailovićem, oko organizovanja zajedničke borbe protiv Nemaca. Sastanak je održan u kući Mišića u [[Struganik]]u, 19. septembra 1941. godine. Sa partizanske strane sastanku su osim Tita prisustvovali [[Miloš Minić]], Obrad Stefanović i nekoliko partizana koji su obrazovali pratnju, dok su sa druge strane, pored Mihailovića, bili prisutni [[Dragiša Vasić]], major Aleksandar Mišić i četnička pratnja. Sastanak je dao slabe rezultate. Prema sećanju Voje Rafajlovića, [[Tito]] je odgovorio da je zaista neprijatelj jak, ali borba se s neprijateljem mora voditi, jer na taj način mi pomažemo saveznicima da se fašizam što pre sruši. Draža je rekao da je naša pomoć mala i skoro nikakva, saveznici su daleko i u njih se ne možemo uzdati. Na kraju je usmeno dogovoreno da Mihailovićevi četnici neće ratovati protiv partizana, kao što su to činili četnici vojvode Pećanca.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/11_5.htm&lt;/ref&gt;

Posle neuspešnog [[sastanak u Brajićima|sastanka u Brajićima]] sa Titom i Hadsonovog dolaska koji ga je uverio da ima legitimitet od izbegličke vlade, Mihailović je odlučio da se obračuna sa partizanima. Prema sećanju Branislava Pantića, Draža Mihailović je 27. oktobra 1941, dan nakon održanog sastanka sa partizanskim predstavnicima u Brajićima, održao sastanak sa najbližim saradnicima u kući majora Aleksandra Mišića u Struganiku. Sastanku su pored Mihailovića i Mišića prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], pukovnik Branislav Pantić i kapetan Nenad Mitrović. Govoreći o trenutnoj situaciji, Mihailović je istakao da četničke jedinice nemaju dovoljno oružja, ni municije, za razliku od partizana, koji svakim danom postaju sve snažniji. Mihailović je stoga saopštio da je odlučio da se obrati za pomoć Nemcima i ponudi im četničke odrede za borbu protiv partizana, s tim da ih Nemci naoružaju i snabdeju municijom. Na kraju je naglasio da je to jedini način da se suzbije narastanje i omasovljavanje partizanskih snaga ili, čak, da se one unište. Neki su da se ne bi trebalo obraćati Nemcima, već da bi oružje i municiju trebalo tražiti od Nedića. Tome su se suprotstavili Mihailović i Mišić. Branislav Pantić navodi sledeće Mihailovićeve reči:

{{izdvojeni citat|Kad je situacija takva da moram da pregovaram, onda ću da pregovaram sa neprijateljem. Na to me ovlašćuje i međunarodno ratno pravo. Uostalom, šta mi možemo da dobijemo od Nedića? Sve što nam treba, oružje i municija, Nedić mora tražiti od Nemaca... Zašto ići posredno kad možemo neposredno?&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knj. I, Britanski štićenik, Zagreb-Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović]]}}

Dva četnička oficira za vezu su 28. oktobra stupili u vezu sa Nedićem, a sutradan sa nemačkim oficirom Jozefom Matlom, sa Mihailovićevom ponudom zajedničku borbu protiv partizana u zamenu za oružje.{{sfn|Tomasevich|1975|p=148}} Međutim, partizani su odbili četničke napade i ugrozili četničke položaje na Ravnoj gori. Zbog toga je Mihailović 3. novembra 1941. odložio sastanak sa nemačkim oficirima za 11. novembar.{{sfn|Tomasevich|1975|p=149}} Na [[Sastanak u Divcima|sastanku u selu Divcima]], kom su prisutvovali Mihailović, Mišić i jedan zvaničnik [[Abver]]a, četnici su se ponudili Nemcima za borbu protiv partizana. Major Mišić je pokušavao da ubedi Nemce da će im biti lojalni saborci protiv partizana (&quot;Mi vam nećemo biti neverni&quot;), pa je čak predlagao razmenu oficira za vezu:

{{izdvojeni citat|Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt;|Aleksandar Mišić}}

Međutim, nikakav sporazum nije postignut zbog nemačkog zahteva za kompletnom predajom četnika. Posle zauzimanja partizanskog Užica, Nemci su 3. decembra izdali naređenje za [[operacija Mihailović|operaciju Mihailović]], potragu za četnicima na Ravnoj gori. Mihailović se sklonio kod Mišića u Struganiku. Tu su opkoljeni, ali je Mihailović uspeo pobeći. Nemci su zarobili Mišića i Fregla i kasnije ih 17. decembra 1941. streljali.{{sfn|Tomasevich|1975|p=199}}

7. januara 1942. godine [[Draža Mihailović]] je izbegličkoj jugoslovenskoj vladi tražio odlikovanja za Mišića i Fregla:
{{izdvojeni citat|6. decembra opkoljeni i zarobljeni od Nemaca u okolini Mionice major Aleksandar Mišić sin vojvode Mišića i njegov načelnik štaba major Ivan Fregl obojica u propisnoj oficirskoj uniformi. Obojica osuđeni na smrt i streljani 17. decembra. Molim da se major Mišić odlikuje Karađorđevom Zvezdom III reda sa mačevima kao jedan od prvih saradnika i major Fregl istim ordenom četničkog reda. Za ovaj slučaj kao narodni izdajnici da se javno ožigošu Jovan Škava samozvani vojvoda Kolubarski, Njegovan Papje, iz Mionice i Petar Branjević svi saradnici izdajnika Koste Pećanca kao i da se liše svih vojničkih zvanja. Ja ucenjen od Nemaca omalovažavajućom sumom. Mihailović&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovdća poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 7. januara 1942. godine}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|last= Tomasevich|first= Jozo|authorlink= Jozo Tomašević|title= War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|year= 1975|url= http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover|publisher= Stanford University Press|location= Stanford| isbn = 978-0-8047-0857-9 | ref = harv}}
* {{Cite book|last= Milovanović|first= Nikola|authorlink= Nikola Milovanović|title= Draža Mihailović |year= 1991|url= https://www.znaci.org/00001/11.htm|publisher= Pegaz|location= Beograd|id= {{COBISS-Sr|ID=2328588}}| ref = harv}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Sastanak u Brajićima]]
* [[Sastanak u Divcima]]
* [[Operacija Mihailović]]

== Vanjske veze ==
* [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]

{{Lifetime|1891|1941|Misšicć, Aleksandar}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]
[[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]]
[[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Srbije]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>jmq8jpvibofg7iix7acmdih50as5yi3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42714903</id>
      <parentid>42714546</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:06:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42714903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5125" sha1="hpj1vvum5qduwganzrh31ikm3lqswj0" xml:space="preserve">{{Automatic taxobox
| image = Blue-winged Warbler.jpg 
| image_caption = ''[[Vermivora cyanoptera]]''
| taxon = Vermivora
| authority = [[William Swainson|Swainson]], 1827.
| type_species = ''[[Vermivora solitaria]]''&lt;ref name=HM4&gt;{{cite taxon |howardmoore |id=197 |title=Parulidae |access-date=2023-07-16}}&lt;/ref&gt;
| type_species_authority = Swainson, 1827.
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision = 
Vidjeti tekst.
}}

'''''Vermivora''''' je rod [[Parulidae|grmuša Novog svijeta]].

== Taksonomija ==
Rod ''Vermivora'' je 1827. uveo engleski zoolog [[William Swainson]] kako bi se smjestila jedna vrsta, ''Vermivora solitaria'' (Swainson). To je ''Sylvia solitaria'' ([Alexander Wilson (ornitolog)|[Wilson]], 1810), koju su [[Storrs L. Olson|Olson]] i [[James L. Reveal|Reveal]] 2009. preimenovali u ''[[Vermivora cyanoptera]]''.&lt;ref&gt;{{ cite journal | last=Swainson | first=William | author-link=William Swainson | year=1827 | title=A synopsis of the birds discovered in Mexico by W. Bullock, F.L.S. and Mr. William Bullock jun. | journal=Philosophical Magazine | series=New Series | volume=1 | pages=364–369, 433–442 [434] | doi=10.1080/14786442708674330 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/15530444 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite journal | last1=Olson | first1=S.L. | author1-link=Storrs L. Olson | last2=Reveal | first2=J.L. | author2-link=James L. Reveal | date=2009 | title=Nomenclatural history and a new name for the Blue-winged Warbler (Aves: Parulidae) | journal=Wilson Journal of Ornithology | volume=121 | issue=3 | pages=618–620 | jstor=20616949 | doi=10.1676/09-003.1 }}&lt;/ref&gt; Naziv roda kombinira latinski naziv ''vermis'', što znači &quot;crv&quot;, sa ''-vorus'', što znači &quot;jede&quot;.&lt;ref&gt;{{ cite web | last=Jobling | first=James A. | title=Vermivora | work=The Key to Scientific Names | url=https://birdsoftheworld.org/bow/key-to-scientific-names/search?q=Vermivora | publisher=Cornell Lab of Ornithology | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
U rodu ''Vermivora'' prepoznate su tri vrste:&lt;ref name=ioc&gt;{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela C. Rasmussen | date=February 2025 | title=New World warblers, mitrospingid tanagers | work=IOC World Bird List Version 15.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/warblers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;
{{Species table |genus= Vermivora |authority-name=[[William Swainson|Swainson]] |authority-year= 1827|species-count=three|no-note=y|narrow-percent=75}}

{{Species table/row
|name= [[Maslinasta sjeničica]]|binomial=[[Vermivora bachmanii]]
|image=File:Dendroica bachmanii.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Audubon |authority-year=1833 |authority-not-original=yes
|range=   Jugoistok Sjedinjenih Država i zimovanje na Kubi
|range-image=File:Vermivora bachmanii map.svg
|range-image-size=180px
|iucn-status= CR
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name= [[Plavokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora cyanoptera]]
|image=File:Vermivora cyanoptera -North Berwick, Maine, USA-8.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Olson &amp; Reveal |authority-year=2009 |authority-not-original=
|range=  Južni Ontario i istočni dio Sjedinjenih Američkih Država
|range-image=File:Vermivora cyanoptera map.svg
|range-image-size=180px
|iucn-status= LC
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name=[[Zlatnokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora chrysoptera]]
|image=File:Golden-winged Warbler, Rock Crusher Rd., Sagola, Iron Co., MI, 21 May 2015 (18195370525).jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Linnaeus |authority-year=1766 |authority-not-original=
|range=  Južno-centralna Kanada i u Apalačkim planinama na sjeveroistoku do sjeverno-centralnog dijela Sjedinjenih Država
|range-image=File:Vermivora chrysoptera map.svg
|range-image-size=180px
|iucn-status= NT
|population=
|direction=
|subspecies=
}}


{{Species table/end}}

Nekoliko dodatnih vrsta je ranije bilo uključeno u rod ''Vermivora'',&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sibley, D. |title=The Sibley Field Guide to Birds |year=2000 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=0-679-45122-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/sibleyguidetobir00sibl_0 }}&lt;/ref&gt; ali su sada prebačene u rod ''[[Leiothlypis]]'':&lt;ref name=ioc/&gt;&lt;ref&gt;Lovette, I. J. et al. (2010). A comprehensive multilocus phylogeny for the wood-warblers and a revised classification of the Parulidae (Aves). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 57 (2): 753-770. [http://www.mendeley.com/research/comprehensive-multilocus-phylogeny-woodwarblers-revised-classification-parulidae-aves/# Abstract]&lt;/ref&gt;
* ''[[Leiothlypis peregrina]]''
* ''[[Leiothlypis celata]]''
* ''[[Leiothlypis ruficapilla]]''
* ''[[Leiothlypis virginiae]]''
* ''[[Leiothlypis crissalis]]''
* ''[[Leiothlypis luciae]]''

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Taxonbar|from=Q738146}}

Kategorija:Pjevice</text>
      <sha1>hpj1vvum5qduwganzrh31ikm3lqswj0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715551</id>
      <parentid>42714903</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:44:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5175" sha1="6lipidpao9m6huiln556ht99gsfn7cx" xml:space="preserve">{{Automatic taxobox
| image = Blue-winged Warbler.jpg 
| image_caption = ''[[Vermivora cyanoptera]]''
| taxon = Vermivora
| authority = [[William Swainson|Swainson]], 1827.
| type_species = ''[[Vermivora solitaria]]''&lt;ref name=HM4&gt;{{cite taxon |howardmoore |id=197 |title=Parulidae |access-date=2023-07-16}}&lt;/ref&gt;
| type_species_authority = Swainson, 1827.
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision = 
Vidjeti tekst.
}}

'''''Vermivora''''' je rod [[Parulidae|grmuša Novog svijeta]].

== Taksonomija ==
Rod ''Vermivora'' je 1827. uveo engleski zoolog [[William Swainson]] kako bi se smjestila jedna vrsta, ''Vermivora solitaria'' (Swainson). To je ''Sylvia solitaria'' ([[Alexander Wilson (ornitolog)|[Wilson]], 1810), koju su [[Storrs L. Olson|Olson]] i [[James L. Reveal|Reveal]] 2009. preimenovali u ''[[Vermivora cyanoptera]]''.&lt;ref&gt;{{ cite journal | last=Swainson | first=William | author-link=William Swainson | year=1827 | title=A synopsis of the birds discovered in Mexico by W. Bullock, F.L.S. and Mr. William Bullock jun. | journal=Philosophical Magazine | series=New Series | volume=1 | pages=364–369, 433–442 [434] | doi=10.1080/14786442708674330 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/15530444 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite journal | last1=Olson | first1=S.L. | author1-link=Storrs L. Olson | last2=Reveal | first2=J.L. | author2-link=James L. Reveal | date=2009 | title=Nomenclatural history and a new name for the Blue-winged Warbler (Aves: Parulidae) | journal=Wilson Journal of Ornithology | volume=121 | issue=3 | pages=618–620 | jstor=20616949 | doi=10.1676/09-003.1 }}&lt;/ref&gt; Naziv roda kombinira latinski naziv ''vermis'', što znači &quot;crv&quot;, sa ''-vorus'', što znači &quot;jede&quot;.&lt;ref&gt;{{ cite web | last=Jobling | first=James A. | title=Vermivora | work=The Key to Scientific Names | url=https://birdsoftheworld.org/bow/key-to-scientific-names/search?q=Vermivora | publisher=Cornell Lab of Ornithology | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
U rodu ''Vermivora'' prepoznate su tri vrste:&lt;ref name=ioc&gt;{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela C. Rasmussen | date=February 2025 | title=New World warblers, mitrospingid tanagers | work=IOC World Bird List Version 15.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/warblers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;
{{Species table |genus= Vermivora |authority-name=[[William Swainson|Swainson]] |authority-year= 1827|species-count=tri|no-note=y|narrow-percent=75}}

{{Species table/row
|name= [[Maslinasta sjeničica]]|binomial=[[Vermivora bachmanii]]
|image=File:Dendroica bachmanii.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Audubon |authority-year=1833 |authority-not-original=yes
|range=   Jugoistok Sjedinjenih Država i zimovanje na Kubi
|range-image=File:Vermivora bachmanii map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= CR
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name= [[Plavokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora cyanoptera]]
|image=File:Vermivora cyanoptera -North Berwick, Maine, USA-8.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Olson &amp; Reveal |authority-year=2009 |authority-not-original=
|range=  Južni Ontario i istočni dio Sjedinjenih Američkih Država
|range-image=File:Vermivora cyanoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= LC
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name=[[Zlatnokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora chrysoptera]]
|image=File:Golden-winged Warbler, Rock Crusher Rd., Sagola, Iron Co., MI, 21 May 2015 (18195370525).jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Linnaeus |authority-year=1766 |authority-not-original=
|range=  Južno-centralna Kanada i u Apalačkim planinama na sjeveroistoku do sjeverno-centralnog dijela Sjedinjenih Država
|range-image=File:Vermivora chrysoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= NT
|population=
|direction=
|subspecies=
}}


{{Species table/end}}

Nekoliko dodatnih vrsta je ranije bilo uključeno u rod ''Vermivora'',&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sibley, D. |title=The Sibley Field Guide to Birds |year=2000 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=0-679-45122-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/sibleyguidetobir00sibl_0 }}&lt;/ref&gt; ali su sada prebačene u rod ''[[Leiothlypis]]'':&lt;ref name=ioc/&gt;&lt;ref&gt;Lovette, I. J. et al. (2010). A comprehensive multilocus phylogeny for the wood-warblers and a revised classification of the Parulidae (Aves). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 57 (2): 753-770. [http://www.mendeley.com/research/comprehensive-multilocus-phylogeny-woodwarblers-revised-classification-parulidae-aves/# Abstract]&lt;/ref&gt;
* ''[[Leiothlypis peregrina]]''
* ''[[Leiothlypis celata]]''
* ''[[Leiothlypis ruficapilla]]''
* ''[[Leiothlypis virginiae]]''
* ''[[Leiothlypis crissalis]]''
* ''[[Leiothlypis luciae]]''

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Taxonbar|from=Q738146}}

Kategorija:Pjevice</text>
      <sha1>6lipidpao9m6huiln556ht99gsfn7cx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715561</id>
      <parentid>42715551</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:47:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14066" sha1="bztaf96t163xeupq3hzbjdd19agrked" xml:space="preserve">[[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]]
'''Radiotrophic fungi''' are [[fungi]] that can perform the biological process called [[Radiosynthesis (metabolism)|radiosynthesis]], which means using [[ionizing radiation]] as a main energy source to drive metabolization. It has been claimed that radiotrophic fungi have been found in extreme environments such as in the [[Chernobyl Nuclear Power Plant]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=vember93&gt;Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. &quot;Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler.&quot; Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.&lt;/ref&gt;

Most radiotrophic fungi use [[melanin]] in some capacity to survive.&lt;ref name=Dadachova08 /&gt; The process of using radiation and melanin for energy has been termed [[Radiosynthesis (metabolism)|radiosynthesis]], and is thought to be analogous to [[anaerobic respiration]].&lt;ref name=Averesch-2022 /&gt; However, it is not known if multi-step processes such as [[photosynthesis]] or [[chemosynthesis]] are used in radiosynthesis.{{Citation needed|date=July 2025}} 

== Otkriće ==
{{Further|Černobiljska katastrofa}}
Many fungi have been isolated from the area around the destroyed Chernobyl Nuclear Power Plant, some of which have been observed directing their growth of [[hypha]]e toward radioactive graphite from the disaster, a phenomenon called &quot;radiotropism&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z  | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Study has ruled out the presence of carbon as the resource attracting the fungal colonies, and in fact concluded that some fungi will preferentially grow in the direction of the source of beta and gamma ionizing radiation, but were not able to identify the biological mechanism behind this effect.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}&lt;/ref&gt; It has also been observed that other [[melanin]]-rich fungi were discovered in the cooling water from some other working nuclear reactors. The light-absorbing compound in the fungus cell membranes had the effect of turning the water black.{{r|sciencenews_20070526}} While there are many cases of [[extremophiles]] (organisms that can live in severe conditions such as that of the radioactive power plant), a hypothetical radiotrophic fungus would grow ''because'' of the radiation, rather than ''in spite'' of it.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt; 

Further research conducted at the [[Albert Einstein College of Medicine]] showed that three melanin-containing fungi—''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'', and ''[[Cryptococcus neoformans]]''—increased in [[biomass]] and accumulated [[acetate]] faster in an environment in which the [[radiation]] level was 500 times higher than in the normal environment. ''C. sphaerospermum'' in particular was chosen due to this species being found in the reactor at Chernobyl. Dadachova et al found that by exposing ''[[C. neoformans]]'' [[cell (biology)|cells]] to these radiation levels, the organisms rapidly (within 20–40 minutes of exposure) altered the chemical properties of their [[melanin]], and increased melanin-mediated rates of [[electron transfer]] (measured as reduction of [[ferricyanide]] by [[NADH]]) three- to four-fold compared with unexposed organisms. However, each culture was performed with at least limited nutrients provided to each fungus. The increase in biomass and other effects could be caused either by the cells directly deriving energy from ionizing radiation, or by the radiation allowing the cells to utilize traditional nutrients either more efficiently or more rapidly.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

Outside of the laboratory studies, similar effects on [[melanin]] electron-transport capability were observed by the authors after organism exposure to [[non-ionizing]] radiation. The authors did not conclude whether light or heat [[radiation]] would have a similar effect on the fungi.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

== Uloga melanina ==
[[Melanin]]s are a family of dark-colored, naturally occurring pigments with radiation-shielding properties. These pigments can absorb [[electromagnetic radiation]] due to their molecular structure, which results in their dark color; this quality suggests that melanin could help protect radiotropic fungi from ionizing radiation. It has been suggested that melanin's radiation-shielding properties are due to its ability to trap [[free radicals]] formed during [[radiolysis]] of water.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}&lt;/ref&gt; Melanin production is also advantageous to the fungus in that it can aid survival in many extreme environments. Examples of these environments include the [[Chernobyl Nuclear Power Plant]],&lt;ref name=vember93/&gt; the [[International Space Station]],&lt;ref name=Averesch-2022/&gt; and the [[Transantarctic Mountains]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}&lt;/ref&gt;{{Better source needed|date=September 2025|reason=There's gotta be a science paper providing this empirically.}} Melanin may also be able to help the fungus metabolize [[radiation]], but more evidence and research is still needed.&lt;ref name=Dadachova08&gt;{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}&lt;/ref&gt;

== Poređenja sa nemelaniziranim gljivama ==
Melanization may come at some metabolic cost to the fungal cells. In the absence of radiation, some non-melanized fungi (that had been mutated in the melanin pathway) grew faster than their melanized counterparts. Limited uptake of nutrients due to the melanin molecules in the fungal [[cell wall]] or toxic intermediates formed in [[melanin biosynthesis]] have been suggested to contribute to this phenomenon.{{r|Dadachova}} It is consistent with the observation that despite being capable of producing melanin, many fungi do not synthesize melanin constitutively (i.e., all the time), but often only in response to external stimuli or at different stages of their development.{{r|Calvo}} The exact biochemical processes in the suggested melanin-based synthesis of organic compounds or other [[metabolite]]s for fungal growth, including the chemical intermediates (such as native electron donor and acceptor molecules) in the fungal cell and the location and chemical products of this process, are unknown.{{cn|date=July 2025}} Radiotrophic fungi are speculated to have been more widespread and numerous in the [[Hadean]] with [[Natural nuclear fission reactor]] phenomena being more abundant. The pathway to radio-synthesis may exist dormant, as a sort of genetic appendix in several other ancient lifeforms.{{cn|date=July 2025}}

== Upotreba u svemirskim letovima ==
{{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}}
It is hypothesized that radiotrophic fungi could potentially be used as a biological shield to attenuate [[Space environment#Radiation|ionizing radiation]], specifically for the protection of astronauts in [[Outer space|deep space]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To test the potential of biotechnology for [[In situ resource utilization|''in situ'' resource utilization]] (ISRU) and radioprotection, an experiment was conducted aboard the [[International Space Station]] (ISS) from December 2018 through January 2019. The experiment cultivated the [[dematiaceous]] fungus ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'' to observe its growth and attenuation capabilities over a period of approximately 26 days (622.5 hours).&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}&lt;/ref&gt; 

The on-orbit results indicated a qualitative and quantitative growth advantage in the space environment compared to Earth-based ground controls, suggesting a possible radioadaptive response.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Radiation levels measured directly beneath the approximately 1.67 mm-thick fungal growth layer were found to be lower than those beneath a no-growth negative control.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; In the initial phase of the experiment, before significant biomass had formed, there was no measurable difference in radiation counts between the two groups; however, a more significant reduction in recorded [[ionizing]] events correlated with the later stages of the experiment once the fungal biomass and melanin content had matured.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

Due to the limitations of the experimental hardware, specifically the use of [[photodiode]] sensors highly sensitive to low-energy wave radiation ([[X-ray|X]] and [[gamma rays]]) rather than the highly energetic [[Cosmic ray|Galactic Cosmic Rays]] (GCR) dominant in deep space, macroscopic [[Dosimetry|dosimetric]] extrapolations require further validation.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Nonetheless, the study concluded that melanized biological compounds represent a promising passive shielding material against energized particles.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Because natural melanin can be produced biotechnologically, it could be readily available through ISRU.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To increase density for structural and shielding purposes, fungal biomass or melanin can be integrated with abundant ''in situ'' resources like [[Martian regolith]], analogous to the concept of Martian &quot;[[biolith]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Additionally, layers of melanin can be incorporated into textiles, resins, or fibrous composites for application on [[EVA suit]]s and inflatable spacecraft infrastructure to protect against surface damage from [[ultraviolet light]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Černobiljska katastrofa]]
* [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje
* [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima
* [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]]
* [[Plastivor]]
* [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem

== Reference ==
{{Reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Calvo&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Relationship between secondary metabolism and fungal development
 |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year    = 2002
 |journal = Microbiol Mol Biol Rev
 |volume  = 66
 |pages   = 447–459
 |pmid    = 12208999
 |doi     = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002
 |issue   = 3
 |pmc   = 120793
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi
 |editor1-first   = Julian
 |editor1-last   = Rutherford
 |vauthors  = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A
 |year    = 2007
 |journal = PLOS ONE
 |volume  = 2
 |pages   = e457
 |pmid    = 17520016
 |doi     =10.1371/journal.pone.0000457
 |issue   = 5
 |pmc   = 1866175
|bibcode = 2007PLoSO...2..457D
 |doi-access = free
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;sciencenews_20070526&quot;&gt;{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama]
* [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature.
*
 [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/] &quot;Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil &quot;pijenjem zračenja&quot;.</text>
      <sha1>bztaf96t163xeupq3hzbjdd19agrked</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715562</id>
      <parentid>42715561</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:48:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>42715562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14063" sha1="a3wn9qt2m9drsbeiuq9swn8ha7bkjys" xml:space="preserve">[[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]]
'''Radiotrophic fungi''' are [[fungi]] that can perform the biological process called [[Radiosynthesis (metabolism)|radiosynthesis]], which means using [[ionizing radiation]] as a main energy source to drive metabolization. It has been claimed that radiotrophic fungi have been found in extreme environments such as in the [[Chernobyl Nuclear Power Plant]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=vember93&gt;Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. &quot;Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler.&quot; Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.&lt;/ref&gt;

Most radiotrophic fungi use [[melanin]] in some capacity to survive.&lt;ref name=Dadachova08 /&gt; The process of using radiation and melanin for energy has been termed [[Radiosynthesis (metabolism)|radiosynthesis]], and is thought to be analogous to [[anaerobic respiration]].&lt;ref name=Averesch-2022 /&gt; However, it is not known if multi-step processes such as [[photosynthesis]] or [[chemosynthesis]] are used in radiosynthesis.{{Citation needed|date=July 2025}} 

== Otkriće ==
{{Further|Černobiljska katastrofa}}
Many fungi have been isolated from the area around the destroyed Chernobyl Nuclear Power Plant, some of which have been observed directing their growth of [[hypha]]e toward radioactive graphite from the disaster, a phenomenon called &quot;radiotropism&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z  | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Study has ruled out the presence of carbon as the resource attracting the fungal colonies, and in fact concluded that some fungi will preferentially grow in the direction of the source of beta and gamma ionizing radiation, but were not able to identify the biological mechanism behind this effect.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}&lt;/ref&gt; It has also been observed that other [[melanin]]-rich fungi were discovered in the cooling water from some other working nuclear reactors. The light-absorbing compound in the fungus cell membranes had the effect of turning the water black.{{r|sciencenews_20070526}} While there are many cases of [[extremophiles]] (organisms that can live in severe conditions such as that of the radioactive power plant), a hypothetical radiotrophic fungus would grow ''because'' of the radiation, rather than ''in spite'' of it.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt; 

Further research conducted at the [[Albert Einstein College of Medicine]] showed that three melanin-containing fungi—''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'', and ''[[Cryptococcus neoformans]]''—increased in [[biomass]] and accumulated [[acetate]] faster in an environment in which the [[radiation]] level was 500 times higher than in the normal environment. ''C. sphaerospermum'' in particular was chosen due to this species being found in the reactor at Chernobyl. Dadachova et al found that by exposing ''[[C. neoformans]]'' [[cell (biology)|cells]] to these radiation levels, the organisms rapidly (within 20–40 minutes of exposure) altered the chemical properties of their [[melanin]], and increased melanin-mediated rates of [[electron transfer]] (measured as reduction of [[ferricyanide]] by [[NADH]]) three- to four-fold compared with unexposed organisms. However, each culture was performed with at least limited nutrients provided to each fungus. The increase in biomass and other effects could be caused either by the cells directly deriving energy from ionizing radiation, or by the radiation allowing the cells to utilize traditional nutrients either more efficiently or more rapidly.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

Outside of the laboratory studies, similar effects on [[melanin]] electron-transport capability were observed by the authors after organism exposure to [[non-ionizing]] radiation. The authors did not conclude whether light or heat [[radiation]] would have a similar effect on the fungi.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

== Uloga melanina ==
[[Melanin]]s are a family of dark-colored, naturally occurring pigments with radiation-shielding properties. These pigments can absorb [[electromagnetic radiation]] due to their molecular structure, which results in their dark color; this quality suggests that melanin could help protect radiotropic fungi from ionizing radiation. It has been suggested that melanin's radiation-shielding properties are due to its ability to trap [[free radicals]] formed during [[radiolysis]] of water.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}&lt;/ref&gt; Melanin production is also advantageous to the fungus in that it can aid survival in many extreme environments. Examples of these environments include the [[Chernobyl Nuclear Power Plant]],&lt;ref name=vember93/&gt; the [[International Space Station]],&lt;ref name=Averesch-2022/&gt; and the [[Transantarctic Mountains]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}&lt;/ref&gt;{{Better source needed|date=September 2025|reason=There's gotta be a science paper providing this empirically.}} Melanin may also be able to help the fungus metabolize [[radiation]], but more evidence and research is still needed.&lt;ref name=Dadachova08&gt;{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}&lt;/ref&gt;

== Poređenja sa nemelaniziranim gljivama ==
Melanization may come at some metabolic cost to the fungal cells. In the absence of radiation, some non-melanized fungi (that had been mutated in the melanin pathway) grew faster than their melanized counterparts. Limited uptake of nutrients due to the melanin molecules in the fungal [[cell wall]] or toxic intermediates formed in [[melanin biosynthesis]] have been suggested to contribute to this phenomenon.{{r|Dadachova}} It is consistent with the observation that despite being capable of producing melanin, many fungi do not synthesize melanin constitutively (i.e., all the time), but often only in response to external stimuli or at different stages of their development.{{r|Calvo}} The exact biochemical processes in the suggested melanin-based synthesis of organic compounds or other [[metabolite]]s for fungal growth, including the chemical intermediates (such as native electron donor and acceptor molecules) in the fungal cell and the location and chemical products of this process, are unknown.{{cn|date=July 2025}} Radiotrophic fungi are speculated to have been more widespread and numerous in the [[Hadean]] with [[Natural nuclear fission reactor]] phenomena being more abundant. The pathway to radio-synthesis may exist dormant, as a sort of genetic appendix in several other ancient lifeforms.{{cn|date=July 2025}}

== Upotreba u svemirskim letovima ==
{{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}}
It is hypothesized that radiotrophic fungi could potentially be used as a biological shield to attenuate [[Space environment#Radiation|ionizing radiation]], specifically for the protection of astronauts in [[Outer space|deep space]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To test the potential of biotechnology for [[In situ resource utilization|''in situ'' resource utilization]] (ISRU) and radioprotection, an experiment was conducted aboard the [[International Space Station]] (ISS) from December 2018 through January 2019. The experiment cultivated the [[dematiaceous]] fungus ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'' to observe its growth and attenuation capabilities over a period of approximately 26 days (622.5 hours).&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}&lt;/ref&gt; 

The on-orbit results indicated a qualitative and quantitative growth advantage in the space environment compared to Earth-based ground controls, suggesting a possible radioadaptive response.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Radiation levels measured directly beneath the approximately 1.67 mm-thick fungal growth layer were found to be lower than those beneath a no-growth negative control.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; In the initial phase of the experiment, before significant biomass had formed, there was no measurable difference in radiation counts between the two groups; however, a more significant reduction in recorded [[ionizing]] events correlated with the later stages of the experiment once the fungal biomass and melanin content had matured.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

Due to the limitations of the experimental hardware, specifically the use of [[photodiode]] sensors highly sensitive to low-energy wave radiation ([[X-ray|X]] and [[gamma rays]]) rather than the highly energetic [[Cosmic ray|Galactic Cosmic Rays]] (GCR) dominant in deep space, macroscopic [[Dosimetry|dosimetric]] extrapolations require further validation.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Nonetheless, the study concluded that melanized biological compounds represent a promising passive shielding material against energized particles.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Because natural melanin can be produced biotechnologically, it could be readily available through ISRU.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To increase density for structural and shielding purposes, fungal biomass or melanin can be integrated with abundant ''in situ'' resources like [[Martian regolith]], analogous to the concept of Martian &quot;[[biolith]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Additionally, layers of melanin can be incorporated into textiles, resins, or fibrous composites for application on [[EVA suit]]s and inflatable spacecraft infrastructure to protect against surface damage from [[ultraviolet light]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Černobiljska katastrofa]]
* [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje
* [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima
* [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]]
* [[Plastivor]]
* [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem

== Reference ==
{{Reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Calvo&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Relationship between secondary metabolism and fungal development
 |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year    = 2002
 |journal = Microbiol Mol Biol Rev
 |volume  = 66
 |pages   = 447–459
 |pmid    = 12208999
 |doi     = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002
 |issue   = 3
 |pmc   = 120793
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi
 |editor1-first   = Julian
 |editor1-last   = Rutherford
 |vauthors  = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A
 |year    = 2007
 |journal = PLOS ONE
 |volume  = 2
 |pages   = e457
 |pmid    = 17520016
 |doi     =10.1371/journal.pone.0000457
 |issue   = 5
 |pmc   = 1866175
|bibcode = 2007PLoSO...2..457D
 |doi-access = free
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;sciencenews_20070526&quot;&gt;{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama]
* [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature
* [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ &quot;Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil &quot;pijenjem zračenja&quot;]</text>
      <sha1>a3wn9qt2m9drsbeiuq9swn8ha7bkjys</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715564</id>
      <parentid>42715562</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14185" sha1="i9g7wr39tlh0f1d8o0ujmml2mfbbb7c" xml:space="preserve">[[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]]
'''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=vember93&gt;Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. &quot;Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler.&quot; Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.&lt;/ref&gt;

Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.&lt;ref name=Dadachova08 /&gt; Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].&lt;ref name=Averesch-2022 /&gt; Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} 

== Otkriće ==
{{Further|Černobiljska katastrofa}}
Many fungi have been isolated from the area around the destroyed Chernobyl Nuclear Power Plant, some of which have been observed directing their growth of [[hypha]]e toward radioactive graphite from the disaster, a phenomenon called &quot;radiotropism&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z  | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Study has ruled out the presence of carbon as the resource attracting the fungal colonies, and in fact concluded that some fungi will preferentially grow in the direction of the source of beta and gamma ionizing radiation, but were not able to identify the biological mechanism behind this effect.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}&lt;/ref&gt; It has also been observed that other [[melanin]]-rich fungi were discovered in the cooling water from some other working nuclear reactors. The light-absorbing compound in the fungus cell membranes had the effect of turning the water black.{{r|sciencenews_20070526}} While there are many cases of [[extremophiles]] (organisms that can live in severe conditions such as that of the radioactive power plant), a hypothetical radiotrophic fungus would grow ''because'' of the radiation, rather than ''in spite'' of it.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt; 

Further research conducted at the [[Albert Einstein College of Medicine]] showed that three melanin-containing fungi—''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'', and ''[[Cryptococcus neoformans]]''—increased in [[biomass]] and accumulated [[acetate]] faster in an environment in which the [[radiation]] level was 500 times higher than in the normal environment. ''C. sphaerospermum'' in particular was chosen due to this species being found in the reactor at Chernobyl. Dadachova et al found that by exposing ''[[C. neoformans]]'' [[cell (biology)|cells]] to these radiation levels, the organisms rapidly (within 20–40 minutes of exposure) altered the chemical properties of their [[melanin]], and increased melanin-mediated rates of [[electron transfer]] (measured as reduction of [[ferricyanide]] by [[NADH]]) three- to four-fold compared with unexposed organisms. However, each culture was performed with at least limited nutrients provided to each fungus. The increase in biomass and other effects could be caused either by the cells directly deriving energy from ionizing radiation, or by the radiation allowing the cells to utilize traditional nutrients either more efficiently or more rapidly.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

Outside of the laboratory studies, similar effects on [[melanin]] electron-transport capability were observed by the authors after organism exposure to [[non-ionizing]] radiation. The authors did not conclude whether light or heat [[radiation]] would have a similar effect on the fungi.&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot; /&gt;

== Uloga melanina ==
[[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}&lt;/ref&gt; Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],&lt;ref name=vember93/&gt; [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]&lt;ref name=Averesch-2022/&gt; i [[Transantarktičke planine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.&lt;ref name=Dadachova08&gt;{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}&lt;/ref&gt;

== Poređenja sa nemelaniziranim gljivama ==
Melanization may come at some metabolic cost to the fungal cells. In the absence of radiation, some non-melanized fungi (that had been mutated in the melanin pathway) grew faster than their melanized counterparts. Limited uptake of nutrients due to the melanin molecules in the fungal [[cell wall]] or toxic intermediates formed in [[melanin biosynthesis]] have been suggested to contribute to this phenomenon.{{r|Dadachova}} It is consistent with the observation that despite being capable of producing melanin, many fungi do not synthesize melanin constitutively (i.e., all the time), but often only in response to external stimuli or at different stages of their development.{{r|Calvo}} The exact biochemical processes in the suggested melanin-based synthesis of organic compounds or other [[metabolite]]s for fungal growth, including the chemical intermediates (such as native electron donor and acceptor molecules) in the fungal cell and the location and chemical products of this process, are unknown.{{cn|date=July 2025}} Radiotrophic fungi are speculated to have been more widespread and numerous in the [[Hadean]] with [[Natural nuclear fission reactor]] phenomena being more abundant. The pathway to radio-synthesis may exist dormant, as a sort of genetic appendix in several other ancient lifeforms.{{cn|date=July 2025}}

== Upotreba u svemirskim letovima ==
{{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}}
It is hypothesized that radiotrophic fungi could potentially be used as a biological shield to attenuate [[Space environment#Radiation|ionizing radiation]], specifically for the protection of astronauts in [[Outer space|deep space]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To test the potential of biotechnology for [[In situ resource utilization|''in situ'' resource utilization]] (ISRU) and radioprotection, an experiment was conducted aboard the [[International Space Station]] (ISS) from December 2018 through January 2019. The experiment cultivated the [[dematiaceous]] fungus ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'' to observe its growth and attenuation capabilities over a period of approximately 26 days (622.5 hours).&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;&gt;{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}&lt;/ref&gt; 

The on-orbit results indicated a qualitative and quantitative growth advantage in the space environment compared to Earth-based ground controls, suggesting a possible radioadaptive response.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Radiation levels measured directly beneath the approximately 1.67 mm-thick fungal growth layer were found to be lower than those beneath a no-growth negative control.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; In the initial phase of the experiment, before significant biomass had formed, there was no measurable difference in radiation counts between the two groups; however, a more significant reduction in recorded [[ionizing]] events correlated with the later stages of the experiment once the fungal biomass and melanin content had matured.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

Due to the limitations of the experimental hardware, specifically the use of [[photodiode]] sensors highly sensitive to low-energy wave radiation ([[X-ray|X]] and [[gamma rays]]) rather than the highly energetic [[Cosmic ray|Galactic Cosmic Rays]] (GCR) dominant in deep space, macroscopic [[Dosimetry|dosimetric]] extrapolations require further validation.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Nonetheless, the study concluded that melanized biological compounds represent a promising passive shielding material against energized particles.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Because natural melanin can be produced biotechnologically, it could be readily available through ISRU.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; To increase density for structural and shielding purposes, fungal biomass or melanin can be integrated with abundant ''in situ'' resources like [[Martian regolith]], analogous to the concept of Martian &quot;[[biolith]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt; Additionally, layers of melanin can be incorporated into textiles, resins, or fibrous composites for application on [[EVA suit]]s and inflatable spacecraft infrastructure to protect against surface damage from [[ultraviolet light]].&lt;ref name=&quot;Averesch-2022&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Černobiljska katastrofa]]
* [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje
* [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima
* [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]]
* [[Plastivor]]
* [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem

== Reference ==
{{Reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;Calvo&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Relationship between secondary metabolism and fungal development
 |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year    = 2002
 |journal = Microbiol Mol Biol Rev
 |volume  = 66
 |pages   = 447–459
 |pmid    = 12208999
 |doi     = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002
 |issue   = 3
 |pmc   = 120793
}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Dadachova&quot;&gt;{{cite journal
 |title   = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi
 |editor1-first   = Julian
 |editor1-last   = Rutherford
 |vauthors  = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A
 |year    = 2007
 |journal = PLOS ONE
 |volume  = 2
 |pages   = e457
 |pmid    = 17520016
 |doi     =10.1371/journal.pone.0000457
 |issue   = 5
 |pmc   = 1866175
|bibcode = 2007PLoSO...2..457D
 |doi-access = free
 }}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;sciencenews_20070526&quot;&gt;{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama]
* [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature
* [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ &quot;Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil &quot;pijenjem zračenja&quot;]</text>
      <sha1>i9g7wr39tlh0f1d8o0ujmml2mfbbb7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42715004</id>
      <parentid>42714569</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T18:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oktobar/Listopad */</comment>
      <origin>42715004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49842" sha1="ij6znktzar55jtvt516mmrdf2uc1ptw" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
* avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista &quot;Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija&quot; predala potpise 12-tog, &quot;Studentska lista - studenti pobeđuju&quot; (3) 14-tog.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
* [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og).
* [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli.
* [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih.
* [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]].
* [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''.
* [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana.
* [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland.
* [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade.
* [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu.
* [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos.
* 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić.
* 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana.
* [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog).
* [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. 
* [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela).
* 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu.
* [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje.
* [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]].
* [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta.
* 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026&lt;/ref&gt;
* [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova.
* [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran.
* 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio &quot;energetsko primirje&quot;).
* 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih.
* [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi.
* [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu.
* [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke.
* [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole.
* [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona.
* [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima u Francuskoj, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]].
* [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi.
* 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih.
* [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju.
* [[22. 10.]] - Veliki predizborni skup studentske liste na beogradskoj Slaviji.
* [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|Vanredni izbori u Srbiji]]. Uz izlaznost od 69%, ''Studentska lista osvaja apsolutnu većinu'' od 141 mandata. U parlament ulazi još samo lista Ujedinjena Srbija, 103 mandata, i stranke manjina.
* 25. 10. - Predsjednički izbori u Brazilu, drugi krug: preds. [[Lula da Silva]] je reizabran sa 51,79%, pobjedom nad Fláviom Bolsonarom (ovaj odlazi u SAD).
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. Netanyahuova koalicija ima najviše mandata ali gubi apsolutnu većinu.
* [[28. 10.]] - Sudar vlakova nedaleko od Toleda u Španjolskoj, 69+ mrtvih.
* 28. 10. - Maloletnik napao nožem policajca ispred izraelske ambasade u Beogradu - ustreljen je.
* [[29. 10.]] - Blizu Brčkog pao italijanski [[Boeing CH-47 Chinook|Chinook]], četvoro mrtvih.

=== Novembar/Studeni ===

== Predviđeni događaji ==

* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen jedan [[Svjetlosna godina|svetlosni]] dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji.

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]])
* 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
* [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]])
* [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]])
* 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]])
* [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]])
* [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]])
* [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]])
* 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]])
* [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]])
* [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]])
* 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]])
* [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal &quot;Majki&quot; (* [[1965]])
* [[25. 10.]] - [[Walter Koenig]], glumac (* [[1936]])
* [[28. 10.]] - [[Patrick Stewart]], glumac (* [[1940]])
* 28. 10. - [[Elke Sommer]], glumica (* [[1940]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] (&quot;razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom&quot;)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]])

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>ij6znktzar55jtvt516mmrdf2uc1ptw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715005</id>
      <parentid>42715004</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:08:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42715005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50189" sha1="epxrhwhh9xowpkm4z8yqvpeh7gubnrf" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
* avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista &quot;Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija&quot; predala potpise 12-tog, &quot;Studentska lista - studenti pobeđuju&quot; (3) 14-tog.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
* [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og).
* [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli.
* [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih.
* [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina.
* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji: uobičajena velika većina za [[Jedinstvena Rusija|Jedinstvenu Rusiju]], nije dozvoljeno učešće partije [[Jabloko]].
* [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''.
* [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana.
* [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland.
* [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade.
* [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu.
* [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos.
* 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić.
* 27. 9. - Drumcreeski konflikt: [[Oranžisti]] su pokušali umanjeni marš Cestom Garvaghy u [[Portadown]]u, nakon 28 godina zabrane - konfrontacija sa katolicima traje nekoliko dana.
* [[28. 9.]] - Štrajk [[Zagrebački električni tramvaj|ZET]] i podružnica [[Zagrebački holding|Zagrebačkog holdinga]] (proglašen nezakonitim 30-tog).
* [[30. 9.]] - Flydubai Flight 1073: nakon incidenta u kokpitu, avion koji je leteo prema Tel Avivu je spušten u Saudi Arabiji.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Prekid diplomatskih odnosa [[Etiopija|Etiopije]] i [[Eritreja|Eritreje]], nakon ulaska eritrejskih snaga u [[Regija Afar|Afar]], zatim i [[Regija Tigraj|Tigreju]]. 
* [[2. 10.]] - Energetska kriza: lideri G7 odlučili pustiti 100 miliona barela nafte i [[dizel]]a iz rezervi (Trump je pretio zabranom izvoza dizela).
* 2. 10. - Laborantkinja sa [[irkutsk]]og protivkužnog instituta umrla od pneumonije - ruski zvaničnici kažu da su svi kontakti negativni na kugu.
* [[3. 10.]] - Etiopska vojska u [[Mek'ele]]u, glavnom gradu Tigreje.
* [[4. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Grb BiH]] Izbori u BiH. Članovi [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva]]: [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Darijana Filipović]].
* [[5. 10.]] - Stambena kriza u Španjolskoj: premijer [[Pedro Sánchez]] zakazuje izvanredne izbore za 29. 11., nakon što je parlament odbio dva dekreta.
* 5 - 15. 10. - U rumunskim i bugarskim vodama Crnog mora pogođeno sedam brodova, tri potopljeno - sumnja se na ruske dronove.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/oct/18/drone-attacks-ships-black-sea-russia-ukraine-war Intensifying drone attacks on ships in Black Sea bring war ever closer to Nato shores]. theguardian.com Sun 18 Oct 2026&lt;/ref&gt;
* [[6. 10.]] - Obrazovna kriza u Francuskoj: protesti i blokade škola u više gradova.
* [[9. 10.]] - U Risnu uhapšen ruski bloger Mihail Zvinčuk, sa bloga Rybar, zatim protjeran.
* 9. 10. - Trump objavljuje da je postigao dogovor sa Putinom za kupovinu dizela (11-tog tvrdi da je dogovorio &quot;energetsko primirje&quot;).
* 8. i 10. 10. - Husi gađaju [[rijad]]ski aerodrom: 15 poginulih, preko 300 ranjenih.
* [[12. 10.]] - Izraelski premijer Netanyahu naredio istragu vojnika i oficira intervjuisanih za dokumentarac ''[[NAZA]]'', o načinu odlučivanja o ciljevima u Gazi.
* [[13. 10.]] - Ukrajinska vojska uveče izjavljuje da je sistem [[Starlink]], tj. vojna verzija Starshield, ograničen na terminale do 160 km/h - onemogućeni ukrajinski dronovi za napad i odbranu.
* [[14. 10.]] - Studentski protesti u Albaniji: požar u jednom ministarstvu i dve banke.
* [[15. 10.]] - Hajduk - Ajax 2:1. Utakmica bila prekidana zbog bakljade, izvikivane antisemitske parole.
* [[16. 10.]] - Trump je pauzirao paket sankcija Rusiji iz Grahamovog zakona.
* [[17. 10.]] - Demonstracije podrške srednjoškolcima u Francuskoj, praćene nasiljem marginalnih grupa, paljevinama i pljačkom. Izgorela većnica u [[Limoges]]u. Neredi su i u [[Milano|Milanu]].
* [[19. 10.]] - Provincija [[Alberta]] odobrava sa 75% ostanak u Kanadi.
* 19. 10. - Rat u Sudanu, masakr na pijaci Amiet u specijalnom području [[Abyei]]: vojska je gađala rezervoar goriva i pijacu koje koriste pobunjenici, ima preko 220 mrtvih.
* [[20. 10.]] - ''PHP2Shell'': objavljeno je postojanje ranjivosti u jeziku [[PHP]]; narednih dana brojni sajtovi su offline tokom ispravke, a hakeri pokušavaju iskoristiti situaciju.
* [[22. 10.]] - Veliki predizborni skup studentske liste na beogradskoj Slaviji.
* [[25. 10.]] - [[Datoteka:Standard of the President of the National Assembly of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika skupštine Srbije]] [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|Vanredni izbori u Srbiji]]. Uz izlaznost od 69%, ''Studentska lista osvaja apsolutnu većinu'' od 141 mandata. U parlament ulazi još samo lista Ujedinjena Srbija, 103 mandata, i stranke manjina.
* 25. 10. - Predsjednički izbori u Brazilu, drugi krug: preds. [[Lula da Silva]] je reizabran sa 51,79%, pobjedom nad Fláviom Bolsonarom (ovaj odlazi u SAD).
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. Netanyahuova koalicija ima najviše mandata ali gubi apsolutnu većinu.
* [[28. 10.]] - Sudar vlakova nedaleko od Toleda u Španjolskoj, 69+ mrtvih.
* 28. 10. - Maloletnik napao nožem policajca ispred izraelske ambasade u Beogradu - ustreljen je.
* [[29. 10.]] - Blizu Brčkog pao italijanski [[Boeing CH-47 Chinook|Chinook]], četvoro mrtvih.

=== Novembar/Studeni ===

== Predviđeni događaji ==

* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen jedan [[Svjetlosna godina|svetlosni]] dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* decembar? - [[Datoteka:Flag of the President of Serbia.svg|25px|Standarta predsednika Srbije]] Predsednički izbori u Srbiji.

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]])
* 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
* [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]])
* [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]])
* 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]])
* [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]])
* [[25. 9.]] - [[Zejnel Zejneli]], novinar i književnik (* [[1950]])
* [[28. 9.]] - [[Slavko Perović]], pevač (* [[1934]])
* 28. 9. - [[Andrea Zlatar-Violić]], teoretičarka književnosti, bivša ministrica kulture RH (* [[1961]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Biljana Plavšić]], bivša predsjednica RS, osuđena za ratne zločine (* [[1930]])
* [[5. 10.]] - [[Jeffrey Archer]], pisac, britanski političar (* [[1940]])
* [[6. 10.]] - [[Eva Marie Saint]], glumica (* [[1924]])
* 6. 10. - [[Bisera Alikadić]], književnica (* [[1939]])
* [[9. 10.]] - [[Goran Bare]], vokal &quot;Majki&quot; (* [[1965]])
* [[12. 10.]] - [[Radiša Gačić]], društveno-politički radnik SRS i SFRJ (* [[1938]])
* [[25. 10.]] - [[Walter Koenig]], glumac (* [[1936]])
* [[27. 10.]] - [[Ibrahim Hadžić]], književnik, bivši urednik Školskog programa TVB (* 1944)
* [[28. 10.]] - [[Patrick Stewart]], glumac (* [[1940]])
* 28. 10. - [[Elke Sommer]], glumica (* [[1940]])
* [[29. 10.]] - [[Josip Pečarić]], matematičar, akademik HAZU (* [[1948]])
* [[31. 10.]] - [[Mišo Kovač]], pjevač (* [[1941]])

=== Novembar/Studeni ===

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Francis Halzen]] (odlučujući doprinos Neutrinskoj opservatoriji ''IceCube'' i otkriće visokoenergetskih [[neutrino|neutrina]] [[Neutrinska astronomija|astrofizičkog porekla]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Henri B. Kagan]] i [[Kensō Soai]] (otkriće nelinearnih efekata i [[autokataliza|autokatalize]] u asimetričnoj organskoj sintezi)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Karl Deisseroth]], [[Peter Hegemann]] i [[Georg Nagel]] (otkrića u vezi svetlosno regulisanih [[Jonski kanal|jonskih kanala]] i [[Optogenetika|optogenetike]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Anne Carson]] (&quot;razigrani dijalog sa klasičnom tradicijom&quot;)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Navi Pillay]] (napori za promociju mira i međunarodnog prava)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Ernest Hall]] i [[Michael Dean Woodford]] (rad na [[Mikroekonomija|mikroekonomskim]] temeljima [[Makroekonomija|makroekonomske]] [[Politika stabilizacije|stabilizacije]])

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>epxrhwhh9xowpkm4z8yqvpeh7gubnrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273873</id>
    <revision>
      <id>42714975</id>
      <parentid>42647731</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:09:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2824" sha1="lptud8cc9jrjwtu01irlh1h0qinaqhh" xml:space="preserve">{{TOCright}}
'''Dikcija''' ({{jez-lat|dictio}} = govorenje, izražavanje)&lt;ref&gt;[http://www.etymonline.com/index.php?search=Diction&amp;searchmode=none Diction], Online Etymology Dictionary&lt;/ref&gt;) odnosi se, u svom izvornom značenju, na izbor [[vokabular]]a svojstven nekom određenom piscu ili govorniku, kao i na stil izražavanja u nekoj pesmi ili priči.&lt;ref&gt;http://www.merriam-webster.com/netdict/diction&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Crannell97p406&quot;&gt;Crannell (1997) ''Glossary'', p.406&lt;/ref&gt; Iz toga se razvilo drugo značenje ove reči, koje je danas preovladalo, a odnosi se na osobenost [[govor]]a,&lt;ref name=&quot;Crannell97p406&quot;/&gt;&lt;ref&gt;''Littré - Diction''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Georges Le Roy, ''Traité pratique de la diction française'', 1911.&lt;/ref&gt; tj. na umeće takvog govora gde se svaka reč jasno čuje i razume u svojoj punoj složenosti, i tiče se pre [[izgovor]]a i [[ton]]a nego izbora [[reč]]i i [[stil]]a. Za dikciju se, u ovom sekundarnom značenju, ponekad koriste i termini [[elokucija]] ili [[Način tvorbe|artikulacija]].&lt;ref name=&quot;Crannell97p84&quot;&gt;Crannell (1997) Part II, Speech, p.84&lt;/ref&gt;

Dikcija izučava različite predmete, od kojih je među najvažijim registar upotrebe reči u [[Formalni jezik|formalnom]] ili neformalnom kontekstu. Analiza književne dikcije otkriva opšti ton i karakter jednog teksta, npr. prevaga [[glagol]]a koji se odnose na kretanje u prostoru sugeriše aktivan karakter, dok prevaga glagola koji se odnose na stanje uma odražava introspektivni karakter.

U [[književnost]]i, dikcija se smatra osobenim tonom ili stilom koji neki pisac primenjuje i koji omogućuje da se neko delo lako identifikuje s tim piscem. U tom značenju dikcija uključuje izbor određenih reči ili izraza koji postaju svojstveni tom piscu. Dikcija može biti arhaična (koja koristi staromodni stil i izraze), visoka (koja koristi uzvišeni jezik i stil) i niska (koja koisti svakodnevni jezik).

== Povezano ==
{{Div col|cols=3}}
* [[Delanje (filozofija)]]
* [[Deskripcija]]
* [[Elokucija]]
* [[Enuncijacija]]
* [[Pozdrav]]
* [[Naracija]]
* [[Ortoepija]]
* [[Pesnička dikcija]]
* [[Produkcija govora]]
* [[Registar (sociolingvistika)]]
* [[Tehnika daha]]
{{Div col end}}

== Reference ==
{{reflist}}

=== Literatura ===
* Kenneth C. Crannell (1999). {{Google books|x9YbAQAAIAAJ|Voice and articulation}} (izdanje iz 1997)
* https://web.archive.org/web/20140208010410/http://literary-devices.com/content/diction

== Vanjske veze ==
* [http://www.poetandknowit.com/english-definitions/diction-examples.aspx Examples of diction in poetry]
* [http://www.gnu.org/software/diction/ Style and Diction] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214084055/http://www.gnu.org/software/diction/ |date=2014-02-14 }} – free software by the [[GNU Project]]

[[Kategorija:Fonetika]]
[[Kategorija:Teorija književnosti]]</text>
      <sha1>lptud8cc9jrjwtu01irlh1h0qinaqhh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bournezeau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275171</id>
    <revision>
      <id>42715198</id>
      <parentid>42109782</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2714" sha1="fgtri04ddoha8as4qsyclp84qh5yfvh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burnezo
| originalni_naziv = Bournezeau
| slika = Abbaye de Trizay.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Bournezeau.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Šantone
| gšir = 46.6363888888889
| gduž =-1.17083333333333
| nadm visina = 90
| maksimalna_nadmorska_visina = 104
| minimalna_nadmorska_visina = 12
| površina-km = 60,49
| površina-he = 6.049
| stanovništvo        = 2853&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 52,17
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85034
| poštanski kod = 85480
}}

'''Burnezo''' ({{jez-fra|Bournezeau}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[2007]]. godine u opštini je živelo 2853 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 60,49&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 90 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2237|
1968=2301|
1975=2172|
1982=2168|
1990=2336|
1999=2439|
2007=2853|
2011=3156|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77211 Bournezeau na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=034 Bournezeau na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813958537395399&amp;RadLong1=-0.0204348966598663 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850034 Položaj mesta Bournezeau na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6363888888889&amp;longitude=-1.17083333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Bournezeau na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>fgtri04ddoha8as4qsyclp84qh5yfvh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourneau, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275172</id>
    <revision>
      <id>42715197</id>
      <parentid>42109779</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2645" sha1="95e5tbpe4cbxc2nium07i2dd358t2lj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burno
| originalni_naziv = Bourneau
| slika =  
| opis_slike =  
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Ermano
| gšir = 46.5402777777778
| gduž =-0.816388888888889
| nadm visina = 93
| maksimalna_nadmorska_visina = 122
| minimalna_nadmorska_visina = 38
| površina-km = 16,36
| površina-he = 1.636
| stanovništvo        = 775&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,37
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85033
| poštanski kod = 85200
}}

'''Burno''' ({{jez-fra|Bourneau}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 623 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 38&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 93 metara (maksimalnoj 122 m, a minimalnoj 38 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=696|
1968=717|
1975=620|
1982=736|
1990=722|
1999=623|
2006=|
2011=775|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77209 Bourneau na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=033 Bourneau na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81228108205867&amp;RadLong1=-0.0142486740885758 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850033 Položaj mesta Bourneau na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5402777777778&amp;longitude=-.816388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bourneau na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>95e5tbpe4cbxc2nium07i2dd358t2lj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbâtre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275174</id>
    <revision>
      <id>42715150</id>
      <parentid>42107706</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4799" sha1="dwwk5x3tja01zvzg5nzx3iadlrvrm65" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Barbatr
| originalni_naziv = Barbâtre
| slika = Moulin vieux de la Frandière 85630.jpg
| opis_slike =  
| grb = Blason ville fr Barbâtre (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Noarmutjer an l'Il
| gšir = 46.9447222222222
| gduž =-2.17944444444444
| nadm visina = 5
| maksimalna_nadmorska_visina = 18
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 12,47
| površina-he = 1.247
| stanovništvo        = 1.785&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 143,14
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85011
| poštanski kod = 85630
}}

'''Barbatr''' ({{jez-fra|Barbâtre}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1420 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 113&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,47&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 5 metara (maksimalnoj 18 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1110|
1968=1124|
1975=1127|
1982=1091|
1990=1269|
1999=1420|
2006=|
2011=1785|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,110)(84,111) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1110 1968: 1124
  points:(84,111)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 1127
  points:(100,111)(128,108)   color:blue    width:2 #1982: 1091
  points:(128,108)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 1269
  points:(160,123)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 1420
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [(http://www.nopole.com/barbatre-ile-de-noirmoutier.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229000656/http://www.nopole.com/barbatre-ile-de-noirmoutier.htm |date=2006-12-29 }}) (http://www.nopole.com/barbatre-ile-de-noirmoutier.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061229000656/http://www.nopole.com/barbatre-ile-de-noirmoutier.htm |date=2006-12-29 }})]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77168 Barbatr na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=011 Barbatr na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.819339969256005&amp;RadLong1=-0.0380384814219005 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850011 Položaj mesta Barbatr na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9447222222222&amp;longitude=-2.17944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Barbatr na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}{{commonscat|Barbâtre}}</text>
      <sha1>dwwk5x3tja01zvzg5nzx3iadlrvrm65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boupère</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275175</id>
    <revision>
      <id>42715189</id>
      <parentid>42573131</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4639" sha1="pulwoc5ipw8ddrmrjen7eyxc0cbino0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buper
| originalni_naziv = Boupère
| slika = Le Boupère - église fortifiée 4.JPG
| opis_slike =  
| grb = Blason du Boupère (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Puzož
| gšir = 46.7955555555556
| gduž =-0.925277777777778
| nadm visina = 130
| maksimalna_nadmorska_visina = 155
| minimalna_nadmorska_visina = 67
| površina-km = 43,48
| površina-he = 4.348
| stanovništvo        = 3015&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 69,34
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85031
| poštanski kod = 85510
}}

'''Buper''' ({{jez-fra|Boupère}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2764 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 63&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 43,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 130 metara (maksimalnoj 155 m, a minimalnoj 67 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2509|
1968=2523|
1975=2762|
1982=2892|
1990=2832|
1999=2764|
2006=|
2011=3015|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2537 1968: 2523
  points:(84,130)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 2762
  points:(100,140)(128,146)   color:blue    width:2 #1982: 2892
  points:(128,146)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 2832
  points:(160,143)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 2764
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.leboupere.fr http://www.leboupere.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101104040858/http://www.leboupere.fr/ |date=2010-11-04 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77207 Boupère na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=031 Boupère na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.816736519788306&amp;RadLong1=-0.0161491437186274 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850031 Položaj mesta Boupère na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7955555555556&amp;longitude=-.925277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Boupère na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_47_44_N_00_55_31_W_type:city_region:FR|46° 47' 44&quot; SG Š, 00° 55' 31&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>pulwoc5ipw8ddrmrjen7eyxc0cbino0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bessay, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275176</id>
    <revision>
      <id>42715162</id>
      <parentid>42108664</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4653" sha1="ma5pz9i5wvebqy13s3x62uokebgdcw2" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bese}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bese
| originalni_naziv = Bessay
| slika =  
| opis_slike =  
| grb = Blason ville fr Bessay (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = la Roche-sur-Yon
| kanton = Marej sir le Dise
| geografska_širina = 46° 32' 19&quot; SGŠ
| geografska_dužina =  -01° 09' 11&quot; ZGD
| gšir = 46.5386
| gduž =  -1.1531
| nadm visina = 40
| maksimalna_nadmorska_visina = 48
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 10,79
| površina-he = 1.079
| stanovništvo        = 400&lt;ref name=&quot;Insee&quot;&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,2
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85023
| poštanski_kod = 85320
| pozicijaX = 82
| pozicijaY = 152
}}

'''Bese''' ({{jez-fra|Bessay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi la Roche-sur-Yon.

Po podacima iz [[2006]]. godine u opštini je živelo 400 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 40 metara (maksimalnoj 48 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=290|
1968=326|
1975=306|
1982=324|
1990=350|
1999=337|
2006=400&lt;ref name=&quot;Insee&quot;&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;|
2011=423|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 362 1968: 326
  points:(84,129)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 306
  points:(100,122)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 324
  points:(128,128)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 350
  points:(160,137)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 337
  points:(196,132)(228,146)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77191 Bese na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=023 Bese na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.812251993237802&amp;RadLong1=-0.0201246159039395 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850023 Položaj mesta Bese na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5386111111111&amp;longitude=-1.15305555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Bese na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_32_19_N_-01_09_11_W_type:city_region:FR|46° 32' 19&quot; SG Š, -01° 09' 11&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ma5pz9i5wvebqy13s3x62uokebgdcw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boulogne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275178</id>
    <revision>
      <id>42715187</id>
      <parentid>42109636</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715187</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1692" sha1="oan96v78uky09a3hvxgo6lyrbqitjdo" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bulonj
| originalni_naziv = Boulogne
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 12,23
| gšir = 46.7952777778
| gduž =-1.31972222222
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 783&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 64,02
| poštanski kod = 85140
| INSEE = 85030
}}

'''Bulonj''' ({{jez-fra|Boulogne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]].

Po podacima iz [[1999]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 547, a gustina naseljenosti je iznosila 43 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=496|
1968=446|
1975=424|
1982=437|
1990=523|
1999=547|
2006=|
2011=783|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.8,1.31666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.8&amp;lons1=1.31666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>oan96v78uky09a3hvxgo6lyrbqitjdo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouin, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275179</id>
    <revision>
      <id>42715185</id>
      <parentid>42109600</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3160" sha1="8xu2yeyeeba7mcsodttmxxr2rn36dm5" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bouin}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buen
| originalni_naziv = Bouin
| slika = Eglise de Bouin 85230.jpg
| opis_slike =  
| grb = Blason ville fr Bouin (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Bovoa sir Mer
| geografska_širina = 46.9744444444444
| geografska_dužina =  -2.00055555555556
| gšir = 46.9744444444444
| gduž =-2.00055555555556
| nadm visina = 6
| maksimalna_nadmorska_visina = 6
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 51,31
| površina-he = 5.131
| stanovništvo        = 2188&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,64
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85029
| poštanski kod = 85230
}}

'''Buen''' ({{jez-fra|Bouin}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2242 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 43&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 51,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 6 metara (maksimalnoj 6 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2133|
1968=2146|
1975=2237|
1982=2292|
1990=2268|
1999=2242|
2006=|
2011=2188|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.bouin.fr/ http://www.bouin.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110109095744/http://www.bouin.fr/ |date=2011-01-09 }}
* [http://www.otsi-beauvoir.com/bouin/index.html http://www.otsi-beauvoir.com/bouin/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070212083458/http://www.otsi-beauvoir.com/bouin/index.html |date=2007-02-12 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77203 Bouin na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=029 Bouin na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81985871989482&amp;RadLong1=-0.0349162813153872 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850029 Položaj mesta Bouin na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9744444444444&amp;longitude=-2.00055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Bouin na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8xu2yeyeeba7mcsodttmxxr2rn36dm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouillé-Courdault</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275180</id>
    <revision>
      <id>42715183</id>
      <parentid>42109594</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2809" sha1="my4ckr7ncmqq5l1w9fere2qx7ixd4tf" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buje Kurdo
| originalni_naziv = Bouillé-Courdault
| slika = Port courdault 85.JPG
| opis_slike =  
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Majze
| geografska_širina = 46.3913888888889
| geografska_dužina =  -.687777777777778
| gšir = 46.3913888888889
| gduž =-0.687777777777778
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 22
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 9,73
| površina-he = 973
| stanovništvo        = 493&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,67
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85028
| poštanski kod = 85420
}}

'''Buje Kurdo''' ({{jez-fra|Bouillé-Courdault}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 435 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 44&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,73&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 22 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=462|
1968=473|
1975=408|
1982=408|
1990=418|
1999=435|
2006=|
2011=493|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77201 Bouillé-Courdault na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=028 Bouillé-Courdault na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.809682480727783&amp;RadLong1=-0.0120039867449179 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850028 Položaj mesta Bouillé-Courdault na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.3913888888889&amp;longitude=-.687777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bouillé-Courdault na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>my4ckr7ncmqq5l1w9fere2qx7ixd4tf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boufféré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275183</id>
    <revision>
      <id>42715181</id>
      <parentid>42109552</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2812" sha1="1ie89f1ve98gs4avur6ajazay0ih6hc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bufere
| originalni_naziv = Boufféré
| slika = W1436-Bouffere NDAssomption 1861 22159.jpg
| opis_slike =  
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Montegi (Vandeja)
| gšir = 46.9622222222222
| gduž =-1.33916666666667
| nadm visina = 56
| maksimalna_nadmorska_visina = 59
| minimalna_nadmorska_visina = 13
| površina-km = 16,55
| površina-he = 1.655
| stanovništvo        = 3004&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 181,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85027
| poštanski kod = 85600
}}

'''Bufere''' ({{jez-fra|Boufféré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1766 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 106&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,55&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 56 metara (maksimalnoj 59 m, a minimalnoj 13 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=872|
1968=895|
1975=1103|
1982=1237|
1990=1423|
1999=1766|
2006=|
2011=3004|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77199 Boufféré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=027 Boufféré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81964540187512&amp;RadLong1=-0.0233728675675481 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850027 Položaj mesta Boufféré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9622222222222&amp;longitude=-1.33916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Boufféré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_57_44_N_01_20_21_W_type:city_region:FR|46° 57' 44&quot; SG Š, 01° 20' 21&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>1ie89f1ve98gs4avur6ajazay0ih6hc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damvix</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275254</id>
    <revision>
      <id>42715434</id>
      <parentid>42114991</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4461" sha1="9gxullzr8yuef8pof1huetv07lobrzc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Damvi
| originalni_naziv = Damvix
| slika = Damvix le port 02.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Majze
| gšir = 46.3152777777778
| gduž =-0.733611111111111
| nadm visina = 4
| maksimalna_nadmorska_visina = 10
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 11,66
| površina-he = 1.166
| stanovništvo        = 786&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 67,41
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85078
| poštanski kod = 85420
}}

'''Damvi''' ({{jez-fra|Damvix}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 705 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 60&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,66&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 4 metara (maksimalnoj 10 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=760|
1968=828|
1975=757|
1982=695|
1990=673|
1999=705|
2006=|
2011=786|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,147)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 896 1968: 828
  points:(84,137)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 757
  points:(100,127)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 695
  points:(128,118)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 673
  points:(160,115)(196,120)   color:blue    width:2 #1999: 705
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Damvix}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.damvix.fr http://www.damvix.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77291 Damvix na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=078 Damvix na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.808354091241472&amp;RadLong1=-0.0128039293187917 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850078 Položaj mesta Damvix na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.3152777777778&amp;longitude=-.733611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Damvix na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_18_55_N_00_44_01_W_type:city_region:FR|46° 18' 55&quot; SG Š, 00° 44' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>9gxullzr8yuef8pof1huetv07lobrzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaudefonds-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275267</id>
    <revision>
      <id>42715315</id>
      <parentid>42112639</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4408" sha1="4rkvdwos7e4y9w3416tdti672xa0001" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šodfond sir Lajon
| originalni_naziv = Chaudefonds-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Šalon sir Loar
| gšir = 47.3269444444444
| gduž =-0.704722222222222
| nadm visina = 29
| maksimalna_nadmorska_visina = 95
| minimalna_nadmorska_visina = 12
| površina-km = 14,77
| površina-he = 1.477
| stanovništvo        = 959&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 64,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49082
| poštanski kod = 49290
}}

'''Šodfond sir Lajon''' ({{jez-fra|Chaudefonds-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 791 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 53&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 29 metara (maksimalnoj 95 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=748|
1968=791|
1975=764|
1982=817|
1990=827|
1999=791|
2006=|
2011=959|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 834 1968: 791
  points:(84,132)(100,128)    color:blue    width:2 #1975: 764
  points:(100,128)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 817
  points:(128,136)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 827
  points:(160,137)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 791
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44965 Chaudefonds-sur-Layon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=082 Chaudefonds-sur-Layon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826011005508431&amp;RadLong1=-0.0122997230904106 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490082 Položaj mesta Chaudefonds-sur-Layon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3269444444444&amp;longitude=-.704722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chaudefonds-sur-Layon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>4rkvdwos7e4y9w3416tdti672xa0001</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaudron-en-Mauges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275270</id>
    <revision>
      <id>42715316</id>
      <parentid>42112654</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4489" sha1="iu9vyxfwqmu0siq7kqk3ofktxpwsp1h" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šodron an Mož
| originalni_naziv = Chaudron-en-Mauges
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Montrevo
| gšir = 47.2883333333333
| gduž =-0.983611111111111
| nadm visina = 71
| maksimalna_nadmorska_visina = 146
| minimalna_nadmorska_visina = 25
| površina-km = 25,71
| površina-he = 2.571
| stanovništvo        = 1453&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 56,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49083
| poštanski kod = 49110
}}

'''Šodron an Mož''' ({{jez-fra|Chaudron-en-Mauges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1409 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 54&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,71&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 71 metar (maksimalnoj 146 m, a minimalnoj 25 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1540|
1968=1582|
1975=1517|
1982=1506|
1990=1551|
1999=1409|
2006=|
2011=1453|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,145)(84,148) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1540 1968: 1582
  points:(84,148)(100,143)    color:blue    width:2 #1975: 1517
  points:(100,143)(128,142)   color:blue    width:2 #1982: 1506
  points:(128,142)(160,146)   color:blue    width:2 #1990: 1551
  points:(160,146)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 1409
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44967 Chaudron-en-Mauges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=083 Chaudron-en-Mauges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825337114491652&amp;RadLong1=-0.0171672524490122 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490083 Položaj mesta Chaudron-en-Mauges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2883333333333&amp;longitude=-.983611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chaudron-en-Mauges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_17_18_N_00_59_01_W_type:city_region:FR|47° 17' 18&quot; SG Š, 00° 59' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>iu9vyxfwqmu0siq7kqk3ofktxpwsp1h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avrillé, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275272</id>
    <revision>
      <id>42715139</id>
      <parentid>42107342</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715139</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4447" sha1="9hfq6nc65rs8bocz2jw0e1biehhj73y" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Avrije}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avrije
| originalni_naziv = Avrillé
| slika = Avrillé Chateau de la Guignardière.jpg
| opis_slike = 
| grb = &lt;!-- facultatif --&gt;
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Talmon Sent Iler
| gšir = 46.4708333333333
| gduž =-1.49277777777778
| nadm visina = 50
| maksimalna_nadmorska_visina = 64
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 25,03
| površina-he = 2.503
| stanovništvo        = 1.250&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 49,94
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85010
| poštanski kod = 85440
}}

'''Avrije''' ({{jez-fra|Avrillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1008 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,03&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 50 metara (maksimalnoj 64 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==

{{DemografijaFR|
1962=819|
1968=856|
1975=912|
1982=940|
1990=1004|
1999=1008|
2006=|
2011=1250|
sansdoublescomptes= 1.962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,121)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 893 1968: 856
  points:(84,117)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 912
  points:(100,123)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 940
  points:(128,127)(160,134)   color:blue    width:2 #1990: 1004
  points:(160,134)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 1008
  points:(196,134)(228,140)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77166 Avrije na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=010 Avrije na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.811069047855831&amp;RadLong1=-0.0260538872242281 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850010 Položaj mesta Avrije na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4708333333333&amp;longitude=-1.49277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Avrije na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>9hfq6nc65rs8bocz2jw0e1biehhj73y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaumont-d'Anjou</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275274</id>
    <revision>
      <id>42715318</id>
      <parentid>42112687</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4527" sha1="mu1tlnkcnt1x4yys68b4lp7v7pwln9r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šomon d'Anžu
| originalni_naziv = Chaumont-d'Anjou
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Seše sir Loar
| gšir = 47.5411111111111
| gduž =-0.281111111111111
| nadm visina = 35
| maksimalna_nadmorska_visina = 70
| minimalna_nadmorska_visina = 26
| površina-km = 11,98
| površina-he = 1.198
| stanovništvo        = 284&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,71
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49084
| poštanski kod = 49140
}}

'''Šomon d'Anžu''' ({{jez-fra|Chaumont-d'Anjou}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 252 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,98&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 35 metara (maksimalnoj 70 m, a minimalnoj 26 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=254|
1968=259|
1975=226|
1982=207|
1990=261|
1999=252|
2006=|
2011=284|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 254 1968: 259
  points:(84,142)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 226
  points:(100,127)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 207
  points:(128,118)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 261
  points:(160,143)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 252
  points:(196,139)(228,164)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44969 Chaumont-d'Anjou na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=084 Chaumont-d'Anjou na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829748918989986&amp;RadLong1=-0.00490631445309245 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490084 Položaj mesta Chaumont-d'Anjou na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5411111111111&amp;longitude=-.281111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chaumont-d'Anjou na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_32_28_N_00_16_52_W_type:city_region:FR|47° 32' 28&quot; SG Š, 00° 16' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>mu1tlnkcnt1x4yys68b4lp7v7pwln9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruffière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275276</id>
    <revision>
      <id>42715229</id>
      <parentid>42110378</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4504" sha1="td758zooublrdiycrje1i6e0ghlu0ud" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brifjer
| originalni_naziv = Bruffière
| slika = La Bruffière vu du ciel.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Bruffière (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Montegi (Vandeja)
| gšir = 47.0138888888889
| gduž =-1.19638888888889
| nadm visina = 65
| maksimalna_nadmorska_visina = 103
| minimalna_nadmorska_visina = 28
| površina-km = 40,42
| površina-he = 4.042
| stanovništvo        = 3717&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 91,96
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85039
| poštanski kod = 85530
}}

'''Brifjer''' ({{jez-fra|Bruffière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3101 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 76&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 65 metara (maksimalnoj 103 m, a minimalnoj 28 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2624|
1968=2759|
1975=2974|
1982=2986|
1990=2980|
1999=3101|
2006=|
2011=3717|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,126)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2624 1968: 2759
  points:(84,132)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 2974
  points:(100,140)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 2986
  points:(128,141)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 2980
  points:(160,141)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 3101
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77221 Bruffière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=039 Bruffière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.820547155322032&amp;RadLong1=-0.020880925246511 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850039 Položaj mesta Bruffière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0138888888889&amp;longitude=-1.19638888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bruffière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_00_50_N_01_11_47_W_type:city_region:FR|47° 00' 50&quot; SG Š, 01° 11' 47&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>td758zooublrdiycrje1i6e0ghlu0ud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaussaire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275278</id>
    <revision>
      <id>42715319</id>
      <parentid>42112710</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="psonlp0341sxkgdb03zego6mmt2y7v9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šoser
| originalni_naziv = Chaussaire
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Montrevo
| gšir = 47.2022222222222
| gduž =-1.145
| nadm visina = 83
| maksimalna_nadmorska_visina = 106
| minimalna_nadmorska_visina = 52
| površina-km = 12,2
| površina-he = 1.220
| stanovništvo        = 794&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 65,08
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49085
| poštanski kod = 49600
}}

'''Šoser''' ({{jez-fra|Chaussaire}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 610 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 50&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,2&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 83 metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=623|
1968=614|
1975=595|
1982=606|
1990=644|
1999=610|
2006=|
2011=794|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 623 1968: 614
  points:(84,136)(100,132)    color:blue    width:2 #1975: 595
  points:(100,132)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 606
  points:(128,134)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 644
  points:(160,142)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 610
  points:(196,135)(228,148)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44971 Chaussaire na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=085 Chaussaire na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823834192080132&amp;RadLong1=-0.0199840199364101 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490085 Položaj mesta Chaussaire na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2022222222222&amp;longitude=-1.145&amp;zoom=8 Plan naselja Chaussaire na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>psonlp0341sxkgdb03zego6mmt2y7v9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275281</id>
    <revision>
      <id>42715348</id>
      <parentid>42113015</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="oo2185w63rujgnzt20w0v9z3vawqi77" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šinje
| originalni_naziv = Chigné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.5844444444444
| gduž = 0.0880555555555556
| nadm visina = 78
| maksimalna_nadmorska_visina = 86
| minimalna_nadmorska_visina = 47
| površina-km = 25,22
| površina-he = 2.522
| stanovništvo        = 301&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 11,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49098
| poštanski kod = 49490
}}

'''Šinje''' ({{jez-fra|Chigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 271 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 10&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,22&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 78 metara (maksimalnoj 86 m, a minimalnoj 47 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=489|
1968=448|
1975=363|
1982=296|
1990=302|
1999=271|
2006=|
2011=301|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,159)(84,147) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 489 1968: 448
  points:(84,147)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 363
  points:(100,123)(128,104)   color:blue    width:2 #1982: 296
  points:(128,104)(160,106)   color:blue    width:2 #1990: 302
  points:(160,106)(196,97)   color:blue    width:2 #1999: 271
  points:(196,97)(228,104)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44996 Šinje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=098 Šinje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830505228332558&amp;RadLong1=0.00153685936919991 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490098 Položaj mesta Šinje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5844444444444&amp;longitude=8.80555555555556E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Šinje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>oo2185w63rujgnzt20w0v9z3vawqi77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brouzils</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275282</id>
    <revision>
      <id>42715228</id>
      <parentid>42110357</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4547" sha1="3nlvpzjd2m3o4ymkl0ggejetiiy6ldh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bruzij
| originalni_naziv = Brouzils
| slika = W1437-Brouzils Grasla 59456.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Les Brouzils (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Sen Filžan
| gšir = 46.8877777777778
| gduž =-1.32055555555556
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 78
| minimalna_nadmorska_visina = 37
| površina-km = 41,25
| površina-he = 4.125
| stanovništvo        = 2631&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 63,78
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85038
| poštanski kod = 85260
}}

'''Bruzij''' ({{jez-fra|Brouzils}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2031 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 49&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 41,25&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 78 m, a minimalnoj 37 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1844|
1968=1931|
1975=1886|
1982=1845|
1990=1951|
1999=2031|
2006=|
2011=2631|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1844 1968: 1931
  points:(84,142)(100,139)    color:blue    width:2 #1975: 1886
  points:(100,139)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 1845
  points:(128,136)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 1951
  points:(160,143)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 2031
  points:(196,148)(228,162)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77219 Brouzils na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=038 Brouzils na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818346101209677&amp;RadLong1=-0.0230480424011872 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850038 Položaj mesta Brouzils na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.8877777777778&amp;longitude=-1.32055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Brouzils na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_53_16_N_01_19_14_W_type:city_region:FR|46° 53' 16&quot; SG Š, 01° 19' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>3nlvpzjd2m3o4ymkl0ggejetiiy6ldh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boissière-des-Landes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275284</id>
    <revision>
      <id>42715171</id>
      <parentid>42109257</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4505" sha1="huefnsiszzemgo2umw5emfnsqndskcb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boasjer de Land
| originalni_naziv = Boissière-des-Landes
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason La Boissière-des-Landes.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Mutje le Mofe
| gšir = 46.5655555555556
| gduž =-1.46083333333333
| nadm visina = 79
| maksimalna_nadmorska_visina = 82
| minimalna_nadmorska_visina = 32
| površina-km = 23,74
| površina-he = 2.374
| stanovništvo        = 1305&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 54,97
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85026
| poštanski kod = 85430
}}

'''Boasjer de Land''' ({{jez-fra|Boissière-des-Landes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1083 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 45&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,74&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 79 metara (maksimalnoj 82 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=677|
1968=727|
1975=713|
1982=902|
1990=1036|
1999=1083|
2006=|
2011=1305|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,108)(84,102) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 777 1968: 727
  points:(84,102)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 713
  points:(100,101)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 902
  points:(128,122)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1036
  points:(160,137)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 1083
  points:(196,143)(228,158)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77197 Boissière-des-Landes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=026 Boissière-des-Landes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.812722262508503&amp;RadLong1=-0.0254963514909221 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850026 Položaj mesta Boissière-des-Landes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5655555555556&amp;longitude=-1.46083333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Boissière-des-Landes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|La Boissière-des-Landes}}</text>
      <sha1>huefnsiszzemgo2umw5emfnsqndskcb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boissière-de-Montaigu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275286</id>
    <revision>
      <id>42715170</id>
      <parentid>42109256</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4499" sha1="srv9fapkwgny7vc9er02lr16lbeyk5d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boasjer de Montegi
| originalni_naziv = Boissière-de-Montaigu
| slika = La boissière de montaigu.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Boissière-de-Montaigu (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Montegi (Vandeja)
| gšir = 46.9516666666667
| gduž =-1.19
| nadm visina = 84
| maksimalna_nadmorska_visina = 97
| minimalna_nadmorska_visina = 35
| površina-km = 29,10
| površina-he = 2.910
| stanovništvo        = 2.147&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 73,78
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85025
| poštanski kod = 85600
}}

'''Boasjer de Montegi''' ({{jez-fra|Boissière-de-Montaigu}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1568 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 53&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 29,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 84 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 35 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1313|
1968=1383|
1975=1430|
1982=1500|
1990=1584|
1999=1568|
2006=|
2011=2147|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1453 1968: 1383
  points:(84,132)(100,136)    color:blue    width:2 #1975: 1430
  points:(100,136)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 1500
  points:(128,141)(160,148)   color:blue    width:2 #1990: 1584
  points:(160,148)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 1568
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77195 Boissière-de-Montaigu na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=025 Boissière-de-Montaigu na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.819461172676289&amp;RadLong1=-0.0207694180998498 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850025 Položaj mesta Boissière-de-Montaigu na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9516666666667&amp;longitude=-1.19&amp;zoom=8 Plan naselja Boissière-de-Montaigu na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|La Boissière-de-Montaigu}}</text>
      <sha1>srv9fapkwgny7vc9er02lr16lbeyk5d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Apremont, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275288</id>
    <revision>
      <id>42715104</id>
      <parentid>42106319</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2811" sha1="feycolkq26eeenldywvas6yrr6nehlv" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Aprmon}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aprmon
| originalni_naziv = Apremont
| slika = Apremont chateau 1.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Apremont (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Palijo
| gšir = 46.7508333333333
| gduž =-1.73972222222222
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 58
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina = 29.73
| površina-he = 2.973
| stanovništvo        = 1646&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 55,36
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85006
| poštanski kod = 85220
}}

'''Aprmon''' ({{jez-fra|Apremont}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1119 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 29,73&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 58 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1081|
1968=1146|
1975=1109|
1982=1131|
1990=1152|
1999=1119|
2006=|
2011=1646|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77160 Aprmon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=006 Aprmon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.815955969761678&amp;RadLong1=-0.0303638808495237 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850006 Položaj mesta Aprmon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7508333333333&amp;longitude=-1.73972222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Aprmon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_45_03_N_01_44_23_W_type:city_region:FR|46° 45' 03&quot; SG Š, 01° 44' 23&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>feycolkq26eeenldywvas6yrr6nehlv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beauvoir-sur-Mer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275289</id>
    <revision>
      <id>42715160</id>
      <parentid>42108256</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1850" sha1="817hm3gzj9zdsu1paq2e8utjm31rh0n" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bovoa na Moru
| originalni_naziv = Beauvoir-sur-Mer
| grb = Blason ville fr Beauvoir-sur-Mer (Vendée).svg
| zastava = 
| slika = Beauvoir-sur-Mer église.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 35,19
| gšir = 46.9169444444
| gduž =-2.04138888889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 3917&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 111,31
| poštanski kod = 85230
| INSEE = 85018
}}

'''Bovoa na Moru''' ({{jez-fra|Beauvoir-sur-Mer}}), u doslovnom prevodu „lep pogled na more“, je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 3.277, a gustina naseljenosti je iznosila 93 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2478|
1968=2798|
1975=3041|
1982=3165|
1990=3277|
1999= |
2006=|
2011=3917|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.9166666667,2.05&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.9166666667&amp;lons1=2.05&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Beauvoir-sur-Mer}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>817hm3gzj9zdsu1paq2e8utjm31rh0n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bois-de-Céné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275291</id>
    <revision>
      <id>42715168</id>
      <parentid>42109200</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2832" sha1="kvxivjb37pzdifl6voofsdtwymce7ae" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boa de Sene
| originalni_naziv = Bois-de-Céné
| slika = Bois-de-Céné église.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Bois-de-Céné.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Šalan
| gšir = 46.9388888888889
| gduž =-1.88416666666667
| nadm visina = 22
| maksimalna_nadmorska_visina = 42
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 41,89
| površina-he = 4.189
| stanovništvo        = 1.737&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,47
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85024
| poštanski kod = 85710
}}

'''Boa de Sene''' ({{jez-fra|Bois-de-Céné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1263 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 30&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 41,89&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 22 metara (maksimalnoj 42 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1225|
1968=1301|
1975=1214|
1982=1251|
1990=1232|
1999=1263|
2006=|
2011=1737|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bois-de-Céné}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77193 Bois-de-Céné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=024 Bois-de-Céné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.819238158382966&amp;RadLong1=-0.0328849119914289 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850024 Položaj mesta Bois-de-Céné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9388888888889&amp;longitude=-1.88416666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bois-de-Céné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_56_20_N_01_53_03_W_type:city_region:FR|46° 56' 20&quot; SG Š, 01° 53' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>kvxivjb37pzdifl6voofsdtwymce7ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antigny, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275292</id>
    <revision>
      <id>42715102</id>
      <parentid>42106260</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4432" sha1="o9cxzhl771n7rt9y0hcjdbyuqqdbjw0" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Antinji}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Antinji
| originalni_naziv = Antigny
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šatenjere
| gšir = 46.6208333333333
| gduž =-0.768333333333333
| nadm visina = 11
| maksimalna_nadmorska_visina = 138
| minimalna_nadmorska_visina = 47
| površina-km = 22,17
| površina-he = 2.217
| stanovništvo        = 1042&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,0
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85005
| poštanski kod = 85120
}}

'''Antinji''' ({{jez-fra|Antigny}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1127 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 50&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,17&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 11 metar (maksimalnoj 138 m, a minimalnoj 47 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=861|
1968=955|
1975=927|
1982=1027|
1990=1078|
1999=1127|
2006=|
2011=1042|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1049 1968: 955
  points:(84,128)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 927
  points:(100,125)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 1027
  points:(128,136)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 1078
  points:(160,142)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 1127
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77158 Antinji na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=005 Antinji na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813687041733963&amp;RadLong1=-0.0134099464202112 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850005 Položaj mesta Antinji na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6208333333333&amp;longitude=-.768333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Antinji na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_37_15_N_00_46_06_W_type:city_region:FR|46° 37' 15&quot; SG Š, 00° 46' 06&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>o9cxzhl771n7rt9y0hcjdbyuqqdbjw0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breuil-Barret</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275298</id>
    <revision>
      <id>42715219</id>
      <parentid>42110149</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4516" sha1="27c89o12ifzsku0ggzb1c1g6iloq6l5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brej Bare
| originalni_naziv = Breuil-Barret
| slika = Breuil-Barret.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šatenjere
| gšir = 46.6536111111111
| gduž =-0.681111111111111
| nadm visina = 200
| maksimalna_nadmorska_visina = 246
| minimalna_nadmorska_visina = 93
| površina-km = 14,74
| površina-he = 1.474
| stanovništvo        = 665&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,12
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85037
| poštanski kod = 85120
}}

'''Brej Bare''' ({{jez-fra|Breuil-Barret}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 694 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,74&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 246 m, a minimalnoj 93 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=567|
1968=684|
1975=615|
1982=699|
1990=741|
1999=694|
2006=|
2011=665|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 801 1968: 684
  points:(84,117)(100,107)    color:blue    width:2 #1975: 615
  points:(100,107)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 699
  points:(128,119)(160,125)   color:blue    width:2 #1990: 741
  points:(160,125)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 694
  points:(196,118)(228,115)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77217 Breuil-Barret na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=037 Breuil-Barret na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814259121877703&amp;RadLong1=-0.0118876314614453 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850037 Položaj mesta Breuil-Barret na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6536111111111&amp;longitude=-.681111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Breuil-Barret na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_39_13_N_00_40_52_W_type:city_region:FR|46° 39' 13&quot; SG Š, 00° 40' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>27c89o12ifzsku0ggzb1c1g6iloq6l5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bretonnière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275304</id>
    <revision>
      <id>42715217</id>
      <parentid>42110124</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4368" sha1="e6f8n9zeuruaxlmhx989z1zfyq7t3pe" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bretonijer
| originalni_naziv = Bretonnière
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Marej sir le Dise
| gšir = 46.4838888888889
| gduž =-1.255
| nadm visina = 21
| maksimalna_nadmorska_visina = 
| minimalna_nadmorska_visina = 
| površina-km = 16,48
| površina-he = 1.648
| stanovništvo        = 609&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,95
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85036
| poštanski kod = 85320
}}

'''Bretonijer''' ({{jez-fra|Bretonnière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 442 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 21 metar.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=301|
1968=332|
1975=295|
1982=325|
1990=403|
1999=442|
2006=|
2011=609|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 434 1968: 399
  points:(84,133)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 362
  points:(100,123)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 397
  points:(128,132)(160,149)   color:blue    width:2 #1990: 454
  points:(160,149)(196,158)   color:blue    width:2 #1999: 488
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=95003 Bretonnière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=036 Bretonnière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.811296910285965&amp;RadLong1=-0.0219038821137072 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850036 Položaj mesta Bretonnière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4838888888889&amp;longitude=-1.255&amp;zoom=8 Plan naselja Bretonnière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_29_02_N_01_15_18_W_type:city_region:FR|46° 29' 02&quot; SG Š, 01° 15' 18&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>e6f8n9zeuruaxlmhx989z1zfyq7t3pe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bretignolles-sur-Mer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275305</id>
    <revision>
      <id>42715216</id>
      <parentid>42110121</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715216</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4629" sha1="a4vfylboufg9e9xcp0wxss68u05zr9w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bretinjol na Moru
| originalni_naziv = Bretignolles-sur-Mer
| slika = Brétignolles-sur-mer-eglise.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Brétignolles-sur-Mer.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.6286111111111
| gduž =-1.85388888888889
| nadm visina = 50
| maksimalna_nadmorska_visina = 38
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 27,32
| površina-he = 2.732
| stanovništvo        = 4174&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 152,78
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85035
| poštanski kod = 85470
}}

'''Bretinjol na Moru''' ({{jez-fra|Bretignolles-sur-Mer}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2686 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 98&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 50 metara (maksimalnoj 38 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1303|
1968=1534|
1975=1920|
1982=2029|
1990=2165|
1999=2686|
2006=|
2011=4174|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,77)(84,87) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1303 1968: 1534
  points:(84,87)(100,104)    color:blue    width:2 #1975: 1920
  points:(100,104)(128,108)   color:blue    width:2 #1982: 2029
  points:(128,108)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 2165
  points:(160,114)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 2686
  points:(196,137)(228,159)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77213 Bretignolles-sur-Mer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=035 Bretignolles-sur-Mer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813822789564681&amp;RadLong1=-0.0323564650789911 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850035 Položaj mesta Bretignolles-sur-Mer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6286111111111&amp;longitude=-1.85388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bretignolles-sur-Mer na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_37_43_N_01_51_14_W_type:city_region:FR|46° 37' 43&quot; SG Š, 01° 51' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>a4vfylboufg9e9xcp0wxss68u05zr9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angles, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275309</id>
    <revision>
      <id>42715100</id>
      <parentid>42106149</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4557" sha1="00cyhwha8xn9juebmslteoq2hswv96s" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Angl}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Angl
| originalni_naziv = Angles
| slika = Eglise d'Angles.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Angles (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Mutje le Mofe
| gšir = 46.4094444444444
| gduž =-1.40194444444444
| nadm visina = 9
| maksimalna_nadmorska_visina = 22
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 34,27
| površina-he = 3.427
| stanovništvo        = 2.497&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 72,86
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85004
| poštanski kod = 85750
}}

'''Angl''' ({{jez-fra|Angles}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1582 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 46&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 34,27&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 9 metara (maksimalnoj 22 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=902|
1968=923|
1975=964|
1982=1153|
1990=1314|
1999=1582|
2006=|
2011=2497|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,96)(84,95) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 944 1968: 923
  points:(84,95)(100,98)    color:blue    width:2 #1975: 964
  points:(100,98)(128,113)   color:blue    width:2 #1982: 1153
  points:(128,113)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 1314
  points:(160,126)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 1582
  points:(196,148)(228,166)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.angles.fr/ http://www.angles.fr/]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77156 Angl na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=004 Angl na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.809997609620521&amp;RadLong1=-0.0244685464869146 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850004 Položaj mesta Angl na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4094444444444&amp;longitude=-1.40194444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Angl na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_24_34_N_01_24_07_W_type:city_region:FR|46° 24' 34&quot; SG Š, 01° 24' 07&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>00cyhwha8xn9juebmslteoq2hswv96s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brem-sur-Mer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275311</id>
    <revision>
      <id>42715215</id>
      <parentid>42110069</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4766" sha1="5wk5jdtmtv7ee7y343zsmfnighw6i6a" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brem na Moru
| originalni_naziv = Brem-sur-Mer
| slika = Stnicolasbrem.JPG
| opis_slike = Crkva svetog Nikole
| grb = Blason ville fr Brem-sur-Mer (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.6055555555556
| gduž = -1.82972222222222
| nadm visina = 15
| maksimalna_nadmorska_visina = 55
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 15,85
| površina-he = 1.585
| stanovništvo        = 2591&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 163,47
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85243
| poštanski kod = 85470
}}

'''Brem na Moru''' ({{jez-fra|Brem-sur-Mer}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2054 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 129&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,85&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 15 metara (maksimalnoj 55 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=986|
1968=1018|
1975=1161|
1982=1425|
1990=1709|
1999=2054|
2006=|
2011=2591|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,76)(84,78) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 986 1968: 1018
  points:(84,78)(100,86)    color:blue    width:2 #1975: 1161
  points:(100,86)(128,101)   color:blue    width:2 #1982: 1425
  points:(128,101)(160,117)   color:blue    width:2 #1990: 1709
  points:(160,117)(196,136)   color:blue    width:2 #1999: 2054
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brem-sur-Mer}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.brem-sur-mer.fr http://www.brem-sur-mer.fr]
* [http://www.bremsurmer.com http://www.bremsurmer.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911185034/http://bremsurmer.com/ |date=2017-09-11 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77592 Brem sir Mer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=243 Brem sir Mer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813420394209339&amp;RadLong1=-0.0319346771764031 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850243 Položaj mesta Brem sir Mer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6055555555556&amp;longitude=-1.82972222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Brem sir Mer na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_36_20_N_01_49_47_W_type:city_region:FR|46° 36' 20&quot; SG Š, 01° 49' 47&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5wk5jdtmtv7ee7y343zsmfnighw6i6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cholet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275416</id>
    <revision>
      <id>42715349</id>
      <parentid>42113072</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2764" sha1="gj0rvr3rufgb7fwv6oq25l782v27b04" xml:space="preserve">{{Grad u Francuskoj
| naziv               = Šole
| izvorni_naziv       = {{jez-fr|Cholet}}
| slika               = Cholet - Eglise Notre-Dame.jpg
| opis_slike          = Bogorodičina crkva
| gradska_zastava     =  
| grb                 = Blason ville fr Cholet (Maine-et-Loire).svg
| region              = [[Region Loara|Loara]]
| departman           = [[Men i Loara]]
| prefektura          =  
| kanton              = 
| osnivanje            =  
| grad_od             = 
| površina            = 87,51
| stanovništvo        = 54.421&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina             = 622,17
| aglomeracija        =  
| godina_aglomeracija = 
| gšir                = 47.06
| gduž                = -0.878333
| nadmorska_visina    =  
| vremenska_zona      = 
| pozivni_broj        =  
| registarska_oznaka  = 
| gradonačelnik       =  
| veb-strana          = 
| predsednik          =
| vreme_službovanja    =
| INSEE               = 49099
| poštanski kod       = 49300
}}

'''Šole''' ({{jez-fra|Cholet}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]], poznat kao jedno od najvažnijih gradova u istorijskoj pokrajini [[Vandeja|Vandeji]], te po tome što je bio poprište značajnih borbi u [[Vandejski rat|Vandejskom ratu]].

Po podacima iz [[2006]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 54.632.

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=37362|
1968=42620|
1975=52976|
1982=55524|
1990=55132|
1999=54204|
2006=54.632&lt;ref&gt;source : http://www.insee.fr/fr/ffc/docs_ffc/psdc.htm ([[Population sans doubles comptes]]).&lt;/ref&gt;|
2011=54421|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Gradovi pobratimi ==
* {{zas|Nemačka}} [[Oldenburg]]
* {{zas|Rumunija}} [[Dorohoj]]
* {{zas|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Solihal]]
* {{zas|Španija}} [[Denja]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cholet}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.0666666667,0.883333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.0666666667&amp;lons1=0.883333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Maine-et-Loire u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>gj0rvr3rufgb7fwv6oq25l782v27b04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtaigneraie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275630</id>
    <revision>
      <id>42715351</id>
      <parentid>42113119</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4538" sha1="s0mbwpytvd98h4f6rgbm2scmrksklnc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatenjere
| originalni_naziv = Châtaigneraie
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = La Châtaigneraie
| gšir = 46.65
| gduž =-0.739166666666667
| nadm visina = 172
| maksimalna_nadmorska_visina = 177
| minimalna_nadmorska_visina = 77
| površina-km = 7,94
| površina-he = 794
| stanovništvo        = 2721&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 342,7
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85059
| poštanski kod = 85120
}}

'''Šatenjere''' ({{jez-fra|Châtaigneraie}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2762 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 347&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,94&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 172 metara (maksimalnoj 177 m, a minimalnoj 77 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2056|
1968=2371|
1975=2906|
1982=3055|
1990=2904|
1999=2762|
2006=|
2011=2721|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,103)(84,116) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2056 1968: 2371
  points:(84,116)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 2906
  points:(100,138)(128,144)   color:blue    width:2 #1982: 3055
  points:(128,144)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 2904
  points:(160,138)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 2762
  points:(196,132)(228,128)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Châtaigneraie}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77255 Châtaigneraie na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=059 Châtaigneraie na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814196096099156&amp;RadLong1=-0.0129008920550188 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850059 Položaj mesta Châtaigneraie na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.65&amp;longitude=-.739166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Châtaigneraie na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_39_00_N_00_44_21_W_type:city_region:FR|46° 39' 00&quot; SG Š, 00° 44' 21&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>s0mbwpytvd98h4f6rgbm2scmrksklnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champagné-les-Marais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275633</id>
    <revision>
      <id>42715270</id>
      <parentid>42112058</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4410" sha1="6bhj3cvpwqs2qlhqlw9xft40qsrgwpt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šampanj le Mare
| originalni_naziv = Champagné-les-Marais
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šaje le Mare
| gšir = 46.3816666666667
| gduž =-1.1225
| nadm visina = 2
| maksimalna_nadmorska_visina = 6
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 49,82
| površina-he = 4.982
| stanovništvo        = 1737&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 34,87
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85049
| poštanski kod = 85450
}}

'''Šampanj le Mare''' ({{jez-fra|Champagné-les-Marais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1327 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 49,82&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 2 metara (maksimalnoj 6 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1112|
1968=1146|
1975=1020|
1982=1188|
1990=1257|
1999=1327|
2006=|
2011=1737|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1180 1968: 1146
  points:(84,128)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 1020
  points:(100,116)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 1188
  points:(128,132)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 1257
  points:(160,139)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1327
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77239 Champagné-les-Marais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=049 Champagné-les-Marais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.809512795939386&amp;RadLong1=-0.0195913208546903 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850049 Položaj mesta Champagné-les-Marais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.3816666666667&amp;longitude=-1.1225&amp;zoom=8 Plan naselja Champagné-les-Marais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_22_54_N_01_07_21_W_type:city_region:FR|46° 22' 54&quot; SG Š, 01° 07' 21&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>6bhj3cvpwqs2qlhqlw9xft40qsrgwpt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Curzon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275636</id>
    <revision>
      <id>42715431</id>
      <parentid>42114798</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4358" sha1="7rbn2n432ulahemmbqmir31lop7vl8v" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kirzon
| originalni_naziv = Curzon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Mutje le Mofe
| gšir = 46.4483333333333
| gduž =-1.30805555555556
| nadm visina = 5
| maksimalna_nadmorska_visina = 23
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 5,90
| površina-he = 590
| stanovništvo        = 356&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 78,31
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85077
| poštanski kod = 85540
}}

'''Kirzon''' ({{jez-fra|Curzon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 356 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 60&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,9&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 5 metara (maksimalnoj 23 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=494|
1968=546|
1975=542|
1982=438|
1990=405|
1999=356|
2006=|
2011=462|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,123) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 598 1968: 546
  points:(84,123)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 542
  points:(100,122)(128,103)   color:blue    width:2 #1982: 438
  points:(128,103)(160,96)   color:blue    width:2 #1990: 405
  points:(160,96)(196,87)   color:blue    width:2 #1999: 356
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77289 Curzon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=077 Curzon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810676348774111&amp;RadLong1=-0.0228298762446762 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850077 Položaj mesta Curzon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4483333333333&amp;longitude=-1.30805555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Curzon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_26_54_N_01_18_29_W_type:city_region:FR|46° 26' 54&quot; SG Š, 01° 18' 29&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>7rbn2n432ulahemmbqmir31lop7vl8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Copechagnière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275639</id>
    <revision>
      <id>42715394</id>
      <parentid>42114008</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4410" sha1="smd6qkmni0pd2rbcthiy2is717hnr1s" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kopšanjijer
| originalni_naziv = Copechagnière
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Sen Filžan
| gšir = 46.85
| gduž =-1.34555555555556
| nadm visina = 65
| maksimalna_nadmorska_visina = 82
| minimalna_nadmorska_visina = 64
| površina-km = 9,68
| površina-he = 968
| stanovništvo        = 672&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 95,04
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85072
| poštanski kod = 85260
}}

'''Kopšanjijer''' ({{jez-fra|Copechagnière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 672 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 69&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,68&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 65 metara (maksimalnoj 82 m, a minimalnoj 64 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=517|
1968=557|
1975=573|
1982=639|
1990=672|
1999=672|
2006=|
2011=920|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,118)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 517 1968: 557
  points:(84,125)(100,128)    color:blue    width:2 #1975: 573
  points:(100,128)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 639
  points:(128,141)(160,147)   color:blue    width:2 #1990: 672
  points:(160,147)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 672
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77281 Copechagnière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=072 Copechagnière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.817686754603332&amp;RadLong1=-0.0234843747142093 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850072 Položaj mesta Copechagnière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.85&amp;longitude=-1.34555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Copechagnière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_51_00_N_01_20_44_W_type:city_region:FR|46° 51' 00&quot; SG Š, 01° 20' 44&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>smd6qkmni0pd2rbcthiy2is717hnr1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champ-Saint-Père</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275641</id>
    <revision>
      <id>42715267</id>
      <parentid>42112014</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4469" sha1="aj0vqjtxmvh3gi3jyrtz4jvugyutn39" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šan Sen Per
| originalni_naziv = Champ-Saint-Père
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Mutje le Mofe
| gšir = 46.5091666666667
| gduž =-1.34527777777778
| nadm visina = 41
| maksimalna_nadmorska_visina = 75
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 24,67
| površina-he = 2.467
| stanovništvo        = 1725&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 69,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85050
| poštanski kod = 85540
}}

'''Šan Sen Per''' ({{jez-fra|Champ-Saint-Père}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1316 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 53&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,67&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 41 metar (maksimalnoj 75 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1151|
1968=1201|
1975=1236|
1982=1376|
1990=1436|
1999=1316|
2006=|
2011=1725|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,121)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1251 1968: 1201
  points:(84,117)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 1236
  points:(100,120)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 1376
  points:(128,131)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 1436
  points:(160,136)(196,127)   color:blue    width:2 #1999: 1316
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77241 Champ-Saint-Père na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=050 Champ-Saint-Père na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.811738090735798&amp;RadLong1=-0.0234795265773979 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850050 Položaj mesta Champ-Saint-Père na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5091666666667&amp;longitude=-1.34527777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Champ-Saint-Père na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_30_33_N_01_20_43_W_type:city_region:FR|46° 30' 33&quot; SG Š, 01° 20' 43&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>aj0vqjtxmvh3gi3jyrtz4jvugyutn39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chambretaud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275645</id>
    <revision>
      <id>42715265</id>
      <parentid>42637110</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5103" sha1="rbwcqm6ki5oej2eqz8hn66gt1jthbqo" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šambreto
| originalni_naziv = Chambretaud
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 {{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Mortanj sir Sevr
| gšir = 46.9225
| gduž =-0.963611111111111
| nadm visina = 162
| maksimalna_nadmorska_visina = 245
| minimalna_nadmorska_visina = 148 m
| površina-km = 16,10
| površina-he = 1.610
| stanovništvo        = 1275&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 91,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85048
| poštanski kod = 85500
}}

'''Šambreto''' ({{jez-fra|Chambretaud}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[2005]]. godine u opštini je živelo 1 275 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 79&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,10&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 162 metara (maksimalnoj 245 m, a minimalnoj 148 m m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1135|
1968=1176|
1975=1206|
1982=1237|
1990=1310|
1999=1275|
2006=|
2011=1480|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,127)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1135 1968: 1176
  points:(84,131)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 1206
  points:(100,134)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 1237
  points:(128,137)(160,144)   color:blue    width:2 #1990: 1310
  points:(160,144)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 1275
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://clubdesstarschambretaud.iquebec.com/index.php http://clubdesstarschambretaud.iquebec.com/index.php]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310233235/http://www.jeunes-doy-herbiers.fr.vu/ |date=2007-03-10 }}
* [http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/ http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060519065658/http://www.cc-canton-mortagne-sur-sevre.fr/presenter/chambretaud/ |date=2006-05-19 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77237 Chambretaud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=048 Chambretaud na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818952118311096&amp;RadLong1=-0.0168181865985946 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850048 Položaj mesta Chambretaud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9225&amp;longitude=-.963611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chambretaud na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_55_21_N_00_57_49_W_type:city_region:FR|46° 55' 21&quot; SG Š, 00° 57' 49&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>rbwcqm6ki5oej2eqz8hn66gt1jthbqo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cugand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275647</id>
    <revision>
      <id>42715427</id>
      <parentid>42114711</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4508" sha1="phfhtsvhq868d7c57w9g8an4230fpgq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kigan
| originalni_naziv = Cugand
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Montegi (Vandeja)
| gšir = 47.0630555555556
| gduž =-1.25333333333333
| nadm visina = 51
| maksimalna_nadmorska_visina = 71
| minimalna_nadmorska_visina = 13
| površina-km = 13,47
| površina-he = 1.347
| stanovništvo        = 2776&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 246,92
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85076
| poštanski kod = 85610
}}

'''Kigan''' ({{jez-fra|Cugand}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2776 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 206&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,47&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 51 metar (maksimalnoj 71 m, a minimalnoj 13 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2110|
1968=2199|
1975=2425|
1982=2525|
1990=2627|
1999=2776|
2006=|
2011=3326|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,112)(84,116) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2110 1968: 2199
  points:(84,116)(100,126)    color:blue    width:2 #1975: 2425
  points:(100,126)(128,130)   color:blue    width:2 #1982: 2525
  points:(128,130)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 2627
  points:(160,135)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 2776
  points:(196,141)(228,156)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cugand.fr http://www.cugand.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77287 Cugand na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=076 Cugand na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821405275537642&amp;RadLong1=-0.0218747932928391 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850076 Položaj mesta Cugand na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0630555555556&amp;longitude=-1.25333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Cugand na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_03_47_N_01_15_12_W_type:city_region:FR|47° 03' 47&quot; SG Š, 01° 15' 12&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>phfhtsvhq868d7c57w9g8an4230fpgq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Caillère-Saint-Hilaire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275652</id>
    <revision>
      <id>42715239</id>
      <parentid>42110974</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4543" sha1="ave049fplwxonqhnsx5ihpwbweq8g34" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kajer Sent Iler
| originalni_naziv = Caillère-Saint-Hilaire
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Caillère-Saint-Hilaire(85).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Sent Ermen
| gšir = 46.6194444444444
| gduž =-0.91
| nadm visina = 100
| maksimalna_nadmorska_visina = 137
| minimalna_nadmorska_visina = 49
| površina-km = 15,28
| površina-he = 1.528
| stanovništvo        = 1086&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 71,07
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85040
| poštanski kod = 85410
}}

'''Kajer Sent Iler''' ({{jez-fra|Caillère-Saint-Hilaire}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1080 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 70&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,28&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 137 m, a minimalnoj 49 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1176|
1968=1228|
1975=1218|
1982=1171|
1990=1088|
1999=1080|
2006=|
2011=1086|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1280 1968: 1228
  points:(84,136)(100,135)    color:blue    width:2 #1975: 1218
  points:(100,135)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 1171
  points:(128,131)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 1088
  points:(160,123)(196,122)   color:blue    width:2 #1999: 1080
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77223 Caillère-Saint-Hilaire na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=040 Caillère-Saint-Hilaire na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813662801049907&amp;RadLong1=-0.0158824961940028 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850040 Položaj mesta Caillère-Saint-Hilaire na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6194444444444&amp;longitude=-.91&amp;zoom=8 Plan naselja Caillère-Saint-Hilaire na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_37_10_N_00_54_36_W_type:city_region:FR|46° 37' 10&quot; SG Š, 00° 54' 36&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ave049fplwxonqhnsx5ihpwbweq8g34</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Challans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275654</id>
    <revision>
      <id>42715261</id>
      <parentid>42111899</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4390" sha1="r25n6ve49oqrq18u9rn5cua0l5688xd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šalan
| originalni_naziv = Challans
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 {{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Šalan
| gšir = 46.8466666666667
| gduž =-1.87805555555556
| nadm visina = 11
| maksimalna_nadmorska_visina = 64
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 64,84
| površina-he = 6.484
| stanovništvo        = 18930&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 291,95
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85047
| poštanski kod = 85300
}}

'''Šalan''' ({{jez-fra|Challans}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 16 132 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 248&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 64,84&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 11 metar (maksimalnoj 64 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=6962|
1968=8558|
1975=11794|
1982=12845|
1990=14203|
1999=16132|
2006=|
2011=18930|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:24000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:16000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:8000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,69)(84,81) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 6962 1968: 8558
  points:(84,81)(100,104)    color:blue    width:2 #1975: 11794
  points:(100,104)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 12845
  points:(128,111)(160,121)   color:blue    width:2 #1990: 14203
  points:(160,121)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 16132
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Challans}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.challans.fr http://www.challans.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77235 Challans na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=047 Challans na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.817628576961596&amp;RadLong1=-0.0327782529815791 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850047 Položaj mesta Challans na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.8466666666667&amp;longitude=-1.87805555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Challans na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>r25n6ve49oqrq18u9rn5cua0l5688xd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Commequiers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275657</id>
    <revision>
      <id>42715381</id>
      <parentid>42113828</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4481" sha1="5v06jw8tt9ko5cqc7vpoqqy5vj0qcz1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Konkje
| originalni_naziv = Commequiers
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.7636111111111
| gduž =-1.83583333333333
| nadm visina = 20
| maksimalna_nadmorska_visina = 55
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 40,26
| površina-he = 4.026
| stanovništvo        = 2297&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,3
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85071
| poštanski kod = 85220
}}

'''Konkje''' ({{jez-fra|Commequiers}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2297 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 57&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,26&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 20 metara (maksimalnoj 55 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1606|
1968=1719|
1975=1701|
1982=1862|
1990=2053|
1999=2297|
2006=|
2011=3072|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,114)(84,109) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1832 1968: 1719
  points:(84,109)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 1701
  points:(100,108)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 1862
  points:(128,116)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 2053
  points:(160,126)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 2297
  points:(196,138)(228,154)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77279 Commequiers na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=071 Commequiers na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.816178984055&amp;RadLong1=-0.0320413361862529 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850071 Položaj mesta Commequiers na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7636111111111&amp;longitude=-1.83583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Commequiers na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_45_49_N_01_50_09_W_type:city_region:FR|46° 45' 49&quot; SG Š, 01° 50' 09&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5v06jw8tt9ko5cqc7vpoqqy5vj0qcz1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaize-le-Vicomte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275660</id>
    <revision>
      <id>42715259</id>
      <parentid>42111865</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4775" sha1="geocg8wttli56rki5a0i9vtl2j19r3m" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šez le Vikont
| originalni_naziv = Chaize-le-Vicomte
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = La Roche-sur-Yon-Sud
| gšir = 46.6727777777778
| gduž =-1.29111111111111
| nadm visina = 93
| maksimalna_nadmorska_visina = 112
| minimalna_nadmorska_visina = 32
| površina-km = 49,51
| površina-he = 4.951
| stanovništvo        = 3422&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 69,12
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85046
| poštanski kod = 85310
}}

'''Šez le Vikont''' ({{jez-fra|Chaize-le-Vicomte}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2443 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 49&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 49,51&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 93 metara (maksimalnoj 112 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2035|
1968=2037|
1975=2081|
1982=2218|
1990=2287|
1999=2443|
2006=|
2011=3422|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,125)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2039 1968: 2037
  points:(84,125)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 2081
  points:(100,127)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 2218
  points:(128,134)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 2287
  points:(160,138)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 2443
  points:(196,146)(228,163)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.vacances-en-vendee.com/photos/CHAIZE-LE-VICOMTE/gallerie.html http://www.vacances-en-vendee.com/photos/CHAIZE-LE-VICOMTE/gallerie.html]
* [http://www.lachaizelevicomte.fr http://www.lachaizelevicomte.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77234 Chaize-le-Vicomte na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=046 Chaize-le-Vicomte na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814593643317687&amp;RadLong1=-0.0225341398991835 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850046 Položaj mesta Chaize-le-Vicomte na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6727777777778&amp;longitude=-1.29111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chaize-le-Vicomte na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_40_22_N_01_17_28_W_type:city_region:FR|46° 40' 22&quot; SG Š, 01° 17' 28&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>geocg8wttli56rki5a0i9vtl2j19r3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaize-Giraud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275663</id>
    <revision>
      <id>42715258</id>
      <parentid>42111864</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4487" sha1="t4ltdd2sli0mvpu16pyekn8pxhkbl4u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šez Žiro
| originalni_naziv = Chaize-Giraud
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.6486111111111
| gduž =-1.81583333333333
| nadm visina = 3
| maksimalna_nadmorska_visina = 43
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 2,71
| površina-he = 271
| stanovništvo        = 962&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 354,98
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85045
| poštanski kod = 85220
}}

'''Šez Žiro''' ({{jez-fra|Chaize-Giraud}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 597 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 220&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 2,71&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 3 metara (maksimalnoj 43 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=240|
1968=305|
1975=495|
1982=527|
1990=546|
1999=597|
2006=|
2011=962|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,65)(84,78) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 240 1968: 305
  points:(84,78)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 495
  points:(100,113)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 527
  points:(128,120)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 546
  points:(160,123)(196,133)   color:blue    width:2 #1999: 597
  points:(196,133)(228,146)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77232 Chaize-Giraud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=045 Chaize-Giraud na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814171855415099&amp;RadLong1=-0.0316922703358353 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850045 Položaj mesta Chaize-Giraud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6486111111111&amp;longitude=-1.81583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chaize-Giraud na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_38_55_N_01_48_57_W_type:city_region:FR|46° 38' 55&quot; SG Š, 01° 48' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>t4ltdd2sli0mvpu16pyekn8pxhkbl4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaix, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275665</id>
    <revision>
      <id>42715257</id>
      <parentid>42111863</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="kf4pw7d6clo362zqrucz9b3hmtsm692" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Še
| originalni_naziv = Chaix
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Fontne le Kont
| gšir = 46.4333333333333
| gduž =-0.854166666666667
| nadm visina = 13
| maksimalna_nadmorska_visina = 37
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 7,37
| površina-he = 737
| stanovništvo        = 430&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 58,34
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85044
| poštanski kod = 85200
}}

'''Še''' ({{jez-fra|Chaix}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 422 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 57&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,37&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 13 metara (maksimalnoj 37 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=260|
1968=262|
1975=264|
1982=322|
1990=373|
1999=422|
2006=|
2011=430|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,94)(84,94) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 260 1968: 262
  points:(84,94)(100,95)    color:blue    width:2 #1975: 264
  points:(100,95)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 322
  points:(128,111)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 373
  points:(160,126)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 422
  points:(196,140)(228,136)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77230 Chaix na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=044 Chaix na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810414549386298&amp;RadLong1=-0.0149080206949202 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850044 Položaj mesta Chaix na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4333333333333&amp;longitude=-.854166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chaix na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_26_00_N_00_51_15_W_type:city_region:FR|46° 26' 00&quot; SG Š, 00° 51' 15&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>kf4pw7d6clo362zqrucz9b3hmtsm692</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheffois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275670</id>
    <revision>
      <id>42715328</id>
      <parentid>42112827</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4510" sha1="gfjqfnumi4dq6n724j4cdd7bv6q3a5x" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šefoa
| originalni_naziv = Cheffois
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šatenjere
| gšir = 46.6694444444444
| gduž =-0.79
| nadm visina = 110
| maksimalna_nadmorska_visina = 199
| minimalna_nadmorska_visina = 75
| površina-km = 18,63
| površina-he = 1.863
| stanovništvo        = 821&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| nomhab = Cheffoisiens, Cheffoisiennes
| gustina = 51,58
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85067
| poštanski kod = 85390
}}

'''Šefoa''' ({{jez-fra|Cheffois}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999|nomhab=Cheffoisiens, Cheffoisiennes]]. godine u opštini je živelo 821 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 44&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 110 metara (maksimalnoj 199 m, a minimalnoj 75 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=693|
1968=799|
1975=758|
1982=764|
1990=816|
1999=821|
2006=|
2011=961|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 905 1968: 799
  points:(84,133)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 758
  points:(100,127)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 764
  points:(128,128)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 816
  points:(160,136)(196,136)   color:blue    width:2 #1999: 821
  points:(196,136)(228,146)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77271 Cheffois na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=067 Cheffois na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814535465675951&amp;RadLong1=-0.013788101091497 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850067 Položaj mesta Cheffois na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6694444444444&amp;longitude=-.79&amp;zoom=8 Plan naselja Cheffois na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_40_10_N_00_47_24_W_type:city_region:FR|46° 40' 10&quot; SG Š, 00° 47' 24&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>gfjqfnumi4dq6n724j4cdd7bv6q3a5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaillé-sous-les-Ormeaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275673</id>
    <revision>
      <id>42715256</id>
      <parentid>42111853</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4595" sha1="tqqesehy9uksywclpqd6m6p8gfke6br" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaje su lez Ormo
| originalni_naziv = Chaillé-sous-les-Ormeaux
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = La Roche-sur-Yon-Sud
| gšir = 46.5841666666667
| gduž =-1.36722222222222
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 77
| minimalna_nadmorska_visina = 6
| površina-km = 17,50
| površina-he = 1.750
| stanovništvo        = 1277&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 72,97
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85043
| poštanski kod = 85310
}}

'''Šaje su lez Ormo''' ({{jez-fra|Chaillé-sous-les-Ormeaux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1018 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 58&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 6 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=857|
1968=863|
1975=870|
1982=990|
1990=1028|
1999=1018|
2006=|
2011=1277|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,118)(84,118) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 869 1968: 863
  points:(84,118)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 870
  points:(100,119)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 990
  points:(128,132)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1028
  points:(160,137)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 1018
  points:(196,135)(228,145)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77228 Chaillé-sous-les-Ormeaux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=043 Chaillé-sous-les-Ormeaux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813047087674864&amp;RadLong1=-0.0238625293854951 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850043 Položaj mesta Chaillé-sous-les-Ormeaux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5841666666667&amp;longitude=-1.36722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chaillé-sous-les-Ormeaux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_35_03_N_01_22_02_W_type:city_region:FR|46° 35' 03&quot; SG Š, 01° 22' 02&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>tqqesehy9uksywclpqd6m6p8gfke6br</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaillé-les-Marais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275676</id>
    <revision>
      <id>42715255</id>
      <parentid>42111852</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4471" sha1="8v5icq6yml9swz33alb4wiiur3t8ryv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaje le Mare
| originalni_naziv = Chaillé-les-Marais
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šaje le Mare
| gšir = 46.3975
| gduž =-1.02138888888889
| nadm visina = 19
| maksimalna_nadmorska_visina = 23
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 39,96
| površina-he = 3.996
| stanovništvo        = 1938&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 48,5
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85042
| poštanski kod = 85450
}}

'''Šaje le Mare''' ({{jez-fra|Chaillé-les-Marais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1599 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 39,96&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 19 metara (maksimalnoj 23 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1330|
1968=1443|
1975=1292|
1982=1486|
1990=1553|
1999=1599|
2006=|
2011=1938|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,146)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1556 1968: 1443
  points:(84,137)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 1292
  points:(100,125)(128,140)   color:blue    width:2 #1982: 1486
  points:(128,140)(160,146)   color:blue    width:2 #1990: 1553
  points:(160,146)(196,149)   color:blue    width:2 #1999: 1599
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77226 Chaillé-les-Marais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=042 Chaillé-les-Marais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.809789139737633&amp;RadLong1=-0.0178265990553566 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850042 Položaj mesta Chaillé-les-Marais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.3975&amp;longitude=-1.02138888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Chaillé-les-Marais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_23_51_N_01_01_17_W_type:city_region:FR|46° 23' 51&quot; SG Š, 01° 01' 17&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>8v5icq6yml9swz33alb4wiiur3t8ryv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cezais, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275679</id>
    <revision>
      <id>42715251</id>
      <parentid>42111803</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4273" sha1="177ofejlz1zb0n4iv6t9nio5t8yz9en" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Seze
| originalni_naziv = Cezais
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 {{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šatenjere
| gšir = 46.5902777777778
| gduž =-0.8175
| nadm visina = 67
| maksimalna_nadmorska_visina = 118
| minimalna_nadmorska_visina = 51
| površina-km = 12,22
| površina-he = 1.222
| stanovništvo        = 314&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,7
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85041
| poštanski kod = 85410
}}

'''Seze''' ({{jez-fra|Cezais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 267 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,22&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 67 metara (maksimalnoj 118 m, a minimalnoj 51 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=308|
1968=349|
1975=299|
1982=290|
1990=287|
1999=267|
2006=|
2011=314|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 390 1968: 349
  points:(84,130)(100,114)    color:blue    width:2 #1975: 299
  points:(100,114)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 290
  points:(128,111)(160,110)   color:blue    width:2 #1990: 287
  points:(160,110)(196,104)   color:blue    width:2 #1999: 267
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77225 Seze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=041 Seze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813153746684714&amp;RadLong1=-0.0142680666358212 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850041 Položaj mesta Seze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5902777777778&amp;longitude=-.8175&amp;zoom=8 Plan naselja Seze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}
{{Commonscat|Cezais}}</text>
      <sha1>177ofejlz1zb0n4iv6t9nio5t8yz9en</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chavagnes-les-Redoux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275682</id>
    <revision>
      <id>42715323</id>
      <parentid>42112758</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4446" sha1="jx6qbktyzuth7ba1od605rwuuke1gxh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šavanj le Redu
| originalni_naziv = Chavagnes-les-Redoux
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 {{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Puzož
| gšir = 46.7175
| gduž =-0.9175
| nadm visina = 100
| maksimalna_nadmorska_visina = 114
| minimalna_nadmorska_visina = 45
| površina-km = 13,34
| površina-he = 1.334
| stanovništvo        = 800&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 59,97
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85066
| poštanski kod = 85390
}}

'''Šavanj le Redu''' ({{jez-fra|Chavagnes-les-Redoux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 735 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 55&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 114 m, a minimalnoj 45 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=653|
1968=680|
1975=711|
1982=742|
1990=756|
1999=735|
2006=|
2011=800|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,120)(84,116) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 707 1968: 680
  points:(84,116)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 711
  points:(100,121)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 742
  points:(128,125)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 756
  points:(160,127)(196,124)   color:blue    width:2 #1999: 735
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77269 Chavagnes-les-Redoux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=066 Chavagnes-les-Redoux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.815374193344315&amp;RadLong1=-0.0160133958879094 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850066 Položaj mesta Chavagnes-les-Redoux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7175&amp;longitude=-.9175&amp;zoom=8 Plan naselja Chavagnes-les-Redoux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_43_03_N_00_55_03_W_type:city_region:FR|46° 43' 03&quot; SG Š, 00° 55' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>jx6qbktyzuth7ba1od605rwuuke1gxh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chavagnes-en-Paillers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275684</id>
    <revision>
      <id>42715322</id>
      <parentid>42574374</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4849" sha1="tlgz3rsnqwgt2trme08leecix3qpzsz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šavanj an Paje
| originalni_naziv = Chavagnes-en-Paillers
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 {{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Sen Filžan
| gšir = 46.8933333333333
| gduž =-1.25138888888889
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 92
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 40,57
| površina-he = 4.057
| stanovništvo        = 3386&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 83,46
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85065
| poštanski kod = 85250
}}

'''Šavanj an Paje''' ({{jez-fra|Chavagnes-en-Paillers}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2 963 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 73&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,57&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 92 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2900|
1968=2933|
1975=2910|
1982=2909|
1990=2870|
1999=2963|
2006=|
2011=3386|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,137)(84,139) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2900 1968: 2933
  points:(84,139)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 2910
  points:(100,138)(128,138)   color:blue    width:2 #1982: 2909
  points:(128,138)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 2870
  points:(160,136)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 2963
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-chavagnes-en-paillers.fr http://www.mairie-chavagnes-en-paillers.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160329185243/http://mairie-chavagnes-en-paillers.fr/ |date=2016-03-29 }}
* [http://www.chavagnes.org/ http://www.chavagnes.org/]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77267 Chavagnes-en-Paillers na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=065 Chavagnes-en-Paillers na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818443063945904&amp;RadLong1=-0.0218408563351596 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850065 Položaj mesta Chavagnes-en-Paillers na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.8933333333333&amp;longitude=-1.25138888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Chavagnes-en-Paillers na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_53_36_N_01_15_05_W_type:city_region:FR|46° 53' 36&quot; SG Š, 01° 15' 05&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>tlgz3rsnqwgt2trme08leecix3qpzsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chauché, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275687</id>
    <revision>
      <id>42715314</id>
      <parentid>42112635</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4296" sha1="ig8icm2cua1qc51brztu5ncvfj3du1i" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šoše
| originalni_naziv = Chauché
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Sen Filžan
| gšir = 46.83
| gduž =-1.27194444444444
| nadm visina = 74
| maksimalna_nadmorska_visina = 101
| minimalna_nadmorska_visina = 49
| površina-km = 41,99
| površina-he = 4.199
| stanovništvo        = 2310&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 55,01
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85064
| poštanski kod = 85140
}}

'''Šoše''' ({{jez-fra|Chauché}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1926 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 45&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 41,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 74 metara (maksimalnoj 101 m, a minimalnoj 49 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1588|
1968=1707|
1975=1633|
1982=1728|
1990=1813|
1999=1926|
2006=|
2011=2310|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,135)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1826 1968: 1707
  points:(84,127)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 1633
  points:(100,123)(128,129)   color:blue    width:2 #1982: 1728
  points:(128,129)(160,134)   color:blue    width:2 #1990: 1813
  points:(160,134)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 1926
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77265 Chauché na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=064 Chauché na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.817337688752914&amp;RadLong1=-0.0221996184591999 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850064 Položaj mesta Chauché na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.83&amp;longitude=-1.27194444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Chauché na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ig8icm2cua1qc51brztu5ncvfj3du1i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coëx</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275690</id>
    <revision>
      <id>42715416</id>
      <parentid>42114386</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4348" sha1="gdiwvoo6bu61bacszppjcnjpj847738" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Koe
| originalni_naziv = Coëx
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.6986111111111
| gduž =-1.75944444444444
| nadm visina = 40
| maksimalna_nadmorska_visina = 61
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 39,56
| površina-he = 3.956
| stanovništvo        = 2418&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 77,28
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85070
| poštanski kod = 85220
}}

'''Koe''' ({{jez-fra|Coëx}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2418 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 61&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 39,56&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 40 metara (maksimalnoj 61 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1916|
1968=2005|
1975=2193|
1982=2239|
1990=2283|
1999=2418|
2006=|
2011=3057|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,119)(84,123) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1916 1968: 2005
  points:(84,123)(100,133)    color:blue    width:2 #1975: 2193
  points:(100,133)(128,135)   color:blue    width:2 #1982: 2239
  points:(128,135)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 2283
  points:(160,138)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 2418
  points:(196,145)(228,158)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77277 Coëx na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=070 Coëx na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.815044520041143&amp;RadLong1=-0.03070809856313 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850070 Položaj mesta Coëx na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6986111111111&amp;longitude=-1.75944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Coëx na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>gdiwvoo6bu61bacszppjcnjpj847738</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clouzeaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275694</id>
    <revision>
      <id>42715376</id>
      <parentid>42113566</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4458" sha1="0kmvkrcccm1nimjze0nxyxqssffftfv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kluzo
| originalni_naziv = Clouzeaux
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = La Roche-sur-Yon-Sud
| gšir = 46.6308333333333
| gduž =-1.5075
| nadm visina = 68
| maksimalna_nadmorska_visina = 77
| minimalna_nadmorska_visina = 37
| površina-km = 26,49
| površina-he = 2.649
| stanovništvo        = 2107&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 96,87
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85069
| poštanski kod = 85430
}}

'''Kluzo''' ({{jez-fra|Clouzeaux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2107 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 79&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,49&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 68 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 37 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=988|
1968=1038|
1975=1630|
1982=1848|
1990=1960|
1999=2107|
2006=|
2011=2566|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,82)(84,79) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1088 1968: 1038
  points:(84,79)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 1630
  points:(100,112)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 1848
  points:(128,125)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 1960
  points:(160,131)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 2107
  points:(196,139)(228,153)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77275 Clouzeaux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=069 Clouzeaux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813861574659172&amp;RadLong1=-0.02631083847523 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850069 Položaj mesta Clouzeaux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6308333333333&amp;longitude=-1.5075&amp;zoom=8 Plan naselja Clouzeaux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_37_51_N_01_30_27_W_type:city_region:FR|46° 37' 51&quot; SG Š, 01° 30' 27&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0kmvkrcccm1nimjze0nxyxqssffftfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chasnais, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275698</id>
    <revision>
      <id>42715311</id>
      <parentid>42112561</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4379" sha1="gtd5isko7cuuzaisn7is36i75vc6mxj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šane
| originalni_naziv = Chasnais
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Lison
| gšir = 46.4605555555556
| gduž =-1.22833333333333
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 30
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 10,77
| površina-he = 1.077
| stanovništvo        = 672&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 62,4
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85058
| poštanski kod = 85400
}}

'''Šane''' ({{jez-fra|Chasnais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 480 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 44&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 30 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=216|
1968=241|
1975=285|
1982=348|
1990=465|
1999=480|
2006=|
2011=672|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,95)(84,88) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 266 1968: 241
  points:(84,88)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 285
  points:(100,101)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 348
  points:(128,119)(160,152)   color:blue    width:2 #1990: 465
  points:(160,152)(196,156)   color:blue    width:2 #1999: 480
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77254 Chasnais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=058 Chasnais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810889666793811&amp;RadLong1=-0.021438460979817 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850058 Položaj mesta Chasnais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4605555555556&amp;longitude=-1.22833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chasnais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_27_38_N_01_13_42_W_type:city_region:FR|46° 27' 38&quot; SG Š, 01° 13' 42&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>gtd5isko7cuuzaisn7is36i75vc6mxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Claye, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275700</id>
    <revision>
      <id>42715372</id>
      <parentid>42113504</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1690" sha1="pflppzvxkx08w4yj354ezz8h4lz4w1g" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kle
| originalni_naziv = Claye
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 3,19
| gšir = 46.483333&lt;!-- 46 29 --&gt;
| gduž =-1.266666&lt;!-- 1 16 --&gt;
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 51&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 1990
| gustina = 16
| poštanski kod = 85320
| INSEE = 85068
}}

'''Kle''' ({{jez-fra|Claye}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 51, a gustina naseljenosti je iznosila 16 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962= |
1968= |
1975= |
1982= |
1990=51|
1999= |
2006=|
2011=|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.4833333333,1.26666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.4833333333&amp;lons1=1.26666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>pflppzvxkx08w4yj354ezz8h4lz4w1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auzay (francusko selo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275703</id>
    <revision>
      <id>42715130</id>
      <parentid>42538845</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715130</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4334" sha1="6elgdc4fcnud2at1r0445o98jhal5ir" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Oze (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Oze
| originalni_naziv = Auzay
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Fontne le Kont
| gšir = 46.4427777777778
| gduž =-0.865277777777778
| nadm visina = 50
| maksimalna_nadmorska_visina = 52
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 13,79
| površina-he = 1.379
| stanovništvo        = 628&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,54
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85009
| poštanski kod = 85200
}}

'''Oze''' ({{jez-fra|Auzay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 522 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 50 metara (maksimalnoj 52 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=402|
1968=412|
1975=417|
1982=473|
1990=452|
1999=522|
2006=|
2011=628|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 422 1968: 412
  points:(84,137)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 417
  points:(100,138)(128,154)   color:blue    width:2 #1982: 473
  points:(128,154)(160,148)   color:blue    width:2 #1990: 452
  points:(160,148)(196,168)   color:blue    width:2 #1999: 522
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77164 Oze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=009 Oze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810579386037884&amp;RadLong1=-0.0151019461673745 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850009 Položaj mesta Oze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4427777777778&amp;longitude=-.865277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Oze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Auzay}}</text>
      <sha1>6elgdc4fcnud2at1r0445o98jhal5ir</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aubigny, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275705</id>
    <revision>
      <id>42715123</id>
      <parentid>42106872</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2676" sha1="3i4nl02ibl550x07rakkf59z7hbeow4" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Obinji}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Obinji
| originalni_naziv = Aubigny
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = La Roche-sur-Yon-Sud
| gšir = 46.5975
| gduž =-1.4525
| nadm visina = 61
| maksimalna_nadmorska_visina = 77
| minimalna_nadmorska_visina = 33
| površina-km = 25,79
| površina-he = 2.579
| stanovništvo        = 3196&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 123,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85008
| poštanski kod = 85430
}}

'''Obinji''' ({{jez-fra|Aubigny}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2329 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 90&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 61 metar (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 33 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1197|
1968=1266|
1975=1644|
1982=2193|
1990=2245|
1999=2329|
2006=|
2011=3196|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77162 Obinji na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=008 Obinji na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813279798241809&amp;RadLong1=-0.0253509073865814 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850008 Položaj mesta Obinji na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5975&amp;longitude=-1.4525&amp;zoom=8 Plan naselja Obinji na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Aubigny (Vendée)}}</text>
      <sha1>3i4nl02ibl550x07rakkf59z7hbeow4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dompierre-sur-Yon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275712</id>
    <revision>
      <id>42715450</id>
      <parentid>42115357</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1786" sha1="cdbsmo2yqqhz2zr67544xpj9k3zbfbt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Dampjer sir Jon
| originalni_naziv = Dompierre-sur-Yon
| grb =  
|zastava=
| slika = Lac et rortheau.jpg
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 33,60
| gšir = 46.7372
| gduž =-1.3853
| nadm visina =
| stanovništvo        = 4099&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 121,99
| poštanski kod = 85170
| INSEE =85081
}}

'''Dampjer sir Jon''' ({{jez-fra|Dompierre-sur-Yon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 2.975, a gustina naseljenosti je iznosila 89 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1354|
1968=1339|
1975=1547|
1982=2358|
1990=2975|
1999= |
2006=|
2011=4099|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.7333333333,1.36666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.7333333333&amp;lons1=1.36666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Dompierre-sur-Yon}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>cdbsmo2yqqhz2zr67544xpj9k3zbfbt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doix, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275715</id>
    <revision>
      <id>42715447</id>
      <parentid>42115250</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4260" sha1="ovho8z3x1xy1r781uc7t2n5t9yegdgy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Doa
| originalni_naziv = Doix
| slika = Doix castle FR-85 01.jpg
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Majze
| gšir = 46.3930555555556
| gduž =-0.805
| nadm visina = 8
| maksimalna_nadmorska_visina = 18
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 13,31
| površina-he = 1.331
| stanovništvo        = 793&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 68,97
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85080
| poštanski kod = 85200
}}

'''Doa''' ({{jez-fra|Doix}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 793 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 59&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 8 metara (maksimalnoj 18 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=540|
1968=590|
1975=582|
1982=764|
1990=813|
1999=793|
2006=|
2011=918|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,111)(84,104) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 640 1968: 590
  points:(84,104)(100,102)    color:blue    width:2 #1975: 582
  points:(100,102)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 764
  points:(128,128)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 813
  points:(160,135)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 793
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77296 Doix na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=080 Doix na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.809711569548651&amp;RadLong1=-0.0140499004793102 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850080 Položaj mesta Doix na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.3930555555556&amp;longitude=-.805&amp;zoom=8 Plan naselja Doix na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ovho8z3x1xy1r781uc7t2n5t9yegdgy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herbiers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275744</id>
    <revision>
      <id>42715497</id>
      <parentid>42117214</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1749" sha1="s6au6mzzdajo70iodrcbd366avpb7t8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Erbje
| originalni_naziv = Herbiers
| grb = Blason ville fr Les Herbiers (Vendée).svg
| zastava = 
| slika = Les Herbiers - Mairie 01.jpg
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 88,78
| gšir = 46.87
| gduž =-1.01
| nadm visina =
| stanovništvo        = 13413
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 173,35
| poštanski kod = 85500
| INSEE =85109
}}

'''Erbje''' ({{jez-fra|Herbiers}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 13.413, a gustina naseljenosti je iznosila 151 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4916|
1968=9050|
1975=10599|
1982=12049|
1990=13413|
1999= |
2006=|
2011=15390|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Les Herbiers}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.8666666667,1.01666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.8666666667&amp;lons1=1.01666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>s6au6mzzdajo70iodrcbd366avpb7t8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herbergement</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275747</id>
    <revision>
      <id>42715496</id>
      <parentid>42117209</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4408" sha1="etdhhop61tzeaum2o7v59ap260za81z" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Erberžemon
| originalni_naziv = Herbergement
| slika = ZGC en gare de L'Herbergement par Cramos.JPG
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr l'Herbergement (Vendée).svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Rošservijer
| gšir = 46.91
| gduž =-1.37583333333333
| nadm visina = 69
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 39
| površina-km = 16,75
| površina-he = 1.675
| stanovništvo        = 1896&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 168,24
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85108
| poštanski kod = 85260
}}

'''Erberžemon''' ({{jez-fra|Herbergement}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1896 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 113&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,75&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 69 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 39 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1306|
1968=1414|
1975=1531|
1982=1654|
1990=1706|
1999= |
2006=|
2011=2818|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,102)(84,109) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1306 1968: 1414
  points:(84,109)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 1531
  points:(100,116)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 1654
  points:(128,124)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 1706
  points:(160,127)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 1896
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77348 Erberžemon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=108 Erberžemon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818733952154585&amp;RadLong1=-0.0240128216266471 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850108 Položaj mesta Erberžemon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.91&amp;longitude=-1.37583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Erberžemon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>etdhhop61tzeaum2o7v59ap260za81z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Falleron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275750</id>
    <revision>
      <id>42715468</id>
      <parentid>42115998</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4307" sha1="ml2thr38g6zm9nf8mzxw7ahqa3ljcz2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Faleron
| originalni_naziv = Falleron
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Palijo
| gšir = 46.8830555555556
| gduž =-1.7025
| nadm visina = 32
| maksimalna_nadmorska_visina = 69
| minimalna_nadmorska_visina = 22
| površina-km = 28,64
| površina-he = 2.864
| stanovništvo        = 1099&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,46
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85086
| poštanski kod = 85670
}}

'''Faleron''' ({{jez-fra|Falleron}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1099 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 38&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 28,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 32 metara (maksimalnoj 69 m, a minimalnoj 22 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=876|
1968=907|
1975=942|
1982=1065|
1990=1086|
1999=1099|
2006=|
2011=1531|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,126)(84,123) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 938 1968: 907
  points:(84,123)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 942
  points:(100,127)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 1065
  points:(128,141)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 1086
  points:(160,143)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1099
  points:(196,145)(228,158)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77305 Falleron na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=086 Falleron na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818263682883884&amp;RadLong1=-0.029714230516802 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850086 Položaj mesta Falleron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.8830555555556&amp;longitude=-1.7025&amp;zoom=8 Plan naselja Falleron na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ml2thr38g6zm9nf8mzxw7ahqa3ljcz2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Foussais-Payré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275753</id>
    <revision>
      <id>42715479</id>
      <parentid>42116307</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4366" sha1="ht2gqkhinwv23p2y3k1bj9c9ett8k5h" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Fuse Per
| originalni_naziv = Foussais-Payré
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Sent Iler de Lož
| gšir = 46.5311111111111
| gduž =-0.682777777777778
| nadm visina = 90
| maksimalna_nadmorska_visina = 117
| minimalna_nadmorska_visina = 38
| površina-km = 34,42
| površina-he = 3.442
| stanovništvo        = 1192&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 34,57
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85094
| poštanski kod = 85240
}}

'''Fuse Per''' ({{jez-fra|Foussais-Payré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1192 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 34&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 34,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 90 metara (maksimalnoj 117 m, a minimalnoj 38 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1357|
1968=1417|
1975=1310|
1982=1230|
1990=1230|
1999=1192|
2006=|
2011=1190|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1477 1968: 1417
  points:(84,135)(100,126)    color:blue    width:2 #1975: 1310
  points:(100,126)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1230
  points:(128,120)(160,120)   color:blue    width:2 #1990: 1230
  points:(160,120)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 1192
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Foussais-Payré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77320 Foussais-Payré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=094 Foussais-Payré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.812121093543895&amp;RadLong1=-0.0119167202823135 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850094 Položaj mesta Foussais-Payré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5311111111111&amp;longitude=-.682777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Foussais-Payré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ht2gqkhinwv23p2y3k1bj9c9ett8k5h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fougeré, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275756</id>
    <revision>
      <id>42715478</id>
      <parentid>42116232</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4474" sha1="hwh57fu4o53pkf0wmov8behghhrtvmc" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Fougeré}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Fužere
| originalni_naziv = Fougeré
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = La Roche-sur-Yon-Sud
| geografska_širina = 46° 39' 33&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 01° 13' 52&quot; ZGD
| gšir = 
| gduž =
| nadm visina = 96
| maksimalna_nadmorska_visina = 110
| minimalna_nadmorska_visina = 53
| površina-km = 26,89
| površina-he = 2.689
| stanovništvo        = 841&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,47
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85093
| poštanski_kod = 85480
| pozicijaX = 81
| pozicijaY = 148
}}

'''Fužere''' ({{jez-fra|Fougeré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 841 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,89&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 96 metara (maksimalnoj 110 m, a minimalnoj 53 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=605|
1968=693|
1975=645|
1982=720|
1990=833|
1999=841|
2006=900|
2011=1142|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,118) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 781 1968: 693
  points:(84,118)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 645
  points:(100,111)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 720
  points:(128,122)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 833
  points:(160,138)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 841
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77318 Fougeré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=093 Fougeré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81435608461393&amp;RadLong1=-0.0214869423479306 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850093 Položaj mesta Fougeré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.fougere.eu http://www.fougere.eu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180809094707/http://fougere.eu/ |date=2018-08-09 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_39_33_N_01_13_52_W_type:city_region:FR|46° 39' 33&quot; SG Š, 01° 13' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>hwh57fu4o53pkf0wmov8behghhrtvmc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Givre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275759</id>
    <revision>
      <id>42715486</id>
      <parentid>42116608</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4330" sha1="5blsf0pbr5soyefj2zak1c7g12oqwg0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Živr
| originalni_naziv = Givre
| slika = Le_givre.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason Le Givre.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Mutje le Mofe
| gšir = 46.4638888888889
| gduž =-1.39777777777778
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 12,42
| površina-he = 1.242
| stanovništvo        = 273&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,27
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85101
| poštanski kod = 85540
}}

'''Živr''' ({{jez-fra|Givre}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 273 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=213|
1968=282|
1975=263|
1982=276|
1990=265|
1999=273|
2006=|
2011=438|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:480 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:320 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:160 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 351 1968: 282
  points:(84,120)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 263
  points:(100,113)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 276
  points:(128,118)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 265
  points:(160,114)(196,117)   color:blue    width:2 #1999: 273
  points:(196,117)(228,141)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77334 Givre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=101 Givre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810947844435547&amp;RadLong1=-0.0243958244347443 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850101 Položaj mesta Givre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4638888888889&amp;longitude=-1.39777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Givre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5blsf0pbr5soyefj2zak1c7g12oqwg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Givrand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275762</id>
    <revision>
      <id>42715485</id>
      <parentid>42116606</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4280" sha1="0d78cd2i2ry83vpqdskiahtctwpxai6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Živran
| originalni_naziv = Givrand
| slika = Givrand mairie.JPG
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Sen Žil Kroa de Vi
| gšir = 46.6722222222222
| gduž =-1.88361111111111
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 33
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 11,69
| površina-he = 1.169
| stanovništvo        = 1309&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 169,55
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85100
| poštanski kod = 85800
}}

'''Živran''' ({{jez-fra|Givrand}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1309 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 111&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,69&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 33 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=428|
1968=456|
1975=541|
1982=708|
1990=940|
1999=1309|
2006=|
2011=1982|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,66)(84,63) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 484 1968: 456
  points:(84,63)(100,71)    color:blue    width:2 #1975: 541
  points:(100,71)(128,87)   color:blue    width:2 #1982: 708
  points:(128,87)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 940
  points:(160,109)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1309
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77332 Givrand na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=100 Givrand na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814583947044064&amp;RadLong1=-0.0328752157178062 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850100 Položaj mesta Givrand na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6722222222222&amp;longitude=-1.88361111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Givrand na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>0d78cd2i2ry83vpqdskiahtctwpxai6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Girouard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275765</id>
    <revision>
      <id>42715484</id>
      <parentid>42116580</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4372" sha1="jyj4a68kiob8r9v2glpddrcxri03kq6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Žiruar
| originalni_naziv = Girouard
| slika = Eglise et château Gaillard village &quot;Le Girouard&quot;.jpg
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = La Mothe-Achard
| gšir = 46.5688888888889
| gduž =-1.59833333333333
| nadm visina = 20
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 14
| površina-km = 25,10
| površina-he = 2.510
| stanovništvo        = 533&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,93
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85099
| poštanski kod = 85150
}}

'''Žiruar''' ({{jez-fra|Girouard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 533 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 20 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 14 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=719|
1968=749|
1975=616|
1982=489|
1990=466|
1999=533|
2006=|
2011=927|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 779 1968: 749
  points:(84,126)(100,107)    color:blue    width:2 #1975: 616
  points:(100,107)(128,89)   color:blue    width:2 #1982: 489
  points:(128,89)(160,86)   color:blue    width:2 #1990: 466
  points:(160,86)(196,96)   color:blue    width:2 #1999: 533
  points:(196,96)(228,112)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77330 Girouard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=099 Girouard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81278044015024&amp;RadLong1=-0.0278961792125434 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850099 Položaj mesta Girouard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5688888888889&amp;longitude=-1.59833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Girouard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>jyj4a68kiob8r9v2glpddrcxri03kq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontenay-le-Comte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275767</id>
    <revision>
      <id>42715470</id>
      <parentid>42116071</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4771" sha1="s21gnxlokmuo9domcmhokg9nf6rb0yv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Fontne le Kont
| originalni_naziv = Fontenay-le-Comte
| slika = Fontenay le Comte - Eglise Notre-Dame (1).jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Fontenay-le-Comte.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Fontne le Kont
| gšir = 46.4677777777778
| gduž = -0.805277777777778
| nadm visina = 24 m
| maksimalna_nadmorska_visina = 68
| minimalna_nadmorska_visina = 2 m
| površina-km = 34,05
| površina-he = 3 4.05
| stanovništvo        = 13792&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 417,15
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85092
| poštanski kod = 85200
}}

'''Fontne le Kont''' ({{jez-fra|Fontenay-le-Comte}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 13 792 (Fontenaisiens) stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 405&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 34,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 24 m metara (maksimalnoj 68 m, a minimalnoj 2 m).

U ovom selu se rodio [[Fransoa Vijet]].

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=11520|
1968=12939|
1975=15275|
1982=15295|
1990=14456|
1999=13792|
2006=|
2011=14204|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:21000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:14000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:7000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,113)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 11520 1968: 12939
  points:(84,125)(100,144)    color:blue    width:2 #1975: 15275
  points:(100,144)(128,144)   color:blue    width:2 #1982: 15295
  points:(128,144)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 14456
  points:(160,137)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 13792
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Fontenay-le-Comte}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-fontenaylecomte.fr/ http://www.ville-fontenaylecomte.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230082824/http://www.ville-fontenaylecomte.fr/ |date=2006-12-30 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77316 Fontenay-le-Comte na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=092 Fontenay-le-Comte na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.811015718350906&amp;RadLong1=-0.0140547486161215 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850092 Položaj mesta Fontenay-le-Comte na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4677777777778&amp;longitude=-.805277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Fontenay-le-Comte na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>s21gnxlokmuo9domcmhokg9nf6rb0yv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Génétouze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275772</id>
    <revision>
      <id>42715491</id>
      <parentid>42116864</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4415" sha1="gov0cuzqol2md5fxipymb3ebw9525vr" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ženetuz
| originalni_naziv = Génétouze
| slika = La Génétouze, centre-ville.JPG
| opis_slike =
| grb = Blason La Génétouze.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Poare sir Vi
| gšir = 46.7277777777778
| gduž =-1.51166666666667
| nadm visina = 74
| maksimalna_nadmorska_visina = 81
| minimalna_nadmorska_visina = 56
| površina-km = 13,12
| površina-he = 1.312
| stanovništvo        = 1393&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 131,63
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85098
| poštanski kod = 85190
}}

'''Ženetuz''' ({{jez-fra|Génétouze}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1393 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 106&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,12&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 74 metara (maksimalnoj 81 m, a minimalnoj 56 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=584|
1968=619|
1975=762|
1982=1125|
1990=1319|
1999=1393|
2006=|
2011=1727|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,75)(84,78) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 584 1968: 619
  points:(84,78)(100,92)    color:blue    width:2 #1975: 762
  points:(100,92)(128,126)   color:blue    width:2 #1982: 1125
  points:(128,126)(160,145)   color:blue    width:2 #1990: 1319
  points:(160,145)(196,152)   color:blue    width:2 #1999: 1393
  points:(196,152)(228,157)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77328 Génétouze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=098 Génétouze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.815553574406335&amp;RadLong1=-0.0263835605274003 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850098 Položaj mesta Génétouze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7277777777778&amp;longitude=-1.51166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Génétouze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>gov0cuzqol2md5fxipymb3ebw9525vr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontaines, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275775</id>
    <revision>
      <id>42715469</id>
      <parentid>42116024</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4302" sha1="5n5gxjxlmbmcgoij1uf2wn7eannyg17" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Fontaines}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Fonten
| originalni_naziv = Fontaines
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Fontne le Kont
| gšir = 46.4258333333333
| gduž =-0.826111111111111
| nadm visina = 8
| maksimalna_nadmorska_visina = 28
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 10,56
| površina-he = 1.056
| stanovništvo        = 870&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,42
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85091
| poštanski kod = 85200
}}

'''Fonten''' ({{jez-fra|Fontaines}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 870 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 82&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,56&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 8 metara (maksimalnoj 28 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=596|
1968=650|
1975=695|
1982=808|
1990=856|
1999=870|
2006=|
2011=807|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,120)(84,112) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 704 1968: 650
  points:(84,112)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 695
  points:(100,118)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 808
  points:(128,134)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 856
  points:(160,141)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 870
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77315 Fontaines na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=091 Fontaines na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.810283649692391&amp;RadLong1=-0.0144183588769733 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850091 Položaj mesta Fontaines na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.4258333333333&amp;longitude=-.826111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Fontaines na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5n5gxjxlmbmcgoij1uf2wn7eannyg17</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-aux-Lys</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275779</id>
    <revision>
      <id>42715300</id>
      <parentid>42112359</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4517" sha1="qshp2jak6yevbvotj5do8kb9lombgtn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel o Li
| originalni_naziv = Chapelle-aux-Lys
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Šatenjere
| gšir = 46.6297222222222
| gduž =-0.656388888888889
| nadm visina = 220
| maksimalna_nadmorska_visina = 230
| minimalna_nadmorska_visina = 87
| površina-km = 10,56
| površina-he = 1.056
| stanovništvo        = 248&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,48
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85053
| poštanski kod = 85120
}}

'''Šapel o Li''' ({{jez-fra|Chapelle-aux-Lys}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 280 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,56&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 220 metara (maksimalnoj 230 m, a minimalnoj 87 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=385|
1968=390|
1975=375|
1982=332|
1990=299|
1999=280|
2006=|
2011=248|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,143) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 385 1968: 390
  points:(84,143)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 375
  points:(100,138)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 332
  points:(128,125)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 299
  points:(160,114)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 280
  points:(196,108)(228,99)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77246 Chapelle-aux-Lys na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=053 Chapelle-aux-Lys na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813842182111927&amp;RadLong1=-0.0114561472852346 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850053 Položaj mesta Chapelle-aux-Lys na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6297222222222&amp;longitude=-.656388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-aux-Lys na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_37_47_N_00_39_23_W_type:city_region:FR|46° 37' 47&quot; SG Š, 00° 39' 23&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qshp2jak6yevbvotj5do8kb9lombgtn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Thémer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275781</id>
    <revision>
      <id>42715297</id>
      <parentid>42112342</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4508" sha1="4t7dt4c4r71px96fhzuijtn4odhjabd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Teme
| originalni_naziv = Chapelle-Thémer
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Sent Ermen
| gšir = 46.5591666666667
| gduž =-0.954722222222222
| nadm visina = 62
| maksimalna_nadmorska_visina = 97
| minimalna_nadmorska_visina = 29
| površina-km = 15,10
| površina-he = 1.510
| stanovništvo        = 360&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,84
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85056
| poštanski kod = 85210
}}

'''Šapel Teme''' ({{jez-fra|Chapelle-Thémer}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 335 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 22&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 62 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 29 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=571|
1968=576|
1975=506|
1982=459|
1990=366|
1999=335|
2006=|
2011=360|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 581 1968: 576
  points:(84,129)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 506
  points:(100,116)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 459
  points:(128,107)(160,89)   color:blue    width:2 #1990: 366
  points:(160,89)(196,83)   color:blue    width:2 #1999: 335
  points:(196,83)(228,79)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77252 Chapelle-Thémer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=056 Chapelle-Thémer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.812610755361842&amp;RadLong1=-0.0166630462206312 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850056 Položaj mesta Chapelle-Thémer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5591666666667&amp;longitude=-.954722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Thémer na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_33_33_N_00_57_17_W_type:city_region:FR|46° 33' 33&quot; SG Š, 00° 57' 17&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>4t7dt4c4r71px96fhzuijtn4odhjabd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Palluau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275784</id>
    <revision>
      <id>42715290</id>
      <parentid>42112313</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4340" sha1="rma8wsyprf9rqu8pq5wmapnwracmw7d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Palio
| originalni_naziv = Chapelle-Palluau
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Palijo
| gšir = 46.7841666666667
| gduž =-1.62138888888889
| nadm visina = 
| maksimalna_nadmorska_visina = 64
| minimalna_nadmorska_visina = 11
| površina-km = 13,01
| površina-he = 1.301
| stanovništvo        = 931&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 71,56
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85055
| poštanski kod = 85670
}}

'''Šapel Palio''' ({{jez-fra|Chapelle-Palluau}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 686 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 52&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,01&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od metara (maksimalnoj 64 m, a minimalnoj 11 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=649|
1968=684|
1975=605|
1982=618|
1990=647|
1999=686|
2006=|
2011=931|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,156)(84,149) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 719 1968: 684
  points:(84,149)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 605
  points:(100,134)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 618
  points:(128,137)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 647
  points:(160,142)(196,150)   color:blue    width:2 #1999: 686
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77250 Chapelle-Palluau na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=055 Chapelle-Palluau na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.816537746179041&amp;RadLong1=-0.028298574567886 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850055 Položaj mesta Chapelle-Palluau na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.7841666666667&amp;longitude=-1.62138888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Palluau na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>rma8wsyprf9rqu8pq5wmapnwracmw7d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Hermier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275787</id>
    <revision>
      <id>42715288</id>
      <parentid>42112295</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4351" sha1="hdu8epfexksfw5n95ap4f31etzrmsuy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Ermje
| originalni_naziv = Chapelle-Hermier
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = La Mothe-Achard
| gšir = 46.6844444444444
| gduž =-1.71916666666667
| nadm visina = 58
| maksimalna_nadmorska_visina = 62
| minimalna_nadmorska_visina = 6
| površina-km = 17,94
| površina-he = 1.794
| stanovništvo        = 897&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,0
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85054
| poštanski kod = 85220
}}

'''Šapel Ermje''' ({{jez-fra|Chapelle-Hermier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 560 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,94&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 58 metara (maksimalnoj 62 m, a minimalnoj 6 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=514|
1968=585|
1975=542|
1982=621|
1990=563|
1999=560|
2006=|
2011=897|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 656 1968: 585
  points:(84,130)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 542
  points:(100,122)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 621
  points:(128,137)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 563
  points:(160,126)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 560
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77248 Chapelle-Hermier na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=054 Chapelle-Hermier na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.814797265063764&amp;RadLong1=-0.0300051187254834 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850054 Položaj mesta Chapelle-Hermier na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6844444444444&amp;longitude=-1.71916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Hermier na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>hdu8epfexksfw5n95ap4f31etzrmsuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtelliers-Châteaumur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275790</id>
    <revision>
      <id>42715362</id>
      <parentid>42113240</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4908" sha1="5a0zrh36chlktgqkjejhp2h3yeo2rbd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatlije Šatomir
| originalni_naziv = Châtelliers-Châteaumur
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Fontne le Konte
| kanton = Puzož
| gšir = 46.8555555555556
| gduž =-0.818611111111111
| nadm visina = 220
| maksimalna_nadmorska_visina = 240
| minimalna_nadmorska_visina = 134
| površina-km = 18,13
| površina-he = 1.813
| stanovništvo        = 699&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,55
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85063
| poštanski kod = 85700
}}

'''Šatlije Šatomir''' ({{jez-fra|Châtelliers-Châteaumur}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Fontne le Konte.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 682 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,13&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 220 metara (maksimalnoj 240 m, a minimalnoj 134 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=656|
1968=714|
1975=645|
1982=647|
1990=686|
1999=682|
2006=|
2011=699|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,121) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 772 1968: 714
  points:(84,121)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 645
  points:(100,111)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 647
  points:(128,112)(160,117)   color:blue    width:2 #1990: 686
  points:(160,117)(196,117)   color:blue    width:2 #1999: 682
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.citaenet.com/leschatelliers-chateaumur/ http://www.citaenet.com/leschatelliers-chateaumur/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206121341/http://www.citaenet.com/leschatelliers-chateaumur/ |date=2007-02-06 }}
* [http://www.paysdepouzauges.fr/viedupays/?m=communes&amp;r=7 http://www.paysdepouzauges.fr/viedupays/?m=communes&amp;r=7] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070123081941/http://www.paysdepouzauges.fr/viedupays/?m=communes&amp;r=7 |date=2007-01-23 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77263 Châtelliers-Châteaumur na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=063 Châtelliers-Châteaumur na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.817783717339559&amp;RadLong1=-0.0142874591830666 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850063 Položaj mesta Châtelliers-Châteaumur na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.8555555555556&amp;longitude=-.818611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Châtelliers-Châteaumur na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5a0zrh36chlktgqkjejhp2h3yeo2rbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Achard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275793</id>
    <revision>
      <id>42715286</id>
      <parentid>42112270</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="8c6i8xoaeon24d8t3luahl5s41le4r7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Ašar
| originalni_naziv = Chapelle-Achard
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = La Mothe-Achard
| gšir = 46.5902777777778
| gduž =-1.64583333333333
| nadm visina = 49
| maksimalna_nadmorska_visina = 58
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 21,57
| površina-he = 2.157
| stanovništvo        = 1782&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 82,61
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85052
| poštanski kod = 85150
}}

'''Šapel Ašar''' ({{jez-fra|Chapelle-Achard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1009 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 46&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,57&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 49 metara (maksimalnoj 58 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=694|
1968=711|
1975=692|
1982=807|
1990=860|
1999=1009|
2006=|
2011=1782|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,99)(84,101) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 694 1968: 711
  points:(84,101)(100,98)    color:blue    width:2 #1975: 692
  points:(100,98)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 807
  points:(128,111)(160,117)   color:blue    width:2 #1990: 860
  points:(160,117)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 1009
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77244 Chapelle-Achard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=052 Chapelle-Achard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813153746684714&amp;RadLong1=-0.0287252106072853 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850052 Položaj mesta Chapelle-Achard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5902777777778&amp;longitude=-1.64583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Achard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8c6i8xoaeon24d8t3luahl5s41le4r7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chantonnay, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275796</id>
    <revision>
      <id>42715284</id>
      <parentid>42561157</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5177" sha1="nxm1f0t9byt5qie1id26mfp9sgbh0cq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantone
| originalni_naziv = Chantonnay
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Šantone
| gšir = 46.6877777777778
| gduž =-1.04944444444444
| nadm visina = 66
| maksimalna_nadmorska_visina = 112
| minimalna_nadmorska_visina = 18
| površina-km = 82,91
| površina-he = 8.291
| stanovništvo        = 8255&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 99,57
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85051
| poštanski kod = 85110
}}

'''Šantone''' ({{jez-fra|Chantonnay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 7541 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 90&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 82,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 66 metara (maksimalnoj 112 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=6008|
1968=6172|
1975=6991|
1982=7235|
1990=7458|
1999=7541|
2006=|
2011=8255|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:12000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:8000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:4000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,105)(84,107) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 6008 1968: 6172
  points:(84,107)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 6991
  points:(100,119)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 7235
  points:(128,122)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 7458
  points:(160,126)(196,127)   color:blue    width:2 #1999: 7541
  points:(196,127)(228,130)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-chantonnay.fr http://www.ville-chantonnay.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515094855/http://www.ville-chantonnay.fr/ |date=2011-05-15 }}
* [http://www.chantonnay.com http://www.chantonnay.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125035142/http://www.chantonnay.com/ |date=2019-01-25 }}
* [http://www.vendee-randonnee.com http://www.vendee-randonnee.com]
* [http://landais.c.free.fr http://landais.c.free.fr]
* [http://rlandais.free.fr/pages_au_detail/boispally.htm http://rlandais.free.fr/pages_au_detail/boispally.htm]
* [http://landais.c.free.fr/Page_paysages_couleurs/cornes.htm http://landais.c.free.fr/Page_paysages_couleurs/cornes.htm]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77242 Šantone na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=051 Šantone na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.8148554427055&amp;RadLong1=-0.0183162608733036 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850051 Položaj mesta Šantone na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.6877777777778&amp;longitude=-1.04944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Šantone na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_41_16_N_01_02_58_W_type:city_region:FR|46° 41' 16&quot; SG Š, 01° 02' 58&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>nxm1f0t9byt5qie1id26mfp9sgbh0cq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châteauneuf, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275799</id>
    <revision>
      <id>42715359</id>
      <parentid>42113173</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4545" sha1="is3c0j9ynu5a6i10nyhx93qxtbsy7pe" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Châteauneuf}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatonef
| originalni_naziv = Châteauneuf
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = Sabl d'Olon
| kanton = Šalan
| gšir = 46.9183333333333
| gduž =-1.90888888888889
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 34
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 15,92
| površina-he = 1.592
| stanovništvo        = 918&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 57,66
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 85062
| poštanski kod = 85710
}}

'''Šatonef''' ({{jez-fra|Châteauneuf}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi Sabl d'Olon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 527 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 34 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=452|
1968=499|
1975=478|
1982=452|
1990=520|
1999=527|
2006=|
2011=918|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,123)(84,114) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 546 1968: 499
  points:(84,114)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 478
  points:(100,110)(128,105)   color:blue    width:2 #1982: 452
  points:(128,105)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 520
  points:(160,118)(196,120)   color:blue    width:2 #1999: 527
  points:(196,120)(228,144)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Châteauneuf (Vendée)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77261 Châteauneuf na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=062 Châteauneuf na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.818879396258926&amp;RadLong1=-0.0333163961676396 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850062 Položaj mesta Châteauneuf na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9183333333333&amp;longitude=-1.90888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Châteauneuf na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_55_06_N_01_54_32_W_type:city_region:FR|46° 55' 06&quot; SG Š, 01° 54' 32&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>is3c0j9ynu5a6i10nyhx93qxtbsy7pe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-d'Olonne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275801</id>
    <revision>
      <id>42715355</id>
      <parentid>42113145</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1773" sha1="s4uh0rpr2o46ow4tvjf4ap8f43pasz3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato d'Olon
| originalni_naziv = Château-d'Olonne
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Vendée
| površina-km = 31,22
| gšir = 46.505
| gduž =-1.73611111111
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 13473&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 431,55
| poštanski kod = 85180
| INSEE = 85060
}}

'''Šato d'Olon''' ({{jez-fra|Château-d'Olonne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 10.976, a gustina naseljenosti je iznosila 352 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3838|
1968=5771|
1975=7552|
1982=8836|
1990=10976|
1999= |
2006=|
2011=13473|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=46.5,1.73333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.5&amp;lons1=1.73333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313210948/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=46.5&amp;lons1=1.73333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Vendée u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>s4uh0rpr2o46ow4tvjf4ap8f43pasz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corpe, Vendée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275805</id>
    <revision>
      <id>42715402</id>
      <parentid>42114130</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4370" sha1="q5q75bipfkvnr8rotn9bcdb2kao7b4b" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Korp
| originalni_naziv = Corpe
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Marej sir le Dise
| gšir = 46.5058333333333
| gduž =-1.18083333333333
| nadm visina = 27
| maksimalna_nadmorska_visina = 43
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 17,10
| površina-he = 1.710
| stanovništvo        = 724&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 55,5
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85073
| poštanski kod = 85320
}}

'''Korp''' ({{jez-fra|Corpe}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 724 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 27 metara (maksimalnoj 43 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=587|
1968=622|
1975=599|
1982=667|
1990=702|
1999=724|
2006=|
2011=949|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 657 1968: 622
  points:(84,137)(100,133)    color:blue    width:2 #1975: 599
  points:(100,133)(128,146)   color:blue    width:2 #1982: 667
  points:(128,146)(160,153)   color:blue    width:2 #1990: 702
  points:(160,153)(196,157)   color:blue    width:2 #1999: 724
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77283 Corpe na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=073 Corpe na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.811679913094062&amp;RadLong1=-0.0206094295850751 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850073 Položaj mesta Corpe na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5058333333333&amp;longitude=-1.18083333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Corpe na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_30_21_N_01_10_51_W_type:city_region:FR|46° 30' 21&quot; SG Š, 01° 10' 51&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>q5q75bipfkvnr8rotn9bcdb2kao7b4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-Guibert</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275807</id>
    <revision>
      <id>42715353</id>
      <parentid>42113132</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4429" sha1="c6jfwk4kd8x6fg7rk6oe62whgju7u73" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato Giber
| originalni_naziv = Château-Guibert
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Vendée
| prefektura = La Roš sir Jon
| kanton = Marej sir le Dise
| gšir = 46.5825
| gduž =-1.235
| nadm visina = 46
| maksimalna_nadmorska_visina = 84
| minimalna_nadmorska_visina = 5
| površina-km = 35,16
| površina-he = 3.516
| stanovništvo        = 1485&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,24
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 85061
| poštanski kod = 85320
}}

'''Šato Giber''' ({{jez-fra|Château-Guibert}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Vandeja u Francuskoj|Vandeja]] koja pripada prefekturi La Roš sir Jon.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1107 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 46 metara (maksimalnoj 84 m, a minimalnoj 5 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=981|
1968=1020|
1975=941|
1982=1074|
1990=1066|
1999=1107|
2006=|
2011=1485|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1059 1968: 1020
  points:(84,136)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 941
  points:(100,127)(128,142)   color:blue    width:2 #1982: 1074
  points:(128,142)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 1066
  points:(160,141)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1107
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=77259 Château-Guibert na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=85&amp;codecom=061 Château-Guibert na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.813017998853996&amp;RadLong1=-0.0215548162632895 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=850061 Položaj mesta Château-Guibert na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.5825&amp;longitude=-1.235&amp;zoom=8 Plan naselja Château-Guibert na mapi (Mapquest)]

{{Departman Vandeja u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|46_34_57_N_01_14_06_W_type:city_region:FR|46° 34' 57&quot; SG Š, 01° 14' 06&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>c6jfwk4kd8x6fg7rk6oe62whgju7u73</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boussay, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275810</id>
    <revision>
      <id>42715199</id>
      <parentid>42109827</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2852" sha1="qz59fysg08i4o0fuwhsap0626qj6ugc" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Boussay}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buse
| originalni_naziv = Boussay
| slika = Blason ville fr Boussay (Loire-Atlantique).svg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Klison
| gšir = 47.045
| gduž = -1.18527777777778
| nadm visina = 8
| maksimalna_nadmorska_visina = 111
| minimalna_nadmorska_visina = 27
| površina-km = 26,45
| površina-he = 2.645
| stanovništvo        = 2698&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 102,0
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44022
| poštanski kod = 44190
}}

'''Buse''' ({{jez-fra|Boussay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2361 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 89&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,45&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 8 metara (maksimalnoj 111 m, a minimalnoj 27 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2061|
1968=2106|
1975=2040|
1982=2161|
1990=2316|
1999=2361|
2006=|
2011=2698|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.boussay.fr http://www.boussay.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42116 Boussay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=022 Boussay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821090146644904&amp;RadLong1=-0.0206869997740568 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440022 Položaj mesta Boussay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.045&amp;longitude=-1.18527777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Boussay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_02_42_N_01_11_07_W_type:city_region:FR|47° 02' 42&quot; SG Š, 01° 11' 07&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qz59fysg08i4o0fuwhsap0626qj6ugc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourgneuf-en-Retz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275813</id>
    <revision>
      <id>42715194</id>
      <parentid>42109746</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4380" sha1="3478n8ofkvs1ygs92qs3br9y5jhj50t" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burnjef an Rec
| originalni_naziv = Bourgneuf-en-Retz
| slika =  
| opis_slike =  
| grb = Blason ville 44 Bourgneuf-en-Retz.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Burnef an Rec
| gšir = 47.0438888888889
| gduž =-1.95138888888889
| nadm visina = 6
| maksimalna_nadmorska_visina = 39
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 53,19
| površina-he = 5.319
| stanovništvo        = 3442&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 64,71
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44021
| poštanski kod = 44580
}}

'''Burnjef an Rec''' ({{jez-fra|Bourgneuf-en-Retz}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2403 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 45&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 53,19&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 6 metara (maksimalnoj 39 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2289|
1968=2225|
1975=2161|
1982=2283|
1990=2346|
1999= |
2006=|
2011=3442|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bourgneuf-en-Retz}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://bourgneufenretz.paysderetz.info http://bourgneufenretz.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927000225/http://bourgneufenretz.paysderetz.info/ |date=2007-09-27 }}
* [http://museepaysderetz.free.fr/HomePage.html http://museepaysderetz.free.fr/HomePage.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061127013307/http://museepaysderetz.free.fr/HomePage.html |date=2006-11-27 }}
* [http://www.ccmachecoul.com/francais/cadcom08.htm http://www.ccmachecoul.com/francais/cadcom08.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615023857/http://www.ccmachecoul.com/francais/cadcom08.htm |date=2009-06-15 }}
* [http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/BourgneufenRetz/BOURGNEUF%20EN%20RETZ.htm http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/BourgneufenRetz/BOURGNEUF%20EN%20RETZ.htm]
* [http://www.loire-france.com/villes/loire-atlantique/bourgneuf-en-retz/index.html http://www.loire-france.com/villes/loire-atlantique/bourgneuf-en-retz/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312011453/http://www.loire-france.com/villes/loire-atlantique/bourgneuf-en-retz/index.html |date=2007-03-12 }}
* [http://www.infobretagne.com/bourgneuf-en-retz.htm http://www.infobretagne.com/bourgneuf-en-retz.htm]
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44021 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44021]
* [http://bmarcore.club.fr/Tine/E142.htm http://bmarcore.club.fr/Tine/E142.htm]
* [http://lemoulin.arzelier.free.fr/index.html http://lemoulin.arzelier.free.fr/index.html]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42114 Bourgneuf-en-Retz na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=021 Bourgneuf-en-Retz na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821070754097659&amp;RadLong1=-0.0340581610997771 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440021 Položaj mesta Bourgneuf-en-Retz na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0438888888889&amp;longitude=-1.95138888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bourgneuf-en-Retz na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>3478n8ofkvs1ygs92qs3br9y5jhj50t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouguenais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275818</id>
    <revision>
      <id>42715182</id>
      <parentid>42109565</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4835" sha1="a9qshjivugzr8dkqwdp5q7d5p0xh20d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bugene
| originalni_naziv = Bouguenais
| slika = Bouguenais église.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville 44 Bouguenais.svg
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Reze
| geografska_širina = 47.18
| geografska_dužina = -1.62361111111111
| gšir = 47.18
| gduž = -1.62361111111111
| nadm visina = 28
| maksimalna_nadmorska_visina = 41
| minimalna_nadmorska_visina = 1
| površina-km = 31,5
| površina-he = 3.150
| stanovništvo        = 18343&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 582,32
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44020
| poštanski kod = 44340
}}

'''Bugene''' ({{jez-fra|Bouguenais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 15 627 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 496&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 31,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 28 metara (maksimalnoj 41 m, a minimalnoj 1 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=8777|
1968=10047|
1975=11|
1982=14|
1990=15099|
1999=15627|
2006=|
2011=18343|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:21000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:14000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:7000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,91)(84,101) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 8777 1968: 10047
  points:(84,101)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 11684
  points:(100,115)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 14043
  points:(128,134)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 15099
  points:(160,142)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 15627
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bouguenais}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-bouguenais.fr/ http://www.ville-bouguenais.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100221225523/http://www.ville-bouguenais.fr/ |date=2010-02-21 }}
* [http://bouguenais.paysderetz.info http://bouguenais.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092730/http://bouguenais.paysderetz.info/ |date=2007-09-29 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42113 Bouguenais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=020 Bouguenais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823446341135223&amp;RadLong1=-0.0283373596623768 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440020 Položaj mesta Bouguenais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.18&amp;longitude=-1.62361111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bouguenais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>a9qshjivugzr8dkqwdp5q7d5p0xh20d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouaye (Nant)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275831</id>
    <revision>
      <id>42715177</id>
      <parentid>42669238</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715177</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3317" sha1="8k0lkxnp2bgzh60hqm7yru0y5hgmq7t" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bue
| originalni_naziv = Bouaye
| slika = Blason ville 44 Bouaye.svg
| opis_slike = 
| grb =  
 | država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Bue
| gšir = 47.1441666666667
| gduž = -1.68777777777778
| nadm visina = 16
| maksimalna_nadmorska_visina = 34
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 13,83
| površina-he = 1.383
| stanovništvo        = 6003&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 434,06
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44018
| poštanski kod = 44830
}}

'''Bue''' ({{jez-fra|Bouaye}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 5251 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 379&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,83&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 16 metara (maksimalnoj 34 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1520|
1968=1607|
1975=2209|
1982=3445|
1990=4815|
1999= |
2006=|
2011=6003|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bouaye}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://bouaye.paysderetz.info http://bouaye.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929091708/http://bouaye.paysderetz.info/ |date=2007-09-29 }}
* [http://gerardallard.blogs.com/ http://gerardallard.blogs.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113074344/http://gerardallard.blogs.com/ |date=2007-01-13 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42109 Bouaye na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=018 Bouaye na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://bouaye.autrement.free.fr http://bouaye.autrement.free.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081111060046/http://bouaye.autrement.free.fr/ |date=2008-11-11 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822820931486558&amp;RadLong1=-0.0294572792658001 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440018 Položaj mesta Bouaye na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1441666666667&amp;longitude=-1.68777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bouaye na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_08_39_N_01_41_16_W_type:city_region:FR|47° 08' 39&quot; SG Š, 01° 41' 16&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>8k0lkxnp2bgzh60hqm7yru0y5hgmq7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gétigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275896</id>
    <revision>
      <id>42715492</id>
      <parentid>42116871</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4434" sha1="bov6go9finur71hadjo3bnsyj6ptom8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Žetinje
| originalni_naziv =Gétigné
| slika =Villa Garenne Lemot.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Gétigné (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Nant
| kanton =Klison
| gšir =47.0763888888889
| gduž =-1.24833333333333
| nadm visina =26
| maksimalna_nadmorska_visina =97
| minimalna_nadmorska_visina =13
| površina-km = 23,97
| površina-he =2.397
| stanovništvo        =3076&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 141,47
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44063
|poštanski kod=44190
}}

'''Žetinje''' ({{jez-fra|Gétigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3076 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 128&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,97&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 26 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 13 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1946|
1968=2007|
1975=2274|
1982=2749|
1990=2912|
1999=3076|
2006=|
2011=3391|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,99)(84,101) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1946 1968: 2007
  points:(84,101)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 2274
  points:(100,112)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 2749
  points:(128,131)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 2912
  points:(160,138)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 3076
  points:(196,145)(228,153)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Gétigné}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42192 Gétigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=063 Gétigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821637986104587&amp;RadLong1=-0.0217875268302346 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440063 Položaj mesta Gétigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0763888888889&amp;longitude=-1.24833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Gétigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>bov6go9finur71hadjo3bnsyj6ptom8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gâvre, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275898</id>
    <revision>
      <id>42715489</id>
      <parentid>42116832</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1679" sha1="ichx54wb6wzw8249glr6xac58sdzrse" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Gavr
| originalni_naziv =Gâvre
| grb =Blason ville fr Le Gâvre (Loire-Atlantique).svg
|zastava=
| slika =Le Gâvre église.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| površina-km = 53,58
| gšir =47.5213888889
| gduž =-1.7475
| nadm visina =
| stanovništvo        =995
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,66
|poštanski kod=44130
| INSEE =44062
}}

'''Gavr''' ({{jez-fra|Gâvre}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 995, a gustina naseljenosti je iznosila 19 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=911|
1968=861|
1975=825|
1982=892|
1990=995|
1999= |
2006=|
2011=1643|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Le Gâvre}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.5166666667,1.75&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.5166666667&amp;lons1=1.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ichx54wb6wzw8249glr6xac58sdzrse</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-des-Marais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275901</id>
    <revision>
      <id>42715302</id>
      <parentid>42112376</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3043" sha1="cffizamdhnpr9mzuwr7ozpekwbw4yjb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel de Mare
| originalni_naziv = Chapelle-des-Marais
| slika = La-Chapelle-des-marais.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Chapelle-des-Marais (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Erbinjak
| gšir = 47.4480555555556
| gduž =-2.24027777777778
| nadm visina = 5
| maksimalna_nadmorska_visina = 11
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 18,05
| površina-he = 1.805
| stanovništvo        =2955&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 212,63
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44030
| poštanski kod = 44410
}}

'''Šapel de Mare''' ({{jez-fra|Chapelle-des-Marais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2955 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 163&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 5 metara (maksimalnoj 11 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2476|
1968=2550|
1975=2767|
1982=3037|
1990=3206|
1999=2955|
2006=|
2011=3838|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-des-Marais}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.chapelledesmarais.com/ http://www.chapelledesmarais.com/]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42131 Chapelle-des-Marais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=030 Chapelle-des-Marais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828124793158182&amp;RadLong1=-0.0391002233835875 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440030 Položaj mesta Chapelle-des-Marais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4480555555556&amp;longitude=-2.24027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-des-Marais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_26_53_N_02_14_25_W_type:city_region:FR|47° 26' 53&quot; SG Š, 02° 14' 25&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>cffizamdhnpr9mzuwr7ozpekwbw4yjb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Derval</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275904</id>
    <revision>
      <id>42715441</id>
      <parentid>42115112</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4526" sha1="t66a9komb3wv5d8sc14wobyqtrnytuv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Derval
| originalni_naziv =Derval
| slika =Derval mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Derval (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Šatobrijan
| kanton =Derval
| gšir =47.6683333333333
| gduž =-1.67
| nadm visina =33
| maksimalna_nadmorska_visina =77
| minimalna_nadmorska_visina =8
| površina-km = 63,51
| površina-he =6.351
| stanovništvo        =2491&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 52,5
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44051
|poštanski kod=44590
}}

'''Derval''' ({{jez-fra|Derval}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2491 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 63,51&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 33 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 8 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2648|
1968=2675|
1975=2591|
1982=2558|
1990=2558|
1999=2491|
2006=|
2011=3334|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2702 1968: 2675
  points:(84,137)(100,133)    color:blue    width:2 #1975: 2591
  points:(100,133)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 2558
  points:(128,132)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 2558
  points:(160,132)(196,129)   color:blue    width:2 #1999: 2491
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Derval (Loire-Atlantique)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cc-derval.fr http://www.cc-derval.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42169 Derval na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=051 Derval na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831969365649588&amp;RadLong1=-0.0291469985098733 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440051 Položaj mesta Derval na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6683333333333&amp;longitude=-1.67&amp;zoom=8 Plan naselja Derval na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_40_06_N_01_40_12_W_type:city_region:FR|47° 40' 06&quot; SG Š, 01° 40' 12&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>t66a9komb3wv5d8sc14wobyqtrnytuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chéméré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275907</id>
    <revision>
      <id>42715366</id>
      <parentid>42113327</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5249" sha1="atlxnk705122vw2emigh5ur0vn61u55" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemere
| originalni_naziv = Chéméré
| slika = Blason ville fr Chéméré (Loire-Atlantique) v2.svg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Chéméré (Loire-Atlantique) v2.svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Burnef an Rec
| gšir = 47.1227777777778
| gduž =-1.91361111111111
| nadm visina = 10 m
| maksimalna_nadmorska_visina = 60
| minimalna_nadmorska_visina = 2 m
| površina-km = 37,31
| površina-he = 3 .731
| stanovništvo        = 1583&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 62,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44040
| poštanski kod = 44680
}}

'''Šemere''' ({{jez-fra|Chéméré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 583 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 37,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 m metara (maksimalnoj 60 m, a minimalnoj 2 m m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1250|
1968=1240|
1975=1238|
1982=1377|
1990=1447|
1999=1583|
2006=|
2011=2348|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,121)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1250 1968: 1240
  points:(84,120)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 1238
  points:(100,120)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 1377
  points:(128,131)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1447
  points:(160,137)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 1583
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chéméré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://museepaysderetz.free.fr/p_chemere.html http://museepaysderetz.free.fr/p_chemere.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100914145021/http://museepaysderetz.free.fr/p_chemere.html |date=2010-09-14 }}
* [http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/BourgneufenRetz/CHEMERE.htm http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/BourgneufenRetz/CHEMERE.htm]
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44040 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44040] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312061316/http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44040 |date=2007-03-12 }}
* [http://chemere.paysderetz.info/ http://chemere.paysderetz.info/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061114134614/http://chemere.paysderetz.info/ |date=2006-11-14 }}
* [http://www.infobretagne.com/chemere.htm http://www.infobretagne.com/chemere.htm]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42149 Chéméré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=040 Chéméré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440040 Položaj mesta Chéméré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1227777777778&amp;longitude=-1.91361111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chéméré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_07_22_N_1_54_49_W_type:city_region:FR|47° 07' 22&quot; SG Š, 1° 54' 49&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>atlxnk705122vw2emigh5ur0vn61u55</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Sauveur, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275910</id>
    <revision>
      <id>42715296</id>
      <parentid>42112335</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4625" sha1="rq161e5150ua4t6hu1vl5x8imp025mf" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Chapelle-Saint-Sauveur}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sen Sover
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Sauveur
| slika = La Chapelle-Saint-Sauveur - église.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Chapelle-Saint-Sauveur (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Ansani
| kanton = Varad
| gšir = 47.4419444444444
| gduž =-0.985
| nadm visina = 74
| maksimalna_nadmorska_visina = 76
| minimalna_nadmorska_visina = 32
| površina-km = 18,7
| površina-he = 1.870
| stanovništvo        =627&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,25
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44034
| poštanski kod = 44370
}}

'''Šapel Sen Sover''' ({{jez-fra|Chapelle-Saint-Sauveur}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Ansani.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 627 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,7&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 74 metara (maksimalnoj 76 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=644|
1968=664|
1975=617|
1982=596|
1990=618|
1999=627|
2006=|
2011=790|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,149)(84,145) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 684 1968: 664
  points:(84,145)(100,137)    color:blue    width:2 #1975: 617
  points:(100,137)(128,133)   color:blue    width:2 #1982: 596
  points:(128,133)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 618
  points:(160,137)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 627
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42139 Chapelle-Saint-Sauveur na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=034 Chapelle-Saint-Sauveur na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828018134148332&amp;RadLong1=-0.017191493133069 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440034 Položaj mesta Chapelle-Saint-Sauveur na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4419444444444&amp;longitude=-.985&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Saint-Sauveur na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_26_31_N_00_59_06_W_type:city_region:FR|47° 26' 31&quot; SG Š, 00° 59' 06&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>rq161e5150ua4t6hu1vl5x8imp025mf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Casson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275913</id>
    <revision>
      <id>42715246</id>
      <parentid>42111353</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3084" sha1="bfkf7ykwo1fntye3ff2zoarg1900g94" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kason
| originalni_naziv =Casson
| slika =Casson mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Casson.svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Šatobrijan
| kanton =Nor sir Erdr
| gšir =47.3866666666667
| gduž =-1.55833333333333
| nadm visina =11
| maksimalna_nadmorska_visina =46
| minimalna_nadmorska_visina =3
| površina-km = 16,15
| površina-he =1.615
| stanovništvo        =1320&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 130,71
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44027
|poštanski kod=44390
}}

'''Kason''' ({{jez-fra|Casson}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1320 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 81&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 11 metar (maksimalnoj 46 m, a minimalnoj 3 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=604|
1968=647|
1975=608|
1982=974|
1990=1202|
1999=1320|
2006=2036|
2011=2111|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Casson}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://casskonfe.free.fr http://casskonfe.free.fr]
* [http://www.cceg.fr/jsp/site/Portal.jsp?page_id=77 http://www.cceg.fr/jsp/site/Portal.jsp?page_id=77] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060622092507/http://www.cceg.fr/jsp/site/Portal.jsp?page_id=77 |date=2006-06-22 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42125 Casson na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=027 Casson na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827053354922872&amp;RadLong1=-0.0271980475117081 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440027 Položaj mesta Casson na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3866666666667&amp;longitude=-1.55833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Casson na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_23_12_N_01_33_30_W_type:city_region:FR|47° 23' 12&quot; SG Š, 01° 33' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>bfkf7ykwo1fntye3ff2zoarg1900g94</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Heulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275916</id>
    <revision>
      <id>42715289</id>
      <parentid>42112296</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2800" sha1="3kliyk2ygilus4b8n71a5fgfjz6m9ct" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Elen
| originalni_naziv = Chapelle-Heulin
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Chapelle-Heulin (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Vale
| gšir = 47.1772222222222
| gduž =-1.33916666666667
| nadm visina = 13
| maksimalna_nadmorska_visina = 37
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 13,47
| površina-he = 1.347
| stanovništvo        =1852&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 232,15
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44032
| poštanski kod = 44330
}}

'''Šapel Elen''' ({{jez-fra|Chapelle-Heulin}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1852 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 137&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,47&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 13 metara (maksimalnoj 37 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1208|
1968=1212|
1975=1307|
1982=1800|
1990=1838|
1999=1852|
2006=|
2011=3127|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-Heulin}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42135 Chapelle-Heulin na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=032 Chapelle-Heulin na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82339785976711&amp;RadLong1=-0.0233728675675481 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440032 Položaj mesta Chapelle-Heulin na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1772222222222&amp;longitude=-1.33916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Heulin na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>3kliyk2ygilus4b8n71a5fgfjz6m9ct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Glain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275919</id>
    <revision>
      <id>42715287</id>
      <parentid>42112291</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4497" sha1="f28v8k74wt7vfuxkuawn1dby5nbiw7w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Glen
| originalni_naziv = Chapelle-Glain
| slika = La Chapelle-Glain - église.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Chapelle-Glain (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Šatobrijan
| kanton = Sen Žilijen de Vuvant
| gšir = 47.6238888888889
| gduž =-1.19583333333333
| nadm visina = 63
| maksimalna_nadmorska_visina = 99
| minimalna_nadmorska_visina = 46
| površina-km = 34,5
| površina-he = 3.450
| stanovništvo        =761&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,88
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44031
| poštanski kod = 44670
}}

'''Šapel Glen''' ({{jez-fra|Chapelle-Glain}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 761 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 22&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 34,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 63 metara (maksimalnoj 99 m, a minimalnoj 46 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1211|
1968=1097|
1975=898|
1982=838|
1990=808|
1999=761|
2006=|
2011=824|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,124) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1211 1968: 1097
  points:(84,124)(100,105)    color:blue    width:2 #1975: 898
  points:(100,105)(128,99)   color:blue    width:2 #1982: 838
  points:(128,99)(160,96)   color:blue    width:2 #1990: 808
  points:(160,96)(196,92)   color:blue    width:2 #1999: 761
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-Glain}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42133 Chapelle-Glain na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=031 Chapelle-Glain na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831193663759771&amp;RadLong1=-0.0208712289728883 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440031 Položaj mesta Chapelle-Glain na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6238888888889&amp;longitude=-1.19583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Glain na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>f28v8k74wt7vfuxkuawn1dby5nbiw7w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carquefou</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275921</id>
    <revision>
      <id>42715245</id>
      <parentid>42111298</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1674" sha1="qyd3eirayorxnrj2pw93umthf0lczfu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Karkfu
| originalni_naziv =Carquefou
| grb =Blason ville fr Carquefou (Loire-Atlantique).svg
|zastava=
| slika =Carquefou.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| površina-km = 43,42
| gšir =47.2975
| gduž =-1.49138888889
| nadm visina =
| stanovništvo        = 18022&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 415,06
|poštanski kod=44470
| INSEE =44026
}}

'''Karkfu''' ({{jez-fra|Carquefou}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 12.877, a gustina naseljenosti je iznosila 297 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3287|
1968=3744|
1975=6239|
1982=9664|
1990=12877|
1999= |
2006=|
2011=18022|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Carquefou}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.3,1.5&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=1.5&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>qyd3eirayorxnrj2pw93umthf0lczfu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corsept</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275924</id>
    <revision>
      <id>42715403</id>
      <parentid>42504379</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4689" sha1="jayn6g6doj07cuohgpg7t5dxcx7o3f1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Korset
| originalni_naziv = Corsept
| slika = Corsept - Eglise Saint-Martin (2).jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Corsept (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Pembref
| gšir = 47.2783333333333
| gduž =-2.05777777777778
| nadm visina = 6
| maksimalna_nadmorska_visina = 26
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 23,62
| površina-he = 2.362
| stanovništvo        = 2731&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 115,62
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44046
| poštanski kod = 44560
}}

'''Korset''' ({{jez-fra|Corsept}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1959 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 82&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 6 metara (maksimalnoj 26 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=804|
1968=807|
1975=951|
1982=1351|
1990=1633|
1999=1959|
2006=|
2011=2731|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,71)(84,71) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 810 1968: 807
  points:(84,71)(100,80)    color:blue    width:2 #1975: 951
  points:(100,80)(128,105)   color:blue    width:2 #1982: 1351
  points:(128,105)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 1633
  points:(160,123)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 1959
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Corsept}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://corsept.paysderetz.info http://corsept.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927000105/http://corsept.paysderetz.info/ |date=2007-09-27 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42161 Corsept na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=046 Corsept na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825162581566443&amp;RadLong1=-0.0359149974985265 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440046 Položaj mesta Corsept na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2783333333333&amp;longitude=-2.05777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Corsept na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_16_42_N_02_03_28_W_type:city_region:FR|47° 16' 42&quot; SG Š, 02° 03' 28&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>jayn6g6doj07cuohgpg7t5dxcx7o3f1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châteaubriant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275927</id>
    <revision>
      <id>42715358</id>
      <parentid>42491097</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5974" sha1="lqao5aej6sqx5w9gc7n1jqq9bghbqf0" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Fransoa Rene de Šatobrijan}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatobrijan
| originalni_naziv = Châteaubriant
| slika = Châteaubriant - Etang de la Torche.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Châteaubriant 2 (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Šatobrijan
| kanton = Šatobrijan
| gšir = 47.7177777777778
| gduž =-1.375
| nadm visina = 70
| maksimalna_nadmorska_visina = 107
| minimalna_nadmorska_visina = 48
| površina-km = 33,62
| površina-he = 3.362
| stanovništvo        = 12065&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 357,14
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44036
| poštanski kod = 44110
}}

'''Šatobrijan''' ({{jez-fra|Châteaubriant}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 12 065 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 358&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 33,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 70 metara (maksimalnoj 107 m, a minimalnoj 48 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=10852|
1968=11986|
1975=13231|
1982=14023|
1990=12783|
1999=12065|
2006=|
2011=12007|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:21000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:14000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:7000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,108)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 10852 1968: 11986
  points:(84,117)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 13231
  points:(100,127)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 14023
  points:(128,134)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 12783
  points:(160,123)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 12065
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Châteaubriant}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://mairie-chateaubriant.fr/ http://mairie-chateaubriant.fr/]
* [http://www.cc-castelbriantais.fr/ http://www.cc-castelbriantais.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060919170821/http://www.cc-castelbriantais.fr/ |date=2006-09-19 }}
* [http://www.paysdechateaubriant.com http://www.paysdechateaubriant.com]
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44036 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44036] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061020233447/http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44036 |date=2006-10-20 }}
* [http://pinsonnais.free.fr/chateaubriant http://pinsonnais.free.fr/chateaubriant]
* [http://www.chateaubriant.org/histoire http://www.chateaubriant.org/histoire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304174430/http://chateaubriant.org/histoire |date=2016-03-04 }}
* [http://www.chateaubriant.org/resistance http://www.chateaubriant.org/resistance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061205221714/http://www.chateaubriant.org/resistance/ |date=2006-12-05 }}
* [http://www.journal-la-mee.info http://www.journal-la-mee.info]
* [http://www.paysdechateaubriant.fr http://www.paysdechateaubriant.fr]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42141 Châteaubriant na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=036 Châteaubriant na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832832334002009&amp;RadLong1=-0.0239982772162131 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440036 Položaj mesta Châteaubriant na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7177777777778&amp;longitude=-1.375&amp;zoom=8 Plan naselja Châteaubriant na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_43_04_N_01_22_30_W_type:city_region:FR|47° 43' 04&quot; SG Š, 01° 22' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>lqao5aej6sqx5w9gc7n1jqq9bghbqf0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-Thébaud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275931</id>
    <revision>
      <id>42715354</id>
      <parentid>42113140</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4579" sha1="r2txf715bhvfj5j1l3co1xorvtso2vb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato Tebo
| originalni_naziv = Château-Thébaud
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Vertu Vinjobl
| gšir = 47.1258333333333
| gduž =-1.41861111111111
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 60
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 17,64
| površina-he = 1.764
| stanovništvo        =2484&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 164,06
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44037
| poštanski kod = 44690
}}

'''Šato Tebo''' ({{jez-fra|Château-Thébaud}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2484 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 140&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 60 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1293|
1968=1377|
1975=1573|
1982=2144|
1990=2357|
1999=2484|
2006=|
2011=2894|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,89)(84,85) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1461 1968: 1377
  points:(84,85)(100,94)    color:blue    width:2 #1975: 1573
  points:(100,94)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 2144
  points:(128,121)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 2357
  points:(160,131)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 2484
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Château-Thébaud}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.chateau-thebaud.fr/ http://www.chateau-thebaud.fr/]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=85408 Château-Thébaud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=037 Château-Thébaud na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822500954457009&amp;RadLong1=-0.024759434695596 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440037 Položaj mesta Château-Thébaud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1258333333333&amp;longitude=-1.41861111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Château-Thébaud na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_07_33_N_01_25_07_W_type:city_region:FR|47° 07' 33&quot; SG Š, 01° 25' 07&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>r2txf715bhvfj5j1l3co1xorvtso2vb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cordemais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275934</id>
    <revision>
      <id>42715396</id>
      <parentid>42575107</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715396</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4635" sha1="i2a3zfcdnlua720l7tl56b99ga76886" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kordme
| originalni_naziv =Cordemais
| slika =Cordemais CentraleEDF.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Cordemais (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Nant
| kanton =Sent Etjen de Monlik
| gšir =47.2911111111111
| gduž =-1.87777777777778
| nadm visina =8
| maksimalna_nadmorska_visina =91
| minimalna_nadmorska_visina =0
| površina-km = 37,15
| površina-he =3.715
| stanovništvo        =2515&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 84,71
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44045
|poštanski kod=44360
}}

'''Kordme''' ({{jez-fra|Cordemais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2515 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 67&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 37,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 8 metara (maksimalnoj 91 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1360|
1968=1439|
1975=1817|
1982=2004|
1990=2374|
1999=2515|
2006=|
2011=3147|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,84)(84,88) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1360 1968: 1439
  points:(84,88)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 1817
  points:(100,106)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 2004
  points:(128,115)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 2374
  points:(160,132)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 2515
  points:(196,139)(228,148)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cordemais}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cordemais.com/ http://www.cordemais.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217073737/http://www.cordemais.com/ |date=2007-02-17 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42159 Cordemais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=045 Cordemais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825385595859766&amp;RadLong1=-0.0327734048447677 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440045 Položaj mesta Cordemais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2911111111111&amp;longitude=-1.87777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Cordemais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>i2a3zfcdnlua720l7tl56b99ga76886</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corcoué-sur-Logne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275936</id>
    <revision>
      <id>42715395</id>
      <parentid>42114050</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5191" sha1="6zwk7hc1iowwaavf61r00yopewfeivg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Korkue sir Lonj
| originalni_naziv =Corcoué-sur-Logne
| slika =Corcoué-sur-Logne - Mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason corcoué sur logne44.svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Nant
| kanton =Leže
| gšir =46.9663888888889
| gduž =-1.57583333333333
| nadm visina =47
| maksimalna_nadmorska_visina =69
| minimalna_nadmorska_visina =10
| površina-km = 50,39
| površina-he =5.039
| stanovništvo        =1990&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 51,8
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44156
|poštanski kod=44650
}}

'''Korkue sir Lonj''' ({{jez-fra|Corcoué-sur-Logne}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1990 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 50,39&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 47 metara (maksimalnoj 69 m, a minimalnoj 10 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1857|
1968=1942|
1975=1812|
1982=1918|
1990=1959|
1999=1990|
2006=|
2011=2610|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2027 1968: 1942
  points:(84,142)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 1812
  points:(100,134)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 1918
  points:(128,141)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 1959
  points:(160,143)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1990
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Corcoué-sur-Logne}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://corcouesurlogne.paysderetz.info http://corcouesurlogne.paysderetz.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929092058/http://corcouesurlogne.paysderetz.info/ |date=2007-09-29 }}
* [http://www.infobretagne.com/corcoue-sur-logne.htm http://www.infobretagne.com/corcoue-sur-logne.htm]
* [http://museepaysderetz.com/p_corcoue.html http://museepaysderetz.com/p_corcoue.html]
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?numero_paysbreton=4&amp;insee_ville=44156 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?numero_paysbreton=4&amp;insee_ville=44156]
* [http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/Lege/CORCOUE%20SUR%20LOGNE.htm http://bzh.44.free.fr/detailscommunes/Lege/CORCOUE%20SUR%20LOGNE.htm]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42358 Corcoué-sur-Logne na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=156 Corcoué-sur-Logne na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.81971812392729&amp;RadLong1=-0.0275034801308236 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440156 Položaj mesta Corcoué-sur-Logne na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=46.9663888888889&amp;longitude=-1.57583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Corcoué-sur-Logne na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>6zwk7hc1iowwaavf61r00yopewfeivg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Campbon, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275939</id>
    <revision>
      <id>42715240</id>
      <parentid>42217056</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3000" sha1="dilpxsn3mqob41zuswjjielk6ahom6o" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kambon
| originalni_naziv = Campbon
| slika = Blason campbon44.svg
| opis_slike = 
| grb =  
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Savne
| gšir = 47.4127777777778
| gduž =-1.9675
| nadm visina = 44
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 3
| površina-km = 49,82
| površina-he = 4.982
| stanovništvo        =2897&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,86
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44025
| poštanski kod = 44750
}}

'''Kambon''' ({{jez-fra|Campbon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2897 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 58&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 49,82&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 44 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 3 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2488|
1968=2569|
1975=2666|
1982=2747|
1990=2918|
1999=2897|
2006=|
2011=3829|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Campbon}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cc-loiresillon.fr/ http://www.cc-loiresillon.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901224153/http://www.cc-loiresillon.fr/ |date=2011-09-01 }}
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44025 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44025]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42122 Campbon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=025 Campbon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82750907978314&amp;RadLong1=-0.0343393530348358 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440025 Položaj mesta Campbon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4127777777778&amp;longitude=-1.9675&amp;zoom=8 Plan naselja Campbon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>dilpxsn3mqob41zuswjjielk6ahom6o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevrolière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275942</id>
    <revision>
      <id>42715347</id>
      <parentid>42112982</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4626" sha1="9muf53g821z5tu7m7nvzkptfea6s5g9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ševrolijer
| originalni_naziv =Chevrolière
| slika =Eglise chevroliere1.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason la chevrolière44.svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Nant
| kanton =Sen Filber de Gran Lije
| gšir =47.0916666666667
| gduž =-1.61027777777778
| nadm visina =222
| maksimalna_nadmorska_visina =22
| minimalna_nadmorska_visina =0
| površina-km = 32,56
| površina-he =3.256
| stanovništvo        =4851&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 156,27
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44041
|poštanski kod=44118
}}

'''Ševrolijer''' ({{jez-fra|Chevrolière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4851 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 148&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 32,56&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 222 metara (maksimalnoj 22 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2004|
1968=2139|
1975=2444|
1982=3368|
1990=4272|
1999=4851|
2006=|
2011=5088|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,69)(84,73) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2004 1968: 2139
  points:(84,73)(100,80)    color:blue    width:2 #1975: 2444
  points:(100,80)(128,103)   color:blue    width:2 #1982: 3368
  points:(128,103)(160,125)   color:blue    width:2 #1990: 4272
  points:(160,125)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 4851
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chevrolière}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-lachevroliere.com/index.php http://www.mairie-lachevroliere.com/index.php]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42151 Chevrolière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=041 Chevrolière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821904633629212&amp;RadLong1=-0.0281046490954317 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440041 Položaj mesta Chevrolière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0916666666667&amp;longitude=-1.61027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Chevrolière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_05_30_N_01_36_37_W_type:city_region:FR|47° 05' 30&quot; SG Š, 01° 36' 37&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>9muf53g821z5tu7m7nvzkptfea6s5g9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conquereuil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275944</id>
    <revision>
      <id>42715390</id>
      <parentid>42113955</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1761" sha1="9qc5pbbtocvonee6g4qen4gw8zi2plz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konkrej
| originalni_naziv =Conquereuil
| grb =Blason ville fr Conquereuil (Loire-Atlantique).svg
|zastava=
| slika =Conquereuil mairie.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| površina-km = 32,87
| gšir =47.6252777778
| gduž =-1.75
| nadm visina =
| stanovništvo        = 1051&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,97
|poštanski kod=44290
| INSEE =44044
}}

'''Konkrej''' ({{jez-fra|Conquereuil}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 893, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1138|
1968=1048|
1975=959|
1982=929|
1990=893|
1999= |
2006=|
2011=1051|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Conquereuil}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6166666667,1.75&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6166666667&amp;lons1=1.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>9qc5pbbtocvonee6g4qen4gw8zi2plz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevallerais</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275948</id>
    <revision>
      <id>42715344</id>
      <parentid>42112942</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4480" sha1="pemof3el9nexinz3fu9gmnqhs8sy0cn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ševalere
| originalni_naziv = Chevallerais
| slika = La Chevallerais église.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Šatobrijan
| kanton = Noze
| gšir = 47.4683333333333
| gduž =-1.67
| nadm visina = 27
| maksimalna_nadmorska_visina = 42
| minimalna_nadmorska_visina = 18
| površina-km = 10,23
| površina-he = 1.023
| stanovništvo        = 1421&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 138,91
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44221
| poštanski kod = 44810
}}

'''Ševalere''' ({{jez-fra|Chevallerais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 652 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 63&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 27 metara (maksimalnoj 42 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=486|
1968=499|
1975=495|
1982=546|
1990=652|
1999=652|
2006=|
2011=1421|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,117)(84,114) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 512 1968: 499
  points:(84,114)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 495
  points:(100,113)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 546
  points:(128,123)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 652
  points:(160,143)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 652
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chevallerais}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42477 Chevallerais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=221 Chevallerais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828478707145411&amp;RadLong1=-0.0291469985098733 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440221 Položaj mesta Chevallerais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4683333333333&amp;longitude=-1.67&amp;zoom=8 Plan naselja Chevallerais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_28_06_N_01_40_12_W_type:city_region:FR|47° 28' 06&quot; SG Š, 01° 40' 12&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>pemof3el9nexinz3fu9gmnqhs8sy0cn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheix-en-Retz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275951</id>
    <revision>
      <id>42715329</id>
      <parentid>42112835</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4483" sha1="sso6wrtj8he1vwnkmn4m8lnvs30wv3l" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šeks an Rec
| originalni_naziv = Cheix-en-Retz
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Cheix-en-Retz.svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Peleren
| gšir = 47.1825
| gduž =-1.81416666666667
| nadm visina = 25
| maksimalna_nadmorska_visina = 27
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 8,34
| površina-he = 834
| stanovništvo        = 878&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 105,28
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44039
| poštanski kod = 44640
}}

'''Šeks an Rec''' ({{jez-fra|Cheix-en-Retz}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 529 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 63&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 25 metara (maksimalnoj 27 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=301|
1968=308|
1975=326|
1982=367|
1990=442|
1999=529|
2006=|
2011=878|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,109)(84,107) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 315 1968: 308
  points:(84,107)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 326
  points:(100,112)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 367
  points:(128,124)(160,145)   color:blue    width:2 #1990: 442
  points:(160,145)(196,170)   color:blue    width:2 #1999: 529
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cheix-en-Retz}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42147 Cheix-en-Retz na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=039 Cheix-en-Retz na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823489974366525&amp;RadLong1=-0.0316631815149672 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440039 Položaj mesta Cheix-en-Retz na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1825&amp;longitude=-1.81416666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Cheix-en-Retz na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_57_N_01_48_51_W_type:city_region:FR|47° 10' 57&quot; SG Š, 01° 48' 51&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>sso6wrtj8he1vwnkmn4m8lnvs30wv3l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crossac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275955</id>
    <revision>
      <id>42715425</id>
      <parentid>42114590</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4404" sha1="mv9ct7sxcmn8qdj2czu6d76k9im27y2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Krosak
| originalni_naziv =Crossac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason crossac44.svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Sen Nazer
| kanton =Ponšato
| gšir =47.4122222222222
| gduž =-2.16694444444444
| nadm visina =10
| maksimalna_nadmorska_visina =22
| minimalna_nadmorska_visina =0
| površina-km = 25,85
| površina-he =2.585
| stanovništvo        =2136&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 107,27
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44050
|poštanski kod=44160
}}

'''Krosak''' ({{jez-fra|Crossac}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2136 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 82&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,85&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 22 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1517|
1968=1558|
1975=1658|
1982=2067|
1990=2277|
1999=2136|
2006=|
2011=2773|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,98)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1517 1968: 1558
  points:(84,100)(100,105)    color:blue    width:2 #1975: 1658
  points:(100,105)(128,126)   color:blue    width:2 #1982: 2067
  points:(128,126)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 2277
  points:(160,137)(196,130)   color:blue    width:2 #1999: 2136
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Crossac}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42168 Crossac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=050 Crossac na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827499383509517&amp;RadLong1=-0.0378203152653895 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440050 Položaj mesta Crossac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4122222222222&amp;longitude=-2.16694444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Crossac na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_24_44_N_02_10_01_W_type:city_region:FR|47° 24' 44&quot; SG Š, 02° 10' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>mv9ct7sxcmn8qdj2czu6d76k9im27y2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Croisic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275958</id>
    <revision>
      <id>42715421</id>
      <parentid>42114530</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4657" sha1="54sq7ee8b9mmydgoivsbziwls8k2ic7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kroazik
| originalni_naziv =Croisic
| slika =Le Croisic cote sauvage.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Le Croisic (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Sen Nazer
| kanton =Kroazik
|geografska_širina= 47°17'38&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 2° 30' 33&quot; ZGD
| gšir = 47.2939
| gduž = -2.5092
| nadm visina =5
| maksimalna_nadmorska_visina =20
| minimalna_nadmorska_visina =0
| površina-km = 4,5
| površina-he =450
| stanovništvo        = 4278&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 898,44
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44049
|poštanski_kod=44490
|pozicijaX=53
|pozicijaY=128
}}

'''Kroazik''' ({{jez-fra|Croisic}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4 278 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 950&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,5&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 5 metara (maksimalnoj 20 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4017|
1968=4102|
1975=4243|
1982=4313|
1990=4428|
1999=4278|
2006=|
2011=4043|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,128)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 4017 1968: 4102
  points:(84,131)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 4243
  points:(100,134)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 4313
  points:(128,136)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 4428
  points:(160,139)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 4278
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Le Croisic}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.lecroisic.fr http://www.lecroisic.fr]
* [http://www.ot-lecroisic.com http://www.ot-lecroisic.com]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42166 Croisic na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=049 Croisic na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825434077227879&amp;RadLong1=-0.0437932198169803 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440049 Položaj mesta Croisic na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2938888888889&amp;longitude=-2.50916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Croisic na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_17_38_N_2_30_33_W_type:city_region:FR|47° 17' 38&quot; SG Š, 2° 30' 33&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>54sq7ee8b9mmydgoivsbziwls8k2ic7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chauvé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275960</id>
    <revision>
      <id>42715320</id>
      <parentid>42112736</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4402" sha1="6ofbbz4oiuklrfr70ymydg6gs364ssk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šove
| originalni_naziv = Chauvé
| slika = Chauvé (France) - Panorama.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason chauvé44.svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Sen Per an Rec
| gšir = 47.1519444444444
| gduž =-1.98472222222222
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 62
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 40,98
| površina-he = 4.098
| stanovništvo        =1695&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 62,45
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44038
| poštanski kod = 44320
}}

'''Šove''' ({{jez-fra|Chauvé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1695 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,98&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 62 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1277|
1968=1307|
1975=1238|
1982=1348|
1990=1589|
1999=1695|
2006=|
2011=2559|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,115)(84,113) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1337 1968: 1307
  points:(84,113)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 1238
  points:(100,108)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 1348
  points:(128,115)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 1589
  points:(160,133)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 1695
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chauvé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42145 Chauvé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=038 Chauvé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822956679317276&amp;RadLong1=-0.0346399375171399 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440038 Položaj mesta Chauvé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1519444444444&amp;longitude=-1.98472222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chauvé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>6ofbbz4oiuklrfr70ymydg6gs364ssk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cellier, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275963</id>
    <revision>
      <id>42715247</id>
      <parentid>42111681</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4562" sha1="eqxkgflnfu8gt69pua6avya8cqc3o1o" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Selije
| originalni_naziv = Cellier
| slika = Le Cellier vignes.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Le Cellier (Loire-Atlantique).svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Ansani
| kanton = Linje
| gšir = 47.3202777777778
| gduž =-1.34527777777778
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 85
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 35,99
| površina-he = 3.599
| stanovništvo        =3448&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 104,58
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44028
| poštanski kod = 44850
}}

'''Selije''' ({{jez-fra|Cellier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Ansani.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3448 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 95&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 85 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1836|
1968=1844|
1975=2035|
1982=2681|
1990=3139|
1999=3448|
2006=|
2011=3764|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:3200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,85)(84,85) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1836 1968: 1844
  points:(84,85)(100,92)    color:blue    width:2 #1975: 2035
  points:(100,92)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 2681
  points:(128,115)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 3139
  points:(160,131)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 3448
  points:(196,142)(228,146)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Le Cellier}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42127 Cellier na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=028 Cellier na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825894650224958&amp;RadLong1=-0.0234795265773979 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440028 Položaj mesta Cellier na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3202777777778&amp;longitude=-1.34527777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Cellier na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_19_13_N_01_20_43_W_type:city_region:FR|47° 19' 13&quot; SG Š, 01° 20' 43&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>eqxkgflnfu8gt69pua6avya8cqc3o1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Couëron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275965</id>
    <revision>
      <id>42715415</id>
      <parentid>42114372</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1742" sha1="sc38hq4rwt2vcd4ukxtkf7ifl40ocpw" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kueron
| originalni_naziv = Couëron
| grb =  
|zastava=
| slika = Couëron port.jpg
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 44,03
| gšir = 47.215556
| gduž =-1.722778
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 16.319&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 433,45
| poštanski kod = 44220
| INSEE = 44047
}}

'''Kueron''' ({{jez-fra|Couëron}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 16.319, a gustina naseljenosti je iznosila 371 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=11641|
1968=12276|
1975=13273|
1982=14113|
1990=16319|
1999= |
2006=|
2011=19085|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Couëron}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.2166666667,1.73333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.2166666667&amp;lons1=1.73333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>sc38hq4rwt2vcd4ukxtkf7ifl40ocpw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clisson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275969</id>
    <revision>
      <id>42715375</id>
      <parentid>42113558</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4652" sha1="5uozmb4gngy2j70im40njzb88sg2lis" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Klison
| originalni_naziv = Clisson
| slika = ChateaudeClisson.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason Clisson.svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Klison
| gšir = 47.0877777777778
| gduž =-1.2825
| nadm visina = 27
| maksimalna_nadmorska_visina = 71
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 11,3
| površina-he = 113
| stanovništvo        = 6683&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 591,42
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44043
| poštanski kod = 44190
}}

'''Klison''' ({{jez-fra|Clisson}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 5939 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 525&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 27 metara (maksimalnoj 71 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3719|
1968=4179|
1975=4537|
1982=4959|
1990=5495|
1999=5939|
2006=|
2011=6683|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:8400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:5600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,95)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3719 1968: 4179
  points:(84,105)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 4537
  points:(100,112)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 4959
  points:(128,120)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 5495
  points:(160,131)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 5939
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Clisson}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44043 http://www.geobreizh.com/breizh/fra/villes-fiche.asp?insee_ville=44043]
* [http://www.mairie-clisson.com http://www.mairie-clisson.com]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42155 Clisson na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=043 Clisson na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821836759713853&amp;RadLong1=-0.0223838476580315 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440043 Položaj mesta Clisson na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0877777777778&amp;longitude=-1.2825&amp;zoom=8 Plan naselja Clisson na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_05_16_N_01_16_57_W_type:city_region:FR|47° 05' 16&quot; SG Š, 01° 16' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5uozmb4gngy2j70im40njzb88sg2lis</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-sur-Erdre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275971</id>
    <revision>
      <id>42715305</id>
      <parentid>42112403</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1798" sha1="lxemu7fwjuzo8b30i0kokkirwi41dyz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel sir Erdr
| originalni_naziv = Chapelle-sur-Erdre
| grb = Blason Chapelle-Sur-Erdre.svg
|zastava=
| slika = Mairie - La Chapelle-sur-Erdre.jpg
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 33,42
| gšir = 47.299722
| gduž =-1.551667
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 17443&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 521,93
| poštanski kod = 44240
| INSEE = 44035
}}

'''Šapel sir Erdr''' ({{jez-fra|Chapelle-sur-Erdre}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 14.830, a gustina naseljenosti je iznosila 444 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2525|
1968=2878|
1975=5858|
1982=12246|
1990=14830|
1999= |
2006=|
2011=17443|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-sur-Erdre}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.3,1.55&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=1.55&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>lxemu7fwjuzo8b30i0kokkirwi41dyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouée (Sen Nazer)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275980</id>
    <revision>
      <id>42715204</id>
      <parentid>42216942</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3074" sha1="2s1epavkaq8gklttj31b12grbshamvd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bue
| originalni_naziv = Bouée
| slika = Bouée44 mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Savne
| gšir = 47.3216666666667
| gduž =-1.90861111111111
| nadm visina = m
| maksimalna_nadmorska_visina = 28
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 21,34
| površina-he = 2.134
| stanovništvo        = 879&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,19
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44019
| poštanski kod = 44260
}}

'''Bue''' ({{jez-fra|Bouée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 661 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od m metara (maksimalnoj 28 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=525|
1968=455|
1975=435|
1982=571|
1990=618|
1999= |
2006=|
2011=879|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bouée (Loire-Atlantique)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://cdfbouee.com/ http://cdfbouee.com/]
* [http://chassebouee.free.fr/ http://chassebouee.free.fr/]
* [http://www.cc-loiresillon.fr/ http://www.cc-loiresillon.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901224153/http://www.cc-loiresillon.fr/ |date=2011-09-01 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42111 Bouée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=019 Bouée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825918890909015&amp;RadLong1=-0.0333115480308283 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440019 Položaj mesta Bouée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3216666666667&amp;longitude=-1.90861111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bouée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_19_18_N_01_54_31_W_type:city_region:FR|47° 19' 18&quot; SG Š, 01° 54' 31&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>2s1epavkaq8gklttj31b12grbshamvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouvron, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>275983</id>
    <revision>
      <id>42715201</id>
      <parentid>42109882</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3279" sha1="65vo1lp1v1llll5a6ujzg6kshn7iq4f" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bouvron}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buvron
| originalni_naziv = Bouvron
| slika = Bouvron44 mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason bouvron.svg
| država = {{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Šatobrijan
| kanton = Blen
| gšir = 47.4186111111111
| gduž =-1.84666666666667
| nadm visina = 48
| maksimalna_nadmorska_visina = 82
| minimalna_nadmorska_visina = 11
| površina-km = 47,63
| površina-he = 4.763
| stanovništvo        =2411&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 60,97
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44023
| poštanski kod = 44130
}}

'''Buvron''' ({{jez-fra|Bouvron}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2411 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 50&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 47,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 48 metara (maksimalnoj 82 m, a minimalnoj 11 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2278|
1968=2285|
1975=2295|
1982=2334|
1990=2402|
1999=2411|
2006=|
2011=2904|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bouvron (Loire-Atlantique)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-bouvron.fr/NewMairie2/htdocs/index.html http://www.mairie-bouvron.fr/NewMairie2/htdocs/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061126020507/http://www.mairie-bouvron.fr/NewMairie2/htdocs/index.html |date=2006-11-26 }}
* [http://www.bouvron.free.fr/news.php http://www.bouvron.free.fr/news.php]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42118 Bouvron na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=023 Bouvron na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827610890656178&amp;RadLong1=-0.0322304135218958 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440023 Položaj mesta Bouvron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4186111111111&amp;longitude=-1.84666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bouvron na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_25_07_N_01_50_48_W_type:city_region:FR|47° 25' 07&quot; SG Š, 01° 50' 48&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>65vo1lp1v1llll5a6ujzg6kshn7iq4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bonnoeuvre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276112</id>
    <revision>
      <id>42715174</id>
      <parentid>42109391</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4436" sha1="e7vs121eji3o5mbnbv57hpx4vdz7ep9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bonoevr
| originalni_naziv = Bonnoeuvre
| slika = Bonnoeuvre - ancien prieuré.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Bonnoeuvre (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Ansani
| kanton = Sen Mar la Žaj
| gšir = 47.5283333333333
| gduž =-1.23472222222222
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 78
| minimalna_nadmorska_visina = 22
| površina-km = 15,66
| površina-he = 1.566
| stanovništvo        =506&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,89
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44017
| poštanski kod = 44540
}}

'''Bonoevr''' ({{jez-fra|Bonnoeuvre}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Ansani.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 506 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 32&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,66&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 78 m, a minimalnoj 22 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=557|
1968=566|
1975=524|
1982=521|
1990=532|
1999=506|
2006=|
2011=562|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 575 1968: 566
  points:(84,127)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 524
  points:(100,119)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 521
  points:(128,118)(160,120)   color:blue    width:2 #1990: 532
  points:(160,120)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 506
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bonnœuvre}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42108 Bonnoeuvre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=017 Bonnoeuvre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829525904696664&amp;RadLong1=-0.0215499681264782 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440017 Položaj mesta Bonnoeuvre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5283333333333&amp;longitude=-1.23472222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Bonnoeuvre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>e7vs121eji3o5mbnbv57hpx4vdz7ep9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avessac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276119</id>
    <revision>
      <id>42715133</id>
      <parentid>42107287</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715133</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4644" sha1="07oh7x1sqcs890rw1nxoywb7qcwfuxb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avesak
| originalni_naziv = Avessac
| slika = Avessac Vue ND wiki.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Šatobrijan
| kanton = Sen Nikola de Redon
| gšir = 47.6541666666667
| gduž =-1.98833333333333
| nadm visina = 76
| maksimalna_nadmorska_visina = 81
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 76,49
| površina-he = 7.649
| stanovništvo        = 2466&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,24
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44007
| poštanski kod = 44460
}}

'''Avesak''' ({{jez-fra|Avessac}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Šatobrijan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2154 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 76,49&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 76 metara (maksimalnoj 81 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2314|
1968=2405|
1975=2356|
1982=2395|
1990=2233|
1999=2154|
2006=|
2011=2466|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2496 1968: 2405
  points:(84,134)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 2356
  points:(100,131)(128,133)   color:blue    width:2 #1982: 2395
  points:(128,133)(160,125)   color:blue    width:2 #1990: 2233
  points:(160,125)(196,122)   color:blue    width:2 #1999: 2154
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://sivujeunesse.celeonet.fr/ http://sivujeunesse.celeonet.fr/]
* [http://www.ecoledupetitbois.org/ http://www.ecoledupetitbois.org/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070128033847/http://www.ecoledupetitbois.org/ |date=2007-01-28 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42090 Avesak na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] (arhiva) {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=007 Avesak na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831722110672208&amp;RadLong1=-0.0347029632956875 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440007 Položaj mesta Avesak na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6541666666667&amp;longitude=-1.98833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Avesak na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Avessac}}</text>
      <sha1>07oh7x1sqcs890rw1nxoywb7qcwfuxb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boissière-du-Doré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276122</id>
    <revision>
      <id>42715172</id>
      <parentid>42109258</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4671" sha1="kxk9njd2jw0qi9mpllteqcg2i6c3qbe" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boasjer di Dore
| originalni_naziv = Boissière-du-Doré
| slika = L'église de la Boissière du Doré (Anciennes Marches d'Anjou).JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr La Boissière-du-Doré (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Loru Botro
| gšir = 47.2330555555556
| gduž =-1.21888888888889
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 106
| minimalna_nadmorska_visina = 50
| površina-km = 9,41
| površina-he = 941
| stanovništvo        =672&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 97,34
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44016
| poštanski kod = 44430
}}

'''Boasjer di Dore''' ({{jez-fra|Boissière-du-Doré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 672 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 71&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,41&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 50 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=520|
1968=523|
1975=517|
1982=551|
1990=627|
1999=672|
2006=|
2011=916|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,119)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 526 1968: 523
  points:(84,119)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 517
  points:(100,118)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 551
  points:(128,124)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 627
  points:(160,138)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 672
  points:(196,147)(228,161)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Boissière-du-Doré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42106 Boissière-du-Doré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=016 Boissière-du-Doré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824372335266192&amp;RadLong1=-0.0212736243282309 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440016 Položaj mesta Boissière-du-Doré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2330555555556&amp;longitude=-1.21888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Boissière-du-Doré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_13_59_N_01_13_08_W_type:city_region:FR|47° 13' 59&quot; SG Š, 01° 13' 08&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>kxk9njd2jw0qi9mpllteqcg2i6c3qbe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anetz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276125</id>
    <revision>
      <id>42715099</id>
      <parentid>42106115</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2765" sha1="fe8fuj07mixu6kdkziomb7nqsemp7bl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Anec
| originalni_naziv = Anetz
| slika = Anetz église.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Ansani
| kanton = Anseni
| gšir = 47.3830555555556
| gduž =-1.10166666666667
| nadm visina = 14
| maksimalna_nadmorska_visina = 32
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 14,83
| površina-he = 1.483
| stanovništvo        = 1944&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 131,09
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44004
| poštanski kod = 44150
}}

'''Anec''' ({{jez-fra|Anetz}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Ansani.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1367 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 92&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,83&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 14 metara (maksimalnoj 32 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=604|
1968=687|
1975=955|
1982=1211|
1990=1285|
1999=1367|
2006=|
2011=1944|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42084 Anec na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=004 Anec na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826990329144325&amp;RadLong1=-0.0192277105938386 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440004 Položaj mesta Anec na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3830555555556&amp;longitude=-1.10166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Anec na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_22_59_N_01_06_06_W_type:city_region:FR|47° 22' 59&quot; SG Š, 01° 06' 06&quot; ZGD}}{{commonscat|Anetz}}</text>
      <sha1>fe8fuj07mixu6kdkziomb7nqsemp7bl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blain, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276126</id>
    <revision>
      <id>42715163</id>
      <parentid>42109008</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1765" sha1="6sy4xdt6137qpzc5s3apoy2r63o4ydv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Blen
| originalni_naziv = Blain
| grb = Blason ville fr Blain (Loire-Atlantique).svg
| zastava = 
| slika = Blain Hafen.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 101,72
| gšir = 47.4769444444
| gduž =-1.76222222222
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 9463&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 93,03
| poštanski kod = 44130
| INSEE = 44015
}}

'''Blen''' ({{jez-fra|Blain}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 7.434, a gustina naseljenosti je iznosila 73 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=6531|
1968=7052|
1975=7153|
1982=7366|
1990=7434|
1999= |
2006=|
2011=9463|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Blain}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.4833333333,1.75&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.4833333333&amp;lons1=1.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314025229/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.4833333333&amp;lons1=1.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>6sy4xdt6137qpzc5s3apoy2r63o4ydv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brains, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276133</id>
    <revision>
      <id>42715210</id>
      <parentid>42669241</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3028" sha1="ib0f03c0b2w6sajh2rhv876gwu3h83q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren
| originalni_naziv = Brains
| slika = Eglise de Brains, Loire-Atlantique, France.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason brains44.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Bue
| gšir = 47.17
| gduž =-1.72055555555556
| nadm visina = 26
| maksimalna_nadmorska_visina = 34
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 15,31
| površina-he = 1.531
| stanovništvo        = 2586&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 168,91
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44024
| poštanski kod = 44830
}}

'''Bren''' ({{jez-fra|Brains}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2172 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 141&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 26 metara (maksimalnoj 34 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=999|
1968=1021|
1975=1174|
1982=1578|
1990=1889|
1999= |
2006=|
2011=2586|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brains}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://footfcbb.free.fr/ http://footfcbb.free.fr/]
* [http://gerardallard.blogs.com/ http://gerardallard.blogs.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070113074344/http://gerardallard.blogs.com/ |date=2007-01-13 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42120 Brains na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=024 Brains na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823271808210015&amp;RadLong1=-0.0300293594095401 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440024 Položaj mesta Brains na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.17&amp;longitude=-1.72055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Brains na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_12_N_01_43_14_W_type:city_region:FR|47° 10' 12&quot; SG Š, 01° 43' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ib0f03c0b2w6sajh2rhv876gwu3h83q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baule-Escoublac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276138</id>
    <revision>
      <id>42715153</id>
      <parentid>42107931</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1927" sha1="ai0llld05wz7o9qhk7ha9qzp5mj0si4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = La Bol Ekublak
| originalni_naziv = Baule-Escoublac
| grb = Blason ville fr La Baule-Escoublac (Loire-Atlantique).svg
| zastava = 
| slika = Plage de La Baule-Escoublac 01.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 22,19
| gšir = 47.2867
| gduž =-2.3908
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 16.112&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 726,09
| poštanski kod = 44500
| INSEE = 44055
}}

'''La Bol Ekublak''' ({{jez-fra|Baule-Escoublac}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 14.845, a gustina naseljenosti je iznosila 669 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=13004|
1968=13336|
1975=15006|
1982=14553|
1990=14845|
1999=15831|
2006=|
2011=16112|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Baule-Escoublac}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.3,2.36666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=2.36666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313210959/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=2.36666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

{{DEFAULTSORT:Baule-Escoublac, La}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ai0llld05wz7o9qhk7ha9qzp5mj0si4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Assérac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276152</id>
    <revision>
      <id>42715120</id>
      <parentid>42106783</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4681" sha1="3oh7v1fjx5vzrd62vl67ubwvnowlv6a" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aserak
| originalni_naziv = Assérac
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Assérac (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Erbinjak
| gšir = 47.43
| gduž =-2.38916666666667
| nadm visina = 22
| maksimalna_nadmorska_visina = 49
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 32,91
| površina-he = 3.291
| stanovništvo        = 1789&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 54,36
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44006
| poštanski kod = 44410
}}

'''Aserak''' ({{jez-fra|Assérac}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1360 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 32,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 22 metara (maksimalnoj 49 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1123|
1968=1151|
1975=1079|
1982=1128|
1990=1239|
1999=1360|
2006=|
2011=1789|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1179 1968: 1151
  points:(84,129)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 1079
  points:(100,122)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 1128
  points:(128,127)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1239
  points:(160,137)(196,148)   color:blue    width:2 #1999: 1360
  points:(196,148)(228,168)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Assérac}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.asserac.com/ http://www.asserac.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517024043/http://asserac.com/ |date=2014-05-17 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42088 Aserak na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=006 Aserak na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827809664265444&amp;RadLong1=-0.0416988247144744 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440006 Položaj mesta Aserak na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.43&amp;longitude=-2.38916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Aserak na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_25_48_N_02_23_21_W_type:city_region:FR|47° 25' 48&quot; SG Š, 02° 23' 21&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>3oh7v1fjx5vzrd62vl67ubwvnowlv6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Basse-Goulaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276154</id>
    <revision>
      <id>42715151</id>
      <parentid>42107840</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1799" sha1="qm10jzs7x9iazhc1z9ufq3al31t2aq5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bas Gulen
| originalni_naziv = Basse-Goulaine
| grb = Blason Basse-Goulaine.svg
| zastava = 
| slika = Basse-Goulaine église.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 13,74
| gšir = 47.2161111111
| gduž =-1.4641666
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 8168&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 594,47
| poštanski kod = 44115
| INSEE = 44009
}}

'''Bas Gulen''' ({{jez-fra|Basse-Goulaine}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 5.910, a gustina naseljenosti je iznosila 430 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1853|
1968=2160|
1975=3036|
1982=4099|
1990=5910|
1999= |
2006=|
2011=8168|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Basse-Goulaine}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.2166666667,1.43333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.2166666667&amp;lons1=1.43333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>qm10jzs7x9iazhc1z9ufq3al31t2aq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthon-en-Retz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276155</id>
    <revision>
      <id>42715114</id>
      <parentid>42106662</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715114</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1785" sha1="80idl9h67cfpwzfftpw1hk5ugo7mt6f" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arton an Rec
| originalni_naziv = Arthon-en-Retz
| grb = Blason ville fr Arthon-en-Retz (Loire-Atlantique).svg
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 39,24
| gšir = 47.1172222222
| gduž =-1.9375
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 3887&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 99,06
| poštanski kod = 44320
| INSEE = 44005
}}

'''Arton an Rec''' ({{jez-fra|Arthon-en-Retz}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 2.321, a gustina naseljenosti je iznosila 59 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1889|
1968=1948|
1975=1933|
1982=2151|
1990=2321|
1999= |
2006=|
2011=3887|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Arthon-en-Retz}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.1166666667,1.95&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.1166666667&amp;lons1=1.95&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>80idl9h67cfpwzfftpw1hk5ugo7mt6f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Besné, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276159</id>
    <revision>
      <id>42715161</id>
      <parentid>42108655</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4833" sha1="t9v14fihis4qi0x2a9t9bjbtvjlq6nb" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bene}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bene
| originalni_naziv = Besné
| slika = Blason ville fr Besné (Loire-Atlantique).svg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Besné (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Sen Nazer
| kanton = Ponšato
| gšir = 47.3983333333333
| gduž =-2.09
| nadm visina = 10
| maksimalna_nadmorska_visina = 16
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 17,54
| površina-he = 1.754
| stanovništvo        =2031&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 152,96
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 44013
| poštanski kod = 44160
}}

'''Bene''' ({{jez-fra|Besné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2031 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 115&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,54&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 10 metara (maksimalnoj 16 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1332|
1968=1440|
1975=1636|
1982=2062|
1990=2059|
1999=2031|
2006=|
2011=2683|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,95)(84,102) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1332 1968: 1440
  points:(84,102)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 1636
  points:(100,113)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 2062
  points:(128,137)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 2059
  points:(160,137)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 2031
  points:(196,135)(228,145)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Besné}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-besne.fr/ http://www.mairie-besne.fr/]
* [http://www.loire-france.com/villes/loire-atlantique/besne/ http://www.loire-france.com/villes/loire-atlantique/besne/]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42101 Bene na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=013 Bene na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827256976668949&amp;RadLong1=-0.0364773813686438 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440013 Položaj mesta Bene na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3983333333333&amp;longitude=-2.09&amp;zoom=8 Plan naselja Bene na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_23_54_N_02_05_24_W_type:city_region:FR|47° 23' 54&quot; SG Š, 02° 05' 24&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>t9v14fihis4qi0x2a9t9bjbtvjlq6nb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barbechat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276161</id>
    <revision>
      <id>42715149</id>
      <parentid>42107686</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1868" sha1="lxigi4p85um60hhv0dd1o5uyn0imt3d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Barbša
| originalni_naziv = Barbechat
| grb = Blason ville fr Barbechat (Loire-Atlantique).svg
| zastava = 
| slika = W1294-Barbechat SteMarieMadeleine XIX° 5321.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| površina-km = 11,76
| gšir = 47.27758
| gduž =-1.28675
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1301&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 110,63
| poštanski kod = 44450
| INSEE = 44008
}}

'''Barbša''' ({{jez-fra|Barbechat}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 905, a gustina naseljenosti je iznosila 77 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=584|
1968=608|
1975=566|
1982=808|
1990=905|
1999= |
2006=|
2011=1301|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Barbechat}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.2833333333,1.28333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.2833333333&amp;lons1=1.28333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313211817/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.2833333333&amp;lons1=1.28333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>lxigi4p85um60hhv0dd1o5uyn0imt3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drefféac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276411</id>
    <revision>
      <id>42715456</id>
      <parentid>42115521</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4416" sha1="rv8xjhxitmiqoxca7y5u69kj4485k8i" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Drefeak
| originalni_naziv =Drefféac
| slika = W0426-Deffeac_StMalo_XV°XVI°1851_61516.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Drefféac (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| prefektura =Sen Nazer
| kanton =Sen Žilda de Boa
| gšir =47.4772222222222
| gduž =-2.055
| nadm visina =65
| maksimalna_nadmorska_visina =33
| minimalna_nadmorska_visina =0
| površina-km = 14,16
| površina-he =1.416
| stanovništvo        =1322&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 136,79
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =44053
|poštanski kod=44530
}}

'''Drefeak''' ({{jez-fra|Drefféac}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Sen Nazer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1322 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 93&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 65 metara (maksimalnoj 33 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=851|
1968=859|
1975=803|
1982=1145|
1990=1296|
1999=1322|
2006=|
2011=1937|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,102)(84,101) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 867 1968: 859
  points:(84,101)(100,96)    color:blue    width:2 #1975: 803
  points:(100,96)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 1145
  points:(128,128)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 1296
  points:(160,142)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1322
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Drefféac}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42173 Drefféac na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=053 Drefféac na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828633847523374&amp;RadLong1=-0.035866516130413 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440053 Položaj mesta Drefféac na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4772222222222&amp;longitude=-2.055&amp;zoom=8 Plan naselja Drefféac na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>rv8xjhxitmiqoxca7y5u69kj4485k8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorges, Loire-Atlantique</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276414</id>
    <revision>
      <id>42715487</id>
      <parentid>42116744</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" sha1="5cie6hojxvjuaj82qysgw7gxzxfit1s" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Gorges}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Gorž
| originalni_naziv = Gorges
| slika = Eglise Gorges.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Gorges (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Klison
| gšir = 47.1022222222222
| gduž =-1.3025
| nadm visina = 35
| maksimalna_nadmorska_visina = 49
| minimalna_nadmorska_visina = 5
| površina-km = 15,77
| površina-he = 1.577
| stanovništvo        = 4305&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 272,99
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44064
| poštanski kod = 44190
}}

'''Gorž''' ({{jez-fra|Gorges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2649 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 167&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 35 metara (maksimalnoj 49 m, a minimalnoj 5 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1563|
1968=1701|
1975=2028|
1982=2379|
1990=2603|
1999=2649|
2006=|
2011=4305|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,94)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1563 1968: 1701
  points:(84,100)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 2028
  points:(100,116)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 2379
  points:(128,132)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 2603
  points:(160,143)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 2649
  points:(196,145)(228,168)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Canyons}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42194 Gorges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=064 Gorges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822088862828044&amp;RadLong1=-0.0227329135084491 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440064 Položaj mesta Gorges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1022222222222&amp;longitude=-1.3025&amp;zoom=8 Plan naselja Gorges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5cie6hojxvjuaj82qysgw7gxzxfit1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haute-Goulaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276417</id>
    <revision>
      <id>42715495</id>
      <parentid>42117088</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4736" sha1="3euykloxql2tegdn09c5wtws2sdtazv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ot Gulen
| originalni_naziv = Haute-Goulaine
| slika = Hte Goulaine Eglise Vue du ciel.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Haute-Goulaine (Loire-Atlantique).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Loire-Atlantique
| prefektura = Nant
| kanton = Vertu Vinjobl
| gšir = 47.1997222222222
| gduž =-1.4275
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 56
| minimalna_nadmorska_visina = 0
| površina-km = 20,59
| površina-he = 2.059
| stanovništvo        =4925&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 269,35
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 44071
| poštanski kod = 44115
}}

'''Ot Gulen''' ({{jez-fra|Haute-Goulaine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4925 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 239&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,59&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 56 m, a minimalnoj 0 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1815|
1968=1981|
1975=2582|
1982=3225|
1990=3823|
1999=4925|
2006=|
2011=5546|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,65)(84,69) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1815 1968: 1981
  points:(84,69)(100,84)    color:blue    width:2 #1975: 2582
  points:(100,84)(128,99)   color:blue    width:2 #1982: 3225
  points:(128,99)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 3823
  points:(160,114)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 4925
  points:(196,141)(228,153)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Haute-Goulaine}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-haute-goulaine.fr/ http://www.mairie-haute-goulaine.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317142756/http://www.mairie-haute-goulaine.fr/ |date=2010-03-17 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=42206 Haute-Goulaine na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://cdfhtegoulaine.free.fr/ http://cdfhtegoulaine.free.fr/]
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&amp;codecom=071 Haute-Goulaine na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82379055884883&amp;RadLong1=-0.0249145750735594 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440071 Položaj mesta Haute-Goulaine na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1997222222222&amp;longitude=-1.4275&amp;zoom=8 Plan naselja Haute-Goulaine na mapi (Mapquest)]

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>3euykloxql2tegdn09c5wtws2sdtazv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>276420</id>
    <revision>
      <id>42715451</id>
      <parentid>42115390</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1810" sha1="bdyrjcd11w08wv5pf27vhql76gmrzmt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Donž
| originalni_naziv =Donges
| grb =Blason ville fr Donges (Loire-Atlantique).svg
|zastava=
| slika = Mooring an oil tanker in Saint-Nazaire.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Loire-Atlantique
| površina-km = 59,9
| gšir =47.324163
| gduž =-2.075
| nadm visina =
| stanovništvo        = 6879&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 114,84
|poštanski kod=44480
| INSEE =44052
}}

'''Donž''' ({{jez-fra|Donges}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 6.377, a gustina naseljenosti je iznosila 131 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=6263|
1968=6458|
1975=6280|
1982=6726|
1990=6377|
1999= |
2006=|
2011=6879|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Donges}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.3,2.06666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=2.06666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314025219/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3&amp;lons1=2.06666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>bdyrjcd11w08wv5pf27vhql76gmrzmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dangolsheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281439</id>
    <revision>
      <id>42714901</id>
      <parentid>42114999</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:16:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4762" sha1="shlw21jkh9rpntlnp4y8podb2v1xp1h" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dangolshajm
| originalni_naziv =Dangolsheim
| slika = Dangolsheim, Eglise Saint-Pancrace 1.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Dangolsheim (Bas-Rhin).svg
| država={{FRA}}
| region =Alzas
| departman =Bas-Rhin
| prefektura =Molshajm
| kanton =Vaselon
| gšir =48.5722222222222
| gduž =7.46805555555556
| nadm visina =200
| maksimalna_nadmorska_visina =384
| minimalna_nadmorska_visina =172
| površina-km = 4,47
| površina-he =447
| stanovništvo        =603&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 154,59
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =67085
|poštanski kod=67310
}}

'''Dangolshajm''' ({{jez-fra|Dangolsheim}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Alzas]], u departmanu [[Departman Donja Rajna u Francuskoj|Donja Rajna]] koja pripada prefekturi Molshajm.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 603 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 134&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,47&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 384 m, a minimalnoj 172 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=446|
1968=503|
1975=531|
1982=514|
1990=493|
1999=603|
2006=|
2011=691|
sansdoublescomptes= 1962}}

{{DemografijaFR|
1962=446|
1968=503|
1975=531|
1982=514|
1990=493|
1999=603|
2006=|
2011=691|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,104)(84,115) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 446 1968: 503
  points:(84,115)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 531
  points:(100,120)(128,117)   color:blue    width:2 #1982: 514
  points:(128,117)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 493
  points:(160,113)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 603
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Dangolsheim}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [https://web.archive.org/web/20070311103848/http://dangolsheim.online.fr/ https://web.archive.org/web/20070311103848/http://dangolsheim.online.fr/]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=63668 Dangolsheim na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=67&amp;codecom=085 Dangolsheim na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.84774520283374&amp;RadLong1=0.130342158173311 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=670085 Položaj mesta Dangolsheim na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.5722222222222&amp;longitude=7.46805555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Dangolsheim na mapi (Mapquest)]

{{Departman Donja Rajna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_34_20_N_07_28_05_E_type:city_region:FR|48° 34' 20&quot; SG Š, 07° 28' 05&quot; IGD}}</text>
      <sha1>shlw21jkh9rpntlnp4y8podb2v1xp1h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemazé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281456</id>
    <revision>
      <id>42715330</id>
      <parentid>42112843</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4404" sha1="b46ia47ffzt8nf24sdfllcx8zuj93ro" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemaze
| originalni_naziv = Chemazé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Šato Gontje-zapad
| gšir = 47.7880555555556
| gduž =-0.773611111111111
| nadm visina = 87
| maksimalna_nadmorska_visina = 91
| minimalna_nadmorska_visina = 38
| površina-km = 38,54
| površina-he = 3.854
| stanovništvo        = 1359&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,26
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53066
| poštanski kod = 53200
}}

'''Šemaze''' ({{jez-fra|Chemazé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1019 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 38,54&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 87 metara (maksimalnoj 91 m, a minimalnoj 38 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=889|
1968=1050|
1975=1026|
1982=1027|
1990=1015|
1999=1019|
2006=|
2011=1359|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1211 1968: 1050
  points:(84,119)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 1026
  points:(100,117)(128,117)   color:blue    width:2 #1982: 1027
  points:(128,117)(160,116)   color:blue    width:2 #1990: 1015
  points:(160,116)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 1019
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49358 Chemazé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=066 Chemazé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834058912615282&amp;RadLong1=-0.0135020610196269 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530066 Položaj mesta Chemazé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7880555555556&amp;longitude=-.773611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chemazé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_47_17_N_00_46_25_W_type:city_region:FR|47° 47' 17&quot; SG Š, 00° 46' 25&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>b46ia47ffzt8nf24sdfllcx8zuj93ro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chérancé (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281648</id>
    <revision>
      <id>42715367</id>
      <parentid>42113334</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4486" sha1="0hk4otut2k3u2d00ay9f7irje6prh0w" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Chérancé}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šeranse
| originalni_naziv = Chérancé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Kraon (Majen)
| gšir = 47.7961111111111
| gduž =-0.934166666666667
| nadm visina = 54
| maksimalna_nadmorska_visina = 83
| minimalna_nadmorska_visina = 30
| površina-km = 8,73
| površina-he = 873
| stanovništvo        = 166&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 19,01
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53068
| poštanski kod = 53400
}}

'''Šeranse''' ({{jez-fra|Chérancé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 166 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 19&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,73&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 54 metara (maksimalnoj 83 m, a minimalnoj 30 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=277|
1968=280|
1975=232|
1982=216|
1990=201|
1999=166|
2006=|
2011=166|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 277 1968: 280
  points:(84,142)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 232
  points:(100,121)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 216
  points:(128,114)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 201
  points:(160,108)(196,92)   color:blue    width:2 #1999: 166
  points:(196,92)(228,92)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49362 Chérancé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=068 Chérancé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834199508582811&amp;RadLong1=-0.0163042840965908 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530068 Položaj mesta Chérancé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7961111111111&amp;longitude=-.934166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chérancé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_47_46_N_00_56_03_W_type:city_region:FR|47° 47' 46&quot; SG Š, 00° 56' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0hk4otut2k3u2d00ay9f7irje6prh0w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chémeré-le-Roi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281649</id>
    <revision>
      <id>42715365</id>
      <parentid>42113326</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1757" sha1="mrvlzblg32s9nlii54njvomj75y3iwg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemere le Roa
| originalni_naziv = Chémeré-le-Roi
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Mayenne
| površina-km = 15,18
| gšir = 47.97791
| gduž =-0.44014
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 445&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,31
| poštanski kod = 53340
| INSEE = 53067
}}

'''Šemere le Roa''' ({{jez-fra|Chémeré-le-Roi}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 383, a gustina naseljenosti je iznosila 25 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=581|
1968=520|
1975=443|
1982=417|
1990=383|
1999= |
2006=|
2011=445|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chémeré-le-Roi}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9833333333,0.433333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9833333333&amp;lons1=0.433333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Mayenne u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>mrvlzblg32s9nlii54njvomj75y3iwg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champfrémont</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281654</id>
    <revision>
      <id>42715272</id>
      <parentid>42112097</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4353" sha1="sfhvtegk2kfdhp3443dartpdqeh0yld" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanfremon
| originalni_naziv = Champfrémont
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Pre an Paj
| gšir = 48.4277777777778
| gduž =-0.09
| nadm visina = 230
| maksimalna_nadmorska_visina = 400
| minimalna_nadmorska_visina = 172
| površina-km = 13,13
| površina-he = 1.313
| stanovništvo        = 316&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,07
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53052
| poštanski kod = 53370
}}

'''Šanfremon''' ({{jez-fra|Champfrémont}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 248 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,13&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 230 metara (maksimalnoj 400 m, a minimalnoj 172 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=230|
1968=294|
1975=272|
1982=246|
1990=241|
1999=248|
2006=|
2011=316|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,118) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 358 1968: 294
  points:(84,118)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 272
  points:(100,111)(128,102)   color:blue    width:2 #1982: 246
  points:(128,102)(160,100)   color:blue    width:2 #1990: 241
  points:(160,100)(196,103)   color:blue    width:2 #1999: 248
  points:(196,103)(228,117)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49330 Champfrémont na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=052 Champfrémont na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845224171691835&amp;RadLong1=-0.0015707963268794 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530052 Položaj mesta Champfrémont na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4277777777778&amp;longitude=-.09&amp;zoom=8 Plan naselja Champfrémont na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>sfhvtegk2kfdhp3443dartpdqeh0yld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Contest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281656</id>
    <revision>
      <id>42715391</id>
      <parentid>42113977</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4383" sha1="nrk2lwny5lqjwawxz5svi5l1n0nukkk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kontest
| originalni_naziv =Contest
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Majen-zapad
| gšir =48.2627777777778
| gduž =-0.655
| nadm visina =109
| maksimalna_nadmorska_visina =152
| minimalna_nadmorska_visina =77
| površina-km = 22,96
| površina-he =2.296
| stanovništvo        =765&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,11
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53074
|poštanski kod=53100
}}

'''Kontest''' ({{jez-fra|Contest}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 765 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,96&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 109 metara (maksimalnoj 152 m, a minimalnoj 77 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=614|
1968=620|
1975=629|
1982=716|
1990=695|
1999=765|
2006=|
2011=921|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,107)(84,108) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 614 1968: 620
  points:(84,108)(100,109)    color:blue    width:2 #1975: 629
  points:(100,109)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 716
  points:(128,121)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 695
  points:(160,118)(196,128)   color:blue    width:2 #1999: 765
  points:(196,128)(228,144)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49375 Contest na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=074 Contest na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.84234437842589&amp;RadLong1=-0.0114319066011779 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530074 Položaj mesta Contest na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2627777777778&amp;longitude=-.655&amp;zoom=8 Plan naselja Contest na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_15_46_N_00_39_18_W_type:city_region:FR|48° 15' 46&quot; SG Š, 00° 39' 18&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>nrk2lwny5lqjwawxz5svi5l1n0nukkk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chammes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281660</id>
    <revision>
      <id>42715266</id>
      <parentid>42112002</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4358" sha1="gi0idnf6oxusgfk3z3dmmoiz6em7bwp" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šam
| originalni_naziv = Chammes
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Sainte-Suzanne
| gšir = 48.0775
| gduž =-0.376666666666667
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 132
| minimalna_nadmorska_visina = 73
| površina-km = 21,06
| površina-he = 2.106
| stanovništvo        = 339&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 16,1
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53050
| poštanski kod = 53270
}}

'''Šam''' ({{jez-fra|Chammes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 328 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,06&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 132 m, a minimalnoj 73 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=384|
1968=399|
1975=373|
1982=349|
1990=320|
1999=328|
2006=|
2011=339|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:570 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:380 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:190 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,139) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 414 1968: 399
  points:(84,139)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 373
  points:(100,131)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 349
  points:(128,124)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 320
  points:(160,115)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 328
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49326 Chammes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=050 Chammes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.839110671172715&amp;RadLong1=-0.00657407351619897 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530050 Položaj mesta Chammes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.0775&amp;longitude=-.376666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chammes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_04_39_N_00_22_36_W_type:city_region:FR|48° 04' 39&quot; SG Š, 00° 22' 36&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>gi0idnf6oxusgfk3z3dmmoiz6em7bwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Congrier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281664</id>
    <revision>
      <id>42715386</id>
      <parentid>42113935</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4381" sha1="kj7hgznghx1q7ra9b1n3ph9vavk9shr" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kongrije
| originalni_naziv =Congrier
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Šato Gontje
| kanton =Sent Enjan sir Roe
| gšir =47.8108333333333
| gduž =-1.11583333333333
| nadm visina =82
| maksimalna_nadmorska_visina =106
| minimalna_nadmorska_visina =56
| površina-km = 24,28
| površina-he =2.428
| stanovništvo        =1036&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,06
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53073
|poštanski kod=53800
}}

'''Kongrije''' ({{jez-fra|Congrier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1036 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,28&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 82 metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 56 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=989|
1968=1046|
1975=910|
1982=975|
1990=1035|
1999=1036|
2006=|
2011=924|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,145)(84,139) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1103 1968: 1046
  points:(84,139)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 910
  points:(100,123)(128,130)   color:blue    width:2 #1982: 975
  points:(128,130)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1035
  points:(160,137)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 1036
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49373 Congrier na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=073 Congrier na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834456459833813&amp;RadLong1=-0.0194749655712177 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530073 Položaj mesta Congrier na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8108333333333&amp;longitude=-1.11583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Congrier na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_48_39_N_01_06_57_W_type:city_region:FR|47° 48' 39&quot; SG Š, 01° 06' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>kj7hgznghx1q7ra9b1n3ph9vavk9shr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cuillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281667</id>
    <revision>
      <id>42715428</id>
      <parentid>42114721</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4337" sha1="6i5hh1qihy83wz3v2uil93ao38whnk1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kije
| originalni_naziv =Cuillé
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Šato Gontje
| kanton =Kose le Vivjen
| gšir =47.9716666666667
| gduž =-1.1175
| nadm visina =100
| maksimalna_nadmorska_visina =103
| minimalna_nadmorska_visina =57
| površina-km = 21,66
| površina-he =2.166
| stanovništvo        =849&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 43,86
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53088
|poštanski kod=53540
}}

'''Kije''' ({{jez-fra|Cuillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 849 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,66&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 103 m, a minimalnoj 57 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=912|
1968=997|
1975=861|
1982=827|
1990=863|
1999=849|
2006=|
2011=950|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1082 1968: 997
  points:(84,133)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 861
  points:(100,118)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 827
  points:(128,114)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 863
  points:(160,118)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 849
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49398 Cuillé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=088 Cuillé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.837263531047588&amp;RadLong1=-0.0195040543920859 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530088 Položaj mesta Cuillé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9716666666667&amp;longitude=-1.1175&amp;zoom=8 Plan naselja Cuillé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_58_18_N_01_07_03_W_type:city_region:FR|47° 58' 18&quot; SG Š, 01° 07' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>6i5hh1qihy83wz3v2uil93ao38whnk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevaigné-du-Maine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281670</id>
    <revision>
      <id>42715342</id>
      <parentid>42112938</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4510" sha1="a5u9z71iq1vewg9mdrjpqp68oe7l2sg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ševanje-di-Men
| originalni_naziv = Chevaigné-du-Maine
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Kutren
| gšir = 48.4377777777778
| gduž =-0.386388888888889
| nadm visina = 200
| maksimalna_nadmorska_visina = 227
| minimalna_nadmorska_visina = 137
| površina-km = 13,05
| površina-he = 1.305
| stanovništvo        = 191&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 14,64
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53069
| poštanski kod = 53250
}}

'''Ševanje-di-Men''' ({{jez-fra|Chevaigné-du-Maine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 206 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 200 metara (maksimalnoj 227 m, a minimalnoj 137 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=342|
1968=394|
1975=340|
1982=288|
1990=230|
1999=206|
2006=|
2011=191|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,146)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 446 1968: 394
  points:(84,132)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 340
  points:(100,116)(128,102)   color:blue    width:2 #1982: 288
  points:(128,102)(160,85)   color:blue    width:2 #1990: 230
  points:(160,85)(196,78)   color:blue    width:2 #1999: 206
  points:(196,78)(228,80)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49364 Ševanje-du-Men na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=069 Ševanje-du-Men na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845398704617044&amp;RadLong1=-0.00674375830459644 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530069 Položaj mesta Ševanje-du-Men na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4377777777778&amp;longitude=-.386388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Ševanje-du-Men na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_26_16_N_00_23_11_W_type:city_region:FR|48° 26' 16&quot; SG Š, 00° 23' 11&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>a5u9z71iq1vewg9mdrjpqp68oe7l2sg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Commer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281674</id>
    <revision>
      <id>42715382</id>
      <parentid>42706466</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4428" sha1="67p75zqpapolu3xnu7d31fhsqd6ecpq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Komer
| originalni_naziv =Commer
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Commer (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Majen
| gšir =48.2416666666667
| gduž =-0.618888888888889
| nadm visina =137
| maksimalna_nadmorska_visina =162
| minimalna_nadmorska_visina =77
| površina-km = 22,88
| površina-he =2.288
| stanovništvo        =1091&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 54,59
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53072
|poštanski kod=53470
}}

'''Komer''' ({{jez-fra|Commer}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1091 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,88&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 137 metara (maksimalnoj 162 m, a minimalnoj 77 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=569|
1968=622|
1975=608|
1982=799|
1990=987|
1999=1091|
2006=|
2011=1249|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,96)(84,90) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 675 1968: 622
  points:(84,90)(100,89)    color:blue    width:2 #1975: 608
  points:(100,89)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 799
  points:(128,111)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 987
  points:(160,132)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1091
  points:(196,144)(228,150)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49371 Commer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=072 Commer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841975920028227&amp;RadLong1=-0.0108016488157016 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530072 Položaj mesta Commer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2416666666667&amp;longitude=-.618888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Commer na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_14_30_N_00_37_08_W_type:city_region:FR|48° 14' 30&quot; SG Š, 00° 37' 08&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>67p75zqpapolu3xnu7d31fhsqd6ecpq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chailland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281677</id>
    <revision>
      <id>42715254</id>
      <parentid>42111841</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4383" sha1="ra9ta3ietqmqorfxdwatu5a22qpyvud" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šajan
| originalni_naziv = Chailland
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Šajan
| gšir = 48.2247222222222
| gduž =-0.871944444444444
| nadm visina = 88
| maksimalna_nadmorska_visina = 181
| minimalna_nadmorska_visina = 79
| površina-km = 35,86
| površina-he = 3.586
| stanovništvo        =1136&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,58
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53048
| poštanski kod = 53420
}}

'''Šajan''' ({{jez-fra|Chailland}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1136 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,86&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 88 metara (maksimalnoj 181 m, a minimalnoj 79 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=954|
1968=1117|
1975=1073|
1982=1069|
1990=1067|
1999=1136|
2006=|
2011=1204|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:205
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1280 1968: 1117
  points:(84,125)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 1073
  points:(100,121)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 1069
  points:(128,121)(160,121)   color:blue    width:2 #1990: 1067
  points:(160,121)(196,127)   color:blue    width:2 #1999: 1136
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49322 Chailland na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=048 Chailland na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841680183682734&amp;RadLong1=-0.015218301450847 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530048 Položaj mesta Chailland na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2247222222222&amp;longitude=-.871944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Chailland na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_13_29_N_00_52_19_W_type:city_region:FR|48° 13' 29&quot; SG Š, 00° 52' 19&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ra9ta3ietqmqorfxdwatu5a22qpyvud</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cropte (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281680</id>
    <revision>
      <id>42715423</id>
      <parentid>42114578</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4141" sha1="hmkphl8h6vfs5yso893hkoricg6p3vx" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Krot
| originalni_naziv =Cropte
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Mele di Men
| gšir =47.9588888888889
| gduž =-0.491666666666667
| nadm visina =61
| maksimalna_nadmorska_visina =87
| minimalna_nadmorska_visina =51
| površina-km = 14,15
| površina-he =1.415
| stanovništvo        =239&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 15,83
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53087
|poštanski kod=53170
}}

'''Krot''' ({{jez-fra|Cropte}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 239 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 61 metar (maksimalnoj 87 m, a minimalnoj 51 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=241|
1968=315|
1975=250|
1982=223|
1990=243|
1999=239|
2006=|
2011=224|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 389 1968: 315
  points:(84,119)(100,99)    color:blue    width:2 #1975: 250
  points:(100,99)(128,90)   color:blue    width:2 #1982: 223
  points:(128,90)(160,97)   color:blue    width:2 #1990: 243
  points:(160,97)(196,95)   color:blue    width:2 #1999: 239
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49396 Cropte na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=087 Cropte na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.837040516754266&amp;RadLong1=-0.00858120215610043 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530087 Položaj mesta Cropte na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9588888888889&amp;longitude=-.491666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Cropte na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>hmkphl8h6vfs5yso893hkoricg6p3vx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Croixille</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281683</id>
    <revision>
      <id>42715422</id>
      <parentid>42114568</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4307" sha1="hjd1zokbqko6e7hrpqftszt3b0jlojn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kroaksij
| originalni_naziv =Croixille
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Šajan
| gšir =48.2058333333333
| gduž =-1.05444444444444
| nadm visina =180
| maksimalna_nadmorska_visina =188
| minimalna_nadmorska_visina =91
| površina-km = 19,91
| površina-he =1.991
| stanovništvo        =547&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,9
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53086
|poštanski kod=53380
}}

'''Kroaksij''' ({{jez-fra|Croixille}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 547 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 180 metara (maksimalnoj 188 m, a minimalnoj 91 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=670|
1968=705|
1975=606|
1982=534|
1990=482|
1999=547|
2006=|
2011=675|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,160)(84,153) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 740 1968: 705
  points:(84,153)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 606
  points:(100,134)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 534
  points:(128,121)(160,111)   color:blue    width:2 #1990: 482
  points:(160,111)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 547
  points:(196,123)(228,134)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49394 Croixille na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=086 Croixille na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841350510379562&amp;RadLong1=-0.018403527335908 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530086 Položaj mesta Croixille na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2058333333333&amp;longitude=-1.05444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Croixille na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>hjd1zokbqko6e7hrpqftszt3b0jlojn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Colombiers-du-Plessis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281685</id>
    <revision>
      <id>42715379</id>
      <parentid>42113754</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4411" sha1="8s21825k47y4s9uw3otqbi35dysizs2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kolombjer di Plesi
| originalni_naziv = Colombiers-du-Plessis
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Goron
| gšir = 48.3925
| gduž =-0.839166666666667
| nadm visina = 230
| maksimalna_nadmorska_visina = 242
| minimalna_nadmorska_visina = 152
| površina-km = 21,97
| površina-he = 2.197
| stanovništvo        = 448&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,39
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53071
| poštanski kod = 53120
}}

'''Kolombjer di Plesi''' ({{jez-fra|Colombiers-du-Plessis}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 514 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,97&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 230 metara (maksimalnoj 242 m, a minimalnoj 152 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=707|
1968=740|
1975=688|
1982=607|
1990=567|
1999=514|
2006=|
2011=448|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 773 1968: 740
  points:(84,125)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 688
  points:(100,117)(128,106)   color:blue    width:2 #1982: 607
  points:(128,106)(160,100)   color:blue    width:2 #1990: 567
  points:(160,100)(196,93)   color:blue    width:2 #1999: 514
  points:(196,93)(228,90)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49369 Colombiers-du-Plessis na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=071 Colombiers-du-Plessis na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844608458316793&amp;RadLong1=-0.014646221307107 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530071 Položaj mesta Colombiers-du-Plessis na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3925&amp;longitude=-.839166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Colombiers-du-Plessis na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8s21825k47y4s9uw3otqbi35dysizs2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crennes-sur-Fraubée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281690</id>
    <revision>
      <id>42715419</id>
      <parentid>42114445</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4477" sha1="o7oyncxlsuczuzqwhfjbzd62iy5o0fd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kren sir Frobe
| originalni_naziv =Crennes-sur-Fraubée
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Vilene la Žijel
| gšir =48.3791666666667
| gduž =-0.2775
| nadm visina =300
| maksimalna_nadmorska_visina =372
| minimalna_nadmorska_visina =179
| površina-km = 12,77
| površina-he =1.277
| stanovništvo        =178&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 16,68
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53085
|poštanski kod=53700
}}

'''Kren sir Frobe''' ({{jez-fra|Crennes-sur-Fraubée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 178 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 13&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 300 metara (maksimalnoj 372 m, a minimalnoj 179 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=122|
1968=180|
1975=158|
1982=180|
1990=190|
1999=178|
2006=|
2011=213|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:330 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:220 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:110 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,113) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 238 1968: 180
  points:(84,113)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 158
  points:(100,101)(128,113)   color:blue    width:2 #1982: 180
  points:(128,113)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 190
  points:(160,118)(196,112)   color:blue    width:2 #1999: 178
  points:(196,112)(228,114)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49392 Crennes-sur-Fraubée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=085 Crennes-sur-Fraubée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844375747749848&amp;RadLong1=-0.00484328867454482 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530085 Položaj mesta Crennes-sur-Fraubée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3791666666667&amp;longitude=-.2775&amp;zoom=8 Plan naselja Crennes-sur-Fraubée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_22_45_N_00_16_39_W_type:city_region:FR|48° 22' 45&quot; SG Š, 00° 16' 39&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>o7oyncxlsuczuzqwhfjbzd62iy5o0fd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Craon (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281693</id>
    <revision>
      <id>42715418</id>
      <parentid>42114411</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4292" sha1="08h28ohmw55yhewqhh4xzjjw53zrmy6" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Craon}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kraon
| originalni_naziv =Craon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Šato Gontje
| kanton =Kraon (Majen)
| gšir =47.8488888888889
| gduž =-0.948611111111111
| nadm visina =40
| maksimalna_nadmorska_visina =83
| minimalna_nadmorska_visina =32
| površina-km = 24,56
| površina-he =2.456
| stanovništvo        =4659&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 184,12
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53084
|poštanski kod=53400
}}

'''Kraon''' ({{jez-fra|Craon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4659 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 189&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,56&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 40 metara (maksimalnoj 83 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4146|
1968=4482|
1975=4661|
1982=4829|
1990=4767|
1999=4659|
2006=|
2011=4522|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 4146 1968: 4482
  points:(84,130)(100,135)    color:blue    width:2 #1975: 4661
  points:(100,135)(128,139)   color:blue    width:2 #1982: 4829
  points:(128,139)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 4767
  points:(160,137)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 4659
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49390 Craon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=084 Craon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835120654576969&amp;RadLong1=-0.0165563872107813 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530084 Položaj mesta Craon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8488888888889&amp;longitude=-.948611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Craon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>08h28ohmw55yhewqhh4xzjjw53zrmy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charchigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281697</id>
    <revision>
      <id>42715307</id>
      <parentid>42112436</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4270" sha1="j3cb7kn26583gj4li8kq9h948o65jan" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaršinje
| originalni_naziv = Charchigné
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Or
| gšir = 48.4183333333333
| gduž =-0.4075
| nadm visina = 800
| maksimalna_nadmorska_visina = 257
| minimalna_nadmorska_visina = 163
| površina-km = 14,91
| površina-he = 1.491
| stanovništvo        =396&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 34,0
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53061
| poštanski kod = 53250
}}

'''Šaršinje''' ({{jez-fra|Charchigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 396 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 800 metara (maksimalnoj 257 m, a minimalnoj 163 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=430|
1968=439|
1975=393|
1982=375|
1990=363|
1999=396|
2006=|
2011=507|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,144) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 430 1968: 439
  points:(84,144)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 393
  points:(100,131)(128,126)   color:blue    width:2 #1982: 375
  points:(128,126)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 363
  points:(160,123)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 396
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49349 Charchigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=061 Charchigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845059335040249&amp;RadLong1=-0.00711221670225951 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530061 Položaj mesta Charchigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4183333333333&amp;longitude=-.4075&amp;zoom=8 Plan naselja Charchigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>j3cb7kn26583gj4li8kq9h948o65jan</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courcité</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281701</id>
    <revision>
      <id>42715407</id>
      <parentid>42114188</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4358" sha1="kcc4ztm99j4qewq3uqleuiaexo9dy5t" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kursite
| originalni_naziv = Courcité
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Vilene la Žijel
| gšir = 48.3066666666667
| gduž =-0.248333333333333
| nadm visina = 182
| maksimalna_nadmorska_visina = 269
| minimalna_nadmorska_visina = 153
| površina-km = 30,69
| površina-he = 3.069
| stanovništvo        = 906&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,52
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53083
| poštanski kod = 53700
}}

'''Kursite''' ({{jez-fra|Courcité}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 992 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 32&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 30,69&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 182 metara (maksimalnoj 269 m, a minimalnoj 153 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=876|
1968=948|
1975=954|
1982=1002|
1990=938|
1999=992|
2006=|
2011=906|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1020 1968: 948
  points:(84,127)(100,128)    color:blue    width:2 #1975: 954
  points:(100,128)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 1002
  points:(128,134)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 938
  points:(160,126)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 992
  points:(196,132)(228,134)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49389 Courcité na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=083 Courcité na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843110384042084&amp;RadLong1=-0.00433423430935242 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530083 Položaj mesta Courcité na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3066666666667&amp;longitude=-.248333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Courcité na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>kcc4ztm99j4qewq3uqleuiaexo9dy5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouère</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281726</id>
    <revision>
      <id>42715203</id>
      <parentid>42163783</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5345" sha1="b59r9lzjrfbfv42w4yiu3x39hr2s8ox" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buer
| originalni_naziv = Bouère
| slika = Eglise de Bouère.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Grez an Buer
| gšir = 47.8638888888889
| gduž =-0.477222222222222
| nadm visina = 81
| maksimalna_nadmorska_visina = 117
| minimalna_nadmorska_visina = 41
| površina-km = 42,54
| površina-he = 4.254
| stanovništvo        = 1062&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,96
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53036
| poštanski kod = 53290
}}

'''Buer''' ({{jez-fra|Bouère}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi [[Šato Gontje]]

Po podacima iz [[2004]]. godine u opštini je živeo 921 stanovnik, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnik/km². Opština se prostire na površini od 42,54&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 81 metar (maksimalnoj 117 m, a minimalnoj 41 m).

== Administracija ==
Spisak gradonačelnika
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;50%&quot;
! Mandat !! gradonačelnik !! politička partija  
|-
! 1978 - (2008) !! Klod Biše !! Za život u Bueru
|-
!1906 !!  Šamen !!  
|-
!1896 !! Bople !!  
|-
!1880 - 1896 !! Fuše !!  
|-
!1870 - 1880 !! Bašelije !!  
|-
!1855 - 1870!! Sebu !!  
|-
!1850 !! Godivje !!  
|-
!1840 !! Sebu !!  
|-
!1836 !! Tobelije !!  
|-
!1830 - 1836 !! Šamare !!  
|-
!1827 -1830 !! Ožer !!  
|-
!1821 - 1824 !! Luj Žoašen Boa Žurdan (di) !!  
|-
!1801 -1804 !! Tonelije !!  
|-
!1800 !! Žamen !!  
|-
!1791 -1795 !! Rene Sebu !!  
|}

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=993|
1968=1149|
1975=1030|
1982=911|
1990=857|
1999=907|
2004=921|
2006=|
2011=1062|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1305 1968: 1149
  points:(84,129)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 1030
  points:(100,117)(128,106)   color:blue    width:2 #1982: 911
  points:(128,106)(160,101)   color:blue    width:2 #1990: 857
  points:(160,101)(196,106)   color:blue    width:2 #1999: 907
  points:(196,106)(228,107)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Lokacije i znamenitosti ==
* Romanička crkva (sazidana u XI/XII veku, obnovljena u XIX veku)
* Mesno groblje (registrovana sa dopunskim inventarom istorijskih građevina),
* Votive kripta iz 1871,
* Dvorac Boa Žurdan iz 16/17 veka i zavisnosti,
* Dvorac Vezusjer iz 18. veka
* Dvorac Roše iz 19. veka
* Dvorac Sevodjer iz 19. veka
* Dvorac Davje iz 19. veka.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49298 Buer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=036 Buer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835382453964782&amp;RadLong1=-0.00832909904190991 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530036 Položaj mesta Buer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8638888888889&amp;longitude=-.477222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Buer na mapi (Mapquest)] {{fr}}

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

{{Koordinate|47_51_50_N_00_28_38_W_type:city_region:FR|47° 51' 50&quot; SG Š, 00° 28' 38&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>b59r9lzjrfbfv42w4yiu3x39hr2s8ox</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourgon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281729</id>
    <revision>
      <id>42715196</id>
      <parentid>42109751</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4265" sha1="d2x6tmxb5q6gg5fsr12kcyk2boehd6q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burgon
| originalni_naziv = Bourgon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Loaron
| gšir = 48.1677777777778
| gduž =-1.06527777777778
| nadm visina = 116
| maksimalna_nadmorska_visina = 188
| minimalna_nadmorska_visina = 88
| površina-km = 20,97
| površina-he = 2.097
| stanovništvo        = 627&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,9
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53040
| poštanski kod = 53410
}}

'''Burgon''' ({{jez-fra|Bourgon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 587 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,97&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 116 metara (maksimalnoj 188 m, a minimalnoj 88 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=673|
1968=722|
1975=670|
1982=625|
1990=582|
1999=587|
2006=|
2011=627|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 771 1968: 722
  points:(84,122)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 670
  points:(100,115)(128,109)   color:blue    width:2 #1982: 625
  points:(128,109)(160,102)   color:blue    width:2 #1990: 582
  points:(160,102)(196,103)   color:blue    width:2 #1999: 587
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49306 Bourgon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=040 Bourgon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840686315636406&amp;RadLong1=-0.0185926046715509 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530040 Položaj mesta Bourgon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1677777777778&amp;longitude=-1.06527777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bourgon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>d2x6tmxb5q6gg5fsr12kcyk2boehd6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourgneuf-la-Forêt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281733</id>
    <revision>
      <id>42715195</id>
      <parentid>42109747</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4474" sha1="8bw9b0l1py0vu8kdaqbv9mg886li92r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burnjef la Fore
| originalni_naziv = Bourgneuf-la-Forêt
| slika = Le Bourgneuf-la-Forêt - Église 01.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Loaron
| gšir = 48.1652777777778
| gduž =-0.968611111111111
| nadm visina = 158
| maksimalna_nadmorska_visina = 201
| minimalna_nadmorska_visina = 110
| površina-km = 28,60
| površina-he = 2.860
| stanovništvo        = 1818&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 63,57
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53039
| poštanski kod = 53410
}}

'''Burnjef la Fore''' ({{jez-fra|Bourgneuf-la-Forêt}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1537 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 53&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 28,6&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 158 metara (maksimalnoj 201 m, a minimalnoj 110 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1396|
1968=1435|
1975=1402|
1982=1397|
1990=1466|
1999=1537|
2006=|
2011=1818|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1474 1968: 1435
  points:(84,136)(100,133)    color:blue    width:2 #1975: 1402
  points:(100,133)(128,133)   color:blue    width:2 #1982: 1397
  points:(128,133)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 1466
  points:(160,139)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1537
  points:(196,144)(228,152)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49304 Bourgneuf-la-Forêt na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=039 Bourgneuf-la-Forêt na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840642682405104&amp;RadLong1=-0.016905453061199 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530039 Položaj mesta Bourgneuf-la-Forêt na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1652777777778&amp;longitude=-.968611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bourgneuf-la-Forêt na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8bw9b0l1py0vu8kdaqbv9mg886li92r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boulay-les-Ifs</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281735</id>
    <revision>
      <id>42715186</id>
      <parentid>42109613</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715186</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4396" sha1="c66bjcqpycsvfw05e2pfzpifga8n1an" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bule le If
| originalni_naziv = Boulay-les-Ifs
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Pre an Paj
| geografska_širina = 48.4211111111111
|geografska_dužina= -.131388888888889
| gšir = 48.4211111111111
| gduž =-0.131388888888889
| nadm visina = 210
| maksimalna_nadmorska_visina = 393
| minimalna_nadmorska_visina = 190
| površina-km = 9,05
| površina-he = 905
| stanovništvo        =168&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 18,12
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53038
| poštanski kod = 53370
}}

'''Bule le If''' ({{jez-fra|Boulay-les-Ifs}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 168 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 210 metara (maksimalnoj 393 m, a minimalnoj 190 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=173|
1968=177|
1975=160|
1982=160|
1990=131|
1999=168|
2006=|
2011=164|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,123)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 181 1968: 177
  points:(84,120)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 160
  points:(100,111)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 160
  points:(128,111)(160,94)   color:blue    width:2 #1990: 131
  points:(160,94)(196,115)   color:blue    width:2 #1999: 168
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49302 Boulay-les-Ifs na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=038 Boulay-les-Ifs na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845107816408363&amp;RadLong1=-0.00229316871177147 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530038 Položaj mesta Boulay-les-Ifs na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4211111111111&amp;longitude=-.131388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Boulay-les-Ifs na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>c66bjcqpycsvfw05e2pfzpifga8n1an</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouessay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281738</id>
    <revision>
      <id>42715180</id>
      <parentid>42109546</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4368" sha1="np5z7nys4oas39sgs2x0zg2xg92r8np" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buese
| originalni_naziv = Bouessay
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Grezan Buer
| gšir = 47.8769444444444
| gduž =-0.391666666666667
| nadm visina = 67
| maksimalna_nadmorska_visina = 70
| minimalna_nadmorska_visina = 27
| površina-km = 9,34
| površina-he = 934
| stanovništvo        = 769&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 82,33
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53037
| poštanski kod = 53290
}}

'''Buese''' ({{jez-fra|Bouessay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[2005]]. godine u opštini je živelo 733 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 60&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 67 metara (maksimalnoj 70 m, a minimalnoj 27 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=302|
1968=324|
1975=324|
1982=540|
1990=568|
1999=563|
2005=733|
2006=|
2011=769|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,85)(84,81) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 346 1968: 324
  points:(84,81)(100,81)    color:blue    width:2 #1975: 324
  points:(100,81)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 540
  points:(128,122)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 568
  points:(160,127)(196,126)   color:blue    width:2 #1999: 563
  points:(196,126)(228,158)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49300 Bouessay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=037 Bouessay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835610316394916&amp;RadLong1=-0.0068358729040122 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530037 Položaj mesta Bouessay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8769444444444&amp;longitude=-.391666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bouessay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_52_37_N_00_23_30_W_type:city_region:FR|47° 52' 37&quot; SG Š, 00° 23' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>np5z7nys4oas39sgs2x0zg2xg92r8np</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouchamps-lès-Craon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281741</id>
    <revision>
      <id>42715178</id>
      <parentid>42706191</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4623" sha1="l1eo96e177d3yc8j25xixz1s0l5lt9u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bušan le Kraon
| originalni_naziv = Bouchamps-lès-Craon
| slika = Eglise de Bouchamps-lès-Craon.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Bouchamps-lès-Craon (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Kraon (Majen)
| gšir = 47.8155555555556
| gduž =-0.991111111111111
| nadm visina = 106
| maksimalna_nadmorska_visina = 104
| minimalna_nadmorska_visina = 31
| površina-km = 18,15
| površina-he = 1.815
| stanovništvo        = 565&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,13
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53035
| poštanski kod = 53800
}}

'''Bušan le Kraon''' ({{jez-fra|Bouchamps-lès-Craon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 514 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 106 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 31 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=514|
1968=525|
1975=528|
1982=518|
1990=507|
1999=514|
2006=|
2011=565|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,172)(84,169) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 536 1968: 525
  points:(84,169)(100,170)    color:blue    width:2 #1975: 528
  points:(100,170)(128,167)   color:blue    width:2 #1982: 518
  points:(128,167)(160,164)   color:blue    width:2 #1990: 507
  points:(160,164)(196,166)   color:blue    width:2 #1999: 514
  points:(196,166)(228,172)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49296 Bouchamps-lès-Craon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=035 Bouchamps-lès-Craon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834538878159606&amp;RadLong1=-0.0172981521429188 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530035 Položaj mesta Bouchamps-lès-Craon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8155555555556&amp;longitude=-.991111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bouchamps-lès-Craon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_48_56_N_00_59_28_W_type:city_region:FR|47° 48' 56&quot; SG Š, 00° 59' 28&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>l1eo96e177d3yc8j25xixz1s0l5lt9u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epineux-le-Seguin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281744</id>
    <revision>
      <id>42715463</id>
      <parentid>42115570</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4862" sha1="qzxlsn4zm25ehfu7a58lxv5qec725fo" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Epine le Segen
| originalni_naziv =Epineux-le-Seguin
| slika = EpineuxSeguinTiKer.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Mele di Men
|geografska_širina= 47° 56' 34&quot; SGŠ
|geografska_dužina= -00° 21' 34&quot; IGD
| gšir =
| gduž =
| gšir =
| gduž =
| nadm visina =92
| maksimalna_nadmorska_visina =91
| minimalna_nadmorska_visina =37
| površina-km = 9,48
| površina-he =948
| stanovništvo        =172&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,79
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53095
|poštanski_kod=53340
|pozicijaX=99
|pozicijaY=107
}}

'''Epine le Segen''' ({{jez-fra|Epineux-le-Seguin}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 172 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 92 metara (maksimalnoj 91 m, a minimalnoj 37 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=273|
1968=295|
1975=209|
1982=205|
1990=197|
1999=172|
2006=|
2011=235|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:450 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:300 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:150 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 317 1968: 295
  points:(84,131)(100,99)    color:blue    width:2 #1975: 209
  points:(100,99)(128,97)   color:blue    width:2 #1982: 205
  points:(128,97)(160,94)   color:blue    width:2 #1990: 197
  points:(160,94)(196,85)   color:blue    width:2 #1999: 172
  points:(196,85)(228,83)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.lamayenne.fr/front.aspx?sectionId=107&amp;CHANGELANG=fr http://www.lamayenne.fr/front.aspx?sectionId=107&amp;CHANGELANG=fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927215152/http://www.lamayenne.fr/front.aspx?sectionId=107&amp;CHANGELANG=fr |date=2007-09-27 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49412 Épineux-le-Seguin na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=095 Épineux-le-Seguin na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.836759324819207&amp;RadLong1=-0.00627348903389489 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530095 Položaj mesta Épineux-le-Seguin na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9427777777778&amp;longitude=-.359444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Épineux-le-Seguin na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_56_34_N_-00_21_34_E_type:city_region:FR|47° 56' 34&quot; SG Š, -00° 21' 34&quot; IGD}}</text>
      <sha1>qzxlsn4zm25ehfu7a58lxv5qec725fo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281784</id>
    <revision>
      <id>42715488</id>
      <parentid>42116752</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4399" sha1="4jbd0c1cxujtm60tn0sajr1me0sirie" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Goron
| originalni_naziv = Gorron
| slika = Gorron mairie.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason Gorron 53.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Goron
| gšir = 48.4125
| gduž =-0.811388888888889
| nadm visina = 149
| maksimalna_nadmorska_visina = 208
| minimalna_nadmorska_visina = 147
| površina-km = 14,32
| površina-he = 1.432
| stanovništvo        = 2737&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 191,13
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53107
| poštanski kod = 53120
}}

'''Goron''' ({{jez-fra|Gorron}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2894 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 202&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 149 metara (maksimalnoj 208 m, a minimalnoj 147 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2321|
1968=2400|
1975=2511|
1982=2825|
1990=2837|
1999=2894|
2006=|
2011=2737|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,114)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2321 1968: 2400
  points:(84,117)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 2511
  points:(100,122)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 2825
  points:(128,134)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 2837
  points:(160,135)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 2894
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gorron}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49433 Gorron na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=107 Gorron na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844957524167211&amp;RadLong1=-0.0141614076259714 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530107 Položaj mesta Gorron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4125&amp;longitude=-.811388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Gorron na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_24_45_N_00_48_41_W_type:city_region:FR|48° 24' 45&quot; SG Š, 00° 48' 41&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>4jbd0c1cxujtm60tn0sajr1me0sirie</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281787</id>
    <revision>
      <id>42715467</id>
      <parentid>42115911</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4229" sha1="g6j7ltdflp8bf7jhgjbu6iqoip5u43l" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Evron
| originalni_naziv =Evron
| slika = FrancePaysDeLaLoireEvronAbbayeNotreDame.jpg
| opis_slike =
| grb = Blason Evron 53.svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Evron
| gšir =48.1563888888889
| gduž =-0.401388888888889
| nadm visina =114
| maksimalna_nadmorska_visina =200
| minimalna_nadmorska_visina =82
| površina-km = 35,52
| površina-he =3.552
| stanovništvo        =7283&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 200,87
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53097
|poštanski kod=53600
}}

'''Evron''' ({{jez-fra|Evron}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 7283 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 205&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,52&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 114 metara (maksimalnoj 200 m, a minimalnoj 82 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3874|
1968=4537|
1975=5407|
1982=6398|
1990=6904|
1999=7283|
2006=|
2011=7135|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:9000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:6000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:3000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,93)(84,106) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3874 1968: 4537
  points:(84,106)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 5407
  points:(100,122)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 6398
  points:(128,141)(160,150)   color:blue    width:2 #1990: 6904
  points:(160,150)(196,158)   color:blue    width:2 #1999: 7283
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [* *]
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=097 Evron na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.84048754202714&amp;RadLong1=-0.00700555769240967 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530097 Položaj mesta Evron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1563888888889&amp;longitude=-.401388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Evron na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_09_23_N_00_24_05_W_type:city_region:FR|48° 09' 23&quot; SG Š, 00° 24' 05&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>g6j7ltdflp8bf7jhgjbu6iqoip5u43l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fougerolles-du-Plessis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281790</id>
    <revision>
      <id>42715476</id>
      <parentid>42116230</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4583" sha1="fnfayy31idbdwnh0dmw6gcgd9fenz5i" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Fužerol di Plesi
| originalni_naziv =Fougerolles-du-Plessis
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Landivi
|geografska_širina= 48°28'29&quot; SGŠ
|geografska_dužina= -00°58'20&quot; IGD
| gšir = 48.4747
| gduž = -0.9722
| nadm visina =180
| maksimalna_nadmorska_visina =232
| minimalna_nadmorska_visina =128
| površina-km = 33,29
| površina-he =3.300
| stanovništvo        =1566&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,92
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =530100
|poštanski_kod=53190
|pozicijaX=86
|pozicijaY=91
}}

'''Fužerol di Plesi''' ({{jez-fra|Fougerolles-du-Plessis}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1566 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47,5&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 33&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 180 metara (maksimalnoj 232 m, a minimalnoj 128 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1673|
1968=1701|
1975=1645|
1982=1773|
1990=1745|
1999=1566|
2006=|
2011=1329|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1673 1968: 1701
  points:(84,140)(100,137)    color:blue    width:2 #1975: 1645
  points:(100,137)(128,146)   color:blue    width:2 #1982: 1773
  points:(128,146)(160,144)   color:blue    width:2 #1990: 1745
  points:(160,144)(196,131)   color:blue    width:2 #1999: 1566
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Fougerolles-du-Plessis}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49420 Fougerolles-du-Plessis na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=100 Fougerolles-du-Plessis na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.846043506812954&amp;RadLong1=-0.0169684788397466 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530100 Položaj mesta Fougerolles-du-Plessis na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4747222222222&amp;longitude=-.972222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Fougerolles-du-Plessis na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_28_29_N_-00_58_20_E_type:city_region:FR|48° 28' 29&quot; SG Š, -00° 58' 20&quot; IGD}}</text>
      <sha1>fnfayy31idbdwnh0dmw6gcgd9fenz5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forcé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281793</id>
    <revision>
      <id>42715473</id>
      <parentid>42116137</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4315" sha1="lf9yc3cpt1hlitdb8oakm8ctzjxej4w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Forse
| originalni_naziv =Forcé
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Aržantre
| gšir =48.0341666666667
| gduž =-0.698611111111111
| nadm visina =70
| maksimalna_nadmorska_visina =103
| minimalna_nadmorska_visina =43
| površina-km = 4,94
| površina-he =494
| stanovništvo        =873&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 200,81
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53099
|poštanski kod=53260
}}

'''Forse''' ({{jez-fra|Forcé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 873 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 176&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,94&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 70 metara (maksimalnoj 103 m, a minimalnoj 43 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=267|
1968=342|
1975=524|
1982=635|
1990=809|
1999=873|
2006=|
2011=992|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,58)(84,68) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 267 1968: 342
  points:(84,68)(100,94)    color:blue    width:2 #1975: 524
  points:(100,94)(128,110)   color:blue    width:2 #1982: 635
  points:(128,110)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 809
  points:(160,135)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 873
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49418 Forcé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=099 Forcé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.838354361830143&amp;RadLong1=-0.0121930640805608 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530099 Položaj mesta Forcé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.0341666666667&amp;longitude=-.698611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Forcé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_02_03_N_00_41_55_W_type:city_region:FR|48° 02' 03&quot; SG Š, 00° 41' 55&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>lf9yc3cpt1hlitdb8oakm8ctzjxej4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gesvres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281796</id>
    <revision>
      <id>42715483</id>
      <parentid>42116461</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4246" sha1="o4juko3nesqj928m5biwgwyw34zcxyv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ževr
| originalni_naziv =Gesvres
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Vilene la Žijel
| gšir =48.3697222222222
| gduž =-0.145277777777778
| nadm visina =196
| maksimalna_nadmorska_visina =301
| minimalna_nadmorska_visina =145
| površina-km = 21,78
| površina-he =2.178
| stanovništvo        =543&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,66
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53106
|poštanski kod=53370
}}

'''Ževr''' ({{jez-fra|Gesvres}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 543 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,78&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 196 metara (maksimalnoj 301 m, a minimalnoj 145 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=651|
1968=625|
1975=573|
1982=486|
1990=489|
1999=543|
2006=|
2011=537|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,138) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 651 1968: 625
  points:(84,138)(100,128)    color:blue    width:2 #1975: 573
  points:(100,128)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 486
  points:(128,112)(160,112)   color:blue    width:2 #1990: 489
  points:(160,112)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 543
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49432 Gesvres na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=106 Gesvres na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844210911098262&amp;RadLong1=-0.00253557555233928 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530106 Položaj mesta Gesvres na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3697222222222&amp;longitude=-.145277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Gesvres na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>o4juko3nesqj928m5biwgwyw34zcxyv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gesnes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281799</id>
    <revision>
      <id>42715480</id>
      <parentid>42116453</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4222" sha1="to8mfavppn7ho4v3ta5us1ypj1t06e7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Žen
| originalni_naziv =Gesnes
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Monsu
| gšir =48.1477777777778
| gduž =-0.583888888888889
| nadm visina =72
| maksimalna_nadmorska_visina =123
| minimalna_nadmorska_visina =67
| površina-km = 11,21
| površina-he =1.121
| stanovništvo        =174&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,16
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53105
|poštanski kod=53150
}}

'''Žen''' ({{jez-fra|Gesnes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 174 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,21&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 72 metara (maksimalnoj 123 m, a minimalnoj 67 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=188|
1968=208|
1975=174|
1982=193|
1990=170|
1999=174|
2006=|
2011=226|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:330 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:220 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:110 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,137)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 228 1968: 208
  points:(84,127)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 174
  points:(100,110)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 193
  points:(128,119)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 170
  points:(160,108)(196,110)   color:blue    width:2 #1999: 174
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49430 Gesnes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=105 Gesnes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840337249785988&amp;RadLong1=-0.0101907835774707 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530105 Položaj mesta Gesnes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1477777777778&amp;longitude=-.583888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Gesnes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>to8mfavppn7ho4v3ta5us1ypj1t06e7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deux-Evailles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281802</id>
    <revision>
      <id>42715442</id>
      <parentid>42115131</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4443" sha1="m72as773axfo5f8sxo97z725qnhcfuk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Deks Evaj
| originalni_naziv =Deux-Evailles
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Laval
| kanton =Monsu
| gšir =48.1919444444444
| gduž =-0.525555555555556
| nadm visina =112
| maksimalna_nadmorska_visina =130
| minimalna_nadmorska_visina =92
| površina-km = 11,93
| površina-he =1.193
| stanovništvo        =152&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 17,85
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53092
|poštanski kod=53150
}}

'''Deks Evaj''' ({{jez-fra|Deux-Evailles}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 152 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 12&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,93&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 112 metara (maksimalnoj 130 m, a minimalnoj 92 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=207|
1968=246|
1975=239|
1982=217|
1990=179|
1999=152|
2006=|
2011=213|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 285 1968: 246
  points:(84,127)(100,124)    color:blue    width:2 #1975: 239
  points:(100,124)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 217
  points:(128,115)(160,98)   color:blue    width:2 #1990: 179
  points:(160,98)(196,86)   color:blue    width:2 #1999: 152
  points:(196,86)(228,103)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49406 Deux-Evailles na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=092 Deux-Evailles na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.841108103538994&amp;RadLong1=-0.00917267484708588 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530092 Položaj mesta Deux-Evailles na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1919444444444&amp;longitude=-.525555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Deux-Evailles na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_11_31_N_00_31_32_W_type:city_region:FR|48° 11' 31&quot; SG Š, 00° 31' 32&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>m72as773axfo5f8sxo97z725qnhcfuk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-au-Riboul</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281806</id>
    <revision>
      <id>42715298</id>
      <parentid>42112355</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4415" sha1="dmetvywggzo4wq4c1igtkgrwsropq8s" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel o Ribul
| originalni_naziv = Chapelle-au-Riboul
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Or
| gšir = 48.3194444444444
| gduž =-0.4325
| nadm visina = 160
| maksimalna_nadmorska_visina = 255
| minimalna_nadmorska_visina = 137
| površina-km = 13,10
| površina-he = 1.310
| stanovništvo        =448&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,31
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53057
| poštanski kod = 53440
}}

'''Šapel o Ribul''' ({{jez-fra|Chapelle-au-Riboul}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 448 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 34&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 160 metara (maksimalnoj 255 m, a minimalnoj 137 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=500|
1968=567|
1975=491|
1982=442|
1990=452|
1999=448|
2006=|
2011=515|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 634 1968: 567
  points:(84,127)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 491
  points:(100,113)(128,103)   color:blue    width:2 #1982: 442
  points:(128,103)(160,105)   color:blue    width:2 #1990: 452
  points:(160,105)(196,105)   color:blue    width:2 #1999: 448
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49340 Chapelle-au-Riboul na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=057 Chapelle-au-Riboul na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843333398335406&amp;RadLong1=-0.00754854901528156 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530057 Položaj mesta Chapelle-au-Riboul na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3194444444444&amp;longitude=-.4325&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-au-Riboul na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_19_10_N_00_25_57_W_type:city_region:FR|48° 19' 10&quot; SG Š, 00° 25' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>dmetvywggzo4wq4c1igtkgrwsropq8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtres-la-Forêt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281809</id>
    <revision>
      <id>42715364</id>
      <parentid>42113307</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4433" sha1="njrzamh5gtn8ceafmjuebztvuc8smy3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatr la Fore
| originalni_naziv = Châtres-la-Forêt
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Evron
| gšir = 48.1341666666667
| gduž =-0.430555555555556
| nadm visina = 103
| maksimalna_nadmorska_visina = 129
| minimalna_nadmorska_visina = 82
| površina-km = 13,60
| površina-he = 1.360
| stanovništvo        =641&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 58,53
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53065
| poštanski kod = 53600
}}

'''Šatr la Fore''' ({{jez-fra|Châtres-la-Forêt}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 641 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,6&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 103 metara (maksimalnoj 129 m, a minimalnoj 82 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=340|
1968=348|
1975=428|
1982=526|
1990=598|
1999=641|
2006=|
2011=796|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,87)(84,86) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 356 1968: 348
  points:(84,86)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 428
  points:(100,101)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 526
  points:(128,119)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 598
  points:(160,133)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 641
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49356 Châtres-la-Forêt na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=065 Châtres-la-Forêt na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840099691082232&amp;RadLong1=-0.00751461205760207 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530065 Položaj mesta Châtres-la-Forêt na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1341666666667&amp;longitude=-.430555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Châtres-la-Forêt na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_08_03_N_00_25_50_W_type:city_region:FR|48° 08' 03&quot; SG Š, 00° 25' 50&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>njrzamh5gtn8ceafmjuebztvuc8smy3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denazé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281812</id>
    <revision>
      <id>42715439</id>
      <parentid>42115089</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4277" sha1="bjoctafjy6x03m3d97dvasfbftpd5fs" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Denaze
| originalni_naziv =Denazé
| slika =  
| opis_slike =
| grb =
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Šato Gontje
| kanton =Kraon (Majen)
| gšir =47.8858333333333
| gduž =-0.885833333333333
| nadm visina =150
| maksimalna_nadmorska_visina =104
| minimalna_nadmorska_visina =52
| površina-km = 9,3
| površina-he =930
| stanovništvo        =148&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 16,67
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53090
|poštanski kod=53400
}}

'''Denaze''' ({{jez-fra|Denazé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 148 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 150 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=232|
1968=242|
1975=217|
1982=195|
1990=153|
1999=148|
2006=|
2011=155|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 252 1968: 242
  points:(84,134)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 217
  points:(100,122)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 195
  points:(128,112)(160,92)   color:blue    width:2 #1990: 153
  points:(160,92)(196,90)   color:blue    width:2 #1999: 148
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49402 Denaze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=090 Denaze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835765456772879&amp;RadLong1=-0.0154607082914148 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530090 Položaj mesta Denaze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8858333333333&amp;longitude=-.885833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Denaze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Denazé}}</text>
      <sha1>bjoctafjy6x03m3d97dvasfbftpd5fs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtillon-sur-Colmont</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281815</id>
    <revision>
      <id>42715363</id>
      <parentid>42706465</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4502" sha1="ang0nixbx2b65kbk6rgn1mvcwgjtm04" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatijon sir Kolmon
| originalni_naziv = Châtillon-sur-Colmont
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Châtillon-sur-Colmont (Mayenne).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Goron
| gšir = 48.3394444444444
| gduž =-0.740833333333333
| nadm visina = 225
| maksimalna_nadmorska_visina = 231
| minimalna_nadmorska_visina = 110
| površina-km = 39,62
| površina-he = 3.962
| stanovništvo        =942&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,0
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53064
| poštanski kod = 53100
}}

'''Šatijon sir Kolmon''' ({{jez-fra|Châtillon-sur-Colmont}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 942 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 39,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 225 metara (maksimalnoj 231 m, a minimalnoj 110 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1229|
1968=1378|
1975=1207|
1982=1086|
1990=1045|
1999=942|
2006=|
2011=1030|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1527 1968: 1378
  points:(84,132)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 1207
  points:(100,118)(128,108)   color:blue    width:2 #1982: 1086
  points:(128,108)(160,105)   color:blue    width:2 #1990: 1045
  points:(160,105)(196,96)   color:blue    width:2 #1999: 942
  points:(196,96)(228,99)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49354 Châtillon-sur-Colmont na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=064 Châtillon-sur-Colmont na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843682464185824&amp;RadLong1=-0.0129299808758869 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530064 Položaj mesta Châtillon-sur-Colmont na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3394444444444&amp;longitude=-.740833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Châtillon-sur-Colmont na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ang0nixbx2b65kbk6rgn1mvcwgjtm04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281818</id>
    <revision>
      <id>42715435</id>
      <parentid>42115018</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4270" sha1="cyarwvuygd69h6u3oyg61qhz99kj6r0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Daon
| originalni_naziv =Daon
| slika = Château de l'Escoublère et son puits.jpg
| opis_slike =
| grb =
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Šato Gontje
| kanton =Bjerne
| gšir =47.7508333333333
| gduž =-0.6375
| nadm visina =73
| maksimalna_nadmorska_visina =81
| minimalna_nadmorska_visina =19
| površina-km = 17,93
| površina-he =1.793
| stanovništvo        =440&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,88
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53089
|poštanski kod=53200
}}

'''Daon''' ({{jez-fra|Daon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 440 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,93&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 73 metara (maksimalnoj 81 m, a minimalnoj 19 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=463|
1968=526|
1975=461|
1982=430|
1990=408|
1999=440|
2006=|
2011=482|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 589 1968: 526
  points:(84,119)(100,107)    color:blue    width:2 #1975: 461
  points:(100,107)(128,101)   color:blue    width:2 #1982: 430
  points:(128,101)(160,97)   color:blue    width:2 #1990: 408
  points:(160,97)(196,103)   color:blue    width:2 #1999: 440
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49400 Daon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=089 Daon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83340926228256&amp;RadLong1=-0.0111264739820624 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530089 Položaj mesta Daon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7508333333333&amp;longitude=-.6375&amp;zoom=8 Plan naselja Daon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Daon}}</text>
      <sha1>cyarwvuygd69h6u3oyg61qhz99kj6r0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chantrigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281821</id>
    <revision>
      <id>42715285</id>
      <parentid>42112253</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4458" sha1="8pbbhm6ei1e0yf4cycpd6pzdlryfcod" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantrinj
| originalni_naziv = Chantrigné
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Ambrije le Vale
| gšir = 48.4161111111111
| gduž =-0.565833333333333
| nadm visina = 120
| maksimalna_nadmorska_visina = 285
| minimalna_nadmorska_visina = 97
| površina-km = 18,62
| površina-he = 1.862
| stanovništvo        =588&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,87
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53055
| poštanski kod = 53300
}}

'''Šantrinj''' ({{jez-fra|Chantrigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 588 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 120 metara (maksimalnoj 285 m, a minimalnoj 97 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=720|
1968=731|
1975=651|
1982=606|
1990=594|
1999=588|
2006=|
2011=612|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,156)(84,158) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 720 1968: 731
  points:(84,158)(100,143)    color:blue    width:2 #1975: 651
  points:(100,143)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 606
  points:(128,134)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 594
  points:(160,132)(196,131)   color:blue    width:2 #1999: 588
  points:(196,131)(228,135)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49336 Chantrigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=055 Chantrigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.845020549945758&amp;RadLong1=-0.00987565468473252 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530055 Položaj mesta Chantrigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.4161111111111&amp;longitude=-.565833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chantrigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_24_58_N_00_33_57_W_type:city_region:FR|48° 24' 58&quot; SG Š, 00° 33' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>8pbbhm6ei1e0yf4cycpd6pzdlryfcod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carelles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281825</id>
    <revision>
      <id>42715244</id>
      <parentid>42706190</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4300" sha1="p8y1t2j1bp5gb3r932qi8s2ah0wlv0t" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Karel
| originalni_naziv =Carelles
| slika =  
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Carelles (Mayenne).svg 
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Goron
| gšir =48.3941666666667
| gduž =-0.903611111111111
| nadm visina =251
| maksimalna_nadmorska_visina =255
| minimalna_nadmorska_visina =169
| površina-km = 13,23
| površina-he =1.323
| stanovništvo        =324&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,94
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53047
|poštanski kod=53120
}}

'''Karel''' ({{jez-fra|Carelles}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 324 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 251 metar (maksimalnoj 255 m, a minimalnoj 169 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=463|
1968=538|
1975=441|
1982=387|
1990=358|
1999=324|
2006=|
2011=277|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 613 1968: 538
  points:(84,122)(100,103)    color:blue    width:2 #1975: 441
  points:(100,103)(128,93)   color:blue    width:2 #1982: 387
  points:(128,93)(160,88)   color:blue    width:2 #1990: 358
  points:(160,88)(196,81)   color:blue    width:2 #1999: 324
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49321 Carelles na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=047 Carelles na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844637547137661&amp;RadLong1=-0.0157709890473416 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530047 Položaj mesta Carelles na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3941666666667&amp;longitude=-.903611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Carelles na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_22_99_N_00_54_13_W_type:city_region:FR|48° 22' 99&quot; SG Š, 00° 54' 13&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>p8y1t2j1bp5gb3r932qi8s2ah0wlv0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Changé (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281828</id>
    <revision>
      <id>42715280</id>
      <parentid>42112209</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4380" sha1="7fkntwjvd9tmzkwo9e2ug4nywf3loqb" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Changé}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanže
| originalni_naziv = Changé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Laval-severoistok
| gšir = 48.1008333333333
| gduž =-0.789722222222222
| nadm visina = 71
| maksimalna_nadmorska_visina = 159
| minimalna_nadmorska_visina = 45
| površina-km = 34,68
| površina-he = 3.468
| stanovništvo        = 5606&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 161,65
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53054
| poštanski kod = 53810
}}

'''Šanže''' ({{jez-fra|Changé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4909 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 141&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 34,68&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 71 metar (maksimalnoj 159 m, a minimalnoj 45 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1319|
1968=1414|
1975=2002|
1982=2889|
1990=4323|
1999=4909|
2006=|
2011=5606|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,52)(84,55)       color:blue    width:2 #1962 tot 1968  
  points:(84,55)(100,69)      color:blue    width:2 #1975  
  points:(100,69)(128,91)     color:blue    width:2 #1982  
  points:(128,91)(160,127)     color:blue    width:2 #1990  
  points:(160,127)(196,141)  color:blue    width:2 #1999     
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49334 Changé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=054 Changé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.839517914664869&amp;RadLong1=-0.0137832529546856 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530054 Položaj mesta Changé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1008333333333&amp;longitude=-.789722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Changé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_06_03_N_00_47_23_W_type:city_region:FR|48° 06' 03&quot; SG Š, 00° 47' 23&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>7fkntwjvd9tmzkwo9e2ug4nywf3loqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champéon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281829</id>
    <revision>
      <id>42715279</id>
      <parentid>42112179</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4376" sha1="ib5gyvibjjk4631iyxhkdixprapcdbt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šampeon
| originalni_naziv = Champéon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Or
| gšir = 48.3680555555556
| gduž =-0.516388888888889
| nadm visina = 280
| maksimalna_nadmorska_visina = 292
| minimalna_nadmorska_visina = 114
| površina-km = 21,15
| površina-he = 2.115
| stanovništvo        = 592&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,99
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53051
| poštanski kod = 53640
}}

'''Šampeon''' ({{jez-fra|Champéon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 512 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,15&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 280 metara (maksimalnoj 292 m, a minimalnoj 114 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=544|
1968=615|
1975=555|
1982=503|
1990=496|
1999=512|
2006=|
2011=592|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,150)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 686 1968: 615
  points:(84,136)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 555
  points:(100,125)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 503
  points:(128,115)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 496
  points:(160,114)(196,117)   color:blue    width:2 #1999: 512
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49328 Champéon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=051 Champéon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.844181822277394&amp;RadLong1=-0.00901268633231113 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530051 Položaj mesta Champéon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3680555555556&amp;longitude=-.516388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Champéon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_22_05_N_00_30_59_W_type:city_region:FR|48° 22' 05&quot; SG Š, 00° 30' 59&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ib5gyvibjjk4631iyxhkdixprapcdbt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-Gontier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281833</id>
    <revision>
      <id>42715352</id>
      <parentid>42113131</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4703" sha1="qkq5ak1evw61yqutbuks4tuvunqs2zb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato Gontje
| originalni_naziv = Château-Gontier
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Šato Gontje-istok
| gšir = 47.8294444444444
| gduž =-0.701388888888889
| nadm visina = 83
| maksimalna_nadmorska_visina = 99
| minimalna_nadmorska_visina = 26
| površina-km = 28,03
| površina-he = 2 .788
| stanovništvo        = 11131&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 417,05
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53062
| poštanski kod = 53200
}}

'''Šato Gontje''' ({{jez-fra|Château-Gontier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 11 131 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 399&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,88&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 83 metara (maksimalnoj 99 m, a minimalnoj 26 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=7065|
1968=7888|
1975=8342|
1982=8023|
1990=11085|
1999=11131|
2006=|
2011=11690|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:15000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:10000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:5000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,115)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 8397 1968: 9346
  points:(84,126)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 10438
  points:(100,138)(128,142)   color:blue    width:2 #1982: 10802
  points:(128,142)(160,146)   color:blue    width:2 #1990: 11090
  points:(160,146)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 11137
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Château-Gontier}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-chateau-gontier.fr http://www.ville-chateau-gontier.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719152409/http://www.ville-chateau-gontier.fr/ |date=2011-07-19 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49350 Château-Gontier na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=062 Château-Gontier na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834781285000174&amp;RadLong1=-0.0122415454486743 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530062 Položaj mesta Château-Gontier na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8294444444444&amp;longitude=-.701388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Château-Gontier na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_49_43_N_00_42_10_W_type:city_region:FR|47° 49' 43&quot; SG Š, 00° 42' 10&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qkq5ak1evw61yqutbuks4tuvunqs2zb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châlons-du-Maine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281836</id>
    <revision>
      <id>42715350</id>
      <parentid>42113113</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4444" sha1="fpkxd24ebriudu7fotu4wslddl01t6r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šalon di men
| originalni_naziv = Châlons-du-Maine
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Aržantre
| gšir = 48.1638888888889
| gduž =-0.642222222222222
| nadm visina = 109
| maksimalna_nadmorska_visina = 152
| minimalna_nadmorska_visina = 99
| površina-km = 9,66
| površina-he = 966
| stanovništvo        =422&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 68,63
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53049
| poštanski kod = 53470
}}

'''Šalon di men''' ({{jez-fra|Châlons-du-Maine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 422 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 43&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,66&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 109 metara (maksimalnoj 152 m, a minimalnoj 99 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=323|
1968=325|
1975=298|
1982=284|
1990=377|
1999=422|
2006=|
2011=663|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,113)(84,112) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 327 1968: 325
  points:(84,112)(100,104)    color:blue    width:2 #1975: 298
  points:(100,104)(128,100)   color:blue    width:2 #1982: 284
  points:(128,100)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 377
  points:(160,127)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 422
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49324 Châlons-du-Maine na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=049 Châlons-du-Maine na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840618441721047&amp;RadLong1=-0.0112088923078555 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530049 Položaj mesta Châlons-du-Maine na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1638888888889&amp;longitude=-.642222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Châlons-du-Maine na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_09_50_N_00_38_32_W_type:city_region:FR|48° 09' 50&quot; SG Š, 00° 38' 32&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>fpkxd24ebriudu7fotu4wslddl01t6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champgenéteux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281838</id>
    <revision>
      <id>42715273</id>
      <parentid>42706241</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1739" sha1="4brvvldpfec2ewh1ell2rdphfqzxfzd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanženete
| originalni_naziv = Champgenéteux
| grb = Blason ville fr Champgenéteux (Mayenne).svg 
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Mayenne
| površina-km = 25,11
| gšir = 48.2911
| gduž =-0.3622
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 556&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 22,14
| poštanski kod = 53160
| INSEE = 53053
}}

'''Šanženete''' ({{jez-fra|Champgenéteux}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 567, a gustina naseljenosti je iznosila 23 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=768|
1968=717|
1975=643|
1982=613|
1990=567|
1999= |
2006=|
2011=556|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.3,0.366666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.3&amp;lons1=0.366666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Mayenne u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4brvvldpfec2ewh1ell2rdphfqzxfzd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazoge-Montpinçon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282591</id>
    <revision>
      <id>42715155</id>
      <parentid>42108019</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4301" sha1="7f4lvhsvxtdktqzvwdbsq0wa3dx3cuu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bazož Monpenson
| originalni_naziv = Bazoge-Montpinçon
| slika = La Bazoge-Montpinçon - Town hall.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Majen
| geografska_širina = 48° 16' 43&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 34' 25&quot; ZGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = 118
| maksimalna_nadmorska_visina = 144
| minimalna_nadmorska_visina = 99
| površina-km = 8,44
| površina-he = 844
| stanovništvo        = 934&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 110,66
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53021
| poštanski_kod = 53440
| pozicijaX = 95
| pozicijaY = 97
}}

'''Bazož Monpenson''' ({{jez-fra|Bazoge-Montpinçon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 525 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 62&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,44&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 118 metara (maksimalnoj 144 m, a minimalnoj 99 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=149|
1968=163|
1975=201|
1982=334|
1990=495|
1999=525|
2006=|
2011=934|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,62)(84,66) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 149 1968: 163
  points:(84,66)(100,77)    color:blue    width:2 #1975: 201
  points:(100,77)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 334
  points:(128,115)(160,160)   color:blue    width:2 #1990: 495
  points:(160,160)(196,169)   color:blue    width:2 #1999: 525
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49268 Bazož Monpenson na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=021 Bazož Monpenson na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.842620722224137&amp;RadLong1=-0.0100114025154505 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530021 Položaj mesta Bazož Monpenson na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_16_43_N_00_34_25_W_type:city_region:FR|48° 16' 43&quot; SG Š, 00° 34' 25&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>7f4lvhsvxtdktqzvwdbsq0wa3dx3cuu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Athée (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282609</id>
    <revision>
      <id>42715122</id>
      <parentid>42106803</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4457" sha1="9osegxryqodm0zbkzejtaofs50kqj7u" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Ate}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ate
| originalni_naziv = Athée
| slika = Eglise d'Athée.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Kraon (Majen)
| gšir = 47.8877777777778
| gduž =-0.948888888888889
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 39
| površina-km = 17,23
| površina-he = 1.723
| stanovništvo        = 511&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,66
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53012
| poštanski kod = 53400
}}

'''Ate''' ({{jez-fra|Athée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 488 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 39 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=534|
1968=542|
1975=466|
1982=461|
1990=408|
1999=488|
2006=|
2011=511|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,124)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 550 1968: 542
  points:(84,122)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 466
  points:(100,108)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 461
  points:(128,107)(160,97)   color:blue    width:2 #1990: 408
  points:(160,97)(196,112)   color:blue    width:2 #1999: 488
  points:(196,112)(228,113)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49250 Ate na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=012 Ate na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835799393730559&amp;RadLong1=-0.0165612353475927 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530012 Položaj mesta Ate na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8877777777778&amp;longitude=-.948888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Ate na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_53_16_N_00_56_56_W_type:city_region:FR|47° 53' 16&quot; SG Š, 00° 56' 56&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>9osegxryqodm0zbkzejtaofs50kqj7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Astillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282611</id>
    <revision>
      <id>42715121</id>
      <parentid>42106788</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715121</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4448" sha1="p2s9nwqvy1wtsntbzxmo135q0qnn2fd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Astije
| originalni_naziv = Astillé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Sen Bertven
| gšir = 47.9638888888889
| gduž =-0.850555555555556
| nadm visina = 118
| maksimalna_nadmorska_visina = 111
| minimalna_nadmorska_visina = 73
| površina-km = 20,73
| površina-he = 2.073
| stanovništvo        = 807&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53011
| poštanski kod = 53230
}}

'''Astije''' ({{jez-fra|Astillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 547 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,73&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 118 metara (maksimalnoj 111 m, a minimalnoj 73 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=437|
1968=488|
1975=469|
1982=506|
1990=521|
1999=547|
2006=|
2011=807|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,112) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 539 1968: 488
  points:(84,112)(100,109)    color:blue    width:2 #1975: 469
  points:(100,109)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 506
  points:(128,116)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 521
  points:(160,118)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 547
  points:(196,123)(228,146)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49248 Astije na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=011 Astije na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83712778321687&amp;RadLong1=-0.0148449949163726 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530011 Položaj mesta Astije na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9638888888889&amp;longitude=-.850555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Astije na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_57_50_N_00_51_02_W_type:city_region:FR|47° 57' 50&quot; SG Š, 00° 51' 02&quot; ZGD}}{{commonscat|Astillé}}</text>
      <sha1>p2s9nwqvy1wtsntbzxmo135q0qnn2fd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Assé-le-Bérenger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282614</id>
    <revision>
      <id>42715118</id>
      <parentid>42106781</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715118</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4465" sha1="av0d9rmd21chcfilz0za9wy5zee0dfj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ase le Beranže
| originalni_naziv = Assé-le-Bérenger
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Evron
| gšir = 48.1563888888889
| gduž =-0.319444444444444
| nadm visina = 150
| maksimalna_nadmorska_visina = 290
| minimalna_nadmorska_visina = 122
| površina-km = 11,68
| površina-he = 1.168
| stanovništvo        = 422&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,13
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53010
| poštanski kod = 53600
}}

'''Ase le Beranže''' ({{jez-fra|Assé-le-Bérenger}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 329 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,68&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 150 metara (maksimalnoj 290 m, a minimalnoj 122 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=327|
1968=348|
1975=295|
1982=271|
1990=298|
1999=329|
2006=|
2011=422|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 369 1968: 348
  points:(84,136)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 295
  points:(100,118)(128,110)   color:blue    width:2 #1982: 271
  points:(128,110)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 298
  points:(160,119)(196,130)   color:blue    width:2 #1999: 329
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49246 Ase le Beranže na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=010 Ase le Beranže na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.84048754202714&amp;RadLong1=-0.0055753573330596 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530010 Položaj mesta Ase le Beranže na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1563888888889&amp;longitude=-.319444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Ase le Beranže na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_09_23_N_00_19_10_W_type:city_region:FR|48° 09' 23&quot; SG Š, 00° 19' 10&quot; ZGD}}{{commonscat|Assé-le-Bérenger}}</text>
      <sha1>av0d9rmd21chcfilz0za9wy5zee0dfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bannes (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282620</id>
    <revision>
      <id>42715147</id>
      <parentid>42538944</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4351" sha1="a67k3j7xx7jqqcb81as55oli8en52fh" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Ban (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ban
| originalni_naziv = Bannes
| slika = Bannes-53 townhall.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Mele di Men
| geografska_širina = 47.9825
|geografska_dužina= -.350277777777778
| gšir = 47.9825
| gduž =-0.350277777777778
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 58
| površina-km = 8,32
| površina-he = 832
| stanovništvo        = 133&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 15,99
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53019
| poštanski kod = 53340
}}

'''Ban''' ({{jez-fra|Bannes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 118 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 58 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=165|
1968=185|
1975=164|
1982=142|
1990=131|
1999=118|
2006=|
2011=133|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 205 1968: 185
  points:(84,125)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 164
  points:(100,113)(128,100)   color:blue    width:2 #1982: 142
  points:(128,100)(160,94)   color:blue    width:2 #1990: 131
  points:(160,94)(196,87)   color:blue    width:2 #1999: 118
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49263 Ban na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=019 Ban na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.837452608383231&amp;RadLong1=-0.00611350051912013 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530019 Položaj mesta Ban na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9825&amp;longitude=-.350277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Ban na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>a67k3j7xx7jqqcb81as55oli8en52fh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ballée (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282623</id>
    <revision>
      <id>42715146</id>
      <parentid>42107596</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4434" sha1="85gjbnw6krk2s1zyn7hzporjv68xmd1" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bale}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bale
| originalni_naziv = Ballée
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Grezan Buer
| gšir = 47.9333333333333
| gduž =-0.415
| nadm visina = 56
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 37
| površina-km = 14,19
| površina-he = 1.419
| stanovništvo        =719&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 51,23
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53017
| poštanski kod = 53340
}}

'''Bale''' ({{jez-fra|Ballée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[2004]]. godine u opštini je živelo 719 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 46&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,19&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 56 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 37 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=606|
1968=624|
1975=584|
1982=592|
1990=586|
1999=665|
2004=719|
2006=|
2011=727|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,138) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 606 1968: 624
  points:(84,138)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 584
  points:(100,130)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 592
  points:(128,132)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 586
  points:(160,131)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 665
  points:(196,146)(228,156)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49259 Bale na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=017 Bale na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.836594488167621&amp;RadLong1=-0.00724311639616612 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530017 Položaj mesta Bale na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9333333333333&amp;longitude=-.415&amp;zoom=8 Plan naselja Bale na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_55_60_N_00_24_54_W_type:city_region:FR|47° 55' 60&quot; SG Š, 00° 24' 54&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>85gjbnw6krk2s1zyn7hzporjv68xmd1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ballots (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282626</id>
    <revision>
      <id>42715145</id>
      <parentid>42538908</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4405" sha1="5cnh2ao7labjz5nukksbf7k184yc8ma" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Balo (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Balo
| originalni_naziv = Ballots
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Sent Enjan sir Roe
| geografska_širina = 47.8958333333333
|geografska_dužina= -1.04583333333333
| gšir = 47.8958333333333
| gduž =-1.04583333333333
| nadm visina = 96
| maksimalna_nadmorska_visina = 93
| minimalna_nadmorska_visina = 48
| površina-km = 36,01
| površina-he = 3.601
| stanovništvo        =1036&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 35,38
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53018
| poštanski kod = 53350
}}

'''Balo''' ({{jez-fra|Ballots}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1036 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 36,01&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 96 metara (maksimalnoj 93 m, a minimalnoj 48 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1169|
1968=1242|
1975=1129|
1982=1092|
1990=1049|
1999=1036|
2006=|
2011=1274|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,144)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1315 1968: 1242
  points:(84,137)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 1129
  points:(100,127)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 1092
  points:(128,123)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 1049
  points:(160,119)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 1036
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49261 Balo na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=018 Balo na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.835939989698088&amp;RadLong1=-0.018253235094756 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530018 Položaj mesta Balo na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8958333333333&amp;longitude=-1.04583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Balo na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5cnh2ao7labjz5nukksbf7k184yc8ma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arquenay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282631</id>
    <revision>
      <id>42715111</id>
      <parentid>42106569</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715111</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4421" sha1="kwa0uo9y78xoulmztk30vd2ucaj3iuq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arkne
| originalni_naziv = Arquenay
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Mele di Men
| gšir = 47.9875
| gduž =-0.568888888888889
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 107
| minimalna_nadmorska_visina = 68
| površina-km = 25,25
| površina-he = 2.525
| stanovništvo        = 637&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,23
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53009
| poštanski kod = 53170
}}

'''Arkne''' ({{jez-fra|Arquenay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 508 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 20&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,25&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 107 m, a minimalnoj 68 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=373|
1968=456|
1975=427|
1982=404|
1990=473|
1999=508|
2006=|
2011=637|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,106) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 539 1968: 456
  points:(84,106)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 427
  points:(100,101)(128,96)   color:blue    width:2 #1982: 404
  points:(128,96)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 473
  points:(160,109)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 508
  points:(196,116)(228,134)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49244 Arkne na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=009 Arkne na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.837539874845836&amp;RadLong1=-0.00992898418965744 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530009 Položaj mesta Arkne na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9875&amp;longitude=-.568888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Arkne na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_59_15_N_00_34_08_W_type:city_region:FR|47° 59' 15&quot; SG Š, 00° 34' 08&quot; ZGD}}{{commonscat|Arquenay}}</text>
      <sha1>kwa0uo9y78xoulmztk30vd2ucaj3iuq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aron (Majan)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282635</id>
    <revision>
      <id>42715110</id>
      <parentid>42538769</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715110</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4412" sha1="k6rfaeqi53avyb9x7qgqhqlebnzrk5y" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Aron (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aron
| originalni_naziv = Aron
| slika = L'Aron à Buchaud.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Majen
| gšir = 48.2983333333333
| gduž =-0.557222222222222
| nadm visina = 137
| maksimalna_nadmorska_visina = 160
| minimalna_nadmorska_visina = 103
| površina-km = 32,85
| površina-he = 3.285
| stanovništvo        =1550&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,42
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53008
| poštanski kod = 53440
}}

'''Aron''' ({{jez-fra|Aron}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1550 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 32,85&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 137 metara (maksimalnoj 160 m, a minimalnoj 103 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=995|
1968=1056|
1975=1141|
1982=1293|
1990=1378|
1999=1550|
2006=|
2011=1755|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,110)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1117 1968: 1056
  points:(84,105)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 1141
  points:(100,112)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 1293
  points:(128,125)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 1378
  points:(160,132)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1550
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49242 Aron na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=008 Aron na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.842964939937743&amp;RadLong1=-0.00972536244358048 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530008 Položaj mesta Aron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2983333333333&amp;longitude=-.557222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Aron na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_17_54_N_00_33_26_W_type:city_region:FR|48° 17' 54&quot; SG Š, 00° 33' 26&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>k6rfaeqi53avyb9x7qgqhqlebnzrk5y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bais (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282638</id>
    <revision>
      <id>42715143</id>
      <parentid>42107533</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715143</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4464" sha1="tseq1c9hgcomjs5i8ln92hwes1hwohs" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Be}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Be
| originalni_naziv = Bais
| slika = Bais 53 - Château de Montesson 03.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Be
| gšir = 48.2541666666667
| gduž =-0.364166666666667
| nadm visina = 183
| maksimalna_nadmorska_visina = 337
| minimalna_nadmorska_visina = 155
| površina-km = 26,23
| površina-he = 2.623
| stanovništvo        =1487&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 48,68
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53016
| poštanski kod = 53160
}}

'''Be''' ({{jez-fra|Bais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1487 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 56&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 183 metara (maksimalnoj 337 m, a minimalnoj 155 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1050|
1968=1105|
1975=1251|
1982=1457|
1990=1571|
1999=1487|
2006=|
2011=1277|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,114)(84,109) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1160 1968: 1105
  points:(84,109)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 1251
  points:(100,121)(128,138)   color:blue    width:2 #1982: 1457
  points:(128,138)(160,147)   color:blue    width:2 #1990: 1571
  points:(160,147)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 1487
  points:(196,140)(228,130)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49257 Be na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=016 Be na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.842194086184738&amp;RadLong1=-0.00635590735968794 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530016 Položaj mesta Be na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.2541666666667&amp;longitude=-.364166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Be na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_15_15_N_00_21_51_W_type:city_region:FR|48° 15' 15&quot; SG Š, 00° 21' 51&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>tseq1c9hgcomjs5i8ln92hwes1hwohs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Argentré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282642</id>
    <revision>
      <id>42715107</id>
      <parentid>42106464</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4510" sha1="sg4qlaoc4sduwlee571m0f6x9xhmsd5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aržantre
| originalni_naziv = Argentré
| slika = Mairie d'Argentré - SDC10001.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason Argentre.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Aržantre
| gšir = 48.085
| gduž =-0.64
| nadm visina = 100
| maksimalna_nadmorska_visina = 128
| minimalna_nadmorska_visina = 55
| površina-km = 36,77
| površina-he = 3.677
| stanovništvo        =2325&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 73,16
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53007
| poštanski kod = 53210
}}

'''Aržantre''' ({{jez-fra|Argentré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2325 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 63&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 36,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 128 m, a minimalnoj 55 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=999|
1968=1043|
1975=1246|
1982=1844|
1990=2160|
1999=2325|
2006=|
2011=2690|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,76)(84,74) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1087 1968: 1043
  points:(84,74)(100,84)    color:blue    width:2 #1975: 1246
  points:(100,84)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 1844
  points:(128,115)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 2160
  points:(160,131)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 2325
  points:(196,140)(228,148)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Argentré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [Scolarité Scolarité]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49240 Aržantre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=007 Aržantre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.839241570866622&amp;RadLong1=-0.0111701072133646 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530007 Položaj mesta Aržantre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.085&amp;longitude=-.64&amp;zoom=8 Plan naselja Aržantre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_05_06_N_00_38_24_W_type:city_region:FR|48° 05' 06&quot; SG Š, 00° 38' 24&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>sg4qlaoc4sduwlee571m0f6x9xhmsd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Argenton-Notre-Dame</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282645</id>
    <revision>
      <id>42715106</id>
      <parentid>42106461</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4495" sha1="o4vxjyen6zelg8ln0mv2qoogy4jy9qz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aržanton Notre Dam
| originalni_naziv = Argenton-Notre-Dame
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Bjerne
| gšir = 47.7808333333333
| gduž =-0.587777777777778
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 82
| minimalna_nadmorska_visina = 33
| površina-km = 6,77
| površina-he = 677
| stanovništvo        = 205&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,28
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53006
| poštanski kod = 53290
}}

'''Aržanton Notre Dam''' ({{jez-fra|Argenton-Notre-Dame}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živeo 181 stanovnik, a gustina naseljenosti je iznosila 26&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 82 m, a minimalnoj 33 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=154|
1968=195|
1975=188|
1982=161|
1990=187|
1999=181|
2006=|
2011=205|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:330 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:220 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:110 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 236 1968: 195
  points:(84,120)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 188
  points:(100,117)(128,103)   color:blue    width:2 #1982: 161
  points:(128,103)(160,116)   color:blue    width:2 #1990: 187
  points:(160,116)(196,113)   color:blue    width:2 #1999: 181
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49239 Aržanton Notre Dam na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=006 Aržanton Notre Dam na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833932861058187&amp;RadLong1=-0.0102586574928297 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530006 Položaj mesta Aržanton Notre Dam na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7808333333333&amp;longitude=-.587777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Aržanton Notre Dam na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_46_51_N_00_35_16_W_type:city_region:FR|47° 46' 51&quot; SG Š, 00° 35' 16&quot; ZGD}}{{commonscat|Argenton-Notre-Dame}}</text>
      <sha1>o4vxjyen6zelg8ln0mv2qoogy4jy9qz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hardanges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282706</id>
    <revision>
      <id>42715494</id>
      <parentid>42117001</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4340" sha1="fj8t2we6h8bdyngcj0tnh08rvcjdyab" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ardanž
| originalni_naziv =Hardanges
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Mayenne
| prefektura =Majen
| kanton =Or
| gšir =48.3372222222222
| gduž =-0.400833333333333
| nadm visina =225
| maksimalna_nadmorska_visina =327
| minimalna_nadmorska_visina =149
| površina-km = 18,48
| površina-he =1.848
| stanovništvo        = 203&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 10,98
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =53114
|poštanski kod=53640
}}

'''Ardanž''' ({{jez-fra|Hardanges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 245 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 13&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 225 metara (maksimalnoj 327 m, a minimalnoj 149 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=298|
1968=376|
1975=335|
1982=300|
1990=258|
1999=245|
2006=|
2011=203|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,149)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 454 1968: 376
  points:(84,127)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 335
  points:(100,115)(128,105)   color:blue    width:2 #1982: 300
  points:(128,105)(160,93)   color:blue    width:2 #1990: 258
  points:(160,93)(196,89)   color:blue    width:2 #1999: 245
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49447 Hardanges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=114 Hardanges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843643679091333&amp;RadLong1=-0.00699586141878696 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530114 Položaj mesta Hardanges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3372222222222&amp;longitude=-.400833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Hardanges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_20_14_N_00_24_03_W_type:city_region:FR|48° 20' 14&quot; SG Š, 00° 24' 03&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>fj8t2we6h8bdyngcj0tnh08rvcjdyab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hambers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282710</id>
    <revision>
      <id>42715493</id>
      <parentid>42116943</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4382" sha1="5yfelq8w9pvzaxm76tkqe0z3973b0x2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ambe
| originalni_naziv = Hambers
| slika = Chapelle Saint-Michel du Montaigu 02.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Be
| gšir = 48.255
| gduž =-0.417222222222222
| nadm visina = 260
| maksimalna_nadmorska_visina = 291
| minimalna_nadmorska_visina = 112
| površina-km = 25,93
| površina-he = 2.593
| stanovništvo        = 620&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,91
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 53113
| poštanski kod = 53160
}}

'''Ambe''' ({{jez-fra|Hambers}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 548 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,93&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 260 metara (maksimalnoj 291 m, a minimalnoj 112 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=622|
1968=707|
1975=562|
1982=490|
1990=451|
1999=548|
2006=|
2011=620|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,132)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 792 1968: 707
  points:(84,120)(100,100)    color:blue    width:2 #1975: 562
  points:(100,100)(128,89)   color:blue    width:2 #1982: 490
  points:(128,89)(160,84)   color:blue    width:2 #1990: 451
  points:(160,84)(196,98)   color:blue    width:2 #1999: 548
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Hambers}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49445 Hambers na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=113 Hambers na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.842208630595172&amp;RadLong1=-0.00728190149065697 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530113 Položaj mesta Hambers na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.255&amp;longitude=-.417222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Hambers na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_15_18_N_00_25_02_W_type:city_region:FR|48° 15' 18&quot; SG Š, 00° 25' 02&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5yfelq8w9pvzaxm76tkqe0z3973b0x2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Buret (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282726</id>
    <revision>
      <id>42715233</id>
      <parentid>42110603</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4543" sha1="lq5vu4dd09z8jfnx7wnyvtgnf5vfmel" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bire
| originalni_naziv = Buret
| slika = 
| opis_slike = 
| grb = 
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Grezan Buer
| gšir = 47.9233333333333
| gduž =-0.513333333333333
| nadm visina = 90
| maksimalna_nadmorska_visina = 112
| minimalna_nadmorska_visina = 48
| površina-km = 12,92
| površina-he = 1.292
| stanovništvo        = 309&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53046
| poštanski kod = 53170
}}

'''Bire''' ({{jez-fra|Buret}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 255 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 19&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 90 metara (maksimalnoj 112 m, a minimalnoj 48 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=333|
1968=334|
1975=259|
1982=251|
1990=254|
1999=255|
2006=|
2011=309|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:480 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:320 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:160 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,138) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 333 1968: 334
  points:(84,138)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 259
  points:(100,112)(128,109)   color:blue    width:2 #1982: 251
  points:(128,109)(160,110)   color:blue    width:2 #1990: 254
  points:(160,110)(196,110)   color:blue    width:2 #1999: 255
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49319 Buret na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=046 Buret na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.836419955242412&amp;RadLong1=-0.00895935682738621 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060316050909/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.836419955242412&amp;RadLong1=-0.00895935682738621 |date=2006-03-16 }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530046 Položaj mesta Buret na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060316050939/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530046 |date=2006-03-16 }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.9233333333333&amp;longitude=-.513333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Buret na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_55_24_N_00_30_48_W_type:city_region:FR|47° 55' 24&quot; SG Š, 00° 30' 48&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>lq5vu4dd09z8jfnx7wnyvtgnf5vfmel</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baconnière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282739</id>
    <revision>
      <id>42715141</id>
      <parentid>42107428</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715141</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4412" sha1="8rcu74tmfr5mjkf71ooki0kqjl8yl9q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bakonijer
| originalni_naziv = Baconnière
| slika = La Baconnière - Mairie.jpg
| opis_slike = 
| grb = La Baconnière - Mairie.jpg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Laval
| kanton = Šajan
| gšir = 48.1838888888889
| gduž =-0.891944444444444
| nadm visina = 190
| maksimalna_nadmorska_visina = 199
| minimalna_nadmorska_visina = 83
| površina-km = 27,36
| površina-he = 2.736
| stanovništvo        = 1628&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 59,5
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53015
| poštanski kod = 53240
}}

'''Bakonijer''' ({{jez-fra|Baconnière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Laval.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1194 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 43&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 190 metara (maksimalnoj 199 m, a minimalnoj 83 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=881|
1968=905|
1975=875|
1982=1037|
1990=1152|
1999=1194|
2006=|
2011=1628|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,108)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 929 1968: 905
  points:(84,105)(100,103)    color:blue    width:2 #1975: 875
  points:(100,103)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 1037
  points:(128,118)(160,129)   color:blue    width:2 #1990: 1152
  points:(160,129)(196,133)   color:blue    width:2 #1999: 1194
  points:(196,133)(228,153)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49256 Bakonijer na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=015 Bakonijer na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.840967507571465&amp;RadLong1=-0.0155673673012647 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530015 Položaj mesta Bakonijer na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.1838888888889&amp;longitude=-.891944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Bakonijer na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>8rcu74tmfr5mjkf71ooki0kqjl8yl9q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Azé (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282742</id>
    <revision>
      <id>42715140</id>
      <parentid>42107411</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715140</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4226" sha1="dm3klrt2bww1j6oc59fo6qbkxycfm8h" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Aze}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Aze
| originalni_naziv = Azé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Šato Gontje-istok
| gšir = 47.8222222222222
| gduž =-0.683888888888889
| nadm visina = 58
| maksimalna_nadmorska_visina = 87
| minimalna_nadmorska_visina = 22
| površina-km = 29,67
| površina-he = 2 .982
| stanovništvo        = 3279&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 110,52
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53014
| poštanski kod = 53200
}}

'''Aze''' ({{jez-fra|Azé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2 999 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 100&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 29,82&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 58 metara (maksimalnoj 87 m, a minimalnoj 22 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1048|
1968=1103|
1975=1361|
1982=2003|
1990=2670|
1999=2999|
2006=|
2011=3279|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,62)(84,64) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1044 1968: 1099
  points:(84,64)(100,75)    color:blue    width:2 #1975: 1357
  points:(100,75)(128,101)   color:blue    width:2 #1982: 1999
  points:(128,101)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 2665
  points:(160,128)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 2993
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49254 Aze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=014 Aze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.834655233443079&amp;RadLong1=-0.0119361128295589 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530014 Položaj mesta Aze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.8222222222222&amp;longitude=-.683888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Aze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>dm3klrt2bww1j6oc59fo6qbkxycfm8h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Averton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282746</id>
    <revision>
      <id>42715131</id>
      <parentid>42107275</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4470" sha1="5nebq1y4xq9c02c11p5ehq86w6a7q2u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Averton
| originalni_naziv = Averton
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Majen
| kanton = Vilene la Žijel
| gšir = 48.3330555555556
| gduž =-0.223055555555556
| nadm visina = 108
| maksimalna_nadmorska_visina = 292
| minimalna_nadmorska_visina = 124
| površina-km = 40,62
| površina-he = 4.062
| stanovništvo        = 614&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 15,12
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53013
| poštanski kod = 53700
}}

'''Averton''' ({{jez-fra|Averton}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Majen u Francuskoj|Majen]] koja pripada prefekturi Majen.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 601 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 108 metara (maksimalnoj 292 m, a minimalnoj 124 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=489|
1968=542|
1975=521|
1982=551|
1990=582|
1999=601|
2006=|
2011=614|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,132)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 595 1968: 542
  points:(84,122)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 521
  points:(100,118)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 551
  points:(128,124)(160,130)   color:blue    width:2 #1990: 582
  points:(160,130)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 601
  points:(196,134)(228,141)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Averton}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49252 Averton na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] (arhiva) {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=013 Averton na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.843570957039163&amp;RadLong1=-0.00389305385951901 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530013 Položaj mesta Averton na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=48.3330555555556&amp;longitude=-.223055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Averton na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_19_59_N_00_13_23_W_type:city_region:FR|48° 19' 59&quot; SG Š, 00° 13' 23&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5nebq1y4xq9c02c11p5ehq86w6a7q2u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boissière (Majen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>282751</id>
    <revision>
      <id>42715169</id>
      <parentid>42109254</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4416" sha1="6knlzekq1ubfxz1dpxu03ezcf9qipgd" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Boissière}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boasjer
| originalni_naziv = Boissière
| slika = Bourg de La Boissière.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Mayenne
| prefektura = Šato Gontje
| kanton = Kraon (Majen)
| gšir = 47.7825
| gduž =-0.981388888888889
| nadm visina = 70
| maksimalna_nadmorska_visina = 98
| minimalna_nadmorska_visina = 34
| površina-km = 6,32
| površina-he = 632
| stanovništvo        =111&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,57
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 53033
| poštanski kod = 53800
}}

'''Boasjer''' ({{jez-fra|Boissière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Majen (departman)|Majen]] koja pripada prefekturi Šato Gontje.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 111 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 17&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 70 metara (maksimalnoj 98 m, a minimalnoj 34 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=160|
1968=175|
1975=158|
1982=131|
1990=152|
1999=111|
2006=|
2011=130|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,128)(84,119) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 190 1968: 175
  points:(84,119)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 158
  points:(100,110)(128,94)   color:blue    width:2 #1982: 131
  points:(128,94)(160,106)   color:blue    width:2 #1990: 152
  points:(160,106)(196,83)   color:blue    width:2 #1999: 111
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=49292 Boissière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=53&amp;codecom=033 Boissière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833961949879055&amp;RadLong1=-0.0171284673545214 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=530033 Položaj mesta Boissière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7825&amp;longitude=-.981388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Boissière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Majen u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_46_57_N_00_58_53_W_type:city_region:FR|47° 46' 57&quot; SG Š, 00° 58' 53&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>6knlzekq1ubfxz1dpxu03ezcf9qipgd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avrillé (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283084</id>
    <revision>
      <id>42715138</id>
      <parentid>42654802</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715138</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5504" sha1="82oi7muez9qrm8ox1u39y9vg5f09pdf" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Avrije}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avrije
| originalni_naziv = Avrillé
| slika = Angers - Tramway - Avrillé (7663528548).jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Avrillé (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Anže-severozapad
| gšir = 47.5077777777778
| gduž =-0.587777777777778
| nadm visina = 50
| maksimalna_nadmorska_visina = 62
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 15,85
| površina-he = 1 .585
| stanovništvo        = 12991&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 808,08
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49015
| poštanski kod = 49240
}}

'''Avrije''' ({{jez-fra|Avrillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 12 991 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 819&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,85&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 50 metara (maksimalnoj 62 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3034|
1968=4603|
1975=9386|
1982=10811|
1990=12878|
1999=12991|
2006=|
2011=12808|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:18000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:12000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:6000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,49)(84,63) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3034 1968: 4603
  points:(84,63)(100,109)    color:blue    width:2 #1975: 9386
  points:(100,109)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 10811
  points:(128,122)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 12878
  points:(160,142)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 12991
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-avrille.fr/ http://www.ville-avrille.fr/]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www21.mappy.com/sidbf2CChIbrffMn21w/FGMA?out=2;xsl=1;poi_rr=0.5;lr=0.5;flash=1;nav=IE/ http://www21.mappy.com/sidbf2CChIbrffMn21w/FGMA?out=2;xsl=1;poi_rr=0.5;lr=0.5;flash=1;nav=IE/]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.anjou.org/ http://www.anjou.org/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160114010135/http://www.anjou.org/ |date=2016-01-14 }}
* [http://www.bluegreen.com/golf/index.php?id_golf=4&amp;nrg=avrille&amp;p=&amp;sp=&amp;gp=/ http://www.bluegreen.com/golf/index.php?id_golf=4&amp;nrg=avrille&amp;p=&amp;sp=&amp;gp=/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080928070942/http://www.bluegreen.com/golf/index.php?id_golf=4&amp;nrg=avrille&amp;p=&amp;sp=&amp;gp=%2F |date=2008-09-28 }}
* [http://membres.lycos.fr/lefloch/avrille.htm/ http://membres.lycos.fr/lefloch/avrille.htm/]
* [http://maridor.free.fr/promo_z/francais/promo_z.htm http://maridor.free.fr/promo_z/francais/promo_z.htm]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44837 Avrije na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=015 Avrije na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829167142572624&amp;RadLong1=-0.0102586574928297 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490015 Položaj mesta Avrije na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5077777777778&amp;longitude=-.587777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Avrije na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>82oi7muez9qrm8ox1u39y9vg5f09pdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aviré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283089</id>
    <revision>
      <id>42715136</id>
      <parentid>42107305</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715136</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4438" sha1="7jg6htav1dtu7mz69vv0jgn0dtd0xzk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avire
| originalni_naziv = Aviré
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Segre
| gšir = 47.7069444444444
| gduž =-0.795
| nadm visina = 72
| maksimalna_nadmorska_visina = 87
| minimalna_nadmorska_visina = 28
| površina-km = 14,36
| površina-he = 1.436
| stanovništvo        = 465&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,38
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49014
| poštanski kod = 49500
}}

'''Avire''' ({{jez-fra|Aviré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 421 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 29&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 72 metara (maksimalnoj 87 m, a minimalnoj 28 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=365|
1968=407|
1975=370|
1982=405|
1990=433|
1999=421|
2006=|
2011=465|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,147)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 449 1968: 407
  points:(84,135)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 370
  points:(100,125)(128,135)   color:blue    width:2 #1982: 405
  points:(128,135)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 433
  points:(160,143)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 421
  points:(196,139)(228,141)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Aviré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44835 Avire na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] (arhiva) {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=014 Avire na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832643256666366&amp;RadLong1=-0.0138753675541014 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490014 Položaj mesta Avire na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7069444444444&amp;longitude=-.795&amp;zoom=8 Plan naselja Avire na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_42_25_N_00_47_42_W_type:city_region:FR|47° 42' 25&quot; SG Š, 00° 47' 42&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>7jg6htav1dtu7mz69vv0jgn0dtd0xzk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boissière-sur-Evre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283092</id>
    <revision>
      <id>42715173</id>
      <parentid>42109260</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4465" sha1="gkymlu6gzsqvg4sxdp2i1hzhm9tdm6j" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boasjer sir Evr
| originalni_naziv = Boissière-sur-Evre
| slika = W1406-BoissiereSurEvre StSymphorien XIX° 56647.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Montrevo
| gšir = 47.3025
| gduž =-1.07888888888889
| nadm visina = 33
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 6,02
| površina-he = 602
| stanovništvo        =367&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 70,27
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49033
| poštanski kod = 49110
}}

'''Boasjer sir Evr''' ({{jez-fra|Boissière-sur-Evre}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 367 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 60&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,02&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 33 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=410|
1968=420|
1975=347|
1982=321|
1990=365|
1999=367|
2006=|
2011=423|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,139) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 410 1968: 420
  points:(84,139)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 347
  points:(100,118)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 321
  points:(128,111)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 365
  points:(160,123)(196,124)   color:blue    width:2 #1999: 367
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44871 Boissière-sur-Evre na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=033 Boissière-sur-Evre na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825584369469031&amp;RadLong1=-0.0188301633753074 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490033 Položaj mesta Boissière-sur-Evre na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3025&amp;longitude=-1.07888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Boissière-sur-Evre na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_18_09_N_01_04_44_W_type:city_region:FR|47° 18' 09&quot; SG Š, 01° 04' 44&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>gkymlu6gzsqvg4sxdp2i1hzhm9tdm6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antoigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283103</id>
    <revision>
      <id>42715103</id>
      <parentid>42106269</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4451" sha1="1rmvatigappaernj3ow1tln1czeh5hm" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Antoanje
| originalni_naziv = Antoigné
| slika = Dolmen du Griffier 1 - Antoigné - 20111120.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Montrej Bele
| gšir = 47.085
| gduž =-0.111388888888889
| nadm visina = 41
| maksimalna_nadmorska_visina = 74
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 17,87
| površina-he = 1.787
| stanovništvo        = 481&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49009
| poštanski kod = 49260
}}

'''Antoanje''' ({{jez-fra|Antoigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 414 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23,34&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,87&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 41 metar (maksimalnoj 74 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=481|
1968=471|
1975=448|
1982=442|
1990=418|
1999=414|
2006=|
2011=481|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,156)(84,153) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 481 1968: 471
  points:(84,153)(100,147)    color:blue    width:2 #1975: 448
  points:(100,147)(128,145)   color:blue    width:2 #1982: 442
  points:(128,145)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 418
  points:(160,138)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 414
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Antoigné}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44825 Antoanje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=009 Antoanje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82178827834574&amp;RadLong1=-0.00194410286135383 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490009 Položaj mesta Antoanje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.085&amp;longitude=-.111388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Antoanje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_05_06_N_00_06_41_W_type:city_region:FR|47° 05' 06&quot; SG Š, 00° 06' 41&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>1rmvatigappaernj3ow1tln1czeh5hm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bohalle (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283105</id>
    <revision>
      <id>42715167</id>
      <parentid>42109165</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1698" sha1="axa8uc7u6lcu30npx7e3t4yr8g30dk8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boal
| originalni_naziv = Bohalle
| grb =  
| zastava = 
| slika = Église Saint-Aubin de La Bohalle par Cramos.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| površina-km = 9,35
| gšir = 47.4241666667
| gduž =-0.386388888889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1208&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 129,2
| poštanski kod = 49800
| INSEE = 49032
}}

'''Boal''' ({{jez-fra|Bohalle}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.101, a gustina naseljenosti je iznosila 118 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=685|
1968=657|
1975=582|
1982=831|
1990=1101|
1999= |
2006=|
2011=1208|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|La Bohalle}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.4166666667,0.4&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.4166666667&amp;lons1=0.4&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>axa8uc7u6lcu30npx7e3t4yr8g30dk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blou</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283107</id>
    <revision>
      <id>42715164</id>
      <parentid>42109125</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1639" sha1="dto485xsqnjcqavzhqv3nycm81d8t9p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Blu
| originalni_naziv = Blou
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| površina-km = 21,46
| gšir = 47.3630555556
| gduž =-0.0361111111111
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1025&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,76
| poštanski kod = 49160
| INSEE = 49030
}}

'''Blu''' ({{jez-fra|Blou}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 752, a gustina naseljenosti je iznosila 35 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=902|
1968=867|
1975=823|
1982=799|
1990=752|
1999= |
2006=|
2011=1025|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.3666666667,0.0333333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.3666666667&amp;lons1=0.0333333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>dto485xsqnjcqavzhqv3nycm81d8t9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beaucouzé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283110</id>
    <revision>
      <id>42715157</id>
      <parentid>42108067</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4813" sha1="i95wfc95w1x1zk8e1qrbh3eildef352" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bokuze
| originalni_naziv = Beaucouzé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Beaucouzé (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Anže-zapad
| gšir = 47.4761111111111
| gduž =-0.631666666666667
| nadm visina = 67
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 21
| površina-km = 19,34
| površina-he = 1..934
| stanovništvo        = 4865&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 251,55
| nomhab = Beaucouzéens, Beaucouzéennes
| siteweb = 
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49020
| poštanski kod = 49070
}}

'''Bokuze''' ({{jez-fra|Beaucouzé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4.851 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 250
| nomhab = Beaucouzéens, Beaucouzéennes
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,34&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 67 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 21 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=638|
1968=801|
1975=1395|
1982=2266|
1990=3867|
1999=4851|
2006=|
2011=4865|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,36)(84,40) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 638 1968: 801
  points:(84,40)(100,54)    color:blue    width:2 #1975: 1395
  points:(100,54)(128,76)   color:blue    width:2 #1982: 2266
  points:(128,76)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 3867
  points:(160,115)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 4851
  points:(196,140)(228,133)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-beaucouze.fr http://www.ville-beaucouze.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161202214631/http://www.ville-beaucouze.fr/ |date=2016-12-02 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44847 Bokuze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=020 Bokuze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828614454976129&amp;RadLong1=-0.0110246631090239 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490020 Položaj mesta Bokuze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4761111111111&amp;longitude=-.631666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bokuze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_28_34_N_00_37_54_W_type:city_region:FR|47° 28' 34&quot; SG Š, 00° 37' 54&quot; ZGD}}{{commonscat|Beaucouzé}}</text>
      <sha1>i95wfc95w1x1zk8e1qrbh3eildef352</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baugé (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283121</id>
    <revision>
      <id>42715152</id>
      <parentid>42107928</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1706" sha1="kmmzfadcsyrqtgkcue5gvneman218bs" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bože
| originalni_naziv = Baugé
| grb =  
| zastava = 
| slika = Baugé - Angle rue Victor Hugo rue Basse (2011).jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| površina-km = 8,55
| gšir = 47.542
| gduž =-0.103
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 6289&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 735,56
| poštanski kod = 49150
| INSEE = 49018
}}

'''Bože''' ({{jez-fra|Baugé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 3.748, a gustina naseljenosti je iznosila 438 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3363|
1968=3657|
1975=3807|
1982=3898|
1990=3748|
1999= |
2006=|
2011=6289|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Baugé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.55,0.1&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.55&amp;lons1=0.1&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>kmmzfadcsyrqtgkcue5gvneman218bs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Artannes-sur-Thouet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283133</id>
    <revision>
      <id>42715112</id>
      <parentid>42106646</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715112</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4357" sha1="a8enda7799jb3ad0zs76nfkhji948iy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Artan sir Tue
| originalni_naziv = Artannes-sur-Thouet
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Somir-jug
| gšir = 47.2
| gduž =-0.0936111111111111
| nadm visina = 40
| maksimalna_nadmorska_visina = 55
| minimalna_nadmorska_visina = 25
| površina-km = 6,61
| površina-he = 661
| stanovništvo        = 426&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 64,45
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49011
| poštanski kod = 49260
}}

'''Artan sir Tue''' ({{jez-fra|Artannes-sur-Thouet}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 399 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 60&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,61&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 40 metara (maksimalnoj 55 m, a minimalnoj 25 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=142|
1968=148|
1975=162|
1982=292|
1990=328|
1999=399|
2006=|
2011=426|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:570 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:380 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:190 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,62)(84,64) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 142 1968: 148
  points:(84,64)(100,68)    color:blue    width:2 #1975: 162
  points:(100,68)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 292
  points:(128,107)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 328
  points:(160,118)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 399
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44829 Artan sir Tue na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=011 Artan sir Tue na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823795406985641&amp;RadLong1=-0.00163382210542703 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490011 Položaj mesta Artan sir Tue na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2&amp;longitude=-9.36111111111111E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Artan sir Tue na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}{{commonscat|Artannes-sur-Thouet}}</text>
      <sha1>a8enda7799jb3ad0zs76nfkhji948iy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baracé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283136</id>
    <revision>
      <id>42715148</id>
      <parentid>42107670</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4384" sha1="sh0np4045nyxzi9fdwfqqqevawjt9ad" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Barase
| originalni_naziv = Baracé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Dirtal
| geografska_širina = 47.6408333333333
|geografska_dužina= -.357222222222222
| gšir = 47.6408333333333
| gduž =-0.357222222222222
| nadm visina = 50
| maksimalna_nadmorska_visina = 62
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 13,46
| površina-he = 1.346
| stanovništvo        = 489&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,33
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49017
| poštanski kod = 49430
}}

'''Barase''' ({{jez-fra|Baracé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 317 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,46&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 50 metara (maksimalnoj 62 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=341|
1968=384|
1975=304|
1982=312|
1990=301|
1999=317|
2006=|
2011=489|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 427 1968: 384
  points:(84,129)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 304
  points:(100,106)(128,108)   color:blue    width:2 #1982: 312
  points:(128,108)(160,105)   color:blue    width:2 #1990: 301
  points:(160,105)(196,110)   color:blue    width:2 #1999: 317
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44842 Barase na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=017 Barase na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831489400105263&amp;RadLong1=-0.00623470393940404 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490017 Položaj mesta Barase na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6408333333333&amp;longitude=-.357222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Barase na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}{{commonscat|Baracé}}</text>
      <sha1>sh0np4045nyxzi9fdwfqqqevawjt9ad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Armaillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283139</id>
    <revision>
      <id>42715108</id>
      <parentid>42106504</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715108</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4439" sha1="a4r764taczp3qv0zbu5z1bb40ol5lro" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Armaje
| originalni_naziv = Armaillé
| slika = Armaillé.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Puanse
| gšir = 47.715
| gduž =-1.1275
| nadm visina = 97
| maksimalna_nadmorska_visina = 100
| minimalna_nadmorska_visina = 39
| površina-km = 16,78
| površina-he = 1.678
| stanovništvo        =290&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 16,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49010
| poštanski kod = 49420
}}

'''Armaje''' ({{jez-fra|Armaillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 290 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 17&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,78&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 97 metara (maksimalnoj 100 m, a minimalnoj 39 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=453|
1968=403|
1975=335|
1982=307|
1990=297|
1999=290|
2006=|
2011=284|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 453 1968: 403
  points:(84,134)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 335
  points:(100,115)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 307
  points:(128,107)(160,104)   color:blue    width:2 #1990: 297
  points:(160,104)(196,102)   color:blue    width:2 #1999: 290
  points:(196,102)(228,104)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44827 Armaje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=010 Armaje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832783852633895&amp;RadLong1=-0.0196785873172947 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490010 Položaj mesta Armaje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.715&amp;longitude=-1.1275&amp;zoom=8 Plan naselja Armaje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_42_54_N_01_07_39_W_type:city_region:FR|47° 42' 54&quot; SG Š, 01° 07' 39&quot; ZGD}}{{commonscat|Armaillé}}</text>
      <sha1>a4r764taczp3qv0zbu5z1bb40ol5lro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avesnes-en-Saosnois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283146</id>
    <revision>
      <id>42715132</id>
      <parentid>42107280</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1393" sha1="b3gxszh3p1te21j4bhpjgg6dslktlr5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avnez an Saonoa
| originalni_naziv = Avesnes-en-Saosnois
| grb =  
| zastava = 
| slika = Manoir De Verdigné.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 5,68
| gšir = 48.2641666667
| gduž = 0.371944444444
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 99&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 17,43
| poštanski kod = 
| INSEE = 72018
}}

'''Avnez an Saonoa''' ({{jez-fra|Avesnes-en-Saosnois}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 104, a gustina naseljenosti je iznosila 18 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=233|
1968=182|
1975=144|
1982=108|
1990=104|
1999= |
2006=|
2011=99|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Avesnes-en-Saosnois}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>b3gxszh3p1te21j4bhpjgg6dslktlr5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avessé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283149</id>
    <revision>
      <id>42715134</id>
      <parentid>42107288</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1720" sha1="49g273u31n0nju4tr4ssgmak0lo6feg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avese
| originalni_naziv = Avessé
| grb =  
| zastava = 
| slika = defaut 2.svg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 18,72
| gšir = 47.9569
| gduž =-0.2489
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 380&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 20,3
| poštanski kod = 72350
| INSEE = 72019
}}

'''Avese''' ({{jez-fra|Avessé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 282, a gustina naseljenosti je iznosila 15 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=444|
1968=401|
1975=363|
1982=319|
1990=282|
1999= |
2006=|
2011=380|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Avessé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.95,0.25&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.25&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313161143/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.25&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>49g273u31n0nju4tr4ssgmak0lo6feg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avezé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283150</id>
    <revision>
      <id>42715135</id>
      <parentid>42107292</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715135</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1714" sha1="2g80irb3o05so4lfmyiq6hsi4c41yuu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avze
| originalni_naziv = Avezé
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 20,81
| gšir = 48.2277777778
| gduž = 0.678055555556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 751&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,09
| poštanski kod = 72400
| INSEE = 72020
}}

'''Avze''' ({{jez-fra|Avezé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 554, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=634|
1968=533|
1975=483|
1982=537|
1990=554|
1999= |
2006=|
2011=751|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Avezé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2333333333,0.683333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2333333333&amp;lons1=0.683333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>2g80irb3o05so4lfmyiq6hsi4c41yuu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avoise</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283153</id>
    <revision>
      <id>42715137</id>
      <parentid>42107310</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715137</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1699" sha1="3x5elez04wc891ylyudxqsuamw9ok1j" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Avoaz
| originalni_naziv = Avoise
| grb =  
| zastava = 
| slika = Centre d'Avoisé.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 24,56
| gšir = 47.8658
| gduž =-0.2044
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 549&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 22,35
| poštanski kod = 72430
| INSEE = 72021
}}

'''Avoaz''' ({{jez-fra|Avoise}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 495, a gustina naseljenosti je iznosila 20 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=603|
1968=566|
1975=471|
1982=426|
1990=495|
1999= |
2006=|
2011=549|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Avoise}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8666666667,0.2&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8666666667&amp;lons1=0.2&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>3x5elez04wc891ylyudxqsuamw9ok1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epineu-le-Chevreuil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283284</id>
    <revision>
      <id>42715462</id>
      <parentid>42115569</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3486" sha1="f1w1smu7av7498iy8zzs6i1hvgvgi3y" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Epine le Ševrej
| originalni_naziv =Epineu-le-Chevreuil
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Man
| kanton =Lue
|geografska_širina= 48°02'19&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 00°06'51&quot; IGD
| gšir =
| gduž =
| gšir =
| gduž =
| nadm visina =78
| maksimalna_nadmorska_visina =161
| minimalna_nadmorska_visina =72
| površina-km = 14,70
| površina-he =1.470
| stanovništvo        =239&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
|gustina=16.3|
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =72126
|poštanski_kod=72540
|pozicijaX=105
|pozicijaY=105
}}

'''Epine le Ševrej''' ({{jez-fra|Epineu-le-Chevreuil}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 239 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16.3|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,70&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 78 metara (maksimalnoj 161 m, a minimalnoj 72 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=432|
1968=390|
1975=345|
1982=265|
1990=257|
1999=239|
2006=|
2011=291|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 432 1968: 390
  points:(84,130)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 345
  points:(100,118)(128,95)   color:blue    width:2 #1982: 265
  points:(128,95)(160,93)   color:blue    width:2 #1990: 257
  points:(160,93)(196,87)   color:blue    width:2 #1999: 235
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_02_19_N_00_06_51_E_type:city_region:FR|48° 02' 19&quot; SG Š, 00° 06' 51&quot; IGD}}</text>
      <sha1>f1w1smu7av7498iy8zzs6i1hvgvgi3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecorpain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283287</id>
    <revision>
      <id>42715459</id>
      <parentid>42115547</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3529" sha1="3v69zvtvuyhobkc70fdblgezno03wkl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ekorpen
| originalni_naziv =Ecorpain
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Man
| kanton =Sen Kale
|geografska_širina= 47°56'16&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 00°39'46&quot; IGD
| gšir =
| gduž =
| gšir =
| gduž =
| nadm visina =n. c.
| maksimalna_nadmorska_visina =181
| minimalna_nadmorska_visina =128
| površina-km = 21,26
| površina-he =2.126
| stanovništvo        =307&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
|gustina=14,44|
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =72125
|poštanski_kod=72120
|pozicijaX=121
|pozicijaY=108
}}

'''Ekorpen''' ({{jez-fra|Ecorpain}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 307 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14,44|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,26&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od n. c. metara (maksimalnoj 181 m, a minimalnoj 128 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=473|
1968=433|
1975=354|
1982=316|
1990=315|
1999=307|
2006=|
2011=313|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,154)(84,143) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 473 1968: 433
  points:(84,143)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 354
  points:(100,120)(128,110)   color:blue    width:2 #1982: 316
  points:(128,110)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 315
  points:(160,109)(196,105)   color:blue    width:2 #1999: 301
  points:(196,105)(228,116)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_56_16_N_00_39_46_E_type:city_region:FR|47° 56' 16&quot; SG Š, 00° 39' 46&quot; IGD}}</text>
      <sha1>3v69zvtvuyhobkc70fdblgezno03wkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecommoy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283288</id>
    <revision>
      <id>42715458</id>
      <parentid>42115546</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4088" sha1="3ll3boorh2tqiru2g8m7da7m56nv68z" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ekomoa
| originalni_naziv =Ecommoy
| slika = Allee-Fontenailles-Ecommoy-Sarthe.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Ecommoy (Sarthe).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Man
| kanton =Ekomoa
|geografska_širina= 47°49'45&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 0°16'27&quot; IGD
| gšir =
| gduž =
| gšir =
| gduž =
| nadm visina =83
| maksimalna_nadmorska_visina =168
| minimalna_nadmorska_visina =62
| površina-km = 28,50
| površina-he =2 .850
| stanovništvo        = 4363&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
|gustina=153,63|
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =720124
|poštanski_kod=72220
|pozicijaX=113
|pozicijaY=111
}}

'''Ekomoa''' ({{jez-fra|Ecommoy}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4 363 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 153,63|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 28,50&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 83 metara (maksimalnoj 168 m, a minimalnoj 62 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3765|
1968=3810|
1975=4069|
1982=4148|
1990=4235|
1999=4363|
2006=|
2011=4679|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:6000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:4000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,127)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3765 1968: 3810
  points:(84,128)(100,135)    color:blue    width:2 #1975: 4069
  points:(100,135)(128,138)   color:blue    width:2 #1982: 4148
  points:(128,138)(160,140)   color:blue    width:2 #1990: 4235
  points:(160,140)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 4316
  points:(196,142)(228,147)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Écommoy}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cc-berce-belinois.fr/Index.htm http://www.cc-berce-belinois.fr/Index.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061127000926/http://www.cc-berce-belinois.fr/index.htm |date=2006-11-27 }}
* [http://www.tourisme.fr/office-de-tourisme/ecommoy.htm http://www.tourisme.fr/office-de-tourisme/ecommoy.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081103105212/http://www.tourisme.fr/office-de-tourisme/ecommoy.htm |date=2008-11-03 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_49_45_N_0_16_27_E_type:city_region:FR|47° 49' 45&quot; SG Š, 0° 16' 27&quot; IGD}}</text>
      <sha1>3ll3boorh2tqiru2g8m7da7m56nv68z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bailleul (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283291</id>
    <revision>
      <id>42715142</id>
      <parentid>42538887</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715142</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1774" sha1="r1dac9klm062mldmz16bxhvma03aj0w" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Bajel (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bajel
| originalni_naziv = Bailleul
| grb =  
| zastava = 
| slika = Le Bailleul - Le Bourg (2011).jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 27,8
| gšir = 47.7686
| gduž =-0.1581
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1240&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 44,6
| poštanski kod = 72200
| INSEE = 72022
}}

'''Bajel''' ({{jez-fra|Bailleul (Sarthe)}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 787, a gustina naseljenosti je iznosila 29 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=887|
1968=810|
1975=780|
1982=787|
1990=787|
1999= |
2006=|
2011=1240|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Le Bailleul}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7666666667,0.15&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7666666667&amp;lons1=0.15&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>r1dac9klm062mldmz16bxhvma03aj0w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283297</id>
    <revision>
      <id>42715109</id>
      <parentid>42106534</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715109</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1847" sha1="k1l459ue2g24ioeygg0g9r1t76g0h7g" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arnaž
| originalni_naziv = Arnage
| grb = Blason de la ville d'Arnage (Sarthe).svg
| zastava = 
| slika = Arnage station 04.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 10,76
| gšir = 47.9261111111
| gduž = 0.187777777778
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 5131&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 476,86
| poštanski kod = 72230
| INSEE = 72008
}}

'''Arnaž''' ({{jez-fra|Arnage}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 5.600, a gustina naseljenosti je iznosila 520 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3315|
1968=3697|
1975=5004|
1982=5367|
1990=5600|
1999= |
2006=|
2011=5131|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Arnage}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9333333333,0.183333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9333333333&amp;lons1=0.183333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313031550/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9333333333&amp;lons1=0.183333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>k1l459ue2g24ioeygg0g9r1t76g0h7g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ballon (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283303</id>
    <revision>
      <id>42715144</id>
      <parentid>42538906</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:58:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4252" sha1="1bxhxqa2elfxvv6lfj7ik7cluh0gitv" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Balon (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Balon
| originalni_naziv = Ballon
| slika = Chateau de ballon3.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Ballon (Sarthe).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Man
| kanton = Balon
| geografska_širina = 48°10'36&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00°14'09&quot; IGD
| gšir = 48.1767
| gduž = 0.2358
| nadm visina = n. c.
| maksimalna_nadmorska_visina = 106
| minimalna_nadmorska_visina = 53
| površina-km = 13,41
| površina-he = 1.341
| stanovništvo        =1398&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 104|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72023
| poštanski_kod = 72290
| pozicijaX = 112
| pozicijaY = 100
}}

'''Balon''' ({{jez-fra|Ballon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1398 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 104|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,41&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od n. c. metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 53 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1258|
1968=1169|
1975=1231|
1982=1236|
1990=1269|
1999=1382|
2006=|
2011=1290|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1258 1968: 1169
  points:(84,130)(100,136)    color:blue    width:2 #1975: 1231
  points:(100,136)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 1236
  points:(128,137)(160,140)   color:blue    width:2 #1990: 1269
  points:(160,140)(196,151)   color:blue    width:2 #1999: 1382
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Ballon (Sarthe)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.office-de-tourisme.org/tourisme/france/pays-de-la-loire/sarthe/ballon.htm http://www.office-de-tourisme.org/tourisme/france/pays-de-la-loire/sarthe/ballon.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311141629/http://www.office-de-tourisme.org/tourisme/france/pays-de-la-loire/sarthe/ballon.htm |date=2007-03-11 }}
* [http://www.jedecouvrelafrance.com/f-1156.sarthe-donjon-de-ballon.html http://www.jedecouvrelafrance.com/f-1156.sarthe-donjon-de-ballon.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310233235/http://www.jedecouvrelafrance.com/f-1156.sarthe-donjon-de-ballon.html |date=2007-03-10 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_10_36_N_00_14_09_E_type:city_region:FR|48° 10' 36&quot; SG Š, 00° 14' 09&quot; IGD}}</text>
      <sha1>1bxhxqa2elfxvv6lfj7ik7cluh0gitv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouloire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283309</id>
    <revision>
      <id>42715188</id>
      <parentid>42109640</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1769" sha1="jefg8u8lel6w4toijts69khk96zdc1w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buloar
| originalni_naziv = Bouloire
| grb = Blason ville fr Bouloire (Sarthe).svg
| zastava = 
| slika = Place du château, Bouloire.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 26,77
| gšir = 47.9744444444
| gduž = 0.55
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 2052&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,65
| poštanski kod = 72440
| INSEE = 72042
}}

'''Buloar''' ({{jez-fra|Bouloire}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.829, a gustina naseljenosti je iznosila 68 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1660|
1968=1532|
1975=1433|
1982=1594|
1990=1829|
1999= |
2006=|
2011=2052|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bouloire}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9666666667,0.55&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9666666667&amp;lons1=0.55&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>jefg8u8lel6w4toijts69khk96zdc1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthezé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283314</id>
    <revision>
      <id>42715113</id>
      <parentid>42106659</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715113</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1789" sha1="6zi6l6dxu5esvsrqbswcxavxz3720lj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arteze
| originalni_naziv = Arthezé
| grb =  
| zastava = 
| slika = 25 mars 019.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 8,65
| gšir = 47.7877777778
| gduž =-0.11826
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 379&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 43,82
| poštanski kod = 72270
| INSEE = 72009
}}

'''Arteze''' ({{jez-fra|Arthezé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 281, a gustina naseljenosti je iznosila 32 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=308|
1968=300|
1975=284|
1982=286|
1990=281|
1999= |
2006=|
2011=379|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7833333333,0.116666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7833333333&amp;lons1=0.116666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313031529/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7833333333&amp;lons1=0.116666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Arthezé}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>6zi6l6dxu5esvsrqbswcxavxz3720lj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourg-le-Roi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283316</id>
    <revision>
      <id>42715192</id>
      <parentid>42109730</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" sha1="k4rmgfn52o5eirnkf6ky65a2ril8gpb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bur le Roa
| originalni_naziv = Bourg-le-Roi
| grb =  
| zastava = 
| slika = Bourg le roi eglise 01.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 0,36
| gšir = 48.3461
| gduž = 0.1319
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 319&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 886,11
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72043
}}

'''Bur le Roa''' ({{jez-fra|Bourg-le-Roi}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 323, a gustina naseljenosti je iznosila 897 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=341|
1968=332|
1975=327|
1982=329|
1990=323|
1999= |
2006=|
2011=319|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bourg-le-Roi}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.3333333333,0.133333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.3333333333&amp;lons1=0.133333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>k4rmgfn52o5eirnkf6ky65a2ril8gpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arçonnay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283319</id>
    <revision>
      <id>42715115</id>
      <parentid>42600211</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715115</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3682" sha1="8tijs5ndo574bywfakrxd4wgj634qef" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Arsone
| originalni_naziv = Arçonnay
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = Sen Patern
| geografska_širina = 48° 23' 44&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 05' 11&quot; IGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = 144
| maksimalna_nadmorska_visina = 191
| minimalna_nadmorska_visina = 133
| površina-km = 7,85
| površina-he = 785
| stanovništvo        = 1837&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 234|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72006
| poštanski_kod = 72610
| pozicijaX = 109
| pozicijaY = 93
}}

'''Arsone''' ({{jez-fra|Arçonnay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 837 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 234|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,85&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 144 metara (maksimalnoj 191 m, a minimalnoj 133 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=507|
1968=611|
1975=1040|
1982=1488|
1990=1752|
1999=1837|
2006=|
2011=1843|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,52)(84,58) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 507 1968: 611
  points:(84,58)(100,85)    color:blue    width:2 #1975: 1040
  points:(100,85)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 1488
  points:(128,114)(160,130)   color:blue    width:2 #1990: 1752
  points:(160,130)(196,136)   color:blue    width:2 #1999: 1837
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-arconnay.fr/ http://www.ville-arconnay.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304015607/http://www.ville-arconnay.fr/ |date=2010-03-04 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_23_44_N_00_05_11_E_type:city_region:FR|48° 23' 44&quot; SG Š, 00° 05' 11&quot; IGD}}{{commonscat|Arçonnay}}</text>
      <sha1>8tijs5ndo574bywfakrxd4wgj634qef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Asnières-sur-Vègre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283320</id>
    <revision>
      <id>42715116</id>
      <parentid>42106737</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715116</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1846" sha1="h6hmxl1n4g0y51le2x01np5w676r53i" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Anijer sir Vegr
| originalni_naziv = Asnières-sur-Vègre
| grb =  
| zastava = 
| slika = 72010 eglise.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 12,64
| gšir = 47.8894444444
| gduž =-0.233055
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 396&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,33
| poštanski kod = 72430
| INSEE = 72010
}}

'''Anijer sir Vegr''' ({{jez-fra|Asnières-sur-Vègre}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 338, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=421|
1968=387|
1975=406|
1982=356|
1990=338|
1999= |
2006=|
2011=396|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Asnières-sur-Vègre}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8833333333,0.233333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8833333333&amp;lons1=0.233333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313031538/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8833333333&amp;lons1=0.233333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>h6hmxl1n4g0y51le2x01np5w676r53i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Assé-le-Boisne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283324</id>
    <revision>
      <id>42715117</id>
      <parentid>42106780</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1351" sha1="gwfcp4gaan62lxp9xb4z977zj029a6y" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ase le Boan
| originalni_naziv = Assé-le-Boisne
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 28,39
| gšir = 48.3233333333
| gduž =-0.0078
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 924&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,55
| poštanski kod = 72130
| INSEE = 72011
}}

'''Ase le Boan''' ({{jez-fra|Assé-le-Boisne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 754, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=837|
1968=809|
1975=784|
1982=781|
1990=754|
1999= |
2006=|
2011=924|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Assé-le-Boisne}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>gwfcp4gaan62lxp9xb4z977zj029a6y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Assé-le-Riboul</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283328</id>
    <revision>
      <id>42715119</id>
      <parentid>42106782</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715119</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1775" sha1="nzd4w25zytjj961n0xe85842025ez1v" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ase le Ribu
| originalni_naziv = Assé-le-Riboul
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 16,77
| gšir = 48.1947
| gduž = 0.0873
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 924&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 55,1
| poštanski kod = 72170
| INSEE = 72012
}}

'''Ase le Ribu''' ({{jez-fra|Assé-le-Riboul}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 398, a gustina naseljenosti je iznosila 24 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=660|
1968=600|
1975=483|
1982=417|
1990=398|
1999= |
2006=|
2011=924|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2,0.0833333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2&amp;lons1=0.0833333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313030119/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2&amp;lons1=0.0833333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Assé-le-Riboul}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>nzd4w25zytjj961n0xe85842025ez1v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bousse (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283330</id>
    <revision>
      <id>42715200</id>
      <parentid>42109829</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1700" sha1="puwpd7pyx2nkt9p8s9wt8w2cxd1sj8g" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bus}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bus
| originalni_naziv = Bousse
| grb =  
| zastava = 
| slika = Bousse-Eglise-02.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 12,02
| gšir = 47.7694
| gduž =-0.0581
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 437&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,36
| poštanski kod = 72270
| INSEE = 72044
}}

'''Bus''' ({{jez-fra|Bousse}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 382, a gustina naseljenosti je iznosila 32 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=416|
1968=407|
1975=358|
1982=414|
1990=382|
1999= |
2006=|
2011=437|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7666666667,0.05&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7666666667&amp;lons1=0.05&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>puwpd7pyx2nkt9p8s9wt8w2cxd1sj8g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouër (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283332</id>
    <revision>
      <id>42715205</id>
      <parentid>42109915</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1682" sha1="jv4wrs2dz9tsi800smjn8l3dzocz4i4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bue
| originalni_naziv = Bouër
| grb =  
| zastava = 
| slika = Bouër.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 12
| gšir = 48.0822
| gduž = 0.6297
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 325&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,08
| poštanski kod = 72390
| INSEE = 72041
}}

'''Bue''' ({{jez-fra|Bouër}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 185, a gustina naseljenosti je iznosila 15 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=250|
1968=239|
1975=204|
1982=177|
1990=185|
1999= |
2006=|
2011=325|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0833333333,0.633333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0833333333&amp;lons1=0.633333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>jv4wrs2dz9tsi800smjn8l3dzocz4i4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boëssé-le-Sec</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283335</id>
    <revision>
      <id>42715206</id>
      <parentid>42109940</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1739" sha1="fzlv0oy89fn37urmvrs6b4qkzh9xe0b" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boese le Sek
| originalni_naziv = Boëssé-le-Sec
| grb =  
| zastava = 
| slika = Boëssé-le-Sec - mairie.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,76
| gšir = 48.1347
| gduž = 0.5661
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 629&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,49
| poštanski kod = 72400
| INSEE = 72038
}}

'''Boese le Sek''' ({{jez-fra|Boëssé-le-Sec}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 590, a gustina naseljenosti je iznosila 50 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=648|
1968=664|
1975=726|
1982=615|
1990=590|
1999= |
2006=|
2011=629|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1333333333,0.566666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1333333333&amp;lons1=0.566666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>fzlv0oy89fn37urmvrs6b4qkzh9xe0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brains-sur-Gée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283339</id>
    <revision>
      <id>42715211</id>
      <parentid>42109969</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1718" sha1="sgh7yv6m2v2anh2n20r9j45v8r05ej1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren sir Že
| originalni_naziv = Brains-sur-Gée
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 15,90
| gšir = 48.016944
| gduž =-0.025000
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 722&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,41
| poštanski kod = 72550
| INSEE = 72045
}}

'''Bren sir Že''' ({{jez-fra|Brains-sur-Gée}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 430, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=479|
1968=420|
1975=393|
1982=380|
1990=430|
1999= |
2006=|
2011=722|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0166666667,0.0333333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.0333333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>sgh7yv6m2v2anh2n20r9j45v8r05ej1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ancinnes (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283342</id>
    <revision>
      <id>42715095</id>
      <parentid>42106053</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:52:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze, replaced: u regionu [[Loara]] → u regionu [[Region Loara|Loara]]</comment>
      <origin>42715095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1733" sha1="t97nz2ewil2poljiqgbt9yo6q6yuuim" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ansin
| originalni_naziv = Ancinnes
| grb =  
| zastava = 
| slika = Eglise d'Ancinnes.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 27,21
| gšir = 48.3683333333
| gduž = 0.1775
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 917&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,7
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72005
}}

'''Ansin''' ({{jez-fra|Ancinnes}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 916, a gustina naseljenosti je iznosila 34 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=710|
1968=711|
1975=675|
1982=862|
1990=916|
1999= |
2006=|
2011=917|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ancinnes}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.3666666667,0.183333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.3666666667&amp;lons1=0.183333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>t97nz2ewil2poljiqgbt9yo6q6yuuim</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazouges-sur-le-Loir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283345</id>
    <revision>
      <id>42715156</id>
      <parentid>42108033</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1833" sha1="r54bjsvtxy43kjkata5bjj85c2dld36" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bazuž na Loari
| originalni_naziv = Bazouges-sur-le-Loir
| grb = Blason Bazouges-sur-le-Loir.svg
| zastava = 
| slika = 72025-Eglise.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 29,90
| gšir = 47.6902777778
| gduž =-0.168611111111
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1218&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,74
| poštanski kod = 72200
| INSEE = 72025
}}

'''Bazuž na Loari''' ({{jez-fra|Bazouges-sur-le-Loir}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.088, a gustina naseljenosti je iznosila 36 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1128|
1968=1103|
1975=1244|
1982=1186|
1990=1088|
1999= |
2006=|
2011=1218|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bazouges-sur-le-Loir}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6833333333,0.166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6833333333&amp;lons1=0.166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>r54bjsvtxy43kjkata5bjj85c2dld36</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breil-sur-Mérize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283350</id>
    <revision>
      <id>42715213</id>
      <parentid>42110061</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1820" sha1="qwyqzuw8d17heg4jxvqc0tfc9xlgo79" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brej sir Meriz
| originalni_naziv = Breil-sur-Mérize
| grb =  
| zastava = 
| slika = Le Breil-sur-Mérize - École.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 18,4
| gšir = 48.0075
| gduž = 0.4772
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1.079&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 80,87
| poštanski kod = 72370
| INSEE = 72046
}}

'''Brej sir Meriz''' ({{jez-fra|Breil-sur-Mérize}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.079, a gustina naseljenosti je iznosila 59 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1162|
1968=1059|
1975=1025|
1982=1076|
1990=1079|
1999= |
2006=|
2011=1488|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0166666667,0.483333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.483333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313031602/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.483333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>qwyqzuw8d17heg4jxvqc0tfc9xlgo79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beaumont-Pied-de-Bœuf (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283353</id>
    <revision>
      <id>42715158</id>
      <parentid>42108151</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1789" sha1="ilao4s0ju0dmaovycm2u5go5uinxxzq" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bomon Pje de Bef}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bomon Pje de Bef
| originalni_naziv = Beaumont-Pied-de-Bœuf
| grb =  
| zastava = 
| slika = Beaumont Pied de Boeuf (72).jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 24,68
| gšir = 47.7589
| gduž = 0.4011
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 492&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 19,94
| poštanski kod = 72500
| INSEE = 72028
}}

'''Bomon Pje de Bef''' ({{jez-fra|Beaumont-Pied-de-Bœuf (Sarthe)}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 429, a gustina naseljenosti je iznosila 17 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=675|
1968=627|
1975=533|
1982=459|
1990=429|
1999= |
2006=|
2011=492|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7666666667,0.4&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7666666667&amp;lons1=0.4&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ilao4s0ju0dmaovycm2u5go5uinxxzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brette-les-Pins</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283356</id>
    <revision>
      <id>42715218</id>
      <parentid>42110127</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1761" sha1="rarcelm9147g5cwbvv03hj1lxdwanz3" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bret le Pen
| originalni_naziv = Brette-les-Pins
| grb =  
| zastava = 
| slika = Brette les Pins La Mairie.JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 14,51
| gšir = 47.9130555556
| gduž = 0.335555555556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 2131&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 146,86
| poštanski kod = 72250
| INSEE = 72047
}}

'''Bret le Pen''' ({{jez-fra|Brette-les-Pins}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.385, a gustina naseljenosti je iznosila 95 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=974|
1968=1176|
1975=1337|
1982=1352|
1990=1385|
1999= |
2006=|
2011=2131|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9166666667,0.333333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9166666667&amp;lons1=0.333333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>rarcelm9147g5cwbvv03hj1lxdwanz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blèves</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283359</id>
    <revision>
      <id>42715165</id>
      <parentid>42109136</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3421" sha1="3q8d9fe0nfvdrsdffr6nau5rmxdg1t1" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Blev 
| originalni_naziv = Blèves
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = 
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamers
| kanton = 
| geografska_širina = 48°27'27&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 0°20'50&quot; IGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = 145
| maksimalna_nadmorska_visina = 170
| minimalna_nadmorska_visina = 141
| površina-km = 2,04
| površina-he = 204
| stanovništvo        =97&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47.54|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72037
| poštanski_kod = 72600
| pozicijaX = 115
| pozicijaY = 91
}}

'''Blev''' ({{jez-fr|Blèves}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]] koja pripada prefekturi Mamers.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 97 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47.54|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 2,04&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 145 metara (maksimalnoj 170 m, a minimalnoj 141 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=112|
1968=126|
1975=135|
1982=113|
1990=92|
1999=97|
2006=|
2011=97|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,83)(84,91) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 112 1968: 126
  points:(84,91)(100,96)    color:blue    width:2 #1975: 135
  points:(100,96)(128,84)   color:blue    width:2 #1982: 113
  points:(128,84)(160,72)   color:blue    width:2 #1990: 92
  points:(160,72)(196,74)   color:blue    width:2 #1999: 96
  points:(196,74)(228,78)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [néant] néant]]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat|Blèves}}</text>
      <sha1>3q8d9fe0nfvdrsdffr6nau5rmxdg1t1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chavaignes (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283367</id>
    <revision>
      <id>42715324</id>
      <parentid>42112759</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4466" sha1="g3r5g6dcgk22lqh17okhprbwqfy69hy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šavenj
| originalni_naziv = Chavaignes
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.5422222222222
| gduž = 0.0377777777777778
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 89
| minimalna_nadmorska_visina = 74
| površina-km = 7,42
| površina-he = 742
| stanovništvo        =113&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 13,75
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49087
| poštanski kod = 49490
}}

'''Šavenj''' ({{jez-fra|Chavaignes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 113 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 89 m, a minimalnoj 74 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=197|
1968=171|
1975=154|
1982=134|
1990=97|
1999=113|
2006=|
2011=102|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,132)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 197 1968: 171
  points:(84,117)(100,107)    color:blue    width:2 #1975: 154
  points:(100,107)(128,96)   color:blue    width:2 #1982: 134
  points:(128,96)(160,75)   color:blue    width:2 #1990: 97
  points:(160,75)(196,84)   color:blue    width:2 #1999: 113
  points:(196,84)(228,77)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44975 Chavaignes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=087 Chavaignes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829768311537232&amp;RadLong1=0.00065934660634444 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490087 Položaj mesta Chavaignes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5422222222222&amp;longitude=3.77777777777778E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Chavaignes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_32_32_N_00_02_16_E_type:city_region:FR|47° 32' 32&quot; SG Š, 00° 02' 16&quot; IGD}}</text>
      <sha1>g3r5g6dcgk22lqh17okhprbwqfy69hy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Briosne-lès-Sables</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283368</id>
    <revision>
      <id>42715223</id>
      <parentid>42110269</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1393" sha1="30iyospdiz77hw84ifhvhfba12eiwzf" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brion le Sabl
| originalni_naziv = Briosne-lès-Sables
| grb =  
| zastava = 
| slika = Briosne-lès-Sables - centre-bourg.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 9,85
| gšir = 48.1751
| gduž = 0.395116
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 525&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,3
| poštanski kod = 
| INSEE = 72048
}}

'''Brion le Sabl''' ({{jez-fra|Briosne-lès-Sables}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 292, a gustina naseljenosti je iznosila 30 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=396|
1968=380|
1975=326|
1982=257|
1990=292|
1999= |
2006=|
2011=525|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Briosne-lès-Sables}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>30iyospdiz77hw84ifhvhfba12eiwzf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ardenay-sur-Mérize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283370</id>
    <revision>
      <id>42715105</id>
      <parentid>42106412</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:56:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1813" sha1="r0wczo502x8krn3it3uui8pn4sf2h5u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ardne sir Meriz
| originalni_naziv = Ardenay-sur-Mérize
| grb =  
| zastava = 
| slika = Ardenay-sur-Mérize-FR-72-panneau d'agglomération-01.jpg
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,67
| gšir = 47.9955555556
| gduž = 0.425555555556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 487&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,73
| poštanski kod = 72370
| INSEE = 72007
}}

'''Ardne sir Meriz''' ({{jez-fra|Ardenay-sur-Mérize}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 369, a gustina naseljenosti je iznosila 32 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=260|
1968=237|
1975=241|
1982=331|
1990=369|
1999= |
2006=|
2011=487|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0,0.416666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0&amp;lons1=0.416666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Ardenay-sur-Mérize}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>r0wczo502x8krn3it3uui8pn4sf2h5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chavagnes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283372</id>
    <revision>
      <id>42715321</id>
      <parentid>42112756</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4407" sha1="t6ebm40fp19krradqh4c1jub6h9t5kl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šavanje
| originalni_naziv = Chavagnes
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tuarse
| gšir = 47.2702777777778
| gduž =-0.453611111111111
| nadm visina = 84
| maksimalna_nadmorska_visina = 98
| minimalna_nadmorska_visina = 41
| površina-km = 16,21
| površina-he = 1.621
| stanovništvo        =777&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 68,29
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49086
| poštanski kod = 49380
}}

'''Šavanje''' ({{jez-fra|Chavagnes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 777 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,21&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 84 metara (maksimalnoj 98 m, a minimalnoj 41 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=787|
1968=792|
1975=713|
1982=702|
1990=695|
1999=777|
2006=|
2011=1107|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 787 1968: 792
  points:(84,132)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 713
  points:(100,121)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 702
  points:(128,119)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 695
  points:(160,118)(196,130)   color:blue    width:2 #1999: 777
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44973 Šavanje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=086 Šavanje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825021985598914&amp;RadLong1=-0.00791700741294463 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490086 Položaj mesta Šavanje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2702777777778&amp;longitude=-.453611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Šavanje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_16_13_N_00_27_13_W_type:city_region:FR|47° 16' 13&quot; SG Š, 00° 27' 13&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>t6ebm40fp19krradqh4c1jub6h9t5kl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bonnétable</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283373</id>
    <revision>
      <id>42715175</id>
      <parentid>42109394</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715175</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3937" sha1="2npiikiqsbpoxmawv6msr565s1tuf3q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bonetabl
| originalni_naziv = Bonnétable
| slika = Bonnétable - château.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Bonnétable (Sarthe).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = Bonetabl
| geografska_širina = 48°10'46&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00°25'36&quot; IGD
| gšir = 
| gduž = 
| nadm visina = n. c.
| maksimalna_nadmorska_visina = 167
| minimalna_nadmorska_visina = 77
| površina-km = 40,08
| površina-he = 4 .008
| stanovništvo        = 4060&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 101,29|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72039
| poštanski_kod = 72110
| pozicijaX = 116
| pozicijaY = 100
}}

'''Bonetabl''' ({{jez-fra|Bonnétable}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 4 060 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 101,29|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,08&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od n. c. metara (maksimalnoj 167 m, a minimalnoj 77 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=3740|
1968=3505|
1975=3833|
1982=3826|
1990=3899|
1999=4060|
2006=|
2011=3955|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:5700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:3800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,132)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3740 1968: 3505
  points:(84,125)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 3833
  points:(100,134)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 3826
  points:(128,134)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 3899
  points:(160,136)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 4018
  points:(196,140)(228,142)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Bonnétable}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-de-bonnetable.fr http://www.ville-de-bonnetable.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200409092430/https://www.ville-de-bonnetable.fr/ |date=2020-04-09 }}
* [http://www.villorama.com/bonnetable.htm http://www.villorama.com/bonnetable.htm]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_10_46_N_00_25_36_E_type:city_region:FR|48° 10' 46&quot; SG Š, 00° 25' 36&quot; IGD}}</text>
      <sha1>2npiikiqsbpoxmawv6msr565s1tuf3q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerqueux-sous-Passavant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283375</id>
    <revision>
      <id>42715250</id>
      <parentid>42111754</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4654" sha1="91aks0zouazki9qlbkmrz3dzrkz4j8q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Serke su Pasavan
| originalni_naziv = Cerqueux-sous-Passavant
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Vije
| gšir = 47.1088888888889
| gduž =-0.464722222222222
| nadm visina = 112
| maksimalna_nadmorska_visina = 127
| minimalna_nadmorska_visina = 84
| površina-km = 23,24
| površina-he = 2.324
| stanovništvo        =445&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 21,69
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49059
| poštanski kod = 49310
}}

'''Serke su Pasavan''' ({{jez-fra|Cerqueux-sous-Passavant}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 445 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 19&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,24&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 112 metara (maksimalnoj 127 m, a minimalnoj 84 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=561|
1968=619|
1975=529|
1982=506|
1990=477|
1999=445|
2006=|
2011=504|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 677 1968: 619
  points:(84,137)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 529
  points:(100,120)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 506
  points:(128,116)(160,110)   color:blue    width:2 #1990: 477
  points:(160,110)(196,104)   color:blue    width:2 #1999: 445
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44922 Cerqueux-sous-Passavant na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=059 Cerqueux-sous-Passavant na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cerqueux.htm http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cerqueux.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310231217/http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cerqueux.htm |date=2007-03-10 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822205218111516&amp;RadLong1=-0.00811093288539888 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490059 Položaj mesta Cerqueux-sous-Passavant na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1088888888889&amp;longitude=-.464722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Cerqueux-sous-Passavant na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>91aks0zouazki9qlbkmrz3dzrkz4j8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bruère-sur-Loir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283376</id>
    <revision>
      <id>42715230</id>
      <parentid>42110425</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1753" sha1="59zj2xyg7xnf6d7xap7hexg8h0yxgp9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brijer na Loari
| originalni_naziv = Bruère-sur-Loir
| grb =  
| zastava = 
| slika = Eglise-La-Bruere-sur-Loir-.png
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,6
| gšir = 47.6514
| gduž = 0.3497
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 264&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 22,76
| poštanski kod = 72500
| INSEE = 72049
}}

'''Brijer na Loari''' ({{jez-fra|Bruère-sur-Loir}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 218, a gustina naseljenosti je iznosila 19 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=267|
1968=263|
1975=235|
1982=225|
1990=218|
1999= |
2006=|
2011=264|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.65,0.35&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.65&amp;lons1=0.35&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314012311/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.65&amp;lons1=0.35&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>59zj2xyg7xnf6d7xap7hexg8h0yxgp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brûlon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283378</id>
    <revision>
      <id>42715232</id>
      <parentid>42110496</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1729" sha1="i09zmcatua8nzfs0pm6xckxydq9llcu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brulon
| originalni_naziv = Brûlon
| grb = Blason ville fr Brûlon (Sarthe).svg
| zastava = 
| slika = Mairie de Brûlon (2).JPG
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 16,27
| gšir = 47.9672
| gduž =-0.2336
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1540&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 94,65
| poštanski kod = 72350
| INSEE = 72050
}}

'''Brulon''' ({{jez-fra|Brûlon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.296, a gustina naseljenosti je iznosila 80 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1206|
1968=1171|
1975=1150|
1982=1126|
1990=1296|
1999= |
2006=|
2011=1540|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Brûlon}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9666666667,0.233333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9666666667&amp;lons1=0.233333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>i09zmcatua8nzfs0pm6xckxydq9llcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cerqueux-de-Maulévrier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283379</id>
    <revision>
      <id>42715249</id>
      <parentid>42647552</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4555" sha1="1yhx5o8o04j1n51rn62a3cbwbdinp5w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Serke de Molevrije
| originalni_naziv = Cerqueux-de-Maulévrier
| slika =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Cholet
| kanton = Cholet
| gšir = 47.0008333333333
| gduž =-0.639166666666667
| nadm visina = 150
| maksimalna_nadmorska_visina = 186
| minimalna_nadmorska_visina = 139
| površina-km = 13,82
| površina-he = 1.382
| stanovništvo        =641&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 60,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49058
| poštanski kod = 49360
}}

'''Serke de Molevrije''' ({{jez-fr|Cerqueux-de-Maulévrier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i ;oara]] koja pripada prefekturi Cholet.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 641 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 46,38&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,82&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 150 metara (maksimalnoj 186 m, a minimalnoj 139 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=556|
1968=569|
1975=540|
1982=548|
1990=632|
1999=641|
2006=|
2011=842|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 582 1968: 569
  points:(84,127)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 540
  points:(100,122)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 548
  points:(128,124)(160,139)   color:blue    width:2 #1990: 632
  points:(160,139)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 641
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://lescerqueux.monclocher.com/ http://lescerqueux.monclocher.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081104105740/http://lescerqueux.monclocher.com/ |date=2008-11-04 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=89594 Serke de Molevrije na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=058 Serke de Molevrije na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.820319292891899&amp;RadLong1=-0.0111555628029306 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490058 Položaj mesta Serke de Molevrije na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0008333333333&amp;longitude=-.639166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Serke de Molevrije na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>1yhx5o8o04j1n51rn62a3cbwbdinp5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bérus (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283381</id>
    <revision>
      <id>42715237</id>
      <parentid>42110837</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1706" sha1="slh25vi6nyonpk4huw4qx4ph0bx1k15" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Beri
| originalni_naziv = Bérus
| grb = Blason ville fr Berus 72.svg
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 6,73
| gšir = 48.3742
| gduž = 0.0508
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 438&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 65,08
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72034
}}

'''Beri''' ({{jez-fra|Bérus}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 360, a gustina naseljenosti je iznosila 53 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=202|
1968=196|
1975=239|
1982=352|
1990=360|
1999= |
2006=|
2011=438|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bérus}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.3833333333,0.05&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.3833333333&amp;lons1=0.05&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>slh25vi6nyonpk4huw4qx4ph0bx1k15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coutures (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283382</id>
    <revision>
      <id>42715414</id>
      <parentid>42114349</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4447" sha1="qu6jwsgm7kiofwcn9lsrqw7cxh83v6u" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Kutir}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kutir
| originalni_naziv =Coutures
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Žen
| gšir =47.3630555555556
| gduž =-0.354166666666667
| nadm visina =48
| maksimalna_nadmorska_visina =89
| minimalna_nadmorska_visina =30
| površina-km = 9,31
| površina-he =931
| stanovništvo        =478&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 57,36
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49115
|poštanski kod=49320
}}

'''Kutir''' ({{jez-fra|Coutures}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 478 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 51&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 48 metara (maksimalnoj 89 m, a minimalnoj 30 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=390|
1968=425|
1975=384|
1982=441|
1990=481|
1999=478|
2006=|
2011=534|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,150)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 460 1968: 425
  points:(84,140)(100,129)    color:blue    width:2 #1975: 384
  points:(100,129)(128,145)   color:blue    width:2 #1982: 441
  points:(128,145)(160,156)   color:blue    width:2 #1990: 481
  points:(160,156)(196,155)   color:blue    width:2 #1999: 478
  points:(196,155)(228,167)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45029 Coutures na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=115 Coutures na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826641263293907&amp;RadLong1=-0.00618137443447912 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490115 Položaj mesta Coutures na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3630555555556&amp;longitude=-.354166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Coutures na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_21_47_N_00_21_15_W_type:city_region:FR|47° 21' 47&quot; SG Š, 00° 21' 15&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qu6jwsgm7kiofwcn9lsrqw7cxh83v6u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Béthon (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283383</id>
    <revision>
      <id>42715238</id>
      <parentid>42110856</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1683" sha1="08431j0iexlhetdoyontinxx6dpk63r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Beton
| originalni_naziv = Béthon
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 3,85
| gšir = 48.3592
| gduž = 0.0869
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 352&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 91,43
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72036
}}

'''Beton''' ({{jez-fra|Béthon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 274, a gustina naseljenosti je iznosila 71 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=152|
1968=142|
1975=219|
1982=271|
1990=274|
1999= |
2006=|
2011=352|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.3666666667,0.0833333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.3666666667&amp;lons1=0.0833333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>08431j0iexlhetdoyontinxx6dpk63r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Degré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283385</id>
    <revision>
      <id>42715437</id>
      <parentid>42115070</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1666" sha1="1iqxk8of3vv9ds0dzxjjmvaeafr9vz4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Degre
| originalni_naziv =Degré
| grb =  
|zastava=
| slika = Degré - Eglise.JPG
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 9,83
| gšir =48.05
| gduž =0.0697
| nadm visina =
| stanovništvo        = 768&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 78,13
|poštanski kod=72550
| INSEE =72113
}}

'''Degre''' ({{jez-fra|Degré}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 594, a gustina naseljenosti je iznosila 60 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=372|
1968=365|
1975=374|
1982=387|
1990=594|
1999= |
2006=|
2011=768|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.05,0.0666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.05&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>1iqxk8of3vv9ds0dzxjjmvaeafr9vz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chartrené</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283386</id>
    <revision>
      <id>42715310</id>
      <parentid>42112551</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4450" sha1="69gc9pdji3gbrarkdlgzeqg0p8pb773" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šartrene
| originalni_naziv = Chartrené
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Bože (Men i Loara)
| gšir = 47.4927777777778
| gduž =-0.125
| nadm visina = 43
| maksimalna_nadmorska_visina = 97
| minimalna_nadmorska_visina = 33
| površina-km = 3,79
| površina-he = 379
| stanovništvo        =54&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 13,72
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49079
| poštanski kod = 49150
}}

'''Šartrene''' ({{jez-fra|Chartrené}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 54 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 3,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 43 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 33 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=96|
1968=86|
1975=57|
1982=44|
1990=49|
1999=54|
2006=|
2011=52|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,74)(84,69) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 96 1968: 86
  points:(84,69)(100,52)    color:blue    width:2 #1975: 57
  points:(100,52)(128,45)   color:blue    width:2 #1982: 44
  points:(128,45)(160,48)   color:blue    width:2 #1990: 49
  points:(160,48)(196,51)   color:blue    width:2 #1999: 54
  points:(196,51)(228,52)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chartrené}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44960 Chartrené na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=079 Chartrené na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82890534318481&amp;RadLong1=-0.00218166156511028 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490079 Položaj mesta Chartrené na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4927777777778&amp;longitude=-.125&amp;zoom=8 Plan naselja Chartrené na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_29_34_N_00_07_30_W_type:city_region:FR|47° 29' 34&quot; SG Š, 00° 07' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>69gc9pdji3gbrarkdlgzeqg0p8pb773</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dehault (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283388</id>
    <revision>
      <id>42715438</id>
      <parentid>42115071</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1698" sha1="bi0ep6ra5iri43ygqkn8du80gt89cp4" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Deo}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Deo
| originalni_naziv =Dehault
| grb =  
|zastava=
| slika = Dehault - 2.JPG
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 9
| gšir =48.2108
| gduž =0.5725
| nadm visina =
| stanovništvo        = 278&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,89
|poštanski kod=72400
| INSEE =72114
}}

'''Deo''' ({{jez-fra|Dehault}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 230, a gustina naseljenosti je iznosila 26 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=292|
1968=296|
1975=268|
1982=215|
1990=230|
1999= |
2006=|
2011=278|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2166666667,0.566666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2166666667&amp;lons1=0.566666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>bi0ep6ra5iri43ygqkn8du80gt89cp4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cizay-la-Madeleine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283389</id>
    <revision>
      <id>42715371</id>
      <parentid>42113443</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4471" sha1="eyczcogbzgasdfqmuj3wiuwvryc14e6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Size la Madlen
| originalni_naziv = Cizay-la-Madeleine
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Montrej Bele
| gšir = 47.1894444444444
| gduž =-0.186111111111111
| nadm visina = 74
| maksimalna_nadmorska_visina = 109
| minimalna_nadmorska_visina = 39
| površina-km = 19,29
| površina-he = 1.929
| stanovništvo        = 506&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,23
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49100
| poštanski kod = 49700
}}

'''Size la Madlen''' ({{jez-fra|Cizay-la-Madeleine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 412 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,29&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 74 metara (maksimalnoj 109 m, a minimalnoj 39 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=423|
1968=445|
1975=406|
1982=400|
1990=400|
1999=412|
2006=|
2011=506|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,152)(84,146) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 467 1968: 445
  points:(84,146)(100,135)    color:blue    width:2 #1975: 406
  points:(100,135)(128,133)   color:blue    width:2 #1982: 400
  points:(128,133)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 400
  points:(160,133)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 412
  points:(196,137)(228,140)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44999 Cizay-la-Madeleine na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=100 Cizay-la-Madeleine na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823611177786809&amp;RadLong1=-0.00324825166360864 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490100 Položaj mesta Cizay-la-Madeleine na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1894444444444&amp;longitude=-.186111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Cizay-la-Madeleine na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}
{{Commonscat|Cizay-la-Madeleine}}</text>
      <sha1>eyczcogbzgasdfqmuj3wiuwvryc14e6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dissay-sous-Courcillon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283391</id>
    <revision>
      <id>42715443</id>
      <parentid>42115219</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1785" sha1="0p8uwkv58ahwwlzqeksyoy0pdnjsyip" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dise su Kursijon
| originalni_naziv =Dissay-sous-Courcillon
| grb =  
|zastava=
| slika =Seigneurie de Vernay.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 34,92
| gšir =47.665278
| gduž =0.473333
| nadm visina =
| stanovništvo        = 992&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 28,41
|poštanski kod=72500
| INSEE =72115
}}

'''Dise su Kursijon''' ({{jez-fra|Dissay-sous-Courcillon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 910, a gustina naseljenosti je iznosila 26 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1066|
1968=1029|
1975=949|
1982=952|
1990=910|
1999= |
2006=|
2011=992|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dissay-sous-Courcillon}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6666666667,0.466666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6666666667&amp;lons1=0.466666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>0p8uwkv58ahwwlzqeksyoy0pdnjsyip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courléon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283393</id>
    <revision>
      <id>42715412</id>
      <parentid>42114223</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4452" sha1="g31fgjye61vz0x2c61pbh32g5uuz9yo" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kurleon
| originalni_naziv = Courléon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Longe Žimle
| gšir = 47.3911111111111
| gduž = 0.144166666666667
| nadm visina = 78
| maksimalna_nadmorska_visina = 119
| minimalna_nadmorska_visina = 57
| površina-km = 13,77
| površina-he = 1.377
| stanovništvo        = 169&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 12,27
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49114
| poštanski kod = 49390
}}

'''Kurleon''' ({{jez-fra|Courléon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 126 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,77&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 78 metara (maksimalnoj 119 m, a minimalnoj 57 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=311|
1968=273|
1975=224|
1982=192|
1990=165|
1999=126|
2006=|
2011=169|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:420 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:280 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:140 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,146)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 311 1968: 273
  points:(84,131)(100,111)    color:blue    width:2 #1975: 224
  points:(100,111)(128,98)   color:blue    width:2 #1982: 192
  points:(128,98)(160,87)   color:blue    width:2 #1990: 165
  points:(160,87)(196,71)   color:blue    width:2 #1999: 126
  points:(196,71)(228,75)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45027 Courléon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=114 Courléon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827130925111854&amp;RadLong1=0.00251618300509385 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490114 Položaj mesta Courléon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3911111111111&amp;longitude=.144166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Courléon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_23_28_N_00_08_39_E_type:city_region:FR|47° 23' 28&quot; SG Š, 00° 08' 39&quot; IGD}}</text>
      <sha1>g31fgjye61vz0x2c61pbh32g5uuz9yo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dissé-sous-Ballon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283394</id>
    <revision>
      <id>42715444</id>
      <parentid>42115220</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1716" sha1="e46y9nwkmq2skzcsogjkk9fwcju3823" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dise su Balon
| originalni_naziv =Dissé-sous-Ballon
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 3,55
| gšir =48.2369
| gduž =0.2994
| nadm visina =
| stanovništvo        = 137&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,59
|poštanski kod=72260
| INSEE =72116
}}

'''Dise su Balon''' ({{jez-fra|Dissé-sous-Ballon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 102, a gustina naseljenosti je iznosila 29 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=245|
1968=226|
1975=157|
1982=111|
1990=102|
1999= |
2006=|
2011=137|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2333333333,0.3&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2333333333&amp;lons1=0.3&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Dissé-sous-Ballon}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>e46y9nwkmq2skzcsogjkk9fwcju3823</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dissé-sous-le-Lude</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283396</id>
    <revision>
      <id>42715445</id>
      <parentid>42115221</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1740" sha1="b1616f5ihrgs496ada7rhtymxjbnttg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dise su le Lid
| originalni_naziv =Dissé-sous-le-Lude
| grb =  
|zastava=
| slika =Dissé église.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 22,37
| gšir =47.6078
| gduž =0.1544
| nadm visina =
| stanovništvo        = 577&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,79
|poštanski kod=72800
| INSEE =72117
}}

'''Dise su le Lid''' ({{jez-fra|Dissé-sous-le-Lude}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 594, a gustina naseljenosti je iznosila 27 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=627|
1968=594|
1975=591|
1982=649|
1990=594|
1999= |
2006=|
2011=577|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dissé-sous-le-Lude}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6166666667,0.15&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6166666667&amp;lons1=0.15&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>b1616f5ihrgs496ada7rhtymxjbnttg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283397</id>
    <revision>
      <id>42715308</id>
      <parentid>42112439</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4611" sha1="bwrkp3dra539euyr7tokxkhxdzqyyoy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šarse Sent Elije sir Obans
| originalni_naziv = Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tuarse
| gšir = 47.3566666666667
| gduž =-0.409166666666667
| nadm visina = 82
| maksimalna_nadmorska_visina = 90
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 16,84
| površina-he = 1.684
| stanovništvo        =628&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,78
| nomhab = Charcéens, Charcéennes
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49078
| poštanski kod = 49320
}}

'''Šarse Sent Elije sir Obans''' ({{jez-fra|Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 628 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37
| nomhab = Charcéens, Charcéennes&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,84&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 82 metara (maksimalnoj 90 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=383|
1968=435|
1975=449|
1982=487|
1990=574|
1999=628|
2006=|
2011=771|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,112)(84,102) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 487 1968: 435
  points:(84,102)(100,105)    color:blue    width:2 #1975: 449
  points:(100,105)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 487
  points:(128,112)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 574
  points:(160,128)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 628
  points:(196,139)(228,152)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44958 Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=078 Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826529756147246&amp;RadLong1=-0.00714130552312764 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490078 Položaj mesta Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3566666666667&amp;longitude=-.409166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Charcé-Saint-Ellier-sur-Aubance na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>bwrkp3dra539euyr7tokxkhxdzqyyoy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dollon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283399</id>
    <revision>
      <id>42715448</id>
      <parentid>42115259</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1695" sha1="m7vm984fe4xz930e6grb5lq5f4icbo4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dolon
| originalni_naziv =Dollon
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 25,4
| gšir =48.0381
| gduž =0.5886
| nadm visina =
| stanovništvo        = 1499&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 59,02
|poštanski kod=72390
| INSEE =72118
}}

'''Dolon''' ({{jez-fra|Dollon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.200, a gustina naseljenosti je iznosila 47 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1286|
1968=1244|
1975=1125|
1982=1109|
1990=1200|
1999= |
2006=|
2011=1499|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0333333333,0.583333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0333333333&amp;lons1=0.583333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Dollon}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>m7vm984fe4xz930e6grb5lq5f4icbo4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courchamps (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283401</id>
    <revision>
      <id>42715406</id>
      <parentid>42114184</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4431" sha1="st6xkkkkhub7kzrfpp4o746nh47mzol" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Courchamps}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kuršan
| originalni_naziv = Courchamps
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Montrej Bele
| gšir = 47.2016666666667
| gduž =-0.156944444444444
| nadm visina = 70
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 34
| površina-km = 6,99
| površina-he = 699
| stanovništvo        = 467&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 66,81
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49113
| poštanski kod = 49260
}}

'''Kuršan''' ({{jez-fra|Courchamps}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 430 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 61&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 70 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 34 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=352|
1968=361|
1975=340|
1982=368|
1990=426|
1999=430|
2006=|
2011=467|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,125)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 370 1968: 361
  points:(84,122)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 340
  points:(100,116)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 368
  points:(128,124)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 426
  points:(160,141)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 430
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45025 Courchamps na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=113 Courchamps na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823824495806509&amp;RadLong1=-0.00273919729841624 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490113 Položaj mesta Courchamps na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2016666666667&amp;longitude=-.156944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Courchamps na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_12_06_N_00_09_25_W_type:city_region:FR|47° 12' 06&quot; SG Š, 00° 09' 25&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>st6xkkkkhub7kzrfpp4o746nh47mzol</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domfront-en-Champagne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283402</id>
    <revision>
      <id>42715449</id>
      <parentid>42115297</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1793" sha1="4bxnwm5epc1h0mlqmphceij1fpj59fg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Donfront an Šampanj
| originalni_naziv =Domfront-en-Champagne
| grb =  
|zastava=
| slika = Église Saint Front de Domfront en Champagne.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 20,97
| gšir =48.1056
| gduž =0.0264
| nadm visina =
| stanovništvo        = 986&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,02
|poštanski kod=72240
| INSEE =72119
}}

'''Donfront an Šampanj''' ({{jez-fra|Domfront-en-Champagne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 850, a gustina naseljenosti je iznosila 41 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=813|
1968=753|
1975=666|
1982=720|
1990=850|
1999= |
2006=|
2011=986|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{commonscat|Domfront-en-Champagne}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4bxnwm5epc1h0mlqmphceij1fpj59fg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evaillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283404</id>
    <revision>
      <id>42715466</id>
      <parentid>41117275</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1598" sha1="kz9wtnamzew4pq0onq06ic3fjzhu3yn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Evaje
| originalni_naziv =Evaillé
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 19,43
| gšir =47.9013888889
| gduž =0.630555555556
| nadm visina =
| stanovništvo        =351
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 19,76
|poštanski kod=72120
| INSEE =72128
}}

'''Evaje''' ({{jez-fra|Evaillé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 351, a gustina naseljenosti je iznosila 18 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=580|
1968=502|
1975=445|
1982=365|
1990=351|
1999= |
2006=|
2011=384|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9,0.633333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9&amp;lons1=0.633333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>kz9wtnamzew4pq0onq06ic3fjzhu3yn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-sur-Oudon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283405</id>
    <revision>
      <id>42715306</id>
      <parentid>42112407</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4385" sha1="ka17zk811cv2jet4jtc3m7l26bncw5g" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel sir Udon
| originalni_naziv = Chapelle-sur-Oudon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Segre
| gšir = 47.6794444444444
| gduž =-0.825277777777778
| nadm visina = 52
| maksimalna_nadmorska_visina = 68
| minimalna_nadmorska_visina = 19
| površina-km = 12,62
| površina-he = 1.273
| stanovništvo        =483&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,56
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49077
| poštanski kod = 49500
}}

'''Šapel sir Udon''' ({{jez-fra|Chapelle-sur-Oudon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 483 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,73&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 52 metara (maksimalnoj 68 m, a minimalnoj 19 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=490|
1968=503|
1975=529|
1982=532|
1990=529|
1999=483|
2006=|
2011=575|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,159)(84,163) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 490 1968: 503
  points:(84,163)(100,170)    color:blue    width:2 #1975: 529
  points:(100,170)(128,171)   color:blue    width:2 #1982: 532
  points:(128,171)(160,170)   color:blue    width:2 #1990: 529
  points:(160,170)(196,157)   color:blue    width:2 #1999: 483
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44956 Chapelle-sur-Oudon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=077 Chapelle-sur-Oudon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832163291122042&amp;RadLong1=-0.0144038144665392 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490077 Položaj mesta Chapelle-sur-Oudon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6794444444444&amp;longitude=-.825277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-sur-Oudon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_40_46_N_00_49_31_W_type:city_region:FR|47° 40' 46&quot; SG Š, 00° 49' 31&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ka17zk811cv2jet4jtc3m7l26bncw5g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chênehutte-Trèves-Cunault</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283408</id>
    <revision>
      <id>42715370</id>
      <parentid>42113367</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4672" sha1="asw6auemmztiv4fjs4240g0cmg8min6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šenit Trev Kino
| originalni_naziv = Chênehutte-Trèves-Cunault
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Žen
| gšir = 47.3091666666667
| gduž =-0.1525
| nadm visina = 30
| maksimalna_nadmorska_visina = 96
| minimalna_nadmorska_visina = 20
| površina-km = 27,61
| površina-he = 2.761
| stanovništvo        = 1044&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 37,81
| nomhab = Les Cunaldiens. Les Trèvois et Les Chênehuttois
| siteweb = 
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49094
| poštanski kod = 49350
}}

'''Šenit Trev Kino''' ({{jez-fra|Chênehutte-Trèves-Cunault}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1102 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39
| nomhab = Les Cunaldiens. Les Trèvois et Les Chênehuttois
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,61&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 96 m, a minimalnoj 20 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1053|
1968=1024|
1975=1008|
1982=1135|
1990=1153|
1999=1102|
2006=|
2011=1044|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,136) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1053 1968: 1024
  points:(84,136)(100,134)    color:blue    width:2 #1975: 1008
  points:(100,134)(128,149)   color:blue    width:2 #1982: 1135
  points:(128,149)(160,151)   color:blue    width:2 #1990: 1153
  points:(160,151)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 1102
  points:(196,145)(228,144)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chênehutte-Trèves-Cunault}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44988 Chênehutte-Trèves-Cunault na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=094 Chênehutte-Trèves-Cunault na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825700724752504&amp;RadLong1=-0.00266162710943454 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490094 Položaj mesta Chênehutte-Trèves-Cunault na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3091666666667&amp;longitude=-.1525&amp;zoom=8 Plan naselja Chênehutte-Trèves-Cunault na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>asw6auemmztiv4fjs4240g0cmg8min6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doucelles</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283409</id>
    <revision>
      <id>42715452</id>
      <parentid>42115442</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4502" sha1="dqu3935z1fauxordc45at7967i8nkvl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dusel
| originalni_naziv =Doucelles
| slika =  
| opis_slike =
| grb =
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Mamer
| kanton =Bomon sir Sart
|geografska_širina= 48°15'23&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 0°10'07&quot; IGD
| gšir = 48.2564
| gduž = 0.1686
| nadm visina =n. c.
| maksimalna_nadmorska_visina =86
| minimalna_nadmorska_visina =67
| površina-km = 4,48
| površina-he =448
| stanovništvo        =166&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
|gustina=37|
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =72120
|poštanski_kod=72170
|pozicijaX=111
|pozicijaY=98
}}

'''Dusel''' ({{jez-fra|Doucelles}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 166 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 37|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od n. c. metara (maksimalnoj 86 m, a minimalnoj 67 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=211|
1968=209|
1975=185|
1982=180|
1990=165|
1999=166|
2006=|
2011=245|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,138) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 211 1968: 209
  points:(84,138)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 185
  points:(100,125)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 180
  points:(128,122)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 165
  points:(160,113)(196,114)   color:blue    width:2 #1999: 166
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=72&amp;codecom=120 Doucelles na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Regions/pays_de_la_loire/Departements/sarthe/doucelles_720120.php http://www.lion1906.com/Regions/pays_de_la_loire/Departements/sarthe/doucelles_720120.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080315103816/http://www.lion1906.com/Regions/pays_de_la_loire/Departements/sarthe/doucelles_720120.php |date=2008-03-15 }}
* [http://www.viamichelin.fr/viamichelin/fra/dyn/controller/mapPerformPage?strCountry=1424&amp;strAddress=&amp;strCP=72170&amp;strLocation=Doucelles&amp;x=36&amp;y=13 http://www.viamichelin.fr/viamichelin/fra/dyn/controller/mapPerformPage?strCountry=1424&amp;strAddress=&amp;strCP=72170&amp;strLocation=Doucelles&amp;x=36&amp;y=13] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311095829/http://www.viamichelin.fr/viamichelin/fra/dyn/controller/mapPerformPage?strCountry=1424&amp;strAddress=&amp;strCP=72170&amp;strLocation=Doucelles&amp;x=36&amp;y=13 |date=2007-03-11 }}
* [{{Vue {{Vue]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_15_23_N_0_10_07_E_type:city_region:FR|48° 15' 23&quot; SG Š, 0° 10' 07&quot; IGD}}{{commonscat|Doucelles}}</text>
      <sha1>dqu3935z1fauxordc45at7967i8nkvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-du-Genêt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283410</id>
    <revision>
      <id>42715304</id>
      <parentid>42112382</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2718" sha1="diu1vj1jrttxz3jh27uz4dg8i08ekg4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel di Žene
| originalni_naziv = Chapelle-du-Genêt
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Bopro
| gšir = 47.1838888888889
| gduž =-1.01833333333333
| nadm visina = 111
| maksimalna_nadmorska_visina = 114
| minimalna_nadmorska_visina = 42
| površina-km = 9,25
| površina-he = 910
| stanovništvo        =1002&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 128,22
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49072
| poštanski kod = 49600
}}

'''Šapel di Žene''' ({{jez-fra|Chapelle-du-Genêt}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1002 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 108,32&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,25&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 111 metar (maksimalnoj 114 m, a minimalnoj 42 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=689|
1968=722|
1975=780|
1982=919|
1990=924|
1999= |
2006=|
2011=1186|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44946 Chapelle-du-Genêt na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=072 Chapelle-du-Genêt na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823514215050582&amp;RadLong1=-0.0177732695504317 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490072 Položaj mesta Chapelle-du-Genêt na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1838888888889&amp;longitude=-1.01833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-du-Genêt na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>diu1vj1jrttxz3jh27uz4dg8i08ekg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Douillet (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283412</id>
    <revision>
      <id>42715453</id>
      <parentid>42115458</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3630" sha1="c0x6pjdrn607vxtl3r5xm6vpyh6r326" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Duje}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Duje
| originalni_naziv =Douillet
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Mamer
| kanton =Frene sir Sart
|geografska_širina= 48° 16' 23&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 00° 02' 33&quot; ZGD
| gšir = 48.2731
| gduž = -0.0425
| nadm visina =110
| maksimalna_nadmorska_visina =164
| minimalna_nadmorska_visina =72
| površina-km = 18,99
| površina-he =1 .899
| stanovništvo        =278&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 16,96
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =72121
|poštanski_kod=72590
}}

'''Duje''' ({{jez-fra|Douillet}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 278 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 110 metara (maksimalnoj 164 m, a minimalnoj 72 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=554|
1968=533|
1975=454|
1982=384|
1990=328|
1999=278|
2006=|
2011=322|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,125)(84,121) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 554 1968: 533
  points:(84,121)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 454
  points:(100,106)(128,93)   color:blue    width:2 #1982: 384
  points:(128,93)(160,82)   color:blue    width:2 #1990: 328
  points:(160,82)(196,73)   color:blue    width:2 #1999: 278
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://douilletlejoly.free.fr/ http://douilletlejoly.free.fr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061126164708/http://douilletlejoly.free.fr/ |date=2006-11-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_16_23_N_00_02_33_W_type:city_region:FR|48° 16' 23&quot; SG Š, 00° 02' 33&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>c0x6pjdrn607vxtl3r5xm6vpyh6r326</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aubigné-Racan (Rakan)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283414</id>
    <revision>
      <id>42715124</id>
      <parentid>42106884</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1802" sha1="ruudiq7gqwdz00d9bl2vkmglw052irl" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Obinje}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Obinje
| originalni_naziv = Aubigné-Racan
| grb = Blason Aubigne-Racan.svg
| zastava = 
| slika = 
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 32,03
| gšir = 47.6913888889
| gduž = 0.268611111111
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 2132&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 66,56
| poštanski kod = 72800
| INSEE = 72013
}}

'''Obinje''' ({{jez-fra|Aubigné-Racan}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 2.103, a gustina naseljenosti je iznosila 66 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1866|
1968=1858|
1975=1942|
1982=1923|
1990=2103|
1999= |
2006=|
2011=2132|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Aubigné-Racan}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6833333333,0.266666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6833333333&amp;lons1=0.266666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ruudiq7gqwdz00d9bl2vkmglw052irl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auverse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283416</id>
    <revision>
      <id>42715129</id>
      <parentid>42107193</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4431" sha1="4gdvvmg3fk4s5j3e0zd89r8xy3nvu7b" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Overs
| originalni_naziv = Auverse
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.5188888888889
| gduž = 0.0519444444444444
| nadm visina = 85
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 55
| površina-km = 30,74
| površina-he = 3.074
| stanovništvo        =390&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 14,67
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49013
| poštanski kod = 49490
}}

'''Overs''' ({{jez-fra|Auverse}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 390 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 12&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 30,74&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 85 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 55 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=476|
1968=543|
1975=451|
1982=423|
1990=356|
1999=390|
2006=|
2011=451|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,135)(84,123) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 610 1968: 543
  points:(84,123)(100,105)    color:blue    width:2 #1975: 451
  points:(100,105)(128,100)   color:blue    width:2 #1982: 423
  points:(128,100)(160,87)   color:blue    width:2 #1990: 356
  points:(160,87)(196,94)   color:blue    width:2 #1999: 390
  points:(196,94)(228,96)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44833 Overs na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=013 Overs na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829361068045078&amp;RadLong1=0.000906601583723604 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490013 Položaj mesta Overs na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5188888888889&amp;longitude=5.19444444444444E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Overs na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_31_08_N_00_03_07_E_type:city_region:FR|47° 31' 08&quot; SG Š, 00° 03' 07&quot; IGD}}</text>
      <sha1>4gdvvmg3fk4s5j3e0zd89r8xy3nvu7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aulneaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283418</id>
    <revision>
      <id>42715126</id>
      <parentid>42107006</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715126</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3842" sha1="32iys8y0qvip2b0o4gtyitd1mk2q7iz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ulnu
| originalni_naziv = Aulneaux
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = la Fresnaye-sur-Chédouet
| geografska_širina = 48°26'12&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 0°19'57&quot; IGD
| gšir = 48.4367
| gduž = 0.3325
| nadm visina = 156
| maksimalna_nadmorska_visina = 190
| minimalna_nadmorska_visina = 143
| površina-km = 8,17
| površina-he = 817
| stanovništvo        =110&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 12|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72015
| poštanski_kod = 72670
| pozicijaX = 114
| pozicijaY = 92
}}

'''Ulnu''' ({{jez-fra|Aulneaux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 110 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 12|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,17&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 156 metara (maksimalnoj 190 m, a minimalnoj 143 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=157|
1968=139|
1975=127|
1982=101|
1990=101|
1999=110|
2006=|
2011=107|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,109)(84,99) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 157 1968: 139
  points:(84,99)(100,92)    color:blue    width:2 #1975: 127
  points:(100,92)(128,77)   color:blue    width:2 #1982: 101
  points:(128,77)(160,77)   color:blue    width:2 #1990: 101
  points:(160,77)(196,82)   color:blue    width:2 #1999: 110
  points:(196,82)(228,77)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#aulneaux http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#aulneaux] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061125234932/http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#aulneaux |date=2006-11-25 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_26_12_N_0_19_57_E_type:city_region:FR|48° 26' 12&quot; SG Š, 0° 19' 57&quot; IGD}}</text>
      <sha1>32iys8y0qvip2b0o4gtyitd1mk2q7iz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angrie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283419</id>
    <revision>
      <id>42715101</id>
      <parentid>42106174</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4452" sha1="q6e2j6vj9uhoedyonf43rkyitw4ncmt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ongri
| originalni_naziv = Angrie
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Kande
| gšir = 47.5708333333333
| gduž =-0.972222222222222
| nadm visina = 64
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 40,93
| površina-he = 4.093
| stanovništvo        = 972&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,75
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49008
| poštanski kod = 49440
}}

'''Ongri''' ({{jez-fra|Angrie}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 678 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16,56&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,93&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 64 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=923|
1968=925|
1975=787|
1982=704|
1990=700|
1999=678|
2006=|
2011=972|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,151)(84,151) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 927 1968: 925
  points:(84,151)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 787
  points:(100,131)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 704
  points:(128,120)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 700
  points:(160,119)(196,116)   color:blue    width:2 #1999: 678
  points:(196,116)(228,133)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44823 Ongri na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=008 Ongri na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830267669628801&amp;RadLong1=-0.0169684788397466 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490008 Položaj mesta Ongri na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5708333333333&amp;longitude=-.972222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Ongri na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_34_15_N_00_58_20_W_type:city_region:FR|47° 34' 15&quot; SG Š, 00° 58' 20&quot; ZGD}}{{commonscat|Angrie}}</text>
      <sha1>q6e2j6vj9uhoedyonf43rkyitw4ncmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auvers-le-Hamon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283420</id>
    <revision>
      <id>42715127</id>
      <parentid>42107190</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715127</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1756" sha1="j8rsw73izmp57e32351vj8qeg48t6dh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Over l Amon
| originalni_naziv = Auvers-le-Hamon
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 47,83
| gšir = 47.903055
| gduž =-0.350555
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1524&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,86
| poštanski kod = 72300
| INSEE = 72016
}}

'''Over l Amon''' ({{jez-fra|Auvers-le-Hamon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.197, a gustina naseljenosti je iznosila 25 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1180|
1968=1066|
1975=935|
1982=1201|
1990=1197|
1999= |
2006=|
2011=1524|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9,0.35&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9&amp;lons1=0.35&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312160942/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9&amp;lons1=0.35&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-12 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

{{Commonscat|Auvers-le-Hamon}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>j8rsw73izmp57e32351vj8qeg48t6dh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrezé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283422</id>
    <revision>
      <id>42715098</id>
      <parentid>42106108</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze, replaced: u regionu [[Loara]] → u regionu [[Region Loara|Loara]]</comment>
      <origin>42715098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4430" sha1="226d9h024cpljitcfyx6uo0u83gcgh4" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ondroze
| originalni_naziv = Andrezé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Bopro
| gšir = 47.1719444444444
| gduž =-0.952222222222222
| nadm visina = 157
| maksimalna_nadmorska_visina = 117
| minimalna_nadmorska_visina = 52
| površina-km = 21,29
| površina-he = 2.129
| stanovništvo        = 1845&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 86,66
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49006
| poštanski kod = 49600
}}

'''Ondroze''' ({{jez-fra|Andrezé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1799 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 84,5&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,29&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 157 metara (maksimalnoj 117 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1262|
1968=1312|
1975=1371|
1982=1699|
1990=1803|
1999=1799|
2006=|
2011=1845|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,109)(84,113) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1262 1968: 1312
  points:(84,113)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 1371
  points:(100,117)(128,140)   color:blue    width:2 #1982: 1699
  points:(128,140)(160,148)   color:blue    width:2 #1990: 1803
  points:(160,148)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 1799
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Andrezé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44820 Ondroze na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=006 Ondroze na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823305745167694&amp;RadLong1=-0.016619412989329 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490006 Položaj mesta Ondroze na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1719444444444&amp;longitude=-.952222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Ondroze na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_19_N_00_57_08_W_type:city_region:FR|47° 10' 19&quot; SG Š, 00° 57' 08&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>226d9h024cpljitcfyx6uo0u83gcgh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Auvers-sous-Montfaucon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283423</id>
    <revision>
      <id>42715128</id>
      <parentid>42107191</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715128</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="q96w58dfntysxtl371ie3zk46nz8h4u" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Over su Monfokon
| originalni_naziv = Auvers-sous-Montfaucon
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 7,49
| gšir = 48.0061
| gduž =-0.0694
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 241&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,18
| poštanski kod = 72540
| INSEE = 72017
}}

'''Over su Monfokon''' ({{jez-fra|Auvers-sous-Montfaucon}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 182, a gustina naseljenosti je iznosila 24 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=221|
1968=193|
1975=170|
1982=167|
1990=182|
1999= |
2006=|
2011=241|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0166666667,0.0666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313031720/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

{{Commonscat|Auvers-sous-Montfaucon}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>q96w58dfntysxtl371ie3zk46nz8h4u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-du-Bois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283425</id>
    <revision>
      <id>42715303</id>
      <parentid>42112380</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1737" sha1="rp90zq7bdqspj093mwjl335nwwxzk6p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel-di-Bua
| originalni_naziv = Chapelle-du-Bois
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 16,53
| gšir = 48.2203
| gduž = 0.5936
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 891&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,9
| poštanski kod = 72400
| INSEE = 72062
}}

'''Šapel-di-Bua''' ({{jez-fra|Chapelle-du-Bois}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 643, a gustina naseljenosti je iznosila 39 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=602|
1968=587|
1975=528|
1982=548|
1990=643|
1999= |
2006=|
2011=891|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2166666667,0.6&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2166666667&amp;lons1=0.6&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313025513/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2166666667&amp;lons1=0.6&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-13 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>rp90zq7bdqspj093mwjl335nwwxzk6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283426</id>
    <revision>
      <id>42715097</id>
      <parentid>42106088</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze, replaced: u regionu [[Loara]] → u regionu [[Region Loara|Loara]]</comment>
      <origin>42715097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4406" sha1="f2wu29u6j0nx9qlt1lt91om42n36gnw" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ondinje
| originalni_naziv = Andigné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Lion d'Anže
| gšir = 47.6663888888889
| gduž =-0.779444444444445
| nadm visina = 53
| maksimalna_nadmorska_visina = 61
| minimalna_nadmorska_visina = 18
| površina-km = 6,63
| površina-he = 663
| stanovništvo        = 368&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 55,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49005
| poštanski kod = 49220
}}

'''Ondinje''' ({{jez-fra|Andigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 262 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 53 metara (maksimalnoj 61 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=270|
1968=263|
1975=242|
1982=274|
1990=267|
1999=262|
2006=|
2011=368|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 270 1968: 263
  points:(84,135)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 242
  points:(100,125)(128,139)   color:blue    width:2 #1982: 274
  points:(128,139)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 267
  points:(160,136)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 262
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44818 Ondinje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=005 Ondinje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831935428691908&amp;RadLong1=-0.0136038718926654 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490005 Položaj mesta Ondinje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6663888888889&amp;longitude=-.779444444444445&amp;zoom=8 Plan naselja Ondinje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_39_59_N_00_46_46_W_type:city_region:FR|47° 39' 59&quot; SG Š, 00° 46' 46&quot; ZGD}}{{commonscat|Andigné}}</text>
      <sha1>f2wu29u6j0nx9qlt1lt91om42n36gnw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courcelles-la-Forêt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283428</id>
    <revision>
      <id>42715404</id>
      <parentid>42114161</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1775" sha1="4t6pjfzyy9ff5wtxiwcmqz6e5j05tfl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kursel la Fore
| originalni_naziv = Courcelles-la-Forêt
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 19,6
| gšir = 47.7858333333
| gduž =-0.0158333333
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 420&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 21,43
| poštanski kod = 72270
| INSEE = 72100
}}

'''Kursel la Fore''' ({{jez-fra|Courcelles-la-Forêt}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 359, a gustina naseljenosti je iznosila 18 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=504|
1968=452|
1975=435|
1982=381|
1990=359|
1999= |
2006=|
2011=420|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Courcelles-la-Forêt}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7833333333,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7833333333&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4t6pjfzyy9ff5wtxiwcmqz6e5j05tfl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283430</id>
    <revision>
      <id>42715096</id>
      <parentid>42106070</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:55:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze, replaced: u regionu [[Loara]] → u regionu [[Region Loara|Loara]]</comment>
      <origin>42715096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4429" sha1="11u9uk7tamna5xibox7i5gz8dkqxy2p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ondar
| originalni_naziv = Andard
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Anže Trelaze
| gšir = 47.4575
| gduž =-0.395833333333333
| nadm visina = 24
| maksimalna_nadmorska_visina = 38
| minimalna_nadmorska_visina = 16
| površina-km = 11,99
| površina-he = 1.199
| stanovništvo        = 2490&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 207,67
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49004
| poštanski kod = 49800
}}

'''Ondar''' ({{jez-fra|Andard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2184 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 182&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 24 metara (maksimalnoj 38 m, a minimalnoj 16 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1016|
1968=1024|
1975=1261|
1982=1758|
1990=2085|
1999=2184|
2006=|
2011=2490|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,78)(84,78) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1016 1968: 1024
  points:(84,78)(100,91)    color:blue    width:2 #1975: 1261
  points:(100,91)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1758
  points:(128,120)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 2085
  points:(160,138)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 2184
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://andard.fr http://andard.fr]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44816 Ondar na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=004 Ondar na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828289629809768&amp;RadLong1=-0.00690859495618255 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490004 Položaj mesta Ondar na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4575&amp;longitude=-.395833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Ondar na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_27_27_N_00_23_45_W_type:city_region:FR|47° 27' 27&quot; SG Š, 00° 23' 45&quot; ZGD}}{{commonscat|Andard}}</text>
      <sha1>11u9uk7tamna5xibox7i5gz8dkqxy2p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courcemont</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283432</id>
    <revision>
      <id>42715405</id>
      <parentid>42114179</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3503" sha1="srpxokae7l21i8tv95uv0nqnek7ox7j" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kursmon
| originalni_naziv = Courcemont
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Man
| kanton = Balon
| geografska_širina = 48° 10' 27&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 21' 11&quot; IGD
| gšir = 48.1731
| gduž = 0.355
| nadm visina = 86
| maksimalna_nadmorska_visina = 143
| minimalna_nadmorska_visina = 63
| površina-km = 19,26
| površina-he = 1.926
| stanovništvo        = 681&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30|
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 72101
| poštanski_kod = 72110
| pozicijaX = 115
| pozicijaY = 100
}}

'''Kursmon''' ({{jez-fra|Courcemont}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 574 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 30|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 86 metara (maksimalnoj 143 m, a minimalnoj 63 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=835|
1968=825|
1975=702|
1982=612|
1990=556|
1999=574|
2006=|
2011=681|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,138)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 835 1968: 825
  points:(84,137)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 702
  points:(100,119)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 612
  points:(128,107)(160,99)   color:blue    width:2 #1990: 556
  points:(160,99)(196,101)   color:blue    width:2 #1999: 574
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Courcemont}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_10_27_N_00_21_11_E_type:city_region:FR|48° 10' 27&quot; SG Š, 00° 21' 11&quot; IGD}}</text>
      <sha1>srpxokae7l21i8tv95uv0nqnek7ox7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aubigné-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283434</id>
    <revision>
      <id>42715125</id>
      <parentid>42669124</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4620" sha1="5eebfiriea5hwgvsaam41p3bbdiszuz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Obinje sir Lajon
| originalni_naziv = Aubigné-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Vije
| gšir = 47.2127777777778
| gduž =-0.459722222222222
| nadm visina = 44
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 36
| površina-km = 5,32
| površina-he = 532
| stanovništvo        =334&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 67,29
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49012
| poštanski kod = 49540
}}

'''Obinje sir Lajon''' ({{jez-fra|Aubigné-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 334 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 62&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 44 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=292|
1968=324|
1975=271|
1982=257|
1990=263|
1999=334|
2006=|
2011=358|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:510 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:340 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:170 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,139)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 356 1968: 324
  points:(84,128)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 271
  points:(100,110)(128,106)   color:blue    width:2 #1982: 257
  points:(128,106)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 263
  points:(160,108)(196,131)   color:blue    width:2 #1999: 334
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.aubignesurlayon.fr http://www.aubignesurlayon.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517004535/http://aubignesurlayon.fr/ |date=2014-05-17 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=86279 Obinje sir Lajon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=012 Obinje sir Lajon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824018421278963&amp;RadLong1=-0.00802366642279447 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490012 Položaj mesta Obinje sir Lajon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2127777777778&amp;longitude=-.459722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Obinje sir Lajon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_12_46_N_00_27_35_W_type:city_region:FR|47° 12' 46&quot; SG Š, 00° 27' 35&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5eebfiriea5hwgvsaam41p3bbdiszuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courcival</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283435</id>
    <revision>
      <id>42715408</id>
      <parentid>42114189</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="2uczapwc9e6gufgknykftz59ax5y4x0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kursival
| originalni_naziv = Courcival
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = Bonetabl
| geografska_širina = 48°13'48&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00°23'52&quot; IGD
| gšir = 48.23
| gduž = 0.3978
| nadm visina = 66
| maksimalna_nadmorska_visina = 93
| minimalna_nadmorska_visina = 62
| površina-km = 8,64
| površina-he = 894
| stanovništvo        = 88&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 9|
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 72102
| poštanski_kod = 72110
| pozicijaX = 116
| pozicijaY = 98
}}

'''Kursival''' ({{jez-fra|Courcival}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 80 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 9|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 66 metara (maksimalnoj 93 m, a minimalnoj 62 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=188|
1968=130|
1975=92|
1982=98|
1990=65|
1999=80|
2006=|
2011=88|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,127)(84,94) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 188 1968: 130
  points:(84,94)(100,72)    color:blue    width:2 #1975: 92
  points:(100,72)(128,76)   color:blue    width:2 #1982: 98
  points:(128,76)(160,57)   color:blue    width:2 #1990: 65
  points:(160,57)(196,65)   color:blue    width:2 #1999: 80
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [néant] néant]]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_13_48_N_00_23_52_E_type:city_region:FR|48° 13' 48&quot; SG Š, 00° 23' 52&quot; IGD}}</text>
      <sha1>2uczapwc9e6gufgknykftz59ax5y4x0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courdemanche (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283437</id>
    <revision>
      <id>42715409</id>
      <parentid>42114200</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1736" sha1="3z0dzotih7mfjlqi0czus5icvbd4618" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Kurdmanš}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kurdmanš
| originalni_naziv = Courdemanche
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 24,02
| gšir = 47.8167000
| gduž = 0.5666670
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 635&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,44
| poštanski kod = 72150
| INSEE = 72103
}}

'''Kurdmanš''' ({{jez-fra|Courdemanche}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 628, a gustina naseljenosti je iznosila 26 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=966|
1968=860|
1975=674|
1982=653|
1990=628|
1999= |
2006=|
2011=635|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8166666667,0.566666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8166666667&amp;lons1=0.566666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>3z0dzotih7mfjlqi0czus5icvbd4618</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drain</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283438</id>
    <revision>
      <id>42715455</id>
      <parentid>42540335</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4374" sha1="6tozu8mz5h9cd0a32vjw9vcwkhazfam" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Dren (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dren
| originalni_naziv =Drain
| slika =  
| opis_slike =
| grb =Blason Drain.svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Šole
| kanton =Šantoso
| gšir =47.34
| gduž =-1.205
| nadm visina =90
| maksimalna_nadmorska_visina =92
| minimalna_nadmorska_visina =5
| površina-km = 19,05
| površina-he =1.905
| stanovništvo        =1668&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 104,88
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49126
|poštanski kod=49530
}}

'''Dren''' ({{jez-fra|Drain}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1668 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 87&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 90 metara (maksimalnoj 92 m, a minimalnoj 5 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1167|
1968=1207|
1975=1322|
1982=1473|
1990=1633|
1999=1668|
2006=|
2011=1998|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,103)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1167 1968: 1207
  points:(84,105)(100,114)    color:blue    width:2 #1975: 1322
  points:(100,114)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 1473
  points:(128,124)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 1633
  points:(160,136)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 1668
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45049 Drain na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=126 Drain na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826238867938564&amp;RadLong1=-0.0210312174876631 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490126 Položaj mesta Drain na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.34&amp;longitude=-1.205&amp;zoom=8 Plan naselja Drain na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_20_24_N_01_12_18_W_type:city_region:FR|47° 20' 24&quot; SG Š, 01° 12' 18&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>6tozu8mz5h9cd0a32vjw9vcwkhazfam</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courgains</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283440</id>
    <revision>
      <id>42715410</id>
      <parentid>42114205</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1691" sha1="7i37k8dxnwh3x2g95sjo39vqbthf13v" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kurgen
| originalni_naziv = Courgains
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 14,66
| gšir = 48.290000
| gduž = 0.278889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 598&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,79
| poštanski kod = 72260
| INSEE = 72104
}}

'''Kurgen''' ({{jez-fra|Courgains}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 513, a gustina naseljenosti je iznosila 35 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=637|
1968=574|
1975=499|
1982=512|
1990=513|
1999= |
2006=|
2011=598|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2833333333,0.283333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2833333333&amp;lons1=0.283333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>7i37k8dxnwh3x2g95sjo39vqbthf13v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courgenard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283442</id>
    <revision>
      <id>42715411</id>
      <parentid>42114207</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1681" sha1="3d3dg98brlqsla4u24plog186429iwr" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kurženar
| originalni_naziv = Courgenard
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,32
| gšir = 48.1521
| gduž = 0.736547
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 484&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,76
| poštanski kod = 72320
| INSEE = 72105
}}

'''Kurženar''' ({{jez-fra|Courgenard}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 445, a gustina naseljenosti je iznosila 39 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=425|
1968=375|
1975=407|
1982=419|
1990=445|
1999= |
2006=|
2011=484|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.15,0.733333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.15&amp;lons1=0.733333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>3d3dg98brlqsla4u24plog186429iwr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Doué-la-Fontaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283443</id>
    <revision>
      <id>42715454</id>
      <parentid>42115499</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4760" sha1="alpbhx33a603t4dgfbqm70nevd0a3pj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Due la Fonten
| originalni_naziv =Doué-la-Fontaine
| slika = W0434-DoueLaFontaine Mairie 63320-P.JPG
| opis_slike =
| grb =Blason ville fr Doué-la-Fontaine (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Due la Fonten
| gšir =47.1938888888889
| gduž =-0.274444444444444
| nadm visina =76
| maksimalna_nadmorska_visina =105
| minimalna_nadmorska_visina =48
| površina-km = 35,9
| površina-he =3.590
| stanovništvo        =7450&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 209,44
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49125
|poštanski kod=49700
}}

'''Due la Fonten''' ({{jez-fra|Doué-la-Fontaine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 7450 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 207&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,9&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 76 metara (maksimalnoj 105 m, a minimalnoj 48 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=5633|
1968=6018|
1975=6497|
1982=6724|
1990=7260|
1999=7450|
2006=|
2011=7519|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:9000 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:6000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:3000 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,126)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 5633 1968: 6018
  points:(84,134)(100,143)    color:blue    width:2 #1975: 6497
  points:(100,143)(128,147)   color:blue    width:2 #1982: 6724
  points:(128,147)(160,157)   color:blue    width:2 #1990: 7260
  points:(160,157)(196,161)   color:blue    width:2 #1999: 7450
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Doué-la-Fontaine}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.dlf49.com/index.php http://www.dlf49.com/index.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070306023411/http://www.dlf49.com/index.php |date=2007-03-06 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45047 Doué-la-Fontaine na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=125 Doué-la-Fontaine na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823688747975791&amp;RadLong1=-0.0047899591696199 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490125 Položaj mesta Doué-la-Fontaine na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1938888888889&amp;longitude=-.274444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Doué-la-Fontaine na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_11_38_N_00_16_28_W_type:city_region:FR|47° 11' 38&quot; SG Š, 00° 16' 28&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>alpbhx33a603t4dgfbqm70nevd0a3pj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Courtillers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283445</id>
    <revision>
      <id>42715413</id>
      <parentid>42114291</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1687" sha1="l6c40l8zfguoqebavpu9d5a9ufkzkpy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kurtije
| originalni_naziv = Courtillers
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 7,24
| gšir = 47.7999992
| gduž =-0.3000000
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 922&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 127,35
| poštanski kod = 72300
| INSEE = 72106
}}

'''Kurtije''' ({{jez-fra|Courtillers}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 469, a gustina naseljenosti je iznosila 65 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=196|
1968=182|
1975=204|
1982=393|
1990=469|
1999= |
2006=|
2011=922|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Courtillers}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8,0.3&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8&amp;lons1=0.3&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>l6c40l8zfguoqebavpu9d5a9ufkzkpy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Distré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283447</id>
    <revision>
      <id>42715446</id>
      <parentid>42115223</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4362" sha1="9mffjbriu19fm93rcx4qavpcspt80kf" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Distre
| originalni_naziv =Distré
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Somir-jug
| gšir =47.2247222222222
| gduž =-0.110555555555556
| nadm visina =46
| maksimalna_nadmorska_visina =77
| minimalna_nadmorska_visina =25
| površina-km = 14,72
| površina-he =1.472
| stanovništvo        =1217&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 116,44
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49123
|poštanski kod=49400
}}

'''Distre''' ({{jez-fra|Distré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1217 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 82&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,72&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 46 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 25 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=792|
1968=831|
1975=983|
1982=964|
1990=1098|
1999= |
2006=|
2011=1714|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,95)(84,98) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 792 1968: 831
  points:(84,98)(100,113)    color:blue    width:2 #1975: 983
  points:(100,113)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 964
  points:(128,111)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 1098
  points:(160,124)(196,135)   color:blue    width:2 #1999: 1217
  points:(196,135)(228,147)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45046 Distré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=123 Distré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824226891161852&amp;RadLong1=-0.00192955845091976 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490123 Položaj mesta Distré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2247222222222&amp;longitude=-.110555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Distré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}{{commonscat|Distré}}</text>
      <sha1>9mffjbriu19fm93rcx4qavpcspt80kf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clermont-Créans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283448</id>
    <revision>
      <id>42715374</id>
      <parentid>42113526</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1719" sha1="aggx4dp7b0a3b21o5lho7c8vdo183mu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Klermon Krean
| originalni_naziv = Clermont-Créans
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 18,1
| gšir = 47.7192
| gduž =-0.0125
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1277&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 70,55
| poštanski kod = 72200
| INSEE = 72084
}}

'''Klermon Krean''' ({{jez-fra|Clermont-Créans}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 930, a gustina naseljenosti je iznosila 52 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=844|
1968=839|
1975=779|
1982=826|
1990=930|
1999= |
2006=|
2011=1277|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7166666667,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7166666667&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>aggx4dp7b0a3b21o5lho7c8vdo183mu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gesté</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283450</id>
    <revision>
      <id>42715482</id>
      <parentid>42116460</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4342" sha1="9dza8onipprg7f1sznr0pai86n030no" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Žeste
| originalni_naziv =Gesté
| slika = Geste Eglise.JPG
| opis_slike =
| grb =
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Šole
| kanton =Bopro
| gšir =47.1813888888889
| gduž =-1.10916666666667
| nadm visina =75
| maksimalna_nadmorska_visina =104
| minimalna_nadmorska_visina =48
| površina-km = 35,55
| površina-he =3.555
| stanovništvo        =2338&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 74,21
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49151
|poštanski kod=49600
}}

'''Žeste''' ({{jez-fra|Gesté}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2338 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 65&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,55&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 75 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 48 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2239|
1968=2273|
1975=2380|
1982=2514|
1990=2447|
1999=2338|
2006=|
2011=2638|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,126)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2239 1968: 2273
  points:(84,127)(100,132)    color:blue    width:2 #1975: 2380
  points:(100,132)(128,139)   color:blue    width:2 #1982: 2514
  points:(128,139)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 2447
  points:(160,136)(196,130)   color:blue    width:2 #1999: 2338
  points:(196,130)(228,134)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Gesté}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45098 Gesté na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=151 Gesté na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82347058181928&amp;RadLong1=-0.0193586102877452 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490151 Položaj mesta Gesté na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1813888888889&amp;longitude=-1.10916666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Gesté na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>9dza8onipprg7f1sznr0pai86n030no</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chartre-sur-le-Loir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283451</id>
    <revision>
      <id>42715309</id>
      <parentid>42112550</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1785" sha1="fbetrwsp0m9o88y4v3tm5kpmy3ze372" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šartr na Loari
| originalni_naziv = Chartre-sur-le-Loir
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 8,30
| gšir = 47.7297222222
| gduž = 0.573888888889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1463&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 176,27
| poštanski kod = 72340
| INSEE = 72068
}}

'''Šartr na Loari''' ({{jez-fra|Chartre-sur-le-Loir}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.669, a gustina naseljenosti je iznosila 201 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1649|
1968=1800|
1975=1826|
1982=1741|
1990=1669|
1999= |
2006=|
2011=1463|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chartre-sur-le-Loir}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7333333333,0.583333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7333333333&amp;lons1=0.583333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>fbetrwsp0m9o88y4v3tm5kpmy3ze372</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chassillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283453</id>
    <revision>
      <id>42715312</id>
      <parentid>42112602</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1687" sha1="gi6bn5cn58gy6vsxllltxe6dfhta2tj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šasije
| originalni_naziv = Chassillé
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 7,27
| gšir = 48.0211
| gduž =-0.1147
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 267&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,73
| poštanski kod = 72540
| INSEE = 72070
}}

'''Šasije''' ({{jez-fra|Chassillé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 247, a gustina naseljenosti je iznosila 34 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=308|
1968=288|
1975=278|
1982=230|
1990=247|
1999= |
2006=|
2011=267|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0166666667,0.116666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0166666667&amp;lons1=0.116666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>gi6bn5cn58gy6vsxllltxe6dfhta2tj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gée (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283454</id>
    <revision>
      <id>42715490</id>
      <parentid>42116836</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4261" sha1="jwchq3be6xlpubk61wmsidcs6t4dbpk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Že
| originalni_naziv =Gée
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Bofort an Vale
| gšir =47.4575
| gduž =-0.23
| nadm visina =2
| maksimalna_nadmorska_visina =33
| minimalna_nadmorska_visina =19
| površina-km = 6,38
| površina-he =638
| stanovništvo        =287&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 68,5
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49147
|poštanski kod=49250
}}

'''Že''' ({{jez-fra|Gée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 287 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 44&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,38&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 2 metara (maksimalnoj 33 m, a minimalnoj 19 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=183|
1968=195|
1975=196|
1982=244|
1990=279|
1999=287|
2006=|
2011=437|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,110)(84,105) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 207 1968: 195
  points:(84,105)(100,105)    color:blue    width:2 #1975: 196
  points:(100,105)(128,126)   color:blue    width:2 #1982: 244
  points:(128,126)(160,142)   color:blue    width:2 #1990: 279
  points:(160,142)(196,145)   color:blue    width:2 #1999: 287
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45091 Gée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=147 Gée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828289629809768&amp;RadLong1=-0.00401425727980291 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490147 Položaj mesta Gée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4575&amp;longitude=-.23&amp;zoom=8 Plan naselja Gée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_27_27_N_00_13_48_W_type:city_region:FR|47° 27' 27&quot; SG Š, 00° 13' 48&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>jwchq3be6xlpubk61wmsidcs6t4dbpk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chassé (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283456</id>
    <revision>
      <id>42715313</id>
      <parentid>42112607</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1682" sha1="ieuiq80nac9r18z047hd1bgrwgkzknu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šase
| originalni_naziv = Chassé
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 7,3
| gšir = 48.446944
| gduž = 0.201667
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 176&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 24,11
| poštanski kod = 72670
| INSEE = 72069
}}

'''Šase''' ({{jez-fra|Chassé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 139, a gustina naseljenosti je iznosila 19 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=142|
1968=127|
1975=107|
1982=121|
1990=139|
1999= |
2006=|
2011=176|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.45,0.2&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.45&amp;lons1=0.2&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070304145404/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.45&amp;lons1=0.2&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-04 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ieuiq80nac9r18z047hd1bgrwgkzknu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denée (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283457</id>
    <revision>
      <id>42715440</id>
      <parentid>42115105</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4441" sha1="i8gzci1o56gminty46ci4yxn2iwi7vz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dene
| originalni_naziv =Denée
| slika = Pont du Port Qui Tremble-1.JPG
| opis_slike =
| grb = Blason ville fr Denée (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Šalon sir Loar
| gšir =47.3802777777778
| gduž =-0.606666666666667
| nadm visina =30
| maksimalna_nadmorska_visina =90
| minimalna_nadmorska_visina =12
| površina-km = 15,6
| površina-he =1.560
| stanovništvo        =1391&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 89,81
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49120
|poštanski kod=49190
}}

'''Dene''' ({{jez-fra|Denée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1391 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 89&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,6&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 30 metara (maksimalnoj 90 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=789|
1968=845|
1975=931|
1982=1079|
1990=1235|
1999=1391|
2006=|
2011=1401|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,95)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 789 1968: 845
  points:(84,100)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 931
  points:(100,108)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 1079
  points:(128,122)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 1235
  points:(160,137)(196,151)   color:blue    width:2 #1999: 1391
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45040 Denée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=120 Denée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826941847776211&amp;RadLong1=-0.0105883307960019 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490120 Položaj mesta Denée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3802777777778&amp;longitude=-.606666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Denée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_22_49_N_00_36_24_W_type:city_region:FR|47° 22' 49&quot; SG Š, 00° 36' 24&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>i8gzci1o56gminty46ci4yxn2iwi7vz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crannes-en-Champagne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283459</id>
    <revision>
      <id>42715417</id>
      <parentid>42114404</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1696" sha1="k14pei9kxp5fr0f4icwjpjlfnw35rtx" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kran an Šampanj
| originalni_naziv =Crannes-en-Champagne
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 11,97
| gšir =47.9811
| gduž =-0.0522
| nadm visina =
| stanovništvo        = 349&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,16
|poštanski kod=72540
| INSEE =72107
}}

'''Kran an Šampanj''' ({{jez-fra|Crannes-en-Champagne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 234, a gustina naseljenosti je iznosila 20 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=385|
1968=372|
1975=321|
1982=251|
1990=234|
1999= |
2006=|
2011=349|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9833333333,0.05&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9833333333&amp;lons1=0.05&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>k14pei9kxp5fr0f4icwjpjlfnw35rtx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cogners</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283461</id>
    <revision>
      <id>42715378</id>
      <parentid>42113644</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1682" sha1="1cgdn24r93j9zigrd2iuou5t8o2aypm" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Konjer
| originalni_naziv = Cogners
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 13,6
| gšir = 47.8694
| gduž = 0.6614
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 197&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 14,49
| poštanski kod = 72310
| INSEE = 72085
}}

'''Konjer''' ({{jez-fra|Cogners}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 191, a gustina naseljenosti je iznosila 14 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=363|
1968=327|
1975=255|
1982=207|
1990=191|
1999= |
2006=|
2011=197|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8666666667,0.666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8666666667&amp;lons1=0.666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>1cgdn24r93j9zigrd2iuou5t8o2aypm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daumeray</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283462</id>
    <revision>
      <id>42715436</id>
      <parentid>42115050</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4332" sha1="psti3d0wog7er45qj0ys49yasb89dvq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Domre
| originalni_naziv =Daumeray
| slika = Mairie de Daumeray.JPG
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Dirtal
| gšir =47.7027777777778
| gduž =-0.359444444444444
| nadm visina =32
| maksimalna_nadmorska_visina =67
| minimalna_nadmorska_visina =17
| površina-km = 40,53
| površina-he =4.053
| stanovništvo        = 1312&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 37,55
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49119
|poštanski kod=49640
}}

'''Domre''' ({{jez-fra|Daumeray}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 312 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 32&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 40,53&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 32 metara (maksimalnoj 67 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1106|
1968=1041|
1975=921|
1982=1090|
1990=1140|
1999= |
2006=|
2011=1522|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,124)(84,118) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1106 1968: 1041
  points:(84,118)(100,107)    color:blue    width:2 #1975: 921
  points:(100,107)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 1090
  points:(128,123)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 1140
  points:(160,128)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1312
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45038 Daumeray na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=119 Daumeray na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832570534614196&amp;RadLong1=-0.00627348903389489 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490119 Položaj mesta Daumeray na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7027777777778&amp;longitude=-.359444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Daumeray na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{commonscat|Daumeray}}</text>
      <sha1>psti3d0wog7er45qj0ys49yasb89dvq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crissé (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283463</id>
    <revision>
      <id>42715420</id>
      <parentid>42114516</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1671" sha1="qmdbe2vpcnt1dazigpily3zdgaeo7h7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Krise
| originalni_naziv =Crissé
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 20,83
| gšir =48.1666985
| gduž =-0.0666670
| nadm visina =
| stanovništvo        = 552&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,5
|poštanski kod=72140
| INSEE =72109
}}

'''Krise''' ({{jez-fra|Crissé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 455, a gustina naseljenosti je iznosila 22 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=715|
1968=656|
1975=527|
1982=458|
1990=455|
1999= |
2006=|
2011=552|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Crissé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1666666667,0.0666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1666666667&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>qmdbe2vpcnt1dazigpily3zdgaeo7h7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carbay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283464</id>
    <revision>
      <id>42715243</id>
      <parentid>42111239</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4347" sha1="pggdj9ctgux6gqiqa9wchslugaatfrk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Karbe
| originalni_naziv =Carbay
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Segre
| kanton =Puanse
| gšir =47.7333333333333
| gduž =-1.21805555555556
| nadm visina =79
| maksimalna_nadmorska_visina =101
| minimalna_nadmorska_visina =54
| površina-km = 7,63
| površina-he =763
| stanovništvo        =208&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,72
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49056
|poštanski kod=49420
}}

'''Karbe''' ({{jez-fra|Carbay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 208 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 79 metara (maksimalnoj 101 m, a minimalnoj 54 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=180|
1968=192|
1975=181|
1982=175|
1990=214|
1999=208|
2006=|
2011=242|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,136)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 204 1968: 192
  points:(84,129)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 181
  points:(100,123)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 175
  points:(128,119)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 214
  points:(160,141)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 208
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44916 Carbay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=056 Carbay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833103829663445&amp;RadLong1=-0.0212590799177968 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490056 Položaj mesta Carbay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7333333333333&amp;longitude=-1.21805555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Carbay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_43_60_N_01_13_05_W_type:city_region:FR|47° 43' 60&quot; SG Š, 01° 13' 05&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>pggdj9ctgux6gqiqa9wchslugaatfrk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chahaignes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283466</id>
    <revision>
      <id>42715253</id>
      <parentid>42111834</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1688" sha1="armw57lh79hnw505j69yor5eyd98ydx" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaenj
| originalni_naziv = Chahaignes
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 22,83
| gšir = 47.74163
| gduž = 0.51490
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 764&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,46
| poštanski kod = 72340
| INSEE = 72052
}}

'''Šaenj''' ({{jez-fra|Chahaignes}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 785, a gustina naseljenosti je iznosila 34 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=912|
1968=864|
1975=865|
1982=775|
1990=785|
1999= |
2006=|
2011=764|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7333333333,0.516666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7333333333&amp;lons1=0.516666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>armw57lh79hnw505j69yor5eyd98ydx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Corné (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283468</id>
    <revision>
      <id>42715400</id>
      <parentid>42114128</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="a190bvma01ltheeqbih67qmd9b3p9ko" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Korne
| originalni_naziv = Corné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Bofort an Vale
| gšir = 47.4713888888889
| gduž =-0.348333333333333
| nadm visina = 39
| maksimalna_nadmorska_visina = 60
| minimalna_nadmorska_visina = 16
| površina-km = 16,64
| površina-he = 1.664
| stanovništvo        = 2868&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 172,36
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49106
| poštanski kod = 49630
}}

'''Korne''' ({{jez-fra|Corné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2572 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 154&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 39 metara (maksimalnoj 60 m, a minimalnoj 16 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1383|
1968=1400|
1975=1524|
1982=1775|
1990=2310|
1999=2572|
2006=|
2011=2868|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,85)(84,86) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1383 1968: 1400
  points:(84,86)(100,92)    color:blue    width:2 #1975: 1524
  points:(100,92)(128,104)   color:blue    width:2 #1982: 1775
  points:(128,104)(160,129)   color:blue    width:2 #1990: 2310
  points:(160,129)(196,141)   color:blue    width:2 #1999: 2572
  points:(196,141)(228,150)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45011 Corné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=106 Corné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828532036650336&amp;RadLong1=-0.00607956356144064 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490106 Položaj mesta Corné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4713888888889&amp;longitude=-.348333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Corné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_28_17_N_00_20_54_W_type:city_region:FR|47° 28' 17&quot; SG Š, 00° 20' 54&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>a190bvma01ltheeqbih67qmd9b3p9ko</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Crosmières</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283469</id>
    <revision>
      <id>42715424</id>
      <parentid>42114588</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1642" sha1="dph6goi1fntsfksak69pj5vdwbnz9t0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kromjer
| originalni_naziv =Crosmières
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 20,6
| gšir =47.7475
| gduž =-0.1506
| nadm visina =
| stanovništvo        = 993&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 48,2
|poštanski kod=72200
| INSEE =72110
}}

'''Kromjer''' ({{jez-fra|Crosmières}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 703, a gustina naseljenosti je iznosila 34 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=697|
1968=654|
1975=657|
1982=661|
1990=703|
1999= |
2006=|
2011=993|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Crosmières}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.75,0.15&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.75&amp;lons1=0.15&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>dph6goi1fntsfksak69pj5vdwbnz9t0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cantenay-Epinard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283471</id>
    <revision>
      <id>42715242</id>
      <parentid>42111189</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4519" sha1="1bzxmm1lntin44rrih3pksid80ozcy9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kantne Epinar
| originalni_naziv =Cantenay-Epinard
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Anže-sever
| gšir =47.5341666666667
| gduž =-0.567222222222222
| nadm visina =55
| maksimalna_nadmorska_visina =49
| minimalna_nadmorska_visina =12
| površina-km = 16,1
| površina-he =1.610
| stanovništvo        =1865&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 127,89
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49055
|poštanski kod=49460
}}

'''Kantne Epinar''' ({{jez-fra|Cantenay-Epinard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1865 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 115&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,1&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 55 metara (maksimalnoj 49 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=688|
1968=813|
1975=1177|
1982=1374|
1990=1632|
1999=1865|
2006=|
2011=2059|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,63)(84,71) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 688 1968: 813
  points:(84,71)(100,94)    color:blue    width:2 #1975: 1177
  points:(100,94)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 1374
  points:(128,107)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 1632
  points:(160,123)(196,137)   color:blue    width:2 #1999: 1865
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44914 Cantenay-Epinard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=055 Cantenay-Epinard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829627715569702&amp;RadLong1=-0.00989989536878931 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490055 Položaj mesta Cantenay-Epinard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060302175050/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490055 |date=2006-03-02 }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5341666666667&amp;longitude=-.567222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Cantenay-Epinard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_32_03_N_00_34_02_W_type:city_region:FR|47° 32' 03&quot; SG Š, 00° 34' 02&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>1bzxmm1lntin44rrih3pksid80ozcy9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Commerveil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283472</id>
    <revision>
      <id>42715383</id>
      <parentid>42113831</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3814" sha1="m0u06mum66vzarvpiqwfl79etx9bshz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Komervej
| originalni_naziv =Commerveil
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Sarthe
| prefektura =Mamer
| kanton =Mame
|geografska_širina= 48°19'01&quot; SGŠ
|geografska_dužina= 0°21'28&quot; IGD
| gšir = 48.3169
| gduž = 0.3578
| nadm visina =108
| maksimalna_nadmorska_visina =143
| minimalna_nadmorska_visina =79
| površina-km = 5,64
| površina-he =564
| stanovništvo        =129&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
|gustina=23|
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =72086
|poštanski_kod=72600
|pozicijaX=115
|pozicijaY=96
}}

'''Komervej''' ({{jez-fra|Commerveil}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 129 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 108 metara (maksimalnoj 143 m, a minimalnoj 79 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=190|
1968=165|
1975=144|
1982=113|
1990=134|
1999=129|
2006=|
2011=122|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,128)(84,113) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 190 1968: 165
  points:(84,113)(100,102)    color:blue    width:2 #1975: 144
  points:(100,102)(128,84)   color:blue    width:2 #1982: 113
  points:(128,84)(160,96)   color:blue    width:2 #1990: 134
  points:(160,96)(196,93)   color:blue    width:2 #1999: 129
  points:(196,93)(228,95)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#commerveil/ http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#commerveil/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061125234932/http://www.cc-saosnois.fr/carte_pres_communes/pres_communes.htm#commerveil/ |date=2006-11-25 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_19_01_N_0_21_28_E_type:city_region:FR|48° 19' 01&quot; SG Š, 0° 21' 28&quot; IGD}}</text>
      <sha1>m0u06mum66vzarvpiqwfl79etx9bshz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemiré-en-Charnie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283474</id>
    <revision>
      <id>42715333</id>
      <parentid>42112860</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1727" sha1="t032acqc6jfad9mo9rix3662zodqbxq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šamire an Šarni
| originalni_naziv = Chemiré-en-Charnie
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,47
| gšir = 48.0544
| gduž =-0.2014
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 216&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 18,83
| poštanski kod = 72540
| INSEE = 72074
}}

'''Šamire an Šarni''' ({{jez-fra|Chemiré-en-Charnie}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 206, a gustina naseljenosti je iznosila 18 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=377|
1968=311|
1975=280|
1982=224|
1990=206|
1999= |
2006=|
2011=216|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chemiré-en-Charnie}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.05,0.2&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.05&amp;lons1=0.2&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>t032acqc6jfad9mo9rix3662zodqbxq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daguenière</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283475</id>
    <revision>
      <id>42715433</id>
      <parentid>42114901</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4400" sha1="85p21ygytyectc84qpqzyfda13jhx33" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Dagnijer
| originalni_naziv =Daguenière
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Pon de se
| gšir =47.4202777777778
| gduž =-0.435277777777778
| nadm visina =23
| maksimalna_nadmorska_visina =21
| minimalna_nadmorska_visina =16
| površina-km = 11,92
| površina-he =1.192
| stanovništvo        =1246&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 107,13
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49117
|poštanski kod=49800
}}

'''Dagnijer''' ({{jez-fra|Daguenière}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1246 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 104&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 23 metara (maksimalnoj 21 m, a minimalnoj 16 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=589|
1968=630|
1975=690|
1982=1061|
1990=1196|
1999=1246|
2006=|
2011=1277|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,83)(84,79) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 671 1968: 630
  points:(84,79)(100,85)    color:blue    width:2 #1975: 690
  points:(100,85)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1061
  points:(128,120)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 1196
  points:(160,133)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 1246
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45033 Daguenière na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=117 Daguenière na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827639979477046&amp;RadLong1=-0.00759703038339512 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490117 Položaj mesta Daguenière na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4202777777778&amp;longitude=-.435277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Daguenière na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_25_13_N_00_26_07_W_type:city_region:FR|47° 25' 13&quot; SG Š, 00° 26' 07&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>85p21ygytyectc84qpqzyfda13jhx33</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Challes (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283477</id>
    <revision>
      <id>42715262</id>
      <parentid>42539749</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4170" sha1="k9db3m66j4xz8pw8h85yhqf9tpthqw2" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Šal (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šal
| originalni_naziv = Challes
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Man
| kanton = Man-istok-selo
| geografska_širina = 47° 55' 55&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 24' 55&quot; IGD
| gšir = 47.9319
| gduž = 0.4153
| nadm visina = 100
| maksimalna_nadmorska_visina = 147
| minimalna_nadmorska_visina = 74
| površina-km = 25,83
| površina-he = 2.583
| stanovništvo        =1089&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42|
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 72053
| poštanski_kod = 72250
| pozicijaX = 116
| pozicijaY = 108
}}

'''Šal''' ({{jez-fra|Challes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1089 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,83&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 147 m, a minimalnoj 74 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=966|
1968=832|
1975=745|
1982=919|
1990=1013|
1999=1089|
2006=|
2011=1241|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,114) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 966 1968: 832
  points:(84,114)(100,104)    color:blue    width:2 #1975: 745
  points:(100,104)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 919
  points:(128,124)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 1013
  points:(160,135)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 1089
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=72&amp;codecom=053 Challes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.836594482304851&amp;RadLong1=0.00727221103440721 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=720053 Položaj mesta Challes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_55_55_N_00_24_55_E_type:city_region:FR|47° 55' 55&quot; SG Š, 00° 24' 55&quot; IGD}}</text>
      <sha1>k9db3m66j4xz8pw8h85yhqf9tpthqw2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cré (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283478</id>
    <revision>
      <id>42715426</id>
      <parentid>42114654</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1631" sha1="52ebf8fgea3z4u658huucwnq667dj5l" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kre
| originalni_naziv =Cré
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 17,19
| gšir =47.6781
| gduž =-0.1564
| nadm visina =
| stanovništvo        = 796&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,31
|poštanski kod=72200
| INSEE =72108
}}

'''Kre''' ({{jez-fra|Cré}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 604, a gustina naseljenosti je iznosila 35 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=564|
1968=507|
1975=449|
1982=573|
1990=604|
1999= |
2006=|
2011=796|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cré}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6833333333,0.15&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6833333333&amp;lons1=0.15&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>52ebf8fgea3z4u658huucwnq667dj5l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Candé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283479</id>
    <revision>
      <id>42715241</id>
      <parentid>42111151</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4350" sha1="0q57lpvad0aidc25kg4rdz2h3urfq65" xml:space="preserve">'''Kande''' ({{jez-fra|Candé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.
[[Slika:Vieille ville candé.jpg|mini|Crkva u Kandeu|200p]]
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kande
| originalni_naziv =Candé
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Segre
| kanton =Kande
| gšir =47.5616666666667
| gduž =-1.03583333333333
| nadm visina =43
| maksimalna_nadmorska_visina =67
| minimalna_nadmorska_visina =32
| površina-km = 4,91
| površina-he =491
| stanovništvo        =2595&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 587,58
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49054
|poštanski kod=49440
}}
Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2595 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 528&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 43 metara (maksimalnoj 67 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2355|
1968=2444|
1975=2664|
1982=2653|
1990=2542|
1999=2595|
2006=|
2011=2885|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2355 1968: 2444
  points:(84,135)(100,146)    color:blue    width:2 #1975: 2664
  points:(100,146)(128,145)   color:blue    width:2 #1982: 2653
  points:(128,145)(160,140)   color:blue    width:2 #1990: 2542
  points:(160,140)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 2595
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Candé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44912 Candé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=054 Candé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830107681114027&amp;RadLong1=-0.0180787021695472 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490054 Položaj mesta Candé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5616666666667&amp;longitude=-1.03583333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Candé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>0q57lpvad0aidc25kg4rdz2h3urfq65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Contigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283481</id>
    <revision>
      <id>42715392</id>
      <parentid>42113987</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4364" sha1="r1laatzu40kqbkpap5yvr51r56yasix" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kontinje
| originalni_naziv =Contigné
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Segre
| kanton =Šatonef sir Sart
| gšir =47.73
| gduž =-0.515555555555556
| nadm visina =60
| maksimalna_nadmorska_visina =77
| minimalna_nadmorska_visina =19
| površina-km = 23,31
| površina-he =2.331
| stanovništvo        =597&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 32,65
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49105
|poštanski kod=49330
}}

'''Kontinje''' ({{jez-fra|Contigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 597 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 25&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,31&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 19 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=687|
1968=697|
1975=637|
1982=680|
1990=588|
1999=597|
2006=|
2011=761|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,150)(84,152) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 687 1968: 697
  points:(84,152)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 637
  points:(100,140)(128,148)   color:blue    width:2 #1982: 680
  points:(128,148)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 588
  points:(160,131)(196,133)   color:blue    width:2 #1999: 597
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45009 Contigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=105 Contigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833045652021708&amp;RadLong1=-0.00899814192187706 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490105 Položaj mesta Contigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.73&amp;longitude=-.515555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Contigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_43_48_N_00_30_56_W_type:city_region:FR|47° 43' 48&quot; SG Š, 00° 30' 56&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>r1laatzu40kqbkpap5yvr51r56yasix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevain (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283483</id>
    <revision>
      <id>42715343</id>
      <parentid>42112939</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3568" sha1="8z6vmnvaou4ykotuaatbzq0ikuvuvyw" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ševen
| originalni_naziv = Chevain
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = Sen Patern
| geografska_širina = 48° 25' 58&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 07' 31&quot; IGD
| gšir = 48.4328
| gduž = 0.1253
| nadm visina = 139
| maksimalna_nadmorska_visina = 156
| minimalna_nadmorska_visina = 130
| površina-km = 5,70
| površina-he = 570
| stanovništvo        = 617&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 119|
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 72082
| poštanski_kod = 72610
| pozicijaX = 110
| pozicijaY = 92
}}

'''Ševen''' ({{jez-fra|Chevain}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 681 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 119|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,70&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 139 metara (maksimalnoj 156 m, a minimalnoj 130 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=246|
1968=265|
1975=230|
1982=589|
1990=663|
1999=681|
2006=|
2011=617|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,66)(84,70) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 246 1968: 265
  points:(84,70)(100,63)    color:blue    width:2 #1975: 230
  points:(100,63)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 589
  points:(128,131)(160,145)   color:blue    width:2 #1990: 663
  points:(160,145)(196,149)   color:blue    width:2 #1999: 681
  points:(196,149)(228,144)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Le Chevain}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_25_58_N_00_07_31_E_type:city_region:FR|48° 25' 58&quot; SG Š, 00° 07' 31&quot; IGD}}</text>
      <sha1>8z6vmnvaou4ykotuaatbzq0ikuvuvyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conflans-sur-Anille</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283484</id>
    <revision>
      <id>42715385</id>
      <parentid>42113924</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1715" sha1="9mfq6ph0zgwo7jzcidmz5dma1jg6ot6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konflan sir Anij
| originalni_naziv =Conflans-sur-Anille
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 31
| gšir =47.9472
| gduž =0.7453
| nadm visina =
| stanovništvo        = 563&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 18,16
|poštanski kod=72120
| INSEE =72087
}}

'''Konflan sir Anij''' ({{jez-fra|Conflans-sur-Anille}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 621, a gustina naseljenosti je iznosila 20 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=578|
1968=513|
1975=514|
1982=613|
1990=621|
1999= |
2006=|
2011=563|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.95,0.75&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314012331/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.75&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>9mfq6ph0zgwo7jzcidmz5dma1jg6ot6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fougeré (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283485</id>
    <revision>
      <id>42715477</id>
      <parentid>42116231</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4483" sha1="7ths7nb800azxoswxkpky1v3l6aabip" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Fougeré}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Fužere
| originalni_naziv =Fougeré
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Bože (Men i Loara)
| gšir =47.6280555555556
| gduž =-0.146944444444444
| nadm visina =42
| maksimalna_nadmorska_visina =102
| minimalna_nadmorska_visina =27
| površina-km = 24,18
| površina-he =2.418
| stanovništvo        =739&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,14
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49143
|poštanski kod=49150
}}

'''Fužere''' ({{jez-fra|Fougeré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 739 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 30&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,18&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 42 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 27 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=930|
1968=904|
1975=787|
1982=744|
1990=735|
1999=739|
2006=|
2011=753|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,152)(84,148) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 930 1968: 904
  points:(84,148)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 787
  points:(100,131)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 744
  points:(128,125)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 735
  points:(160,124)(196,125)   color:blue    width:2 #1999: 739
  points:(196,125)(228,126)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Fougeré (Maine-et-Loire)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45082 Fougeré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=143 Fougeré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831266385811941&amp;RadLong1=-0.00256466437320742 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490143 Položaj mesta Fougeré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6280555555556&amp;longitude=-.146944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Fougeré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_37_41_N_00_08_49_W_type:city_region:FR|47° 37' 41&quot; SG Š, 00° 08' 49&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>7ths7nb800azxoswxkpky1v3l6aabip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Congé-sur-Orne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283487</id>
    <revision>
      <id>42715387</id>
      <parentid>42113937</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1692" sha1="782p8qheqyibizdl0irmg2t5fjsribv" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konže sir Orn
| originalni_naziv =Congé-sur-Orne
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 11,24
| gšir =48.2
| gduž =0.2536
| nadm visina =
| stanovništvo        = 342&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,43
|poštanski kod=72290
| INSEE =72088
}}

'''Konže sir Orn''' ({{jez-fra|Congé-sur-Orne}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 242, a gustina naseljenosti je iznosila 22 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=427|
1968=372|
1975=292|
1982=247|
1990=242|
1999= |
2006=|
2011=342|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Congé-sur-Orne}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2,0.25&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2&amp;lons1=0.25&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>782p8qheqyibizdl0irmg2t5fjsribv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Conlie (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283489</id>
    <revision>
      <id>42715388</id>
      <parentid>42113943</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1731" sha1="ht1ntziqo1p56ywo3283clyf230lavs" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konli
| originalni_naziv =Conlie
| grb =  
|zastava=
| slika =Conlie - Verniette chapel - 2.jpg
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 17,16
| gšir =48.125
| gduž =-0.0172
| nadm visina =
| stanovništvo        = 1858&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 108,28
|poštanski kod=72240
| INSEE =72089
}}

'''Konli''' ({{jez-fra|Conlie}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.642, a gustina naseljenosti je iznosila 96 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1488|
1968=1435|
1975=1472|
1982=1603|
1990=1642|
1999= |
2006=|
2011=1858|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Conlie}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1166666667,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1166666667&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ht1ntziqo1p56ywo3283clyf230lavs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fosse-de-Tigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283490</id>
    <revision>
      <id>42715475</id>
      <parentid>42116195</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="gdf6q76t754dk1knv1i407zbewmokuq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Fos de Tinje
| originalni_naziv =Fosse-de-Tigné
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Vije
| gšir =47.1825
| gduž =-0.428611111111111
| nadm visina =69
| maksimalna_nadmorska_visina =112
| minimalna_nadmorska_visina =52
| površina-km = 5,54
| površina-he =554
| stanovništvo        =184&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,99
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49142
|poštanski kod=49540
}}

'''Fos de Tinje''' ({{jez-fra|Fosse-de-Tigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 184 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,54&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 69 metara (maksimalnoj 112 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=245|
1968=255|
1975=226|
1982=248|
1990=186|
1999=184|
2006=|
2011=216|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,145)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 265 1968: 255
  points:(84,140)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 226
  points:(100,127)(128,137)   color:blue    width:2 #1982: 248
  points:(128,137)(160,108)   color:blue    width:2 #1990: 186
  points:(160,108)(196,107)   color:blue    width:2 #1999: 184
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45080 Fosse-de-Tigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=142 Fosse-de-Tigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/fosse.htm http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/fosse.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927092645/http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/fosse.htm |date=2007-09-27 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823489974366525&amp;RadLong1=-0.00748067509992258 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490142 Položaj mesta Fosse-de-Tigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1825&amp;longitude=-.428611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Fosse-de-Tigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_10_57_N_00_25_43_W_type:city_region:FR|47° 10' 57&quot; SG Š, 00° 25' 43&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>gdf6q76t754dk1knv1i407zbewmokuq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Connerré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283492</id>
    <revision>
      <id>42715389</id>
      <parentid>42113952</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1683" sha1="1xs4a7o16u18haxmf1rngqb3o430x7p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konere
| originalni_naziv =Connerré
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 16,6
| gšir =48.0616666667
| gduž =0.4958333333
| nadm visina =
| stanovništvo        = 2893&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 174,28
|poštanski kod=72160
| INSEE =72090
}}

'''Konere''' ({{jez-fra|Connerré}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 2.545, a gustina naseljenosti je iznosila 153 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2425|
1968=2383|
1975=2523|
1982=2635|
1990=2545|
1999= |
2006=|
2011=2893|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Connerré}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.05,0.5&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.05&amp;lons1=0.5&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>1xs4a7o16u18haxmf1rngqb3o430x7p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Forges (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283493</id>
    <revision>
      <id>42715474</id>
      <parentid>42116148</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4416" sha1="4fwvze3ruzycjtntfj2a57ozb5epjjv" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Forges}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Forž
| originalni_naziv =Forges
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Due la Fonten
| gšir =47.2197222222222
| gduž =-0.243333333333333
| nadm visina =109
| maksimalna_nadmorska_visina =109
| minimalna_nadmorska_visina =54
| površina-km = 9,01
| površina-he =901
| stanovništvo        =197&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,08
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49141
|poštanski kod=49700
}}

'''Forž''' ({{jez-fra|Forges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 197 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,01&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 109 metara (maksimalnoj 109 m, a minimalnoj 54 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=176|
1968=178|
1975=181|
1982=185|
1990=201|
1999=197|
2006=|
2011=262|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,120)(84,121) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 176 1968: 178
  points:(84,121)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 181
  points:(100,123)(128,125)   color:blue    width:2 #1982: 185
  points:(128,125)(160,134)   color:blue    width:2 #1990: 201
  points:(160,134)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 197
  points:(196,132)(228,132)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45078 Forges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=141 Forges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824139624699247&amp;RadLong1=-0.00424696784674801 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490141 Položaj mesta Forges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2197222222222&amp;longitude=-.243333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Forges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_13_11_N_00_14_36_W_type:city_region:FR|47° 13' 11&quot; SG Š, 00° 14' 36&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>4fwvze3ruzycjtntfj2a57ozb5epjjv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Contilly</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283495</id>
    <revision>
      <id>42715393</id>
      <parentid>42113988</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715393</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1655" sha1="1tburbzgqkx7hck3bo3wernlvzbwj11" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kontiji
| originalni_naziv =Contilly
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 12,48
| gšir =48.4014
| gduž =0.3694
| nadm visina =
| stanovništvo        = 140&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 11,22
|poštanski kod=72600
| INSEE =72091
}}

'''Kontiji''' ({{jez-fra|Contilly}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 172, a gustina naseljenosti je iznosila 14 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=245|
1968=241|
1975=192|
1982=162|
1990=172|
1999= |
2006=|
2011=140|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.4,0.366666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.4&amp;lons1=0.366666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>1tburbzgqkx7hck3bo3wernlvzbwj11</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontevraud-l'Abbaye</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283496</id>
    <revision>
      <id>42715472</id>
      <parentid>42116111</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4434" sha1="grizwrqjsi9azkyhldio5n1ngwt5a7q" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Fontevro l'Abe
| originalni_naziv =Fontevraud-l'Abbaye
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Somir-jug
| gšir =47.1830555555556
| gduž =0.0505555555555556
| nadm visina =80
| maksimalna_nadmorska_visina =114
| minimalna_nadmorska_visina =37
| površina-km = 14,86
| površina-he =1..486
| stanovništvo        =1.189&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 104,31
|nomhab=Fontevristes
|siteweb=
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49140
|poštanski kod=49590
}}

'''Fontevro l'Abe''' ({{jez-fra|Fontevraud-l'Abbaye}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1.189 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 80,01
|nomhab=Fontevristes
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,86&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 114 m, a minimalnoj 37 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1901|
1968=1198|
1975=1|
1982=1|
1990=1108|
1999=1189|
2006=|
2011=1550|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,95) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1901 1968: 1198
  points:(84,95)(100,90)    color:blue    width:2 #1975: 1105
  points:(100,90)(128,90)   color:blue    width:2 #1982: 1118
  points:(128,90)(160,90)   color:blue    width:2 #1990: 1108
  points:(160,90)(196,95)   color:blue    width:2 #1999: 1189
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Fontevraud-l'Abbaye}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45076 Fontevraud-l'Abbaye na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=140 Fontevraud-l'Abbaye na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823499670640148&amp;RadLong1=0.000882360899666823 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490140 Položaj mesta Fontevraud-l'Abbaye na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1830555555556&amp;longitude=5.05555555555556E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Fontevraud-l'Abbaye na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>grizwrqjsi9azkyhldio5n1ngwt5a7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cures (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283498</id>
    <revision>
      <id>42715430</id>
      <parentid>42114780</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1287" sha1="4rkepcbmarfl9lqmr9zm0qmmwu6ix8j" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Kir}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kir
| originalni_naziv =Cures
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 11,50
| gšir =48.1008
| gduž =0.005
| nadm visina =
| stanovništvo        = 522&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 45,39
|poštanski kod=72240
| INSEE =72111
}}

'''Kir''' ({{jez-fra|Cures}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 400, a gustina naseljenosti je iznosila 35 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=426|
1968=451|
1975=413|
1982=340|
1990=400|
1999= |
2006=|
2011=522|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4rkepcbmarfl9lqmr9zm0qmmwu6ix8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Laud</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283499</id>
    <revision>
      <id>42715294</id>
      <parentid>42112323</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4378" sha1="h1teo6ojz6wch1ihprbo9za2d9kcvbz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sen Lo
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Laud
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Seše sir Loar
| gšir = 47.6152777777778
| gduž =-0.324444444444444
| nadm visina = 85
| maksimalna_nadmorska_visina = 98
| minimalna_nadmorska_visina = 28
| površina-km = 10,63
| površina-he = 1.063
| stanovništvo        =420&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 62,94
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49076
| poštanski kod = 49140
}}

'''Šapel Sen Lo''' ({{jez-fra|Chapelle-Saint-Laud}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 420 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 39&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 85 metara (maksimalnoj 98 m, a minimalnoj 28 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=341|
1968=370|
1975=285|
1982=353|
1990=404|
1999=420|
2006=|
2011=669|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,117)(84,125) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 341 1968: 370
  points:(84,125)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 285
  points:(100,101)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 353
  points:(128,120)(160,134)   color:blue    width:2 #1990: 404
  points:(160,134)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 420
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44954 Chapelle-Saint-Laud na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=076 Chapelle-Saint-Laud na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831043371518618&amp;RadLong1=-0.00566262379566401 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490076 Položaj mesta Chapelle-Saint-Laud na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6152777777778&amp;longitude=-.324444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Saint-Laud na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>h1teo6ojz6wch1ihprbo9za2d9kcvbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champagné (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283500</id>
    <revision>
      <id>42715269</id>
      <parentid>42112055</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1749" sha1="ir6ngaj7ln82iib9ihxonsm187p6k7w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šampanje
| originalni_naziv = Champagné
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 13,94
| gšir = 48.0227777778
| gduž = 0.332777777778
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 3.307&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 272,24
| poštanski kod = 72470
| INSEE = 72054
}}

'''Šampanje''' ({{jez-fra|Champagné}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 3.307, a gustina naseljenosti je iznosila 237 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2047|
1968=2234|
1975=2757|
1982=3333|
1990=3307|
1999= |
2006=|
2011=3795|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Champagné}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0333333333,0.333333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0333333333&amp;lons1=0.333333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ir6ngaj7ln82iib9ihxonsm187p6k7w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champfleur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283502</id>
    <revision>
      <id>42715271</id>
      <parentid>42112091</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3531" sha1="46a19evpgpprnzrtoaazqfuf5e00xbe" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanfler
| originalni_naziv = Champfleur
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Mamer
| kanton = Sen Patern
| geografska_širina = 48° 23' 10&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 07' 40&quot; IGD
| gšir = 48.3861
| gduž = 0.1278
| nadm visina = 146
| maksimalna_nadmorska_visina = 197
| minimalna_nadmorska_visina = 114
| površina-km = 13,14
| površina-he = 1 .314
| stanovništvo        = 1118&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 85|
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 72056
| poštanski_kod = 72610
| pozicijaX = 110
| pozicijaY = 93
}}

'''Šanfler''' ({{jez-fra|Champfleur}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Mamer.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1 118 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 85|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,14&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 146 metara (maksimalnoj 197 m, a minimalnoj 114 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=451|
1968=435|
1975=589|
1982=1056|
1990=1117|
1999=1118|
2006=|
2011=1414|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,71)(84,69) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 451 1968: 435
  points:(84,69)(100,87)    color:blue    width:2 #1975: 589
  points:(100,87)(128,140)   color:blue    width:2 #1982: 1056
  points:(128,140)(160,147)   color:blue    width:2 #1990: 1117
  points:(160,147)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 1118
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Champfleur}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|48_23_10_N_00_07_40_E_type:city_region:FR|48° 23' 10&quot; SG Š, 00° 07' 40&quot; IGD}}</text>
      <sha1>46a19evpgpprnzrtoaazqfuf5e00xbe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Florent</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283503</id>
    <revision>
      <id>42715292</id>
      <parentid>42112320</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4486" sha1="sehyl9yxiyhx16hzzw5zlepufk0jc3a" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sen Floran
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Florent
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Sen Floran le Vjej
| gšir = 47.3344444444444
| gduž =-1.05472222222222
| nadm visina = 88
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 15,84
| površina-he = 1.584
| stanovništvo        =1064&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 84,15
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49075
| poštanski kod = 49410
}}

'''Šapel Sen Floran''' ({{jez-fra|Chapelle-Saint-Florent}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1064 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 67&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,84&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 88 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1131|
1968=1135|
1975=1179|
1982=1186|
1990=1186|
1999=1064|
2006=|
2011=1333|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,127)(84,127) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1131 1968: 1135
  points:(84,127)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 1179
  points:(100,131)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 1186
  points:(128,132)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 1186
  points:(160,132)(196,120)   color:blue    width:2 #1999: 1064
  points:(196,120)(228,123)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44952 Chapelle-Saint-Florent na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=075 Chapelle-Saint-Florent na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826141905202337&amp;RadLong1=-0.0184083754727194 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490075 Položaj mesta Chapelle-Saint-Florent na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3344444444444&amp;longitude=-1.05472222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chapelle-Saint-Florent na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>sehyl9yxiyhx16hzzw5zlepufk0jc3a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cérans-Foulletourte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283504</id>
    <revision>
      <id>42715432</id>
      <parentid>42114865</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1777" sha1="2s3xjn6eqjr6k4dcvi2mbp9cemwfiib" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Seran Fulturt
| originalni_naziv = Cérans-Foulletourte
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 32,52
| gšir = 47.827307
| gduž = 0.074902
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 3272&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 100,62
| poštanski kod = 72330
| INSEE = 72051
}}

'''Seran Fulturt''' ({{jez-fra|Cérans-Foulletourte}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 2.296, a gustina naseljenosti je iznosila 71 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1762|
1968=1738|
1975=2014|
1982=2226|
1990=2296|
1999= |
2006=|
2011=3272|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cérans-Foulletourte}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.8333333333,0.0666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.8333333333&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>2s3xjn6eqjr6k4dcvi2mbp9cemwfiib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châtelais (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283506</id>
    <revision>
      <id>42715361</id>
      <parentid>42113223</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4322" sha1="ew6tclok9ijw1wetx2d1zd7qv6pberg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatle
| originalni_naziv = Châtelais
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Segre
| gšir = 47.7583333333333
| gduž =-0.926111111111111
| nadm visina = 90
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 26
| površina-km = 23,68
| površina-he = 2.368
| stanovništvo        =576&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,03
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49081
| poštanski kod = 49520
}}

'''Šatle''' ({{jez-fra|Châtelais}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 576 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 24&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,68&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 90 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 26 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=733|
1968=765|
1975=738|
1982=727|
1990=664|
1999=576|
2006=|
2011=640|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 797 1968: 765
  points:(84,128)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 738
  points:(100,125)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 727
  points:(128,123)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 664
  points:(160,114)(196,102)   color:blue    width:2 #1999: 576
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44963 Châtelais na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=081 Châtelais na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833540161976467&amp;RadLong1=-0.0161636881290615 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490081 Položaj mesta Châtelais na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7583333333333&amp;longitude=-.926111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Châtelais na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_45_30_N_00_55_34_W_type:city_region:FR|47° 45' 30&quot; SG Š, 00° 55' 34&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ew6tclok9ijw1wetx2d1zd7qv6pberg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cormes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283507</id>
    <revision>
      <id>42715397</id>
      <parentid>42114085</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1661" sha1="3j1p3wo6iql5gnh3ioeukqubg1g07ct" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Korm
| originalni_naziv =Cormes
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 18,9
| gšir =48.1692
| gduž =0.705
| nadm visina =
| stanovništvo        = 900&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,62
|poštanski kod=72400
| INSEE =72093
}}

'''Korm''' ({{jez-fra|Cormes}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 785, a gustina naseljenosti je iznosila 41 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=655|
1968=587|
1975=679|
1982=613|
1990=785|
1999= |
2006=|
2011=900|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1666666667,0.716666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1666666667&amp;lons1=0.716666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>3j1p3wo6iql5gnh3ioeukqubg1g07ct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Châteauneuf-sur-Sarthe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283509</id>
    <revision>
      <id>42715360</id>
      <parentid>42113200</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4589" sha1="2vlnxrdh4lof9ukz4xig7yzzah6r8dt" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šatonef sir Sart
| originalni_naziv = Châteauneuf-sur-Sarthe
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.6816666666667
| gduž =-0.487222222222222
| nadm visina = 23
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 16
| površina-km = 14,39
| površina-he = 1.439
| stanovništvo        = 3122&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 216,96
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49080
| poštanski kod = 49330
}}

'''Šatonef sir Sart''' ({{jez-fra|Châteauneuf-sur-Sarthe}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2409 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 167&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,39&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 23 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 16 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1338|
1968=1665|
1975=2061|
1982=2555|
1990=2370|
1999=2409|
2006=|
2011=3122|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,83)(84,99) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1338 1968: 1665
  points:(84,99)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 2061
  points:(100,117)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 2555
  points:(128,141)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 2370
  points:(160,132)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 2409
  points:(196,134)(228,143)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44961 Châteauneuf-sur-Sarthe na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=080 Châteauneuf-sur-Sarthe na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832202076216533&amp;RadLong1=-0.00850363196711873 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490080 Položaj mesta Châteauneuf-sur-Sarthe na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6816666666667&amp;longitude=-.487222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Châteauneuf-sur-Sarthe na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_40_54_N_00_29_14_W_type:city_region:FR|47° 40' 54&quot; SG Š, 00° 29' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>2vlnxrdh4lof9ukz4xig7yzzah6r8dt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champrond</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283510</id>
    <revision>
      <id>42715275</id>
      <parentid>42112150</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1281" sha1="qrudu6acxu52rll8zc51i5dse201dq2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanron
| originalni_naziv = Champrond
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 6
| gšir = 48.077500
| gduž = 0.745556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 82&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 13,67
| poštanski kod = 
| INSEE = 72057
}}

'''Šanron''' ({{jez-fra|Champrond}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 65, a gustina naseljenosti je iznosila 11 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=89|
1968=93|
1975=80|
1982=59|
1990=65|
1999= |
2006=|
2011=82|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>qrudu6acxu52rll8zc51i5dse201dq2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-du-Loir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283512</id>
    <revision>
      <id>42715356</id>
      <parentid>42113148</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3653" sha1="99kndjn2a792hwwmiob1vpq7frx0ph7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato di Loar
| originalni_naziv = Château-du-Loir
| slika = Château-du-Loir station1.JPG
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Sarthe
| prefektura = Man
| kanton = Šato di Loar
| geografska_širina = 17° 41' 36&quot; SGŠ
| geografska_dužina = 00° 25' 05 IGD
| gšir = 
| gduž =
| nadm visina = 101
| maksimalna_nadmorska_visina = 131
| minimalna_nadmorska_visina = 44
| površina-km = 11,46
| površina-he = 1 .146
| stanovništvo        = 5148&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 449|
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 72071
| poštanski_kod = 72500
| pozicijaX = 116
| pozicijaY = 115
}}

'''Šato di Loar''' ({{jez-fra|Château-du-Loir}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]] koja pripada prefekturi Man.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 5 148 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 449|&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,46&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 101 metar (maksimalnoj 131 m, a minimalnoj 44 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4707|
1968=5436|
1975=5772|
1982=5617|
1990=5473|
1999=5148|
2006=|
2011=4732|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:8100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:5400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,119)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 4707 1968: 5436
  points:(84,134)(100,141)    color:blue    width:2 #1975: 5772
  points:(100,141)(128,138)   color:blue    width:2 #1982: 5617
  points:(128,138)(160,135)   color:blue    width:2 #1990: 5473
  points:(160,135)(196,128)   color:blue    width:2 #1999: 5148
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Château-du-Loir}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.ville-chateauduloir.fr http://www.ville-chateauduloir.fr]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|17_41_36_N_00_25_05_E_type:city_region:FR|17° 41' 36&quot; SG Š, 00° 25' 05&quot; IGD}}</text>
      <sha1>99kndjn2a792hwwmiob1vpq7frx0ph7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chanteloup-les-Bois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283513</id>
    <revision>
      <id>42715282</id>
      <parentid>42112232</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4426" sha1="fy2eni8n1plgm1zsuelpb1heo85i6mq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantlu le Boa
| originalni_naziv = Chanteloup-les-Bois
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton =[[Šole]]
| gšir = 47.0955555555556
| gduž =-0.684166666666667
| nadm visina = 175
| maksimalna_nadmorska_visina = 191
| minimalna_nadmorska_visina = 128
| površina-km = 27,47
| površina-he = 2 .747
| stanovništvo        =632&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,15
| nomhab = 
|siteweb=
| imagesfin = 
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49070
| poštanski kod = 49340
}}

'''Šantlu le Boa''' ({{jez-fr|Chanteloup-les-Bois}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 632 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23 stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,47&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 175 metara (maksimalnoj 191 m, a minimalnoj 128 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=582|
1968=542|
1975=523|
1982=605|
1990=664|
1999=632|
2006=|
2011=691|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 582 1968: 542
  points:(84,122)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 523
  points:(100,119)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 605
  points:(128,134)(160,145)   color:blue    width:2 #1990: 664
  points:(160,145)(196,139)   color:blue    width:2 #1999: 632
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44942 Chanteloup-les-Bois na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=070 Chanteloup-les-Bois na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821972507544571&amp;RadLong1=-0.0119409609663703 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490070 Položaj mesta Chanteloup-les-Bois na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0955555555556&amp;longitude=-.684166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chanteloup-les-Bois na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Commonscat}}</text>
      <sha1>fy2eni8n1plgm1zsuelpb1heo85i6mq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Château-l'Hermitage</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283514</id>
    <revision>
      <id>42715357</id>
      <parentid>42113151</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1321" sha1="cfcw1u5mez4tm7z8wkokuwlj8zo6txg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šato Lermitaž
| originalni_naziv = Château-l'Hermitage
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 9,39
| gšir = 47.8044444444
| gduž = 0.1825
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 261&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,8
|poštanski kod=
| INSEE = 72072
}}

'''Šato Lermitaž''' ({{jez-fra|Château-l'Hermitage}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 106, a gustina naseljenosti je iznosila 11 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=91|
1968=77|
1975=66|
1982=102|
1990=106|
1999= |
2006=|
2011=261|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>cfcw1u5mez4tm7z8wkokuwlj8zo6txg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Coron</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283516</id>
    <revision>
      <id>42715401</id>
      <parentid>42114129</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1788" sha1="2t5ol4gltthh3qibw6f7tm22ontzq2n" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Koron
| originalni_naziv = Coron
| grb = Blason ville fr Coron (Maine-et-Loire).svg
| zastava = 
| slika =
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| površina-km = 31,9
| gšir = 47.1283333333
| gduž =-0.643055555556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1559&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 48,87
| poštanski kod = 49690
| INSEE = 49109
}}

'''Koron''' ({{jez-fra|Coron}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.376, a gustina naseljenosti je iznosila 44 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1257|
1968=1213|
1975=1273|
1982=1380|
1990=1376|
1999= |
2006=|
2011=1559|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Coron (Maine-et-Loire)}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.1333333333,0.65&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.1333333333&amp;lons1=0.65&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314025209/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.1333333333&amp;lons1=0.65&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>2t5ol4gltthh3qibw6f7tm22ontzq2n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Changé (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283517</id>
    <revision>
      <id>42715281</id>
      <parentid>42112210</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1741" sha1="20xx08vr225ah83ckctdmfpoou80ypi" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Šanže}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šanže
| originalni_naziv = Changé
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike = 
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 35,06
| gšir = 47.9886111111
| gduž = 0.283055555556
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 4.428&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 179,38
| poštanski kod = 72560
| INSEE = 72058
}}

'''Šanže''' ({{jez-fra|Changé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 4.428, a gustina naseljenosti je iznosila 126 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2754|
1968=2989|
1975=3684|
1982=4072|
1990=4428|
1999= |
2006=|
2011=6289|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9833333333,0.283333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9833333333&amp;lons1=0.283333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>20xx08vr225ah83ckctdmfpoou80ypi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champtocé-sur-Loire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283519</id>
    <revision>
      <id>42715278</id>
      <parentid>42112170</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4454" sha1="pqn2wsrv8o7md4ioyu02apas3y60x8r" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantose na Loari
| originalni_naziv = Champtocé-sur-Loire
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Sen Žorž sir Loar
| gšir = 47.4125
| gduž =-0.861944444444444
| nadm visina = 73
| maksimalna_nadmorska_visina = 83
| minimalna_nadmorska_visina = 11
| površina-km = 36,76
| površina-he = 3.676
| stanovništvo        = 1822&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 49,56
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49068
| poštanski kod = 49123
}}

'''Šantose na Loari''' ({{jez-fra|Champtocé-sur-Loire}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1533 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 36,76&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 73 metara (maksimalnoj 83 m, a minimalnoj 11 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1370|
1968=1384|
1975=1320|
1982=1233|
1990=1335|
1999=1533|
2006=|
2011=1822|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,132) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1398 1968: 1384
  points:(84,132)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 1320
  points:(100,127)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1233
  points:(128,120)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 1335
  points:(160,128)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1533
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Champtocé-sur-Loire}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44939 Champtocé-sur-Loire na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=068 Champtocé-sur-Loire na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827504231646328&amp;RadLong1=-0.0150437685256382 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490068 Položaj mesta Champtocé-sur-Loire na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4125&amp;longitude=-.861944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Champtocé-sur-Loire na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_24_45_N_00_51_43_W_type:city_region:FR|47° 24' 45&quot; SG Š, 00° 51' 43&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>pqn2wsrv8o7md4ioyu02apas3y60x8r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chantenay-Villedieu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283520</id>
    <revision>
      <id>42715283</id>
      <parentid>42112240</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1760" sha1="40urgxpn2yy59h6f0d92siq5dknwrqb" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantne Vildje
| originalni_naziv = Chantenay-Villedieu
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 27,74
| gšir = 47.9216666667
| gduž =-0.16
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 886&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 31,94
| poštanski kod = 72430
| INSEE = 72059
}}

'''Šantne Vildje''' ({{jez-fra|Chantenay-Villedieu}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 648, a gustina naseljenosti je iznosila 23 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=913|
1968=804|
1975=738|
1982=714|
1990=648|
1999= |
2006=|
2011=886|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chantenay-Villedieu}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9166666667,0.166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9166666667&amp;lons1=0.166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>40urgxpn2yy59h6f0d92siq5dknwrqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Aubin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283522</id>
    <revision>
      <id>42715291</id>
      <parentid>42112318</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1747" sha1="h5uxdn1qe9depys162p7xo3jp1aksf5" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sent Oben
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Aubin
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 5,93
| gšir = 48.0361111111
| gduž = 0.161388888889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 2133&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 359,7
| poštanski kod = 72650
| INSEE = 72065
}}

'''Šabel Sent Oben''' ({{Jez-fr|Chapelle-Saint-Aubin}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.817, a gustina naseljenosti je iznosila 306 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=615|
1968=678|
1975=921|
1982=1559|
1990=1817|
1999= |
2006=|
2011=2133|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|La Chapelle-Saint-Aubin}}
* [http://www.insee.fr INSEE]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.05,0.166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Gugl maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.05&amp;lons1=0.166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>h5uxdn1qe9depys162p7xo3jp1aksf5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champtoceaux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283523</id>
    <revision>
      <id>42715277</id>
      <parentid>42112169</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4625" sha1="72h6bkr3wqxl7aajasidvmop14x0r2x" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantoso
| originalni_naziv = Champtoceaux
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Šantoso
| gšir = 47.3377777777778
| gduž =-1.26555555555556
| nadm visina = 71
| maksimalna_nadmorska_visina = 86
| minimalna_nadmorska_visina = 2
| površina-km = 15,54
| površina-he = 1.554
| stanovništvo        = 2387&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 153,6
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49069
| poštanski kod = 49270
}}

'''Šantoso''' ({{jez-fra|Champtoceaux}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1748 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 112&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,54&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 71 metar (maksimalnoj 86 m, a minimalnoj 2 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1100|
1968=1169|
1975=1252|
1982=1384|
1990=1524|
1999=1748|
2006=|
2011=2387|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,98)(84,103) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1100 1968: 1169
  points:(84,103)(100,109)    color:blue    width:2 #1975: 1252
  points:(100,109)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 1384
  points:(128,118)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 1524
  points:(160,128)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1748
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Champtoceaux}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.champtoceaux.fr http://www.champtoceaux.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180419002126/http://www.champtoceaux.fr/ |date=2018-04-19 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44940 Champtoceaux na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=069 Champtoceaux na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826200082844074&amp;RadLong1=-0.0220881113125387 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490069 Položaj mesta Champtoceaux na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3377777777778&amp;longitude=-1.26555555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Champtoceaux na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_20_16_N_01_15_56_W_type:city_region:FR|47° 20' 16&quot; SG Š, 01° 15' 56&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>72h6bkr3wqxl7aajasidvmop14x0r2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Fray</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283525</id>
    <revision>
      <id>42715293</id>
      <parentid>42112321</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1720" sha1="o7j66nwmq8vssq7wqwy1wzhhhfhyh5m" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sen Fre
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Fray
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 6,38
| gšir = 48.1108
| gduž = 0.0808
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 437&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 68,5
| poštanski kod = 72240
| INSEE = 72066
}}

'''Šapel Sen Fre''' ({{jez-fra|Chapelle-Saint-Fray}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 330, a gustina naseljenosti je iznosila 52 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=268|
1968=238|
1975=174|
1982=241|
1990=330|
1999= |
2006=|
2011=437|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1166666667,0.0833333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1166666667&amp;lons1=0.0833333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>o7j66nwmq8vssq7wqwy1wzhhhfhyh5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornuaille</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283526</id>
    <revision>
      <id>42715399</id>
      <parentid>42114122</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4407" sha1="qt3x2nopsn2yhkk0gqwxw2yy260dp9z" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kornijaj
| originalni_naziv = Cornuaille
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Luru Bekone
| gšir = 47.5116666666667
| gduž =-0.983611111111111
| nadm visina = 54
| maksimalna_nadmorska_visina = 89
| minimalna_nadmorska_visina = 38
| površina-km = 43,92
| površina-he = 4.392
| stanovništvo        = 1019&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 23,2
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49108
| poštanski kod = 49440
}}

'''Kornijaj''' ({{jez-fra|Cornuaille}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 791 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 18&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 43,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 54 metara (maksimalnoj 89 m, a minimalnoj 38 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=947|
1968=983|
1975=841|
1982=785|
1990=719|
1999=791|
2006=|
2011=1019|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,135)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1019 1968: 983
  points:(84,131)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 841
  points:(100,115)(128,109)   color:blue    width:2 #1982: 785
  points:(128,109)(160,101)   color:blue    width:2 #1990: 719
  points:(160,101)(196,110)   color:blue    width:2 #1999: 791
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45015 Cornuaille na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=108 Cornuaille na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829235016487982&amp;RadLong1=-0.0171672524490122 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490108 Položaj mesta Cornuaille na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5116666666667&amp;longitude=-.983611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Cornuaille na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_30_42_N_00_59_01_W_type:city_region:FR|47° 30' 42&quot; SG Š, 00° 59' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qt3x2nopsn2yhkk0gqwxw2yy260dp9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-Saint-Rémy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283527</id>
    <revision>
      <id>42715295</id>
      <parentid>42112333</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1765" sha1="sncv8keuc2m7vpdz28aijuz6eazxfnc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel Sen Remi
| originalni_naziv = Chapelle-Saint-Rémy
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 19,4
| gšir = 48.1075
| gduž = 0.4592
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 900&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,39
| poštanski kod = 72160
| INSEE = 72067
}}

'''Šapel Sen Remi''' ({{jez-fra|Chapelle-Saint-Rémy}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 688, a gustina naseljenosti je iznosila 36 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=803|
1968=730|
1975=617|
1982=616|
1990=688|
1999= |
2006=|
2011=900|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-Saint-Rémy}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.1,0.45&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1&amp;lons1=0.45&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314011602/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.1&amp;lons1=0.45&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>sncv8keuc2m7vpdz28aijuz6eazxfnc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-aux-Choux</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283529</id>
    <revision>
      <id>42715299</id>
      <parentid>42112358</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1713" sha1="sd0ijjrrgjqxftynmmuz478htwodt0f" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel o Šu
| originalni_naziv = Chapelle-aux-Choux
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 14,6
| gšir = 47.6339
| gduž = 0.2325
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 275&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 18,84
| poštanski kod = 72800
| INSEE = 72060
}}

'''Šapel o Šu''' ({{jez-fra|Chapelle-aux-Choux}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 294, a gustina naseljenosti je iznosila 20 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=387|
1968=321|
1975=275|
1982=297|
1990=294|
1999= |
2006=|
2011=275|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6333333333,0.233333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6333333333&amp;lons1=0.233333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>sd0ijjrrgjqxftynmmuz478htwodt0f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champteussé-sur-Baconne</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283530</id>
    <revision>
      <id>42715276</id>
      <parentid>42112168</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4516" sha1="aczh4vgb6xb2f4vjv6w6my9crse0shu" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šantese sir Bakon
| originalni_naziv = Champteussé-sur-Baconne
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.6686111111111
| gduž =-0.653888888888889
| nadm visina = 27
| maksimalna_nadmorska_visina = 77
| minimalna_nadmorska_visina = 24
| površina-km = 11,48
| površina-he = 1.148
| stanovništvo        = 227&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 19,77
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49067
| poštanski kod = 49220
}}

'''Šantese sir Bakon''' ({{jez-fra|Champteussé-sur-Baconne}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 187 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,48&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 27 metara (maksimalnoj 77 m, a minimalnoj 24 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=210|
1968=243|
1975=217|
1982=181|
1990=183|
1999=187|
2006=|
2011=227|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 276 1968: 243
  points:(84,126)(100,115)    color:blue    width:2 #1975: 217
  points:(100,115)(128,99)   color:blue    width:2 #1982: 181
  points:(128,99)(160,100)   color:blue    width:2 #1990: 183
  points:(160,100)(196,102)   color:blue    width:2 #1999: 187
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44937 Champteussé-sur-Baconne na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=067 Champteussé-sur-Baconne na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831974213786399&amp;RadLong1=-0.0114125140539324 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490067 Položaj mesta Champteussé-sur-Baconne na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6686111111111&amp;longitude=-.653888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Champteussé-sur-Baconne na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_40_07_N_00_39_14_W_type:city_region:FR|47° 40' 07&quot; SG Š, 00° 39' 14&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>aczh4vgb6xb2f4vjv6w6my9crse0shu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chapelle-d'Aligné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283531</id>
    <revision>
      <id>42715301</id>
      <parentid>42112363</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:05:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1769" sha1="0a4s3yh65hv0unirsyy5qszh8tfkw9l" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šapel d'Alinj
| originalni_naziv = Chapelle-d'Aligné
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 33,04
| gšir = 47.733333
| gduž =-0.233333
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1564&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 47,34
| poštanski kod = 72300
| INSEE = 72061
}}

'''Šapel d'Alinj''' ({{jez-fra|Chapelle-d'Aligné}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.098, a gustina naseljenosti je iznosila 33 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1235|
1968=1148|
1975=1067|
1982=1041|
1990=1098|
1999= |
2006=|
2011=1564|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|La Chapelle-d'Aligné}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.7333333333,0.233333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.7333333333&amp;lons1=0.233333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>0a4s3yh65hv0unirsyy5qszh8tfkw9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cornillé-les-Caves</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283532</id>
    <revision>
      <id>42715398</id>
      <parentid>42114118</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:09:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4473" sha1="0zxlz81dppa1ej364tomilzjy1q18du" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kornije le Kav
| originalni_naziv = Cornillé-les-Caves
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Seše sir Loar
| gšir = 47.5002777777778
| gduž =-0.300277777777778
| nadm visina = 80
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 19
| površina-km = 10,38
| površina-he = 1.038
| stanovništvo        = 449&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 43,26
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49107
| poštanski kod = 49140
}}

'''Kornije le Kav''' ({{jez-fra|Cornillé-les-Caves}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 438 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,38&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 80 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 19 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=372|
1968=406|
1975=397|
1982=491|
1990=469|
1999=438|
2006=|
2011=449|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,125)(84,135) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 372 1968: 406
  points:(84,135)(100,132)    color:blue    width:2 #1975: 397
  points:(100,132)(128,159)   color:blue    width:2 #1982: 491
  points:(128,159)(160,153)   color:blue    width:2 #1990: 469
  points:(160,153)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 438
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45013 Cornillé-les-Caves na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=107 Cornillé-les-Caves na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829036242878717&amp;RadLong1=-0.00524083589307602 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490107 Položaj mesta Cornillé-les-Caves na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5002777777778&amp;longitude=-.300277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Cornillé-les-Caves na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_30_01_N_00_18_01_W_type:city_region:FR|47° 30' 01&quot; SG Š, 00° 18' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>0zxlz81dppa1ej364tomilzjy1q18du</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gesnes-le-Gandelin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283534</id>
    <revision>
      <id>42715481</id>
      <parentid>42116455</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1705" sha1="2htks8c0nst76yriz516nyos2xlv43x" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Žen le Gandlen
| originalni_naziv =Gesnes-le-Gandelin
| grb =Blason Gesnes-le-Gandelin.svg
|zastava=
| slika = Gesnes-le-gandelin eglise st pierre.JPG
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 12,88
| gšir =48.3499985
| gduž =0.0166670
| nadm visina =
| stanovništvo        =633
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,01
|poštanski kod=72130
| INSEE =72141
}}

'''Žen le Gandlen''' ({{jez-fra|Gesnes-le-Gandelin}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 633, a gustina naseljenosti je iznosila 49 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=635|
1968=582|
1975=604|
1982=652|
1990=633|
1999= |
2006=|
2011=979|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gesnes-le-Gandelin}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.35,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.35&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>2htks8c0nst76yriz516nyos2xlv43x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontenay-sur-Vègre</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283535</id>
    <revision>
      <id>42715471</id>
      <parentid>41119847</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1599" sha1="67j3izh6r20tb3z8utbqy0er70phhg6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Fontne sir Vegr
| originalni_naziv =Fontenay-sur-Vègre
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 11,46
| gšir =47.904444
| gduž =-0.22
| nadm visina =
| stanovništvo        =247
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 29,67
|poštanski kod=72350
| INSEE =72136
}}

'''Fontne sir Vegr''' ({{jez-fra|Fontenay-sur-Vègre}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 247, a gustina naseljenosti je iznosila 22 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=418|
1968=362|
1975=320|
1982=272|
1990=247|
1999= |
2006=|
2011=340|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9,0.216666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9&amp;lons1=0.216666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>67j3izh6r20tb3z8utbqy0er70phhg6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champigné</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283537</id>
    <revision>
      <id>42715274</id>
      <parentid>42112121</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4241" sha1="6kznrgq688799gje1qjs4qtktammmoq" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šampinje
| originalni_naziv = Champigné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.665
| gduž =-0.571111111111111
| nadm visina = 43
| maksimalna_nadmorska_visina = 80
| minimalna_nadmorska_visina = 21
| površina-km = 22,7
| površina-he = 2.270
| stanovništvo        = 2064&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 90,93
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49065
| poštanski kod = 49330
}}

'''Šampinje''' ({{jez-fra|Champigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1501 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 66&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,7&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 43 metara (maksimalnoj 80 m, a minimalnoj 21 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1048|
1968=1071|
1975=1240|
1982=1436|
1990=1461|
1999=1501|
2006=|
2011=2064|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,109)(84,107) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1094 1968: 1071
  points:(84,107)(100,120)    color:blue    width:2 #1975: 1240
  points:(100,120)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 1436
  points:(128,136)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 1461
  points:(160,138)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 1501
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44933 Champigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=065 Champigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831911188007851&amp;RadLong1=-0.00996776928414829 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490065 Položaj mesta Champigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.665&amp;longitude=-.571111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Champigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>6kznrgq688799gje1qjs4qtktammmoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etival-lès-le-Mans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283538</id>
    <revision>
      <id>42715464</id>
      <parentid>41117091</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1725" sha1="5327te431xgzeim6ta721pbh6fhzlia" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Etival le le Man
| originalni_naziv =Etival-lès-le-Mans
| grb = Blason ville fr Étival-lès-Le Mans (Sarthe).svg
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Sarthe
| površina-km = 10,34
| gšir =47.9572222222
| gduž =0.0902777777778
| nadm visina =
| stanovništvo        = 2021&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 195,45
|poštanski kod=72700
| INSEE =72127
}}

'''Etival le le Man''' ({{jez-fra|Etival-lès-le-Mans}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.861, a gustina naseljenosti je iznosila 180 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=530|
1968=571|
1975=1063|
1982=1485|
1990=1861|
1999= |
2006=|
2011=2021|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.95,0.0833333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.0833333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>5327te431xgzeim6ta721pbh6fhzlia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Champ-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283540</id>
    <revision>
      <id>42715268</id>
      <parentid>42485995</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4615" sha1="cbuioi0dh73pv8btl37p52o6za00w0m" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šan sir Lajon
| originalni_naziv = Champ-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tuarse
| gšir = 47.2672222222222
| gduž =-0.574722222222222
| nadm visina = 69
| maksimalna_nadmorska_visina = 92
| minimalna_nadmorska_visina = 22
| površina-km = 19,19
| površina-he = 1.919
| stanovništvo        = 979&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 51,02
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49066
| poštanski kod = 49380
}}

'''Šan sir Lajon''' ({{jez-fra|Champ-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 803 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,19&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 69 metara (maksimalnoj 92 m, a minimalnoj 22 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=819|
1968=860|
1975=779|
1982=745|
1990=785|
1999=803|
2006=|
2011=979|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,142) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 901 1968: 860
  points:(84,142)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 779
  points:(100,130)(128,126)   color:blue    width:2 #1982: 745
  points:(128,126)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 785
  points:(160,131)(196,134)   color:blue    width:2 #1999: 803
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.champsurlayon.fr http://www.champsurlayon.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200518203741/http://www.champsurlayon.fr/ |date=2020-05-18 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44935 Champ-sur-Layon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=066 Champ-sur-Layon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824968656093989&amp;RadLong1=-0.0100307950626959 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490066 Položaj mesta Champ-sur-Layon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2672222222222&amp;longitude=-.574722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Champ-sur-Layon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_16_02_N_00_34_29_W_type:city_region:FR|47° 16' 02&quot; SG Š, 00° 34' 29&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>cbuioi0dh73pv8btl37p52o6za00w0m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheviré-le-Rouge</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283543</id>
    <revision>
      <id>42715346</id>
      <parentid>42112971</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4524" sha1="bqfwfhzg0t4e834c50fw94rtu7o1qx0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ševire le Ruž
| originalni_naziv =Cheviré-le-Rouge
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Bože (Men i Loara)
| gšir =47.5958333333333
| gduž =-0.180833333333333
| nadm visina =73
| maksimalna_nadmorska_visina =104
| minimalna_nadmorska_visina =30
| površina-km = 35,96
| površina-he =3.596
| stanovništvo        =798&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 25,97
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49097
|poštanski kod=49150
}}

'''Ševire le Ruž''' ({{jez-fra|Cheviré-le-Rouge}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[2005]]. godine u opštini je živelo 798 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 22,2&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,96&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 73 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 30 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=956|
1968=902|
1975=774|
1982=753|
1990=756|
1999=724|
2006=|
2011=934|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,155)(84,148) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 956 1968: 902
  points:(84,148)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 774
  points:(100,130)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 753
  points:(128,127)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 756
  points:(160,127)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 724
  points:(196,123)(228,133)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44994 Cheviré-le-Rouge na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=097 Cheviré-le-Rouge na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830704001941823&amp;RadLong1=-0.00315613706419287 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490097 Položaj mesta Cheviré-le-Rouge na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5958333333333&amp;longitude=-.180833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Cheviré-le-Rouge na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_35_45_N_00_10_51_W_type:city_region:FR|47° 35' 45&quot; SG Š, 00° 10' 51&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>bqfwfhzg0t4e834c50fw94rtu7o1qx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cherré (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283545</id>
    <revision>
      <id>42715340</id>
      <parentid>42112912</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4419" sha1="enbx43g7pze0yljq868zqa4jfy95cig" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Cherré}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šere
| originalni_naziv = Cherré
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.7113888888889
| gduž =-0.561944444444444
| nadm visina = 71
| maksimalna_nadmorska_visina = 74
| minimalna_nadmorska_visina = 35
| površina-km = 13,91
| površina-he = 1.391
| stanovništvo        = 539&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,75
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49096
| poštanski kod = 49330
}}

'''Šere''' ({{jez-fra|Cherré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 397 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 28&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,91&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 71 metar (maksimalnoj 74 m, a minimalnoj 35 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=449|
1968=452|
1975=407|
1982=393|
1990=378|
1999=397|
2006=|
2011=539|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,147)(84,148) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 449 1968: 452
  points:(84,148)(100,135)    color:blue    width:2 #1975: 407
  points:(100,135)(128,131)   color:blue    width:2 #1982: 393
  points:(128,131)(160,127)   color:blue    width:2 #1990: 378
  points:(160,127)(196,132)   color:blue    width:2 #1999: 397
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44992 Cherré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=096 Cherré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832720826855348&amp;RadLong1=-0.00980778076937354 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490096 Položaj mesta Cherré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7113888888889&amp;longitude=-.561944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Cherré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_42_41_N_00_33_43_W_type:city_region:FR|47° 42' 41&quot; SG Š, 00° 33' 43&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>enbx43g7pze0yljq868zqa4jfy95cig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chambellay (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283549</id>
    <revision>
      <id>42715264</id>
      <parentid>42111936</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4403" sha1="4at2v9gtfdkqyhchjo66g24wvxchwz6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šamble
| originalni_naziv = Chambellay
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Lion d'Anže
| gšir = 47.6911111111111
| gduž =-0.682222222222222
| nadm visina = 75
| maksimalna_nadmorska_visina = 76
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 12,86
| površina-he = 1.286
| stanovništvo        =299&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,59
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49064
| poštanski kod = 49220
}}

'''Šamble''' ({{jez-fra|Chambellay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 299 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 23&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,86&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 75 metara (maksimalnoj 76 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=311|
1968=368|
1975=283|
1982=320|
1990=268|
1999=299|
2006=|
2011=342|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,140)(84,124) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 425 1968: 368
  points:(84,124)(100,100)    color:blue    width:2 #1975: 283
  points:(100,100)(128,111)   color:blue    width:2 #1982: 320
  points:(128,111)(160,96)   color:blue    width:2 #1990: 268
  points:(160,96)(196,105)   color:blue    width:2 #1999: 299
  points:(196,105)(228,105)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44931 Chambellay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=064 Chambellay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832366912868119&amp;RadLong1=-0.0119070240086908 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490064 Položaj mesta Chambellay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6911111111111&amp;longitude=-.682222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chambellay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_41_28_N_00_40_56_W_type:city_region:FR|47° 41' 28&quot; SG Š, 00° 40' 56&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>4at2v9gtfdkqyhchjo66g24wvxchwz6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chalonnes-sous-le-Lude</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283555</id>
    <revision>
      <id>42715263</id>
      <parentid>42111915</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4462" sha1="blbv0ry7xloxz8okp59e6q4483jt9kz" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šalon su le Lid
| originalni_naziv = Chalonnes-sous-le-Lude
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.5597222222222
| gduž = 0.173611111111111
| nadm visina = 75
| maksimalna_nadmorska_visina = 101
| minimalna_nadmorska_visina = 52
| površina-km = 16,49
| površina-he = 1.649
| stanovništvo        =134&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 8,43
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49062
| poštanski kod = 49490
}}

'''Šalon su le Lid''' ({{jez-fra|Chalonnes-sous-le-Lude}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 134 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 8&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,49&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 75 metara (maksimalnoj 101 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=182|
1968=224|
1975=187|
1982=150|
1990=142|
1999=134|
2006=|
2011=139|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:360 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:240 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:120 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,146)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 266 1968: 224
  points:(84,126)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 187
  points:(100,108)(128,91)   color:blue    width:2 #1982: 150
  points:(128,91)(160,87)   color:blue    width:2 #1990: 142
  points:(160,87)(196,83)   color:blue    width:2 #1999: 134
  points:(196,83)(228,80)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44928 Chalonnes-sous-le-Lude na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=062 Chalonnes-sous-le-Lude na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830073744156347&amp;RadLong1=0.00303008550709761 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490062 Položaj mesta Chalonnes-sous-le-Lude na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5597222222222&amp;longitude=.173611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chalonnes-sous-le-Lude na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>blbv0ry7xloxz8okp59e6q4483jt9kz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chenillé-Changé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283559</id>
    <revision>
      <id>42715337</id>
      <parentid>42112883</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4466" sha1="ac63zbp5601c759nyf02mf7kwlylok6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šenije Šanže
| originalni_naziv = Chenillé-Changé
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.7002777777778
| gduž =-0.664722222222222
| nadm visina = 23
| maksimalna_nadmorska_visina = 72
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 5,3
| površina-he = 530
| stanovništvo        = 148&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 27,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49095
| poštanski kod = 49220
}}

'''Šenije Šanže''' ({{jez-fra|Chenillé-Changé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 148 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,3&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 23 metara (maksimalnoj 72 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=197|
1968=170|
1975=155|
1982=153|
1990=150|
1999=148|
2006=|
2011=148|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,132)(84,116) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 197 1968: 170
  points:(84,116)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 155
  points:(100,108)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 153
  points:(128,107)(160,105)   color:blue    width:2 #1990: 150
  points:(160,105)(196,104)   color:blue    width:2 #1999: 148
  points:(196,104)(228,98)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chenillé-Changé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44990 Chenillé-Changé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=095 Chenillé-Changé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832526901382893&amp;RadLong1=-0.0116015913895753 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490095 Položaj mesta Chenillé-Changé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7002777777778&amp;longitude=-.664722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Chenillé-Changé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ac63zbp5601c759nyf02mf7kwlylok6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Challain-la-Potherie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283562</id>
    <revision>
      <id>42715260</id>
      <parentid>42111898</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:04:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4401" sha1="hz1ykr7zdy5tcpl9rxpqczg2bk7qxs0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šalen la Poteri
| originalni_naziv = Challain-la-Potherie
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Kande
| gšir = 47.6369444444444
| gduž =-1.04527777777778
| nadm visina = 58
| maksimalna_nadmorska_visina = 106
| minimalna_nadmorska_visina = 42
| površina-km = 47,87
| površina-he = 4.787
| stanovništvo        =774&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 17,19
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49061
| poštanski kod = 49440
}}

'''Šalen la Poteri''' ({{jez-fra|Challain-la-Potherie}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 774 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 47,87&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 58 metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 42 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1107|
1968=1141|
1975=972|
1982=945|
1990=873|
1999=774|
2006=|
2011=823|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,153)(84,149) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1175 1968: 1141
  points:(84,149)(100,130)    color:blue    width:2 #1975: 972
  points:(100,130)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 945
  points:(128,127)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 873
  points:(160,119)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 774
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44926 Challain-la-Potherie na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=061 Challain-la-Potherie na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831421526189904&amp;RadLong1=-0.0182435388211333 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490061 Položaj mesta Challain-la-Potherie na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6369444444444&amp;longitude=-1.04527777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Challain-la-Potherie na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>hz1ykr7zdy5tcpl9rxpqczg2bk7qxs0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemiré-sur-Sarthe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283564</id>
    <revision>
      <id>42715335</id>
      <parentid>42112862</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4468" sha1="bg9evyf2ddl6v3lsdsbp9yn3ewsnk41" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemire sir Sart
| originalni_naziv = Chemiré-sur-Sarthe
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.7519444444444
| gduž =-0.431111111111111
| nadm visina = 24
| maksimalna_nadmorska_visina = 69
| minimalna_nadmorska_visina = 18
| površina-km = 6,62
| površina-he = 662
| stanovništvo        = 275&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,54
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49093
| poštanski kod = 49640
}}

'''Šemire sir Sart''' ({{jez-fra|Chemiré-sur-Sarthe}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 244 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,62&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 24 metara (maksimalnoj 69 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=302|
1968=270|
1975=250|
1982=268|
1990=263|
1999=244|
2006=|
2011=275|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:420 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:280 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:140 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 302 1968: 270
  points:(84,129)(100,121)    color:blue    width:2 #1975: 250
  points:(100,121)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 268
  points:(128,128)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 263
  points:(160,126)(196,119)   color:blue    width:2 #1999: 244
  points:(196,119)(228,121)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44986 Chemiré-sur-Sarthe na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=093 Chemiré-sur-Sarthe na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833428654829806&amp;RadLong1=-0.00752430833122478 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490093 Položaj mesta Chemiré-sur-Sarthe na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7519444444444&amp;longitude=-.431111111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chemiré-sur-Sarthe na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_45_07_N_00_25_52_W_type:city_region:FR|47° 45' 07&quot; SG Š, 00° 25' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>bg9evyf2ddl6v3lsdsbp9yn3ewsnk41</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283565</id>
    <revision>
      <id>42715332</id>
      <parentid>42170021</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1771" sha1="4ij5e05xosymin2yl8438t2h99cudyc" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemije
| originalni_naziv = Chemillé
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| površina-km = 49,2
| gšir = 47.2130555555556
| gduž =-0.725833333333333
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 8693&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 176,69
| poštanski kod = 49120
| INSEE = 49092
}}

'''Šemije''' ({{jez-fra|Chemillé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 6.016, a gustina naseljenosti je iznosila 122 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=4510|
1968=4735|
1975=5108|
1982=5748|
1990=6016|
1999= |
2006=|
2011=8693|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Bitka kod Chemilléa]]

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chemillé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.2166666667,0.716666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.2166666667&amp;lons1=0.716666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4ij5e05xosymin2yl8438t2h99cudyc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemellier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283569</id>
    <revision>
      <id>42715331</id>
      <parentid>42112844</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4394" sha1="mgbrp9ppl9kldier0lmiz2q1uv3p8xy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šamlije
| originalni_naziv = Chemellier
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Žen
| gšir = 47.3416666666667
| gduž =-0.356944444444444
| nadm visina = 56
| maksimalna_nadmorska_visina = 92
| minimalna_nadmorska_visina = 31
| površina-km = 10,99
| površina-he = 1.099
| stanovništvo        = 728&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 66,24
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49091
| poštanski kod = 49320
}}

'''Šamlije''' ({{Jez-fr|Chemellier}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 456 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 41&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 10,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 56 metara (maksimalnoj 92 m, a minimalnoj 31 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=499|
1968=425|
1975=427|
1982=443|
1990=501|
1999=456|
2006=|
2011=728|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,161)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 499 1968: 425
  points:(84,140)(100,141)    color:blue    width:2 #1975: 427
  points:(100,141)(128,146)   color:blue    width:2 #1982: 443
  points:(128,146)(160,162)   color:blue    width:2 #1990: 501
  points:(160,162)(196,149)   color:blue    width:2 #1999: 456
  points:(196,149)(228,196)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chemellier}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44983 Šamlije na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=091 Šamlije na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826267956759433&amp;RadLong1=-0.00622985580259268 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490091 Položaj mesta Šamlije na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3416666666667&amp;longitude=-.356944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Šamlije na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>mgbrp9ppl9kldier0lmiz2q1uv3p8xy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cheffes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283572</id>
    <revision>
      <id>42715327</id>
      <parentid>42112826</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4399" sha1="2uf1eq4ndw8r3tder5gyjhrpeu4g3wk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šef
| originalni_naziv = Cheffes
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tjerse
| gšir = 47.6216666666667
| gduž =-0.506388888888889
| nadm visina = 21
| maksimalna_nadmorska_visina = 53
| minimalna_nadmorska_visina = 14
| površina-km = 17,35
| površina-he = 1.735
| stanovništvo        = 922&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 53,14
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49090
| poštanski kod = 49125
}}

'''Šef''' ({{jez-fra|Cheffes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 822 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,35&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 21 metar (maksimalnoj 53 m, a minimalnoj 14 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=612|
1968=680|
1975=632|
1982=811|
1990=857|
1999=822|
2006=|
2011=922|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,126)(84,116) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 748 1968: 680
  points:(84,116)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 632
  points:(100,110)(128,135)   color:blue    width:2 #1982: 811
  points:(128,135)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 857
  points:(160,141)(196,136)   color:blue    width:2 #1999: 822
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Cheffes}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44981 Cheffes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=090 Cheffes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83115487866528&amp;RadLong1=-0.0088381534071023 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490090 Položaj mesta Cheffes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6216666666667&amp;longitude=-.506388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Cheffes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_37_18_N_00_30_23_W_type:city_region:FR|47° 37' 18&quot; SG Š, 00° 30' 23&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>2uf1eq4ndw8r3tder5gyjhrpeu4g3wk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chazé-sur-Argos</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283575</id>
    <revision>
      <id>42715326</id>
      <parentid>42112821</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4470" sha1="8w7smsbik9jv2dwfa98g4azhv71yswy" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaze sir Argos
| originalni_naziv = Chazé-sur-Argos
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Kande
| gšir = 47.6186111111111
| gduž =-0.891666666666667
| nadm visina = 32
| maksimalna_nadmorska_visina = 83
| minimalna_nadmorska_visina = 27
| površina-km = 30,82
| površina-he = 3.082
| stanovništvo        = 1033&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 33,52
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49089
| poštanski kod = 49500
}}

'''Šaze sir Argos''' ({{jez-fra|Chazé-sur-Argos}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 841 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 30,82&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 32 metara (maksimalnoj 83 m, a minimalnoj 27 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=869|
1968=967|
1975=988|
1982=905|
1990=854|
1999=841|
2006=|
2011=1033|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1065 1968: 967
  points:(84,130)(100,132)    color:blue    width:2 #1975: 988
  points:(100,132)(128,123)   color:blue    width:2 #1982: 905
  points:(128,123)(160,117)   color:blue    width:2 #1990: 854
  points:(160,117)(196,115)   color:blue    width:2 #1999: 841
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44979 Chazé-sur-Argos na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=089 Chazé-sur-Argos na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831101549160355&amp;RadLong1=-0.0155625191644533 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490089 Položaj mesta Chazé-sur-Argos na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6186111111111&amp;longitude=-.891666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Chazé-sur-Argos na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_37_07_N_00_53_30_W_type:city_region:FR|47° 37' 07&quot; SG Š, 00° 53' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>8w7smsbik9jv2dwfa98g4azhv71yswy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chazé-Henry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283578</id>
    <revision>
      <id>42715325</id>
      <parentid>42112820</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4462" sha1="5gkmiuzu8iquhbaslrq2yyctwa6t92e" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šaze Anri
| originalni_naziv = Chazé-Henry
| slika = Église_chazé.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{zastava|Francuska}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Puanse
| gšir = 47.7533333333333
| gduž =-1.10861111111111
| nadm visina = 96
| maksimalna_nadmorska_visina = 107
| minimalna_nadmorska_visina = 52
| površina-km = 19,87
| površina-he = 1.987
| stanovništvo        = 843&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 42,43
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49088
| poštanski kod = 49420
}}

'''Šaze Anri''' ({{jez-fra|Chazé-Henry}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 940 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 47&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,87&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 96 metara (maksimalnoj 107 m, a minimalnoj 52 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1054|
1968=1124|
1975=1017|
1982=1075|
1990=1046|
1999=940|
2006=|
2011=843|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,133)(84,126) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1194 1968: 1124
  points:(84,126)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 1017
  points:(100,116)(128,122)   color:blue    width:2 #1982: 1075
  points:(128,122)(160,119)   color:blue    width:2 #1990: 1046
  points:(160,119)(196,109)   color:blue    width:2 #1999: 940
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44977 Chazé-Henry na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=088 Chazé-Henry na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833452895513862&amp;RadLong1=-0.0193489140141225 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490088 Položaj mesta Chazé-Henry na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7533333333333&amp;longitude=-1.10861111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Chazé-Henry na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_45_12_N_01_06_31_W_type:city_region:FR|47° 45' 12&quot; SG Š, 01° 06' 31&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>5gkmiuzu8iquhbaslrq2yyctwa6t92e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chacé (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283581</id>
    <revision>
      <id>42715252</id>
      <parentid>42111820</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4356" sha1="qw7ik67prtff6xld2g4uk1fp1pt4fa0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šase
| originalni_naziv = Chacé
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Somir-jug
| gšir = 47.2155555555556
| gduž =-0.0683333333333333
| nadm visina = 39
| maksimalna_nadmorska_visina = 73
| minimalna_nadmorska_visina = 25
| površina-km = 6,42
| površina-he = 642
| stanovništvo        =1309&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 205,92
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49060
| poštanski kod = 49400
}}

'''Šase''' ({{jez-fra|Chacé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1309 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 203&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,42&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 39 metara (maksimalnoj 73 m, a minimalnoj 25 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=672|
1968=867|
1975=855|
1982=1070|
1990=1282|
1999=1309|
2006=|
2011=1322|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,83)(84,102) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 672 1968: 867
  points:(84,102)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 855
  points:(100,101)(128,121)   color:blue    width:2 #1982: 1070
  points:(128,121)(160,141)   color:blue    width:2 #1990: 1282
  points:(160,141)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1309
  points:(196,144)(228,143)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44924 Chacé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=060 Chacé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824066902647077&amp;RadLong1=-0.00119264165559362 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490060 Položaj mesta Chacé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2155555555556&amp;longitude=-6.83333333333333E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Chacé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>qw7ik67prtff6xld2g4uk1fp1pt4fa0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Botz-en-Mauges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283584</id>
    <revision>
      <id>42715176</id>
      <parentid>42109503</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4432" sha1="378hjsn7kqla4di82lez46gdxp3q6ja" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Boc an Mož
| originalni_naziv = Botz-en-Mauges
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Sen Floran le Vjej
| geografska_širina = 47.3077777777778
|geografska_dužina= -1.00027777777778
| gšir = 47.3077777777778
| gduž =-1.00027777777778
| nadm visina = 94
| maksimalna_nadmorska_visina = 141
| minimalna_nadmorska_visina = 11
| površina-km = 15,74
| površina-he = 1.574
| stanovništvo        = 814&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 51,72
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49034
| poštanski kod = 49110
}}

'''Boc an Mož''' ({{jez-fra|Botz-en-Mauges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 666 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 42&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,74&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 94 metara (maksimalnoj 141 m, a minimalnoj 11 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=944|
1968=955|
1975=871|
1982=850|
1990=760|
1999=666|
2006=|
2011=814|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,129)(84,128) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 966 1968: 955
  points:(84,128)(100,119)    color:blue    width:2 #1975: 871
  points:(100,119)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 850
  points:(128,116)(160,106)   color:blue    width:2 #1990: 760
  points:(160,106)(196,95)   color:blue    width:2 #1999: 666
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44873 Botz-en-Mauges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=034 Botz-en-Mauges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825676484068447&amp;RadLong1=-0.0174581406576936 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490034 Položaj mesta Botz-en-Mauges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3077777777778&amp;longitude=-1.00027777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Botz-en-Mauges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>378hjsn7kqla4di82lez46gdxp3q6ja</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Echemiré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283587</id>
    <revision>
      <id>42715457</id>
      <parentid>42115540</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4475" sha1="tvnrfuwvy3kkkd7baupgblo3dgawnrf" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ešmire
| originalni_naziv =Echemiré
| slika = Échemiré TiKer.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Échemiré (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Bože (Men i Loara)
| gšir =47.5522222222222
| gduž =-0.167222222222222
| nadm visina =63
| maksimalna_nadmorska_visina =101
| minimalna_nadmorska_visina =33
| površina-km = 16,98
| površina-he =1.698
| stanovništvo        =466&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 34,92
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49128
|poštanski kod=49150
}}

'''Ešmire''' ({{jez-fra|Echemiré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 466 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 27&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,98&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 63 metara (maksimalnoj 101 m, a minimalnoj 33 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=479|
1968=530|
1975=466|
1982=462|
1990=491|
1999=466|
2006=|
2011=593|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,130)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 581 1968: 530
  points:(84,120)(100,108)    color:blue    width:2 #1975: 466
  points:(100,108)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 462
  points:(128,107)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 491
  points:(160,113)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 466
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Échemiré}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45052 Ešmire na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=128 Ešmire na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82994284446244&amp;RadLong1=-0.00291857836043642 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490128 Položaj mesta Ešmire na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5522222222222&amp;longitude=-.167222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Ešmire na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_33_08_N_00_10_02_W_type:city_region:FR|47° 33' 08&quot; SG Š, 00° 10' 02&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>tvnrfuwvy3kkkd7baupgblo3dgawnrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecouflant</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283590</id>
    <revision>
      <id>42715460</id>
      <parentid>42115549</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:11:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4385" sha1="48k0oi6h86xshw9xy3r85jfthx4vybr" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ekuflan
| originalni_naziv =Ecouflant
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Anže-severoistok
| gšir =47.53
| gduž =-0.529722222222222
| nadm visina =32
| maksimalna_nadmorska_visina =50
| minimalna_nadmorska_visina =12
| površina-km = 17,02
| površina-he =1.702
| stanovništvo        =3703&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 220,51
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49129
|poštanski kod=49000
}}

'''Ekuflan''' ({{jez-fra|Ecouflant}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3703 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 217&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 17,02&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 32 metara (maksimalnoj 50 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=814|
1968=888|
1975=3209|
1982=3233|
1990=3361|
1999=3703|
2006=|
2011=3753|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:5100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:3400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,47)(84,50) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 814 1968: 888
  points:(84,50)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 3209
  points:(100,127)(128,128)   color:blue    width:2 #1982: 3233
  points:(128,128)(160,132)   color:blue    width:2 #1990: 3361
  points:(160,132)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 3703
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45054 Écouflant na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=129 Écouflant na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829554993517532&amp;RadLong1=-0.00924539689925622 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490129 Položaj mesta Écouflant na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.53&amp;longitude=-.529722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Écouflant na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_31_48_N_00_31_47_E_type:city_region:FR|47° 31' 48&quot; SG Š, 00° 31' 47&quot; IGD}}</text>
      <sha1>48k0oi6h86xshw9xy3r85jfthx4vybr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ecuillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283592</id>
    <revision>
      <id>42715461</id>
      <parentid>42115553</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4537" sha1="lmqe3kvfd1bby75lgd9xl5rl67fbbt2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Ekije
| originalni_naziv =Ecuillé
| slika = Chateau du Plessis-Bourre Vue SE no 02 2004-05-23.JPEG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Anže
| kanton =Tjerse
| gšir =47.6161111111111
| gduž =-0.561388888888889
| nadm visina =35
| maksimalna_nadmorska_visina =68
| minimalna_nadmorska_visina =18
| površina-km = 12,55
| površina-he =1..255
| stanovništvo        =457&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 48,53
|nomhab=Esculéens, Esculéennes
|siteweb=
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49130
|poštanski kod=49460
}}

'''Ekije''' ({{jez-fra|Ecuillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 457 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36
|nomhab=Esculéens, Esculéennes
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,55&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 35 metara (maksimalnoj 68 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=333|
1968=281|
1975=265|
1982=327|
1990=380|
1999=457|
2006=|
2011=609|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,114)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 333 1968: 281
  points:(84,100)(100,95)    color:blue    width:2 #1975: 265
  points:(100,95)(128,113)   color:blue    width:2 #1982: 327
  points:(128,113)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 380
  points:(160,128)(196,149)   color:blue    width:2 #1999: 457
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Écuillé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45056 Écuillé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=130 Écuillé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831057915929052&amp;RadLong1=-0.00979808449575083 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490130 Položaj mesta Écuillé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6161111111111&amp;longitude=-.561388888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Écuillé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_36_58_N_00_33_41_E_type:city_region:FR|47° 36' 58&quot; SG Š, 00° 33' 41&quot; IGD}}</text>
      <sha1>lmqe3kvfd1bby75lgd9xl5rl67fbbt2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Épieds, Maine-et-Loire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283595</id>
    <revision>
      <id>42715498</id>
      <parentid>42117327</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:13:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4388" sha1="5u5h2pxzetr1x53uhjbovyql26wk79c" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Epje}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Epje
| originalni_naziv =Épieds
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Montrej Bele
|geografska_širina= 47.1447222222222
|geografska_dužina= -.045
| gšir =47.1447222222222
| gduž =-0.045
| nadm visina =33
| maksimalna_nadmorska_visina =111
| minimalna_nadmorska_visina =29
| površina-km = 26,99
| površina-he =2.699
| stanovništvo        =545&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 26,64
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49131
|poštanski kod=49260
}}

'''Epje''' ({{jez-fra|Épieds}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 545 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 20&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 26,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 33 metara (maksimalnoj 111 m, a minimalnoj 29 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=427|
1968=489|
1975=430|
1982=487|
1990=587|
1999=545|
2006=|
2011=719|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,124)(84,112) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 551 1968: 489
  points:(84,112)(100,101)    color:blue    width:2 #1975: 430
  points:(100,101)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 487
  points:(128,112)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 587
  points:(160,131)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 545
  points:(196,123)(228,137)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45058 Epje na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=131 Epje na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822830627760181&amp;RadLong1=-0.0007853981634397 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490131 Položaj mesta Epje na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1447222222222&amp;longitude=-.045&amp;zoom=8 Plan naselja Epje na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>5u5h2pxzetr1x53uhjbovyql26wk79c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etriché</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283597</id>
    <revision>
      <id>42715465</id>
      <parentid>42115852</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:12:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1693" sha1="eusxbdx2pd1fktn1al5kumwqcwy21qx" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Etriše
| originalni_naziv =Etriché
| grb = Blason_de_la_commune_d'Étriché.svg
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| površina-km = 19,6
| gšir =47.6516666667
| gduž =-0.443888888889
| nadm visina =
| stanovništvo        = 1531&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 78,11
|poštanski kod=49330
| INSEE =49132
}}

'''Etriše''' ({{jez-fra|Etriché}}) je naselje i opština u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]].

Po podacima iz [[1990]]. godine u opštini je živelo 305 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 22&amp;nbsp;stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=887|
1968=921|
1975=922|
1982=982|
1990=1024|
1999= |
2006=|
2011=1531|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.65,0.433333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.65&amp;lons1=0.433333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060917132631/http://maps.msn.com/(eguwb2b1md3vxr45hhzlnc45)/map.aspx |date=2006-09-17 }}

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>eusxbdx2pd1fktn1al5kumwqcwy21qx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chaufour-Notre-Dame</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283630</id>
    <revision>
      <id>42715317</id>
      <parentid>42112664</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1741" sha1="ljb1x2rfgrqzc6ljez1wyt6xmr2yn71" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šofur Notr Dam
| originalni_naziv = Chaufour-Notre-Dame
| grb =  
|zastava=
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,19
| gšir = 48.0261111111
| gduž = 0.0758333333333
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1102&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 98,48
| poštanski kod = 72550
| INSEE = 72073
}}

'''Šofur Notr Dam''' ({{jez-fra|Chaufour-Notre-Dame}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 808, a gustina naseljenosti je iznosila 72 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=543|
1968=520|
1975=541|
1982=681|
1990=808|
1999= |
2006=|
2011=1102|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.0333333333,0.0666666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.0333333333&amp;lons1=0.0666666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>ljb1x2rfgrqzc6ljez1wyt6xmr2yn71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chemiré-le-Gaudin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283633</id>
    <revision>
      <id>42715334</id>
      <parentid>42112861</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1774" sha1="5tkdxxe1vauv7z8ckqblrcyi0porj9z" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šemire le Goden
| originalni_naziv = Chemiré-le-Gaudin
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 22,79
| gšir = 47.9291666667
| gduž =-0.0138888889
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 940&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,25
| poštanski kod = 72210
| INSEE = 72075
}}

'''Šemire le Goden''' ({{jez-fra|Chemiré-le-Gaudin}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 819, a gustina naseljenosti je iznosila 36 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=846|
1968=784|
1975=762|
1982=803|
1990=819|
1999= |
2006=|
2011=940|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chemiré-le-Gaudin}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.9333333333,0.0166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.9333333333&amp;lons1=0.0166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>5tkdxxe1vauv7z8ckqblrcyi0porj9z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chenay (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283634</id>
    <revision>
      <id>42715336</id>
      <parentid>42112870</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1743" sha1="4k8go38l81ba56nbgzc3monz1ikc8e1" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Šene}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šene
| originalni_naziv = Chenay
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 2,16
| gšir = 48.4494444444
| gduž = 0.1625
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 205&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 94,91
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72076
}}

'''Šene''' ({{jez-fra|Chenay}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 134, a gustina naseljenosti je iznosila 62 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=84|
1968=85|
1975=94|
1982=105|
1990=134|
1999= |
2006=|
2011=205|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.45,0.166666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.45&amp;lons1=0.166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314025616/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.45&amp;lons1=0.166666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4k8go38l81ba56nbgzc3monz1ikc8e1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chenu (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283637</id>
    <revision>
      <id>42715338</id>
      <parentid>42112894</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1678" sha1="tgf8xoqofjagm8qrniu8fe66s9rok8n" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šeni
| originalni_naziv = Chenu
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 30,8
| gšir = 47.6128
| gduž = 0.3372
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 417&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 13,54
| poštanski kod = 72500
| INSEE = 72077
}}

'''Šeni''' ({{jez-fra|Chenu}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 472, a gustina naseljenosti je iznosila 15 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=727|
1968=703|
1975=619|
1982=571|
1990=472|
1999= |
2006=|
2011=417|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chenu}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.6166666667,0.35&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.6166666667&amp;lons1=0.35&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>tgf8xoqofjagm8qrniu8fe66s9rok8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cherreau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283639</id>
    <revision>
      <id>42715339</id>
      <parentid>42112910</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1664" sha1="4fzd1syd3jx3kmzvw0ysdrw29c40epa" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šero
| originalni_naziv = Cherreau
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 11,3
| gšir = 48.1917
| gduž = 0.6833
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 881&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 77,96
| poštanski kod = 72400
| INSEE = 72081
}}

'''Šero''' ({{jez-fra|Cherreau}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 694, a gustina naseljenosti je iznosila 60 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=327|
1968=372|
1975=552|
1982=558|
1990=694|
1999= |
2006=|
2011=881|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2,0.683333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2&amp;lons1=0.683333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>4fzd1syd3jx3kmzvw0ysdrw29c40epa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cherré (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283642</id>
    <revision>
      <id>42715341</id>
      <parentid>42112913</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1310" sha1="g36lyda4be4gkegwz0zgr5isutoos3g" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Šere}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šere
| originalni_naziv = Cherré
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 18,73
| gšir = 48.1722
| gduž = 0.6569
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 1711&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 91,35
|poštanski kod=
| INSEE = 72080
}}

'''Šere''' ({{jez-fra|Cherré}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 1.220, a gustina naseljenosti je iznosila 65 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=578|
1968=564|
1975=528|
1982=1075|
1990=1220|
1999= |
2006=|
2011=1711|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>g36lyda4be4gkegwz0zgr5isutoos3g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chevillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283644</id>
    <revision>
      <id>42715345</id>
      <parentid>42112968</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:07:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1697" sha1="phtsdqyz1a6fgncfr22nw2v63f2w5fn" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Ševile
| originalni_naziv = Chevillé
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 14,2
| gšir = 47.9486
| gduž =-0.2225
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 409&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 28,8
| poštanski kod = 72350
| INSEE = 72083
}}

'''Ševile''' ({{jez-fra|Chevillé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 298, a gustina naseljenosti je iznosila 21 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=447|
1968=347|
1975=296|
1982=288|
1990=298|
1999= |
2006=|
2011=409|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chevillé}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=47.95,0.216666666667&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=47.95&amp;lons1=0.216666666667&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>phtsdqyz1a6fgncfr22nw2v63f2w5fn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Béhuard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283645</id>
    <revision>
      <id>42715236</id>
      <parentid>42110788</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4308" sha1="m668atsxbambrgti5mrrbh5lswpvk5w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bejar
| originalni_naziv = Béhuard
| slika = Béhuard-ruelle.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Béhuard (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Sen Žorž sir Loar
| gšir = 47.38
| gduž =-0.642777777777778
| nadm visina = 17
| maksimalna_nadmorska_visina = 16
| minimalna_nadmorska_visina = 12
| površina-km = 2,21
| površina-he = 221
| stanovništvo        = 125&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 56,56
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49028
| poštanski kod = 49170
}}

'''Bejar''' ({{jez-fra|Béhuard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 110 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 49&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 2,21&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 17 metara (maksimalnoj 16 m, a minimalnoj 12 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=60|
1968=85|
1975=100|
1982=93|
1990=94|
1999=110|
2006=|
2011=125|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,82)(84,68) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 110 1968: 85
  points:(84,68)(100,77)    color:blue    width:2 #1975: 100
  points:(100,77)(128,73)   color:blue    width:2 #1982: 93
  points:(128,73)(160,73)   color:blue    width:2 #1990: 94
  points:(160,73)(196,82)   color:blue    width:2 #1999: 110
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44861 Bejar na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=028 Bejar na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.8269369996394&amp;RadLong1=-0.0112185885814782 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490028 Položaj mesta Bejar na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.38&amp;longitude=-.642777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bejar na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>m668atsxbambrgti5mrrbh5lswpvk5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chérancé (Sart)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283646</id>
    <revision>
      <id>42715368</id>
      <parentid>42113335</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1736" sha1="okkmpr8xmjaast880xp43gjgz49t6op" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Šeranse}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šeranse
| originalni_naziv = Chérancé
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 10,38
| gšir = 48.2877777778
| gduž = 0.174722222222
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 383&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,9
| poštanski kod = 72170
| INSEE = 72078
}}

'''Šeranse''' ({{jez-fra|Chérancé}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 361, a gustina naseljenosti je iznosila 35 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=436|
1968=408|
1975=423|
1982=362|
1990=361|
1999= |
2006=|
2011=383|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.2833333333,0.183333333333&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.2833333333&amp;lons1=0.183333333333&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>okkmpr8xmjaast880xp43gjgz49t6op</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bégrolles-en-Mauges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283647</id>
    <revision>
      <id>42715235</id>
      <parentid>42110779</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4422" sha1="aj6yp2szori0j4wg6p11sq7b3l0tcdi" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Begrol an Mož
| originalni_naziv = Bégrolles-en-Mauges
| slika = BelleFontaine01.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Bopro
| gšir = 47.1413888888889
| gduž =-0.940277777777778
| nadm visina = 118
| maksimalna_nadmorska_visina = 117
| minimalna_nadmorska_visina = 74
| površina-km = 14,69
| površina-he = 1.469
| stanovništvo        = 1926&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 131,11
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49027
| poštanski kod = 49122
}}

'''Begrol an Mož''' ({{jez-fra|Bégrolles-en-Mauges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1531 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 104,22&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,69&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 118 metara (maksimalnoj 117 m, a minimalnoj 74 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1104|
1968=1146|
1975=1254|
1982=1435|
1990=1520|
1999=1531|
2006=|
2011=1926|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2100 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:700 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,109)(84,113) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1104 1968: 1146
  points:(84,113)(100,122)    color:blue    width:2 #1975: 1254
  points:(100,122)(128,136)   color:blue    width:2 #1982: 1435
  points:(128,136)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 1520
  points:(160,143)(196,144)   color:blue    width:2 #1999: 1531
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44859 Bégrolles-en-Mauges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=027 Bégrolles-en-Mauges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.822772450118445&amp;RadLong1=-0.0164109431064406 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490027 Položaj mesta Bégrolles-en-Mauges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1413888888889&amp;longitude=-.940277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Bégrolles-en-Mauges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>aj6yp2szori0j4wg6p11sq7b3l0tcdi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chérisay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283649</id>
    <revision>
      <id>42715369</id>
      <parentid>42113344</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1675" sha1="t1xtx2xrt8j9lrsj7xn7wk3p4xnejqa" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Šerise
| originalni_naziv = Chérisay
| grb =  
| zastava = 
| slika =  
| opis_slike =
| region = Loara
| departman = Sarthe
| površina-km = 7,9
| gšir = 48.3544
| gduž = 0.1108
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 315&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 39,87
| poštanski kod = 72610
| INSEE = 72079
}}

'''Šerise''' ({{jez-fra|Chérisay}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Sart u Francuskoj|Sart]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 242, a gustina naseljenosti je iznosila 30 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=255|
1968=216|
1975=210|
1982=233|
1990=242|
1999= |
2006=|
2011=315|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Chérisay}}
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.35,0.1&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.35&amp;lons1=0.1&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060126205011/http://maps.msn.com/(k04iftab3ybgtd55nhu35c55)/map.aspx |date=2006-01-26 }}

{{Departman Sart u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Sarthe u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>t1xtx2xrt8j9lrsj7xn7wk3p4xnejqa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bécon-les-Granits</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283659</id>
    <revision>
      <id>42715234</id>
      <parentid>42110761</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4502" sha1="qb6vhmx6ase98ex2cmog47fxi6aymry" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bekon le Granit
| originalni_naziv = Bécon-les-Granits
| slika = Becon Granit TiKer.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason Bécon-les-Granits.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Luru Bekone
| gšir = 47.5033333333333
| gduž =-0.799722222222222
| nadm visina = 65
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 18
| površina-km = 46,17
| površina-he = 4.617
| stanovništvo        = 2690&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 58,26
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49026
| poštanski kod = 49370
}}

'''Bekon le Granit''' ({{jez-fra|Bécon-les-Granits}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2327 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 50&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 46,17&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 65 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 18 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1606|
1968=1563|
1975=1432|
1982=1820|
1990=2252|
1999=2327|
2006=|
2011=2690|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,103)(84,101) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1606 1968: 1563
  points:(84,101)(100,94)    color:blue    width:2 #1975: 1432
  points:(100,94)(128,114)   color:blue    width:2 #1982: 1820
  points:(128,114)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 2252
  points:(160,136)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 2327
  points:(196,140)(228,148)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44857 Bécon-les-Granits na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=026 Bécon-les-Granits na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829089572383642&amp;RadLong1=-0.0139577858798944 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490026 Položaj mesta Bécon-les-Granits na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5033333333333&amp;longitude=-.799722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Bécon-les-Granits na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>qb6vhmx6ase98ex2cmog47fxi6aymry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cuon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283672</id>
    <revision>
      <id>42715429</id>
      <parentid>42114763</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4426" sha1="fiy2bk2e9w5cbxhbrum74fnqff0gfhi" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kion
| originalni_naziv =Cuon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Bože (Men i Loara)
| gšir =47.4788888888889
| gduž =-0.100277777777778
| nadm visina =54
| maksimalna_nadmorska_visina =91
| minimalna_nadmorska_visina =36
| površina-km = 13,13
| površina-he =1.313
| stanovništvo        =481&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,31
|nomhab=Cuonnais, Cuonnaises.
|siteweb=
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49116
|poštanski kod=49150
}}

'''Kion''' ({{jez-fra|Cuon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 481 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36
|nomhab=Cuonnais, Cuonnaises.
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 13,13&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 54 metara (maksimalnoj 91 m, a minimalnoj 36 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=548|
1968=531|
1975=486|
1982=413|
1990=416|
1999=481|
2006=|
2011=608|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,124)(84,120) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 548 1968: 531
  points:(84,120)(100,112)    color:blue    width:2 #1975: 486
  points:(100,112)(128,98)   color:blue    width:2 #1982: 413
  points:(128,98)(160,99)   color:blue    width:2 #1990: 416
  points:(160,99)(196,111)   color:blue    width:2 #1999: 481
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45031 Cuon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=116 Cuon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828662936344243&amp;RadLong1=-0.00175017738889958 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490116 Položaj mesta Cuon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4788888888889&amp;longitude=-.100277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Cuon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_28_44_N_00_06_01_W_type:city_region:FR|47° 28' 44&quot; SG Š, 00° 06' 01&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>fiy2bk2e9w5cbxhbrum74fnqff0gfhi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Concourson-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283674</id>
    <revision>
      <id>42715384</id>
      <parentid>42113869</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4374" sha1="lp01v85u2769fwau1nvt1zwd4kwcvv0" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Konkurson sir Lajon
| originalni_naziv =Concourson-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Somir
| kanton =Due la Fonten
| gšir =47.1755555555556
| gduž =-0.339166666666667
| nadm visina =51
| maksimalna_nadmorska_visina =95
| minimalna_nadmorska_visina =46
| površina-km = 18,21
| površina-he =1.821
| stanovništvo        =546&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 30,09
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49104
|poštanski kod=49700
}}

'''Konkurson sir Lajon''' ({{jez-fra|Concourson-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 546 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 29&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,21&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 51 metar (maksimalnoj 95 m, a minimalnoj 46 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=617|
1968=619|
1975=516|
1982=489|
1990=532|
1999=546|
2006=|
2011=548|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,137)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 621 1968: 619
  points:(84,137)(100,117)    color:blue    width:2 #1975: 516
  points:(100,117)(128,112)   color:blue    width:2 #1982: 489
  points:(128,112)(160,120)   color:blue    width:2 #1990: 532
  points:(160,120)(196,123)   color:blue    width:2 #1999: 546
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45007 Concourson-sur-Layon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=104 Concourson-sur-Layon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823368770946242&amp;RadLong1=-0.00591957504666589 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490104 Položaj mesta Concourson-sur-Layon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1755555555556&amp;longitude=-.339166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Concourson-sur-Layon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>lp01v85u2769fwau1nvt1zwd4kwcvv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Combrée (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283678</id>
    <revision>
      <id>42715380</id>
      <parentid>42113812</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4342" sha1="jf7qv70htlrg9zllk2u1dx30qjusb84" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto =Kombre
| originalni_naziv =Combrée
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region =Loara
| departman =Maine-et-Loire
| prefektura =Segre
| kanton =Puanse
| gšir =47.705
| gduž =-1.03
| nadm visina =100
| maksimalna_nadmorska_visina =106
| minimalna_nadmorska_visina =32
| površina-km = 24,16
| površina-he =2.416
| stanovništvo        =2410&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 115,56
| predsednik =
| vreme_službovanja =
| INSEE =49103
|poštanski kod=49520
}}

'''Kombre''' ({{jez-fra|Combrée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2410 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 99&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 24,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 100 metara (maksimalnoj 106 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=2919|
1968=2975|
1975=2644|
1982=2570|
1990=2560|
1999=2410|
2006=|
2011=2792|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:4200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,140) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 3031 1968: 2975
  points:(84,140)(100,127)    color:blue    width:2 #1975: 2644
  points:(100,127)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 2570
  points:(128,124)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 2560
  points:(160,124)(196,118)   color:blue    width:2 #1999: 2410
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45005 Combrée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=103 Combrée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.832609319708686&amp;RadLong1=-0.0179768912965087 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490103 Položaj mesta Combrée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.705&amp;longitude=-1.03&amp;zoom=8 Plan naselja Combrée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_42_18_N_01_01_48_W_type:city_region:FR|47° 42' 18&quot; SG Š, 01° 01' 48&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>jf7qv70htlrg9zllk2u1dx30qjusb84</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cernusson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283680</id>
    <revision>
      <id>42715248</id>
      <parentid>42111748</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4612" sha1="dyxt6hwkpmsxk5lqtkun9h569e4kzj8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Kernison
| originalni_naziv = Cernusson
| slika =  
| opis_slike =
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Vije
| gšir = 47.1766666666667
| gduž =-0.483888888888889
| nadm visina = 109
| maksimalna_nadmorska_visina = 116
| minimalna_nadmorska_visina = 69
| površina-km = 8,45
| površina-he = 845
| stanovništvo        =279&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,69
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49057
| poštanski kod = 49310
}}

'''Kernison''' ({{jez-fra|Cernusson}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 279 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,45&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 109 metara (maksimalnoj 116 m, a minimalnoj 69 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=261|
1968=254|
1975=236|
1982=246|
1990=270|
1999=279|
2006=|
2011=310|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:390 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:260 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:130 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,131) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 261 1968: 254
  points:(84,131)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 236
  points:(100,123)(128,127)   color:blue    width:2 #1982: 246
  points:(128,127)(160,138)   color:blue    width:2 #1990: 270
  points:(160,138)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 279
  points:(196,142)(228,139)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44918 Cernusson na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=057 Cernusson na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cernusson.htm http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cernusson.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310231254/http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/cernusson.htm |date=2007-03-10 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823388163493487&amp;RadLong1=-0.00844545432538245 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490057 Položaj mesta Cernusson na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1766666666667&amp;longitude=-.483888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Cernusson na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>dyxt6hwkpmsxk5lqtkun9h569e4kzj8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cléré-sur-Layon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283684</id>
    <revision>
      <id>42715377</id>
      <parentid>42113614</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="hs36ytwydryou4usmnk03vjszk55t00" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Klere sir Lajon
| originalni_naziv = Cléré-sur-Layon
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Vije
| gšir = 47.0936111111111
| gduž =-0.419722222222222
| nadm visina = 99
| maksimalna_nadmorska_visina = 116
| minimalna_nadmorska_visina = 67
| površina-km = 21,74
| površina-he = 2.174
| stanovništvo        = 333&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 15,32
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49102
| poštanski kod = 49560
}}

'''Klere sir Lajon''' ({{jez-fra|Cléré-sur-Layon}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 351 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,74&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 99 metara (maksimalnoj 116 m, a minimalnoj 67 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=484|
1968=494|
1975=441|
1982=438|
1990=408|
1999=351|
2006=|
2011=333|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,157)(84,160) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 484 1968: 494
  points:(84,160)(100,145)    color:blue    width:2 #1975: 441
  points:(100,145)(128,144)   color:blue    width:2 #1982: 438
  points:(128,144)(160,136)   color:blue    width:2 #1990: 408
  points:(160,136)(196,119)   color:blue    width:2 #1999: 351
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45003 Cléré-sur-Layon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=102 Cléré-sur-Layon na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/clere.htm http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/clere.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310231425/http://www.tourisme-vihiersois.com/menu/fr/clere.htm |date=2007-03-10 }}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821938570586891&amp;RadLong1=-0.00732553472195918 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490102 Položaj mesta Cléré-sur-Layon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.0936111111111&amp;longitude=-.419722222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Cléré-sur-Layon na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>hs36ytwydryou4usmnk03vjszk55t00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Clefs, Maine-et-Loire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283688</id>
    <revision>
      <id>42715373</id>
      <parentid>42113514</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:08:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4241" sha1="ry403g61inbtcrj74gvgeumd7jcq8mu" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Clefs}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Klef
| originalni_naziv = Clefs
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Bože (Men i Loara)
| gšir = 47.6269444444444
| gduž =-0.0686111111111111
| nadm visina = 60
| maksimalna_nadmorska_visina = 97
| minimalna_nadmorska_visina = 30
| površina-km = 25,92
| površina-he = 2.592
| stanovništvo        = 1314&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 50,69
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49101
| poštanski kod = 49150
}}

'''Klef''' ({{jez-fra|Clefs}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 869 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 33&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 25,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 30 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=803|
1968=806|
1975=836|
1982=894|
1990=801|
1999=869|
2006=|
2011=1314|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,134)(84,134) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 803 1968: 806
  points:(84,134)(100,138)    color:blue    width:2 #1975: 836
  points:(100,138)(128,147)   color:blue    width:2 #1982: 894
  points:(128,147)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 801
  points:(160,133)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 869
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=45001 Clefs na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=101 Clefs na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.831246993264695&amp;RadLong1=-0.00119748979240497 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490101 Položaj mesta Clefs na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6269444444444&amp;longitude=-6.86111111111111E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Clefs na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>ry403g61inbtcrj74gvgeumd7jcq8mu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brézé (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283690</id>
    <revision>
      <id>42715231</id>
      <parentid>42110490</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4345" sha1="j1qh66tfwoqd14kgzhipm0qnknjj8f7" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Breze
| originalni_naziv = Brézé
| slika = Mairie-Brézé.JPG
| opis_slike = 
| grb = Blason fr Brézé.svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Montrej Bele
| gšir = 47.1719444444444
| gduž =-0.0569444444444444
| nadm visina = 46
| maksimalna_nadmorska_visina = 104
| minimalna_nadmorska_visina = 26
| površina-km = 20,05
| površina-he = 2.005
| stanovništvo        =1299&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 64,79
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49046
| poštanski kod = 49260
}}

'''Breze''' ({{jez-fra|Brézé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1299 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 64&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,05&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 46 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 26 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=834|
1968=841|
1975=877|
1982=1207|
1990=1379|
1999=1299|
2006=|
2011=1299|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,100)(84,99) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 848 1968: 841
  points:(84,99)(100,103)    color:blue    width:2 #1975: 877
  points:(100,103)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 1207
  points:(128,134)(160,150)   color:blue    width:2 #1990: 1379
  points:(160,150)(196,143)   color:blue    width:2 #1999: 1299
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44897 Brézé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=046 Brézé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.823305745167694&amp;RadLong1=-0.000993868046328015 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490046 Položaj mesta Brézé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.1719444444444&amp;longitude=-5.69444444444444E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Brézé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>j1qh66tfwoqd14kgzhipm0qnknjj8f7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brossay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283693</id>
    <revision>
      <id>42715227</id>
      <parentid>42110321</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4423" sha1="23wju2iakmro29o93oa775bkxqn0onr" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brose
| originalni_naziv = Brossay
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Montrej Bele
| gšir = 47.165
| gduž =-0.210277777777778
| nadm visina = 83
| maksimalna_nadmorska_visina = 94
| minimalna_nadmorska_visina = 55
| površina-km = 4,79
| površina-he = 479
| stanovništvo        =243&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 72,03
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49053
| poštanski kod = 49700
}}

'''Brose''' ({{jez-fra|Brossay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 243 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 50&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 83 metara (maksimalnoj 94 m, a minimalnoj 55 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=206|
1968=289|
1975=337|
1982=280|
1990=300|
1999=243|
2006=|
2011=345|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:480 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:320 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:160 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,93)(84,122) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 206 1968: 289
  points:(84,122)(100,139)    color:blue    width:2 #1975: 337
  points:(100,139)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 280
  points:(128,119)(160,126)   color:blue    width:2 #1990: 300
  points:(160,126)(196,106)   color:blue    width:2 #1999: 243
  points:(196,106)(228,114)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44911 Brossay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=053 Brossay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.82318454174741&amp;RadLong1=-0.00367003956619662 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490053 Položaj mesta Brossay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.165&amp;longitude=-.210277777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Brossay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_09_54_N_00_12_37_W_type:city_region:FR|47° 09' 54&quot; SG Š, 00° 12' 37&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>23wju2iakmro29o93oa775bkxqn0onr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Broc (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283696</id>
    <revision>
      <id>42715226</id>
      <parentid>42110298</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4404" sha1="axrgaeakolg7krg0tqa88wmk7a8smin" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Broc}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brok
| originalni_naziv = Broc
| slika = Broc - Eglise.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.5805555555556
| gduž = 0.167222222222222
| nadm visina = 115
| maksimalna_nadmorska_visina = 117
| minimalna_nadmorska_visina = 40
| površina-km = 21,23
| površina-he = 2.123
| stanovništvo        =315&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 15,31
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49052
| poštanski kod = 49490
}}

'''Brok''' ({{jez-fra|Broc}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 315 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 14&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 21,23&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 115 metara (maksimalnoj 117 m, a minimalnoj 40 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=475|
1968=503|
1975=425|
1982=402|
1990=331|
1999=315|
2006=|
2011=325|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,170)(84,163) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 531 1968: 503
  points:(84,163)(100,140)    color:blue    width:2 #1975: 425
  points:(100,140)(128,134)   color:blue    width:2 #1982: 402
  points:(128,134)(160,114)   color:blue    width:2 #1990: 331
  points:(160,114)(196,109)   color:blue    width:2 #1999: 315
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44909 Broc na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=052 Broc na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830437354417199&amp;RadLong1=0.00291857836043642 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490052 Položaj mesta Broc na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5805555555556&amp;longitude=.167222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Broc na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_34_50_N_00_10_02_E_type:city_region:FR|47° 34' 50&quot; SG Š, 00° 10' 02&quot; IGD}}</text>
      <sha1>axrgaeakolg7krg0tqa88wmk7a8smin</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brissarthe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283698</id>
    <revision>
      <id>42715225</id>
      <parentid>42110282</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4430" sha1="e8xcspsgbavj7za3s3dpeueog0x4vbj" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brisart
| originalni_naziv = Brissarthe
| slika = Brissarthe - 01.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Šatonef sir Sart
| gšir = 47.7016666666667
| gduž =-0.449166666666667
| nadm visina = 23
| maksimalna_nadmorska_visina = 78
| minimalna_nadmorska_visina = 17
| površina-km = 16,99
| površina-he = 1.699
| stanovništvo        =528&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,73
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49051
| poštanski kod = 49330
}}

'''Brisart''' ({{jez-fra|Brissarthe}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 528 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 23 metara (maksimalnoj 78 m, a minimalnoj 17 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=597|
1968=621|
1975=519|
1982=514|
1990=521|
1999=528|
2006=|
2011=624|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,142)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 645 1968: 621
  points:(84,137)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 519
  points:(100,118)(128,117)   color:blue    width:2 #1982: 514
  points:(128,117)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 521
  points:(160,118)(196,120)   color:blue    width:2 #1999: 528
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44907 Brissarthe na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=051 Brissarthe na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83255114206695&amp;RadLong1=-0.00783943722396293 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490051 Položaj mesta Brissarthe na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7016666666667&amp;longitude=-.449166666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Brissarthe na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_42_06_N_00_26_57_W_type:city_region:FR|47° 42' 06&quot; SG Š, 00° 26' 57&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>e8xcspsgbavj7za3s3dpeueog0x4vbj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brissac-Quincé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283701</id>
    <revision>
      <id>42715224</id>
      <parentid>42110281</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4664" sha1="3ma7i0zi5hol927izkf7jflddkecr79" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brisak Kense
| originalni_naziv = Brissac-Quincé
| slika = Castle Brissac 2007 02.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Brissac-Quincé (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tuarse
| gšir = 47.3558333333333
| gduž =-0.447777777777778
| nadm visina = 59
| maksimalna_nadmorska_visina = 78
| minimalna_nadmorska_visina = 33
| površina-km = 9,76
| površina-he = 976
| stanovništvo        =2.296&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 302,36
| nomhab = Brissacois, Brissacoises.
| siteweb = 
| predsednik = 
| vreme_službovanja =
| INSEE = 49050
| poštanski kod = 49320
}}

'''Brisak Kense''' ({{jez-fra|Brissac-Quincé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2.296 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 235
| nomhab = Brissacois, Brissacoises.
|siteweb=&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,76&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 59 metara (maksimalnoj 78 m, a minimalnoj 33 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1664|
1968=1671|
1975=1668|
1982=1942|
1990=2275|
1999=2296|
2006=|
2011=2951|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,106)(84,106) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1664 1968: 1671
  points:(84,106)(100,106)    color:blue    width:2 #1975: 1668
  points:(100,106)(128,120)   color:blue    width:2 #1982: 1942
  points:(128,120)(160,137)   color:blue    width:2 #1990: 2275
  points:(160,137)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 2296
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brissac-Quincé}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44905 Brissac-Quincé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=050 Brissac-Quincé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826515211736812&amp;RadLong1=-0.00781519653990615 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490050 Položaj mesta Brissac-Quincé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3558333333333&amp;longitude=-.447777777777778&amp;zoom=8 Plan naselja Brissac-Quincé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_21_21_N_00_26_52_W_type:city_region:FR|47° 21' 21&quot; SG Š, 00° 26' 52&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>3ma7i0zi5hol927izkf7jflddkecr79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brion (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283704</id>
    <revision>
      <id>42715222</id>
      <parentid>42110260</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4798" sha1="akq7mnvlipdhqxh3zk0rz5d0cvdrtda" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Brion}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brion
| originalni_naziv = Brion
| slika = Eglise brion.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Bofort an Vale
| gšir = 47.4425
| gduž =-0.155833333333333
| nadm visina = 85
| maksimalna_nadmorska_visina = 88
| minimalna_nadmorska_visina = 21
| površina-km = 28,29
| površina-he = 2..829
| stanovništvo        =1.021&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 40,83
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49049
| poštanski kod = 49250
}}

'''Brion''' ({{jez-fra|Brion}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1.021 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 36&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 28,29&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 85 metara (maksimalnoj 88 m, a minimalnoj 21 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1109|
1968=1087|
1975=980|
1982=875|
1990=916|
1999=1021|
2006=|
2011=1155|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,146)(84,143) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1109 1968: 1087
  points:(84,143)(100,131)    color:blue    width:2 #1975: 980
  points:(100,131)(128,119)   color:blue    width:2 #1982: 875
  points:(128,119)(160,124)   color:blue    width:2 #1990: 916
  points:(160,124)(196,136)   color:blue    width:2 #1999: 1021
  points:(196,136)(228,141)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brion (Maine-et-Loire)}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.toutfaux.com/maine-loire/index.php/173-expophoto-brion http://www.toutfaux.com/maine-loire/index.php/173-expophoto-brion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311043046/http://www.toutfaux.com/maine-loire/index.php/173-expophoto-brion |date=2007-03-11 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44903 Brion na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=049 Brion na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828027830421955&amp;RadLong1=-0.00271980475117081 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490049 Položaj mesta Brion na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4425&amp;longitude=-.155833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Brion na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_26_33_N_00_09_21_W_type:city_region:FR|47° 26' 33&quot; SG Š, 00° 09' 21&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>akq7mnvlipdhqxh3zk0rz5d0cvdrtda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Briollay</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283707</id>
    <revision>
      <id>42715221</id>
      <parentid>42110255</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4420" sha1="nhwdfc9xr1ayrxubquynn7mzob9fjes" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Briole
| originalni_naziv = Briollay
| slika = Briollay - Ancienne salle seigneuriale.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Tjerse
| gšir = 47.565
| gduž =-0.507222222222222
| nadm visina = 15
| maksimalna_nadmorska_visina = 64
| minimalna_nadmorska_visina = 13
| površina-km = 14,28
| površina-he = 1.428
| stanovništvo        =2282&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 189,99
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49048
| poštanski kod = 49125
}}

'''Briole''' ({{jez-fra|Briollay}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2282 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 159&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,28&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 15 metara (maksimalnoj 64 m, a minimalnoj 13 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=661|
1968=776|
1975=1164|
1982=1683|
1990=2005|
1999=2282|
2006=|
2011=2713|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3300 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1100 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,54)(84,60) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 661 1968: 776
  points:(84,60)(100,80)    color:blue    width:2 #1975: 1164
  points:(100,80)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 1683
  points:(128,107)(160,123)   color:blue    width:2 #1990: 2005
  points:(160,123)(196,138)   color:blue    width:2 #1999: 2282
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44901 Briollay na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=048 Briollay na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830165858755763&amp;RadLong1=-0.00885269781753637 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490048 Položaj mesta Briollay na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.565&amp;longitude=-.507222222222222&amp;zoom=8 Plan naselja Briollay na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_33_54_N_00_30_26_W_type:city_region:FR|47° 33' 54&quot; SG Š, 00° 30' 26&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>nhwdfc9xr1ayrxubquynn7mzob9fjes</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brigné (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283708</id>
    <revision>
      <id>42715220</id>
      <parentid>42110234</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715220</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4433" sha1="iufajlpluvrr6ixssillhvi2dfe0rj9" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brinje
| originalni_naziv = Brigné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Due la Fonten
| gšir = 47.2425
| gduž =-0.383055555555556
| nadm visina = 75
| maksimalna_nadmorska_visina = 90
| minimalna_nadmorska_visina = 40
| površina-km = 14,63
| površina-he = 1.463
| stanovništvo        =316&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 28,5
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49047
| poštanski kod = 49700
}}

'''Brinje''' ({{jez-fra|Brigné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 316 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 21&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,63&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 75 metara (maksimalnoj 90 m, a minimalnoj 40 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=304|
1968=347|
1975=306|
1982=307|
1990=294|
1999=316|
2006=|
2011=417|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:540 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:360 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:180 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,143)(84,129) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 390 1968: 347
  points:(84,129)(100,116)    color:blue    width:2 #1975: 306
  points:(100,116)(128,117)   color:blue    width:2 #1982: 307
  points:(128,117)(160,113)   color:blue    width:2 #1990: 294
  points:(160,113)(196,119)   color:blue    width:2 #1999: 316
  points:(196,119)(228,124)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44899 Brigné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=047 Brigné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.824537171917778&amp;RadLong1=-0.00668558066286016 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490047 Položaj mesta Brigné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.2425&amp;longitude=-.383055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Brigné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_14_33_N_00_22_59_W_type:city_region:FR|47° 14' 33&quot; SG Š, 00° 22' 59&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>iufajlpluvrr6ixssillhvi2dfe0rj9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beausse (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283711</id>
    <revision>
      <id>42715159</id>
      <parentid>42108228</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4449" sha1="ky6mrrted1a1u2y7j1xx2w0hac7xvx7" xml:space="preserve">{{Drugo značenje3|Bos}}
{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bos
| originalni_naziv = Beausse
| slika = Beausse NSduSCDeLaXMalo1880 56856.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Sen Floran le Vjej
| gšir = 47.3216666666667
| gduž =-0.925833333333333
| nadm visina = 163
| maksimalna_nadmorska_visina = 156
| minimalna_nadmorska_visina = 83
| površina-km = 5,36
| površina-he = 536
| stanovništvo        = 394&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 73,51
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49024
| poštanski kod = 49410
}}

'''Bos''' ({{jez-fra|Beausse}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 361 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 67&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,36&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 163 metara (maksimalnoj 156 m, a minimalnoj 83 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=379|
1968=392|
1975=362|
1982=385|
1990=372|
1999=361|
2006=|
2011=394|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:570 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:380 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:190 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,141)(84,137) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 405 1968: 392
  points:(84,137)(100,128)    color:blue    width:2 #1975: 362
  points:(100,128)(128,135)   color:blue    width:2 #1982: 385
  points:(128,135)(160,131)   color:blue    width:2 #1990: 372
  points:(160,131)(196,128)   color:blue    width:2 #1999: 361
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44853 Beausse na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=024 Beausse na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825918890909015&amp;RadLong1=-0.0161588399922501 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490024 Položaj mesta Beausse na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3216666666667&amp;longitude=-.925833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Beausse na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_19_18_N_00_55_33_W_type:city_region:FR|47° 19' 18&quot; SG Š, 00° 55' 33&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>ky6mrrted1a1u2y7j1xx2w0hac7xvx7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bocé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283718</id>
    <revision>
      <id>42715166</id>
      <parentid>42109153</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4397" sha1="lvrsnbrmw9o1ui9nwiwzormurlbhof2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bose
| originalni_naziv = Bocé
| slika = Bocé - Rue de l'église (2009).jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Bože (Men i Loara)
| gšir = 47.5075
| gduž =-0.0819444444444444
| nadm visina = 52
| maksimalna_nadmorska_visina = 97
| minimalna_nadmorska_visina = 39
| površina-km = 16,01
| površina-he = 1.601
| stanovništvo        =501&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 38,04
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49031
| poštanski kod = 49150
}}

'''Bose''' ({{jez-fra|Bocé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 501 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,01&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 52 metara (maksimalnoj 97 m, a minimalnoj 39 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=493|
1968=520|
1975=478|
1982=492|
1990=480|
1999=501|
2006=|
2011=609|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,123)(84,118) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 547 1968: 520
  points:(84,118)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 478
  points:(100,110)(128,113)   color:blue    width:2 #1982: 492
  points:(128,113)(160,111)   color:blue    width:2 #1990: 480
  points:(160,111)(196,115)   color:blue    width:2 #1999: 501
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44867 Bocé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=031 Bocé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829162294435812&amp;RadLong1=-0.00143020035935007 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490031 Položaj mesta Bocé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5075&amp;longitude=-8.19444444444444E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Bocé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_30_27_N_00_04_55_W_type:city_region:FR|47° 30' 27&quot; SG Š, 00° 04' 55&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>lvrsnbrmw9o1ui9nwiwzormurlbhof2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breille-les-Pins</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283723</id>
    <revision>
      <id>42715214</id>
      <parentid>42110063</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4448" sha1="3n3vsewt7akmsrv50n9qwctibc8ddp6" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brej le Pin
| originalni_naziv = Breille-les-Pins
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Allonnes (Maine-et-Loire)
| gšir = 47.3413888888889
| gduž = 0.0786111111111111
| nadm visina = 105
| maksimalna_nadmorska_visina = 118
| minimalna_nadmorska_visina = 55
| površina-km = 27,57
| površina-he = 2.757
| stanovništvo        =444&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 21,4
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49045
| poštanski kod = 49390
}}

'''Brej le Pin''' ({{jez-fra|Breille-les-Pins}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 444 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 16&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,57&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 105 metara (maksimalnoj 118 m, a minimalnoj 55 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=332|
1968=334|
1975=281|
1982=270|
1990=345|
1999=444|
2006=|
2011=590|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,114)(84,115) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 332 1968: 334
  points:(84,115)(100,100)    color:blue    width:2 #1975: 281
  points:(100,100)(128,96)   color:blue    width:2 #1982: 270
  points:(128,96)(160,118)   color:blue    width:2 #1990: 345
  points:(160,118)(196,146)   color:blue    width:2 #1999: 444
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44895 Brej le Pin na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=045 Brej le Pin na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826263108622621&amp;RadLong1=0.0013720227176138 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490045 Položaj mesta Brej le Pin na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3413888888889&amp;longitude=7.86111111111111E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Brej le Pin na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_20_29_N_00_04_43_E_type:city_region:FR|47° 20' 29&quot; SG Š, 00° 04' 43&quot; IGD}}</text>
      <sha1>3n3vsewt7akmsrv50n9qwctibc8ddp6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Breil (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283727</id>
    <revision>
      <id>42715212</id>
      <parentid>42110060</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4361" sha1="5zq35zrmm7angq17d6pbgb12kf7kn3w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brej
| originalni_naziv = Breil
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Noajan
| gšir = 47.4755555555556
| gduž = 0.158055555555556
| nadm visina = 81
| maksimalna_nadmorska_visina = 119
| minimalna_nadmorska_visina = 60
| površina-km = 15,09
| površina-he = 1.509
| stanovništvo        = 280&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 18,56
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49044
| poštanski kod = 49490
}}

'''Brej''' ({{jez-fra|Breil}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 309 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 20&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,09&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 81 metar (maksimalnoj 119 m, a minimalnoj 60 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=394|
1968=459|
1975=414|
1982=308|
1990=289|
1999=309|
2006=|
2011=280|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:600 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:400 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:200 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,168)(84,150) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 524 1968: 459
  points:(84,150)(100,137)    color:blue    width:2 #1975: 414
  points:(100,137)(128,107)   color:blue    width:2 #1982: 308
  points:(128,107)(160,102)   color:blue    width:2 #1990: 289
  points:(160,102)(196,108)   color:blue    width:2 #1999: 309
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44893 Brej na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=044 Brej na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828604758702506&amp;RadLong1=0.00275858984566166 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490044 Položaj mesta Brej na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4755555555556&amp;longitude=.158055555555556&amp;zoom=8 Plan naselja Brej na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_28_32_N_00_09_29_E_type:city_region:FR|47° 28' 32&quot; SG Š, 00° 09' 29&quot; IGD}}</text>
      <sha1>5zq35zrmm7angq17d6pbgb12kf7kn3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brain-sur-l'Authion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283732</id>
    <revision>
      <id>42715209</id>
      <parentid>42109964</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4739" sha1="qoq468e9kqea4jod8ypb7t8galzi8jk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren sir l'Otion
| originalni_naziv = Brain-sur-l'Authion
| slika = eglise-brain-authion.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Anže Trelaze
| gšir = 47.4466666666667
| gduž =-0.409444444444444
| nadm visina = 21
| maksimalna_nadmorska_visina = 43
| minimalna_nadmorska_visina = 15
| površina-km = 22,92
| površina-he = 2.292
| stanovništvo        = 3378&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 147,38
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49042
| poštanski kod = 49800
}}

'''Bren sir l'Otion''' ({{jez-fra|Brain-sur-l'Authion}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2803 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 122&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,92&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 21 metar (maksimalnoj 43 m, a minimalnoj 15 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1278|
1968=1314|
1975=1587|
1982=2190|
1990=2622|
1999=2803|
2006=|
2011=3378|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:3900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:2600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:1300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,76)(84,77) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1278 1968: 1314
  points:(84,77)(100,89)    color:blue    width:2 #1975: 1587
  points:(100,89)(128,115)   color:blue    width:2 #1982: 2190
  points:(128,115)(160,134)   color:blue    width:2 #1990: 2622
  points:(160,134)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 2803
  points:(196,142)(228,166)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://www.mairie-brain-sur-authion.fr/ http://www.mairie-brain-sur-authion.fr/]
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44889 Brain-sur-l'Authion na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=042 Brain-sur-l'Authion na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.828100552474125&amp;RadLong1=-0.007146153659939 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490042 Položaj mesta Brain-sur-l'Authion na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060302175118/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490042 |date=2006-03-02 }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4466666666667&amp;longitude=-.409444444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Brain-sur-l'Authion na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_26_48_N_00_24_34_W_type:city_region:FR|47° 26' 48&quot; SG Š, 00° 24' 34&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>qoq468e9kqea4jod8ypb7t8galzi8jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brain-sur-Longuenée</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283734</id>
    <revision>
      <id>42715208</id>
      <parentid>42109963</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4770" sha1="t9wqncsbbpoulu8exv77coon8gmsush" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren sir Longne
| originalni_naziv = Brain-sur-Longuenée
| slika = Cure-sud.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Canton
| gšir = 47.5855555555556
| gduž =-0.760833333333333
| nadm visina = 78
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 41
| površina-km = 22,43
| površina-he = 2.243
| stanovništvo        = 993&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 44,27
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49043
| poštanski kod = 49220
}}

'''Bren sir Longne''' ({{jez-fra|Brain-sur-Longuenée}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 768 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 34&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 22,43&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 78 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 41 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=602|
1968=568|
1975=513|
1982=574|
1990=669|
1999=768|
2006=|
2011=993|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,105)(84,100) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 602 1968: 568
  points:(84,100)(100,93)    color:blue    width:2 #1975: 513
  points:(100,93)(128,101)   color:blue    width:2 #1982: 574
  points:(128,101)(160,115)   color:blue    width:2 #1990: 669
  points:(160,115)(196,129)   color:blue    width:2 #1999: 768
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==

{{Commonscat|Brain-sur-Longuenée}}
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://historique-brain-longuenee.perso.cegetel.net/ http://historique-brain-longuenee.perso.cegetel.net/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070108213209/http://historique-brain-longuenee.perso.cegetel.net/ |date=2007-01-08 }}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44891 Brain-sur-Longuenée na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=043 Brain-sur-Longuenée na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.830524620879803&amp;RadLong1=-0.0132790467263046 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490043 Položaj mesta Brain-sur-Longuenée na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.5855555555556&amp;longitude=-.760833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Brain-sur-Longuenée na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_35_08_N_00_45_39_W_type:city_region:FR|47° 35' 08&quot; SG Š, 00° 45' 39&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>t9wqncsbbpoulu8exv77coon8gmsush</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brain-sur-Allonnes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283737</id>
    <revision>
      <id>42715207</id>
      <parentid>42109962</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4620" sha1="b7mq24s3vry01f5p98cm3iclb5yxpoo" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bren sir Alon
| originalni_naziv = Brain-sur-Allonnes
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Brain-sur-Allonnes (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Somir
| kanton = Allonnes (Maine-et-Loire)
| gšir = 47.3030555555556
| gduž = 0.0661111111111111
| nadm visina = 46
| maksimalna_nadmorska_visina = 111
| minimalna_nadmorska_visina = 23
| površina-km = 33,32
| površina-he = 3.332
| stanovništvo        = 2023&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 60,71
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49041
| poštanski kod = 49650
}}

'''Bren sir Alon''' ({{jez-fra|Brain-sur-Allonnes}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Somir.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1793 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 53&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 33,32&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 46 metara (maksimalnoj 111 m, a minimalnoj 23 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1289|
1968=1366|
1975=1485|
1982=1708|
1990=1801|
1999=1793|
2006=|
2011=2023|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:2400 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:800 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,111)(84,117) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1289 1968: 1366
  points:(84,117)(100,125)    color:blue    width:2 #1975: 1485
  points:(100,125)(128,141)   color:blue    width:2 #1982: 1708
  points:(128,141)(160,148)   color:blue    width:2 #1990: 1801
  points:(160,148)(196,147)   color:blue    width:2 #1999: 1793
  points:(196,147)(228,149)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44887 Brain-sur-Allonnes na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=041 Brain-sur-Allonnes na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825594065742654&amp;RadLong1=0.00115385656110277 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490041 Položaj mesta Brain-sur-Allonnes na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3030555555556&amp;longitude=6.61111111111111E-02&amp;zoom=8 Plan naselja Brain-sur-Allonnes na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_18_11_N_00_03_58_E_type:city_region:FR|47° 18' 11&quot; SG Š, 00° 03' 58&quot; IGD}}</text>
      <sha1>b7mq24s3vry01f5p98cm3iclb5yxpoo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bauné (Men i Loara)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283739</id>
    <revision>
      <id>42715154</id>
      <parentid>42107944</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4384" sha1="3jilynkapxzue44p3tts13gf064mj4w" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bone
| originalni_naziv = Bauné
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Seše sir Loar
| gšir = 47.4997222222222
| gduž =-0.318611111111111
| nadm visina = 28
| maksimalna_nadmorska_visina = 76
| minimalna_nadmorska_visina = 22
| površina-km = 20,99
| površina-he = 2.099
| stanovništvo        =1290&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 77,32
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49019
| poštanski kod = 49140
}}

'''Bone''' ({{jez-fra|Bauné}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1290 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 61&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 20,99&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 28 metara (maksimalnoj 76 m, a minimalnoj 22 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=511|
1968=563|
1975=502|
1982=901|
1990=1142|
1999=1290|
2006=|
2011=1623|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,78)(84,73) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 615 1968: 563
  points:(84,73)(100,67)    color:blue    width:2 #1975: 502
  points:(100,67)(128,105)   color:blue    width:2 #1982: 901
  points:(128,105)(160,128)   color:blue    width:2 #1990: 1142
  points:(160,128)(196,142)   color:blue    width:2 #1999: 1290
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44845 Bauné na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=019 Bauné na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.829026546605094&amp;RadLong1=-0.00556081292262553 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490019 Položaj mesta Bauné na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4997222222222&amp;longitude=-.318611111111111&amp;zoom=8 Plan naselja Bauné na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_29_59_N_00_19_07_W_type:city_region:FR|47° 29' 59&quot; SG Š, 00° 19' 07&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>3jilynkapxzue44p3tts13gf064mj4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouzillé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283743</id>
    <revision>
      <id>42715202</id>
      <parentid>42109905</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4423" sha1="6v3prbq8tyogkk55imn7y8dnjffjs92" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buzij
| originalni_naziv = Bouzillé
| slika = Bouzillé.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Šantoso
| gšir = 47.3383333333333
| gduž =-1.10944444444444
| nadm visina = 89
| maksimalna_nadmorska_visina = 102
| minimalna_nadmorska_visina = 7
| površina-km = 18,39
| površina-he = 1.839
| stanovništvo        = 1493&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 81,19
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49040
| poštanski kod = 49530
}}

'''Buzij''' ({{jez-fra|Bouzillé}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1275 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 69&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 18,39&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 89 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 7 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1085|
1968=1167|
1975=1230|
1982=1272|
1990=1305|
1999=1275|
2006=|
2011=1493|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1800 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1200 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:600 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,130) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1085 1968: 1167
  points:(84,130)(100,136)    color:blue    width:2 #1975: 1230
  points:(100,136)(128,140)   color:blue    width:2 #1982: 1272
  points:(128,140)(160,143)   color:blue    width:2 #1990: 1305
  points:(160,143)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 1275
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44885 Bouzillé na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=040 Bouzillé na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826209779117696&amp;RadLong1=-0.0193634584245566 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490040 Položaj mesta Bouzillé na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3383333333333&amp;longitude=-1.10944444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Bouzillé na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_20_18_N_01_06_34_W_type:city_region:FR|47° 20' 18&quot; SG Š, 01° 06' 34&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>6v3prbq8tyogkk55imn7y8dnjffjs92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourgneuf-en-Mauges</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283745</id>
    <revision>
      <id>42715193</id>
      <parentid>42109745</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4390" sha1="nwt9vjf9hh1svyfo01v6p0say9gv7jk" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Burnef an Mož
| originalni_naziv = Bourgneuf-en-Mauges
| slika =  
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Šole
| kanton = Sen Floran le Vjej
| gšir = 47.3136111111111
| gduž =-0.833888888888889
| nadm visina = 111
| maksimalna_nadmorska_visina = 152
| minimalna_nadmorska_visina = 80
| površina-km = 11,64
| površina-he = 1.164
| stanovništvo        = 679&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 58,33
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49039
| poštanski kod = 49290
}}

'''Burnef an Mož''' ({{jez-fra|Bourgneuf-en-Mauges}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Šole.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 687 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 59&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,64&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 111 metar (maksimalnoj 152 m, a minimalnoj 80 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=534|
1968=536|
1975=519|
1982=591|
1990=663|
1999=687|
2006=|
2011=679|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:900 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:600 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:300 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,122)(84,121) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 538 1968: 536
  points:(84,121)(100,118)    color:blue    width:2 #1975: 519
  points:(100,118)(128,132)   color:blue    width:2 #1982: 591
  points:(128,132)(160,145)   color:blue    width:2 #1990: 663
  points:(160,145)(196,150)   color:blue    width:2 #1999: 687
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44883 Bourgneuf-en-Mauges na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=039 Bourgneuf-en-Mauges na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.825778294941486&amp;RadLong1=-0.0145541067076912 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490039 Položaj mesta Bourgneuf-en-Mauges na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.3136111111111&amp;longitude=-.833888888888889&amp;zoom=8 Plan naselja Bourgneuf-en-Mauges na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>nwt9vjf9hh1svyfo01v6p0say9gv7jk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourg-l'Evêque</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283749</id>
    <revision>
      <id>42715191</id>
      <parentid>42109727</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4422" sha1="9f7gq6jrmhmi5047rl5sbn1j22waq8d" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bur l'Evek
| originalni_naziv = Bourg-l'Evêque
| slika = Église bourg-l'eveque.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Puanse
| gšir = 47.7366666666667
| gduž =-1.01194444444444
| nadm visina = 111
| maksimalna_nadmorska_visina = 103
| minimalna_nadmorska_visina = 54
| površina-km = 5,29
| površina-he = 529
| stanovništvo        = 219&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 41,4
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49038
| poštanski kod = 49520
}}

'''Bur l'Evek''' ({{jez-fra|Bourg-l'Evêque}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 214 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,29&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 111 metar (maksimalnoj 103 m, a minimalnoj 54 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=285|
1968=319|
1975=255|
1982=207|
1990=198|
1999=214|
2006=|
2011=219|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:480 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:320 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:160 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,145)(84,133) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 353 1968: 319
  points:(84,133)(100,110)    color:blue    width:2 #1975: 255
  points:(100,110)(128,93)   color:blue    width:2 #1982: 207
  points:(128,93)(160,90)   color:blue    width:2 #1990: 198
  points:(160,90)(196,96)   color:blue    width:2 #1999: 214
  points:(196,96)(228,96)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44881 Bourg-l'Evêque na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=038 Bourg-l'Evêque na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.833162007305181&amp;RadLong1=-0.0176617624037705 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490038 Položaj mesta Bourg-l'Evêque na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7366666666667&amp;longitude=-1.01194444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Bourg-l'Evêque na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>9f7gq6jrmhmi5047rl5sbn1j22waq8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bourg-d'Iré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283752</id>
    <revision>
      <id>42715190</id>
      <parentid>42109714</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4422" sha1="3zmbc5t3v9d5bvs7hbara6ur3db2ueh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bur d'Ire
| originalni_naziv = Bourg-d'Iré
| slika = Le Bourg-d'Iré - vue générale.JPG
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Segre
| gšir = 47.6811111111111
| gduž =-0.965833333333333
| nadm visina = 64
| maksimalna_nadmorska_visina = 96
| minimalna_nadmorska_visina = 27
| površina-km = 23,03
| površina-he = 2.303
| stanovništvo        = 837&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 36,34
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49037
| poštanski kod = 49520
}}

'''Bur d'Ire''' ({{jez-fra|Bourg-d'Iré}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 724 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 31&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 23,03&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 64 metara (maksimalnoj 96 m, a minimalnoj 27 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=978|
1968=915|
1975=911|
1982=851|
1990=782|
1999=724|
2006=|
2011=837|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1500 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:1000 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:500 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,131)(84,124) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 978 1968: 915
  points:(84,124)(100,123)    color:blue    width:2 #1975: 911
  points:(100,123)(128,116)   color:blue    width:2 #1982: 851
  points:(128,116)(160,109)   color:blue    width:2 #1990: 782
  points:(160,109)(196,102)   color:blue    width:2 #1999: 724
  points:(196,102)(228,106)     color:blue    width:2 #2004/5 
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44879 Bourg-d'Iré na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=037 Bourg-d'Iré na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83219237994291&amp;RadLong1=-0.0168569716930854 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490037 Položaj mesta Bourg-d'Iré na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.6811111111111&amp;longitude=-.965833333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Bourg-d'Iré na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>3zmbc5t3v9d5bvs7hbara6ur3db2ueh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouillé-Ménard</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283755</id>
    <revision>
      <id>42715184</id>
      <parentid>42109596</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4430" sha1="pnmwaw4hbt2s2irgjj44ju07cfcrn10" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Buje Menar
| originalni_naziv = Bouillé-Ménard
| slika = Eglise Bouillé Ménard.jpg
| opis_slike = 
| grb =  
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Segre
| kanton = Puanse
| geografska_širina = 47.7425
|geografska_dužina= -.966666666666667
| gšir = 47.7425
| gduž =-0.966666666666667
| nadm visina = 99
| maksimalna_nadmorska_visina = 104
| minimalna_nadmorska_visina = 32
| površina-km = 15,79
| površina-he = 1..579
| stanovništvo        = 736&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 46,61
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49036
| poštanski kod = 49520
}}

'''Buje Menar''' ({{jez-fra|Bouillé-Ménard}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Segre.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 638 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 40&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 15,79&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 99 metara (maksimalnoj 104 m, a minimalnoj 32 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=901|
1968=891|
1975=746|
1982=733|
1990=719|
1999=638|
2006=|
2011=736|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:1200 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:400 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,148)(84,146) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 901 1968: 891
  points:(84,146)(100,126)    color:blue    width:2 #1975: 746
  points:(100,126)(128,124)   color:blue    width:2 #1982: 733
  points:(128,124)(160,122)   color:blue    width:2 #1990: 719
  points:(160,122)(196,110)   color:blue    width:2 #1999: 638
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44877 Bouillé-Ménard na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=036 Bouillé-Ménard na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83326381817822&amp;RadLong1=-0.0168715161035195 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490036 Položaj mesta Bouillé-Ménard na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.7425&amp;longitude=-.966666666666667&amp;zoom=8 Plan naselja Bouillé-Ménard na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}</text>
      <sha1>pnmwaw4hbt2s2irgjj44ju07cfcrn10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bouchemaine (Francuska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>283758</id>
    <revision>
      <id>42715179</id>
      <parentid>42109520</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:00:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>AcaBot</username>
        <id>120650</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ ispravka wikiveze</comment>
      <origin>42715179</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4571" sha1="jf6opl9lqnn372uivdk1io72q57jclm" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Bušmen
| originalni_naziv = Bouchemaine
| slika = Bouchemaine place.jpg
| opis_slike = 
| grb = Blason ville fr Bouchemaine (Maine-et-Loire).svg
| država={{FRA}}
| region = Loara
| departman = Maine-et-Loire
| prefektura = Anže
| kanton = Anže-zapad
| gšir = 47.4233333333333
| gduž =-0.608333333333333
| nadm visina = 26
| maksimalna_nadmorska_visina = 73
| minimalna_nadmorska_visina = 11
| površina-km = 19,81
| površina-he = 1..981
| stanovništvo        = 6317&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 318,88
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 49035
| poštanski kod = 49080
}}

'''Bušmen''' ({{jez-fra|Bouchemaine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Region Loara|Loara]], u departmanu [[Departman Men i Loara u Francuskoj|Men i Loara]] koja pripada prefekturi Anže.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 6.153 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 310&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 19,81&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 26 metara (maksimalnoj 73 m, a minimalnoj 11 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=1279|
1968=1681|
1975=3223|
1982=5014|
1990=5799|
1999=6153|
2006=|
2011=6317|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
  id:gray1 value:gray(0.9)                           
                                                  
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                                    
PlotData =
  bar:8700 color:gray1 width:1       
  from:start till:end             
  bar:5800 color:gray1              
  from:start till:end            
  bar:2900 color:gray1           
  from:start till:end         
  bar:0 color:gray1       
                       
                    
LineData =
  layer:front    
  points:(48,45)(84,53) color:blue  width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1279 1968: 1681
  points:(84,53)(100,83)    color:blue    width:2 #1975: 3223
  points:(100,83)(128,118)   color:blue    width:2 #1982: 5014
  points:(128,118)(160,133)   color:blue    width:2 #1990: 5799
  points:(160,133)(196,140)   color:blue    width:2 #1999: 6153
  
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=44875 Bouchemaine na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=49&amp;codecom=035 Bouchemaine na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.827693308981971&amp;RadLong1=-0.01061741961687 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490035 Položaj mesta Bouchemaine na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060302200541/http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=490035 |date=2006-03-02 }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=47.4233333333333&amp;longitude=-.608333333333333&amp;zoom=8 Plan naselja Bouchemaine na mapi (Mapquest)]

{{Departman Men i Loara u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|47_25_24_N_00_36_30_W_type:city_region:FR|47° 25' 24&quot; SG Š, 00° 36' 30&quot; ZGD}}</text>
      <sha1>jf6opl9lqnn372uivdk1io72q57jclm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eksodij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1284551</id>
    <revision>
      <id>42715064</id>
      <parentid>4983235</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T01:58:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3177" sha1="fomoux0qfdl8utcvmbgm2cn55u4rms7" xml:space="preserve">'''Eksodij''' ({{jez-lat|exodium}} &quot;završna igra&quot;) je [[Rimska komedija|komična]] [[Drama|scenska igra]] koja se u [[Teatar u drevnom Rimu|antičkom rimskom teatru]] prikazivala nakon [[Rimska tragedija|tragedije]].&lt;ref name=rečnik&gt;Dragiša Živković (ur.), ''Rečnik književnih termina'', Nolit, Beograd, 1992, s.v. &quot;Eksodijum&quot;.&lt;/ref&gt;

Još od 3. veka pne. kao eksodiji se izvode [[Atelana|atelane]], kratka pučka farsa s [[Tipski lik|tipskim likovima]], slična [[Satirska igra|satirskoj igri]] kod [[Stara Grčka|Grka]], a možda delom i inspirisana grčkom satirskom dramom, premda je određenu ulogu imao i uticaj [[Flijačka farsa|flijačke farse]] i improvizovanih italskih [[Fescenini|fescenina]].{{sfn|The Oxford Classical Dictionary|s.v. Atellana}}&lt;ref&gt;[http://www.treccani.it/enciclopedia/atellana_%28Enciclopedia_Italiana%29/ Enciclopedia italiana ''Treccani.it'', s.v. atellana.]&lt;/ref&gt; Još [[Juvenal]] u 1–2. veku spominje &quot;atelansku završnicu&quot; ''(exodio Atellanae)'',&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1276.phi001.perseus-lat1:2.6 |title=Juvenal, ''Satire'', VI, 71. |access-date=2014-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210313064030/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:latinLit:phi1276.phi001.perseus-lat1:2.6 |archive-date=2021-03-13 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a isto tako i [[Svetonije]] u 2. veku ''(Atellanico exodio)''.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1348.abo013.perseus-lat1:45.1 Svetonije, ''Tiberije'', 45.]&lt;/ref&gt; 

Međutim, u doba [[Rimsko Carstvo|Carstva]] atelanu je na rimskoj pozornici naposletku potisnuo [[mim]], koji je uglavnom prikazivao zaplete iz gradskog života, a &quot;po obliku i aktualnosti sadržine verovatno je bio nalik na današnje [[Vodvilj|vodviljske]] skečeve&quot;{{sfn|Janković|1978|loc=str. XII}} te je kao takav bio pogodan da se prikazuje kao završna igra ''(exodium)'', kao neka vrsta veselog komada punog [[Opscenost|opscenosti]].{{sfn|Budimir|Flašar|1991|loc=str. 114}}&lt;ref&gt;[http://www.treccani.it/enciclopedia/mimo_%28Enciclopedia-Italiana%29 Enciclopedia italiana ''Treccani.it'', s.v. mimo.]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{Wječnik}}
* {{cite book|last1=Budimir |first1=Milan |last2=Flašar |first2=Miron |year=1991 |title= Pregled rimske književnosti |location= Beograd |ref = harv}}
* {{cite book|last1= Hornblower|first1= Simon |last2= Spawforth |first2= Antony |year=2003 |title= The Oxford Classical Dictionary |location= Oxford |ref = harv}}
* {{cite book|last=Janković |first=Vladeta| year=1978 |title= O rimskoj komediji, Terenciju i njegovom uticaju, u: Publije Terencije Afrikanac, &quot;Komedije&quot;|location= Beograd |ref = harv}}
* {{cite book|last1= Smith |first1= William |last2= Wayte |first2= William |last3= Marindin |first3= G. E. |year=1890 |title= A Dictionary of Greek and Roman Antiquities |location= London |url= http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3atext%3a1999.04.0063 |ref = harv}}
* {{cite book|last= |first= |year=1930 |title= Enciclopedia italiana Treccani.it |url= http://www.treccani.it/enciclopedia |ref = harv}}

[[Kategorija:Rimska književnost]]</text>
      <sha1>fomoux0qfdl8utcvmbgm2cn55u4rms7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Floralije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1284619</id>
    <revision>
      <id>42715558</id>
      <parentid>4987427</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:31:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11445" sha1="ewg5rs2y8dvn78a7r4bjz5n8msxrsjj" xml:space="preserve">[[Datoteka:Giovanni Battista Tiepolo 090.jpg|thumb|400px|''Florin trijumf'', [[Giovanni Battista Tiepolo]], oko 1743, scena bazirana na [[Ovidije]]vom opisu Floralija&lt;ref&gt;[[Timothy Peter Wiseman]], ''The Myths of Rome'', University of Exeter Press, 2004, str. 1–11.&lt;/ref&gt;]]

'''Floralije''' ({{jez-lat|Floralia}} ili ''ludi Florales'' = &quot;Cvetne igre&quot;) bio je [[Rimski festivali|drevni rimski festival]] koji se u proleće održavao u čast [[Flora (mitologija)|Flore]], jedne od boginja plodnosti.&lt;ref name=OCDflor&gt;[[Simon Hornblower]] &amp; [[Antony Spawforth]], ''[[The Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., 2003, s.v. &quot;Flora&quot;.&lt;/ref&gt; Ta je svetkovina prvi put održana [[241. pne.]], a zatim ponovo [[238. pne.]], kad su [[edil]]i Lucije i Marko Publicije, po nalogu [[Sibilinske knjige|Sibilinskih knjiga]], uz već postojeći Florin hram na [[Kvirinal]]u,&lt;ref name=OCDflor/&gt; toj boginji posvetili nov hram kod [[Circus Maximus|Velikog cirka]] ''(Cicus maximus)''.&lt;ref name=peck&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0062%3Aentry%3Dfloralia-harpers Harry Thurston Peck, ''Harpers Dictionary of Classical Antiquities'', New York, 1898, s.v. Floralia.]&lt;/ref&gt; Prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]], to je trebalo da osigura pomoć ove boginje za to &quot;da sve lepo procveta&quot; ''(ut omnia bene deflorescerent)''.&lt;ref&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.02.0138:book=18:chapter=103 Plinije Stariji, ''Prirodoslovna pitanja'', XVIII, 103.]&lt;/ref&gt; Za konzulovanja [[Lucije Postumije Albin (konzul 173. pne.)|Lucija Postumija Albina]] i [[Marko Popilije Lenat (konzul 173. pne.)|Marka Popilija Lenata]],&lt;ref name=ovid&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 Ovidije, ''Fasti'', V, 330 i d.]&lt;/ref&gt; dakle [[173. pne.]], Floralije su ustanovljene kao redovna godišnja svetkovina,&lt;ref name=pregled&gt;[[Milan Budimir]], [[Miron Flašar]], ''Pregled rimske književnosti'', Naučna knjiga, Beograd, 1991, str. 113.&lt;/ref&gt; što je po naređenju [[Rimski Senat|senata]] u delo sproveo edil [[Serviliji|Gaj Servilije]], i to navodno zato što su te godine zasadi dosta postradali od vetrova, pljuskova i grȁda (tuče).&lt;ref name=peck/&gt; Od tada su Floralije održavane svake godine tokom šest dana, od 28. aprila do 3. maja.&lt;ref name=OCDflor/&gt;

Za razliku od festivala zasnovanih na drevnoj [[Patriciji|patricijskoj]] religiji, Floralije su imale [[Plebejci|plebejski]] karakter, što svakako stoji u vezi sa veselom i razuzdanom atmosferom koja je vladala tokom te svetkovine.&lt;ref name=fow92&gt;[[William Warde Fowler]], ''The Roman Festivals of the Period of the Republic'', London, 1908, str. 92.&lt;/ref&gt;

== Flora ==
{{Main|Flora (mitologija)}}
Flora je smatrana jednom od drevnih boginja u [[Rimska religija|rimskoj religiji]] i jednim od petnaest božanstava koji su imali vlastitog sveštenika, koji je bio poznat pod nazivom ''[[flamen]] Floralis''.&lt;ref name=OCDflor/&gt; Kao boginji [[Cveće|cveća]], [[Vegetacija|vegetacije]] i plodnosti prinošene su joj žrtve u svetoj spilji [[Arvalska braća|Arvalske braće]], jedne od najstarijih svešteničkih skupina u Rimu.&lt;ref name=fow92/&gt;&lt;ref name=scull110&gt;[[Howard Hayes Scullard]], ''Festivals and Ceremonies of the Roman Republic'', Cornell University Press, 1981, str 110.&lt;/ref&gt; Njen [[žrtvenik]] u Rimu navodno je podigao [[Sabinjani|sabinski]] kralj [[Tit Tacije]] tokom polulegendarnog perioda [[Rimsko kraljevstvo|rimskog kraljevstva]].&lt;ref name=scull110/&gt; Jedan mesec u sabinskom kalendaru nosio je naziv ''Flusalis'' (što je lingvistički ekvivalentno obliku ''Floralis''), a [[Marko Terencije Varon|Varon]] je Floru ubrajao među sabinska božanstva.&lt;ref name=fow92/&gt;

== Florini hramovi ==

Drevni Florin hram stajao je na [[Kvirinal]]u&lt;ref name=OCDflor/&gt; i bio je posebno posvećen &quot;seoskoj Flori&quot; ''(Flora rustica)'', pa se tu možda radilo o onom drevnom žrtveniku koji je navodno nekada dao podići [[Tit Tacije]].&lt;ref name=scull110/&gt; Zatim je u periodu između 241–238. pne., po nalogu [[Sibilinske knjige|Sibilinskih knjiga]], izgrađen nov hram, koji se nalazio u blizini [[Circus Maximus|Velikog cirka]] u podnožju [[Aventin]]a, brežuljka koji se u istoriji [[Stari Rim|starog Rima]] i inače povezivao s [[Plebejci|plebejcima]]. Hram je posvećen 28. aprila 238. pne. i tom su prilikom održane igre ''(ludi)'', koje su se ponavaljale neredovno, sve dok 173. pne. nisu ustanovljene kao stalna godišnja svetkovina.&lt;ref name=scull110/&gt;

== ''Ludi '' ==
[[Datoteka:Fasti Praenestini Massimo n3.jpg|thumb|Fragment iz ''[[Fasti Praenestini|Prenestinskog kalendara]]'', gde se vidi zabeleška o &quot;Florinim igrama&quot; ''(Ludi Florae)'']]

U istorijsko doba za organizaciju Floralija bili su zaduženi [[Edil|plebejski edili]],&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0474.phi005.perseus-lat1:2.5.36 Ciceron, ''Protiv Vera'', II, 5. 36] (gde [[Ciceron]] spominje svoju ulogu u organizaciji Floralija kad je vršio dužnost edila [[69. pne.]]); [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1038.phi001.perseus-lat1:2.10.8 Valerije Maksim, ''Facta et dicta memorabilia'', II, 10, 8.]&lt;/ref&gt; a troškovi su pokrivani iz kazni koje su naplaćivane za zloupotrebu ([[Ager publicus|državnog zemljišta]]).&lt;ref name=scull110/&gt;

Te igre karakterisala je atmosfera uživanja, opijanja i raskalašnosti.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1294.phi002.perseus-lat1:1.3 Marcijal, ''Epigrami'', I, 3;] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1017.phi015.perseus-lat1:97.8 Seneka, ''Pisma Luciliju'', 97, 8.]&lt;/ref&gt; Među zabavnim događajima središnje su mesto imale [[Teatar u drevnom Rimu|pozorišne predstave]], prvenstveno s [[Rimska komedija|komedijama]] i [[Mim|mimovima]] ― koji su bili nalik kasnijim [[Vodvilj|vodviljskim]] skečevima, po svoj prilici vrlo veselog i opscenog karaktera&lt;ref&gt;[[Vladeta Janković]], &quot;O rimskoj komediji, Terenciju i njegovom uticaju&quot;, u: ''Publije Terencije Afrikanac, &quot;Komedije&quot;'', Beograd, 1978, str. XII–XIII.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ovid/&gt; ― pa je bilo uobičajeno da prilikom izvođenja mimova gledaoci zahtevaju od glumica da se na [[Pozornica|pozornici]] pojave bez odeće i da ih opscenom gestikulacijom i raskalašnim plesom zabavljaju.&lt;ref name=smith&gt;[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0063%3Aalphabetic+letter%3DF%3Aentry+group%3D2%3Aentry%3Dfloralia-cn William Smith, William Wayte, G. E. Marindin, ''A Dictionary of Greek and Roman Antiquities'', 1890, s.v. Floralia.]&lt;/ref&gt; Poslednjeg dana festivala priređivana je u cirku jurnjava za životinjama ([[Koza|kozama]] i [[Zec|zečevima]]&lt;ref&gt;Marjanca Pakiž, ''Decim Junije Juvenal: &quot;Šesta satira&quot;, Sremski Karlovci – Novi Sad, 1998, str.98.&lt;/ref&gt;), ali, za razliku od mnogih drugih rimskih svetkovina, nije bilo [[Utrke dvokolica|utrka]].&lt;ref name=smith/&gt; Godine 30. nove ere car [[Galba]] navodno je na Floralijama prikazao [[Slonovi|slona]] kako [[Hodanje po žici|hoda po žici]].&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1348.abo017.perseus-lat1:6.1 Svetonije, ''Galba'', 6, 1] ''(nouvm spectaculi genus elephantos funambulos edidit)''; Thomas E. J. Wiedemann, ''Emperors and Gladiators'', Routledge, 1995, str. 63.&lt;/ref&gt;

[[Prostitucija u drevnom Rimu|Prostitutke]] su učestvovale kako na Floralijama, tako i na [[Vinalije|Vinalijama]] ''(Vinalia)'', festivalu [[Vino|vina]] koji se održavao nekoliko dana ranije, 23. aprila. Prema [[Rimska satira|satiričaru]] [[Juvenal]]u, žene su plesale nage i rvale se u insceniranim [[Gladijator|gladijatorskim]] borbama.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1276.phi001.perseus-lat1:2.6 Juvenal, ''Satire'', VI, 249–250] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313064030/http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=urn:cts:latinLit:phi1276.phi001.perseus-lat1:2.6 |date=2021-03-13 }} (&quot;to gospođa vežba figure: mora da bude u formi kad truba floralijska svirne&quot;, prev. Marjanca Pakiž).&lt;/ref&gt; Mnoge prostitutke u Rimu bile su [[Ropstvo u drevnom Rimu|robinje]], ali i slobodne žene koje su se bavile prostitucijom gubile su svoj slobodni zakonski i društveni položaj; ipak, njihovo učešće u religijskim festivalima pokazuje da one nisu bile sasvim izopštene iz društva.&lt;ref&gt;Thomas A. J. McGinn, ''Prostitution, Sexuality and the Law in Ancient Rome'', Oxford University Press, 1998, str. 24.&lt;/ref&gt;

[[Ovidije]] kaže da se poslednjeg dana festivala priređivala riutualna trka za [[Zec|zečevima]] i [[Koza|kozama]],&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 Ovidije, ''Fasti'', V, 372.]&lt;/ref&gt; životinjama povezanim s polodnošću i pohotnošću. Satiričar [[Persije]] kaže da bi gomila bila zasuta graškom, grahom i drugim bobicama, takođe kao simbolima plodnosti.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0969.phi001.perseus-lat1:5 Persije, ''Satire'', V, 177–178.]&lt;/ref&gt;

Za razliku od [[Cerijalije|Cerijalija]], kad je nošena svetla odeća, na Floralijama su bili uobičajeni višebojni odevni predmeti.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 Ovidije, ''Fasti'', V, 355 i d.]&lt;/ref&gt; Moguće je da je bilo i posebnih noćnih događaja tokom festivala, s obzirom na to da neki izvori spominju mere za osvetljivanje ulica nakon predstava u pozorištu.

=== ''Florifertum'' ===

[[Sekst Pompej Fest]] spominje jedan obred koji se zvao ''Florifertum'' (= &quot;prinošenje cveća&quot;) i kaže da se &quot;tog dana klasje nosilo u svetilište&quot; ''(eo die spicae feruntur ad sacrarium)''.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/deverborumsignif00festuoft#page/64/mode/2up Fest, ''O značenju reči'', s.v. Fescennini (ed. Thewrewk, str. 65).]&lt;/ref&gt; Nije jasno je li ta žrtva prinošena Flori&lt;ref&gt;P. Wissowa, ''Religion und Kultus der Römer'', München, 1912,; H. Le Bonniec, ''Le culte de Cérès à Rome des origines à la fin de la République'', Paris, 1958; Kurt Latte, ''Römische Religionsgeschichte'' , Leipzig, 1960; P. Pouthier, ''Ops et la conception divine de l’abondance dans la religion romaine jusqu’à la mort d’Auguste'', BEFAR 242, Rome, 1981.&lt;/ref&gt; ili [[Cerera (mitologija)|Cereri]]&lt;ref&gt;Kurt Latte, ''Römische Religionsgeschichte'', Leipzig, 1960.&lt;/ref&gt; niti, pak, ako se radilo o Flori, da li je to bilo 27. aprila ili 3. maja.&lt;ref name=scull249&gt;[[Howard Hayes Scullard]], ''Festivals and Ceremonies of the Roman Republic'', Cornell University Press, 1981, str 249.&lt;/ref&gt; [[Ovidije]] opisuje jedno &quot;prinošenje cveća&quot; ''(florifertum)'' u čast boginje [[Lucina (mitologija)|Junone Lucine]] 1. marta,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:3 Ovidije, ''Fasti'', III, 251–258:] &quot;odnesite devojci cveće: raduje se plodovima što cvatu boginja ova&quot; ''(ferte deae flores: gaudet florentibus herbis haec dea)''.&lt;/ref&gt; a taj je datum slavljen i kao &quot;rođendan&quot; ''(dies natalis)'' boga [[Mars (mitologija)|Marsa]],&lt;ref&gt;F-H. Massa-Pairault, &quot;Lasa Vecu, Lasa Vecuvia&quot;, ''Dialoghi di Archeologia'', 3, 6, 1988.&lt;/ref&gt; u čijem je začeću Flora svojim savetima [[Junona (mitologija)|Junoni]] odigrala određenu ulogu.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/calendar/floralia.html Encyclopaedia Romana: ''Floralia'']

[[Kategorija:Drevni rimski festivali]]</text>
      <sha1>ewg5rs2y8dvn78a7r4bjz5n8msxrsjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Batman Forever</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359166</id>
    <revision>
      <id>42715541</id>
      <parentid>42694724</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <origin>42715541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20696" sha1="9gcywf4e5rt22ibsowuiiqx7bxj2d2f" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Film
| naziv filma      = Batman Forever
| naslov originala = 
| slika            = Batman_forever_ver7.jpg
| opis slike       = 
| veličina slike   = 
| režija           = [[Joel Schumacher]]
| producenti       = [[Tim Burton]]&lt;br /&gt;[[Peter Macgregor-Scott]]&lt;br /&gt;[[Michael Uslan]]&lt;br /&gt;[[Benjamin Melniker]]
| scenarij         = '''Scenarij:'''&lt;br /&gt;[[Lee Scott-Batchler]]&lt;br /&gt;[[Janet Scott-Batchler]]&lt;br /&gt;[[Akiva Goldsman]]&lt;br /&gt;'''Priča:'''&lt;br /&gt;Lee Scott-Batchler&lt;br /&gt;Janet Scott-Batchler&lt;br /&gt;'''Strip:'''&lt;br /&gt;[[Bill Finger]]&lt;br /&gt;''(nepotpisan)''&lt;br /&gt;[[Bob Kane]]
| pripovjedač = 
| glavne uloge     = [[Val Kilmer]]&lt;br /&gt;[[Tommy Lee Jones]]&lt;br /&gt;[[Jim Carrey]]&lt;br /&gt;[[Nicole Kidman]]&lt;br /&gt;[[Chris O'Donnell]]
| glazba           = [[Elliot Goldenthal]]
| snimatelj        = [[Stephen Goldblatt]]
| montaža          = [[Dennis Virkler]]&lt;br /&gt;[[Mark Stevens]]
| distributer      = [[Warner Bros.]]
| godina           = [[16. lipnja]] [[1995]].
| trajanje         = 121 min.&lt;ref name=box/&gt;
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik            = [[engleski]]
| budžet           = $100,000,000.&lt;ref name=box&gt;{{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=batmanforever.htm | title = Batman Forever | work = Box Office Mojo | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt;
| žanr             = $336,529,144&lt;ref name=box/&gt;
| prethodni        = ''[[Batman se vraća]]''
| naredni          = ''[[Batman i Robin]]''
| web stranica     = http://www.warnervideo.com/batmanmoviesondvd
| imdb_id          = 0112462
}}
'''''Batman zauvijek''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Batman Forever'') je fantastični film [[Joel Schumacher|Joela Schumachera]] iz [[1995]]., treći iz prvog [[Batman (filmski serijal)|filmskog serijala]] o liku [[Batman]]a iz stripova [[DC Comics]]a. U glavnim ulogama pojavljuju se [[Val Kilmer]] kao Batman, [[Tommy Lee Jones]], [[Jim Carrey]], [[Nicole Kidman]] i [[Chris O'Donnell]]. ''Batman zauvijek'' govori o Batmanu koji pokušava zaustaviti [[Two-Face]]a (Jones) i [[Riddler]]a u namjeri iscrpljivanja informacija iz svih mozgova u [[Gotham City]]ju. Batman se u ovoj pustolovini udružuje s psihijatricom [[dr. Chase Meridian]] (Kidman) i pomoćnikom [[Robin]]om.

== Radnja ==

Film počinje s Batmanom koji zaustavlja talačku krizu koju je prouzročio [[Two-Face]], alter ego fizički i emocionalno unakaženog okružnog tužitelja Harveyja Denta. Two-Face pobjegne. [[Riddler|Edward Nygma]], istraživač u Wayne Enterprises razvija uređaj koji spaja televiziju izravno u ljudski mozak. Bruce Wayne odbije napravu, a Nygma daje otkaz.

Nakon što je upoznao psihijatricu [[dr. Chase Meridian]], Wayne je poziva na dobrotvornu cirkusku priredbu. Two-Face i njegovi pomoćnici upadaju unutra i ubijaju obitelj akrobata, ''Leteće Graysone''. Najmlađi član, [[Robin|Dick]], preživljava i spriječi eksploziju bombe koju je postavio Two-Face. Po svom povratku, shvati da mu je Two-Face ubio obitelj i pobjegao. Wayne preuzima odgovornost za Dicka i dopušta mu da ostane na svome imanju. Dick najavi da će ubiti Two-Facea kako bi osvetio obitelj, a nakon što je otkrio Wayneov tajni identitet, počne inzistirati da postane njegov pomoćnik, &quot;Robin&quot;.

U međuvremenu, Nygma je postao psihološki opsjednut Wayneom te mu počne ostavljati zagonetke. Odlučuje postati kriminalac po imenu &quot;[[Riddler]]&quot; i udružiti se s Two-Faceom. Nygma svojim izumom može čitati i kontrolirati ljudske misli te im ukrasti njihov kvocijent inteligencije. Nygma otkrije Wayneov tajni identitet, a Robin spasi Wayneov život. No, Two-Face i Riddler pronalaze tajnu Batmanovu špilju, unište većinu opreme i ostave zagonetku.

Riješivši zagonetku, Batman i Robin pronalaze Riddlerovu jazbinu. No, i Robin i Chase Meridian ostaju zarobljeni. Davši Batmanu izbor da spasi jedno od njih dvoje, ovaj pronalazi način kako spasiti oboje. Batman uništi napravu za skupljanje moždanih valova pritom unakazivši Riddlera. U dvoboju do smrti, Two-Face poklekne. Riddlera pošalju u [[azilij Arkham]], a Chase se počne baviti njegovim slučajem. Riddler joj, u svom ludilu, prizna kako je on Batman. Chase se nakon toga susretne s Batmanom vani i kaže mu da je njegova tajna sigurna s njom.

== Glumci ==

* '''[[Val Kilmer]]''' kao '''[[Batman|Batman / Bruce Wayne]]''': Nakon što je pronašao očev dnevnik, počinje preispitivati svoj čin osvete. Wayne se nakon upoznavanja s dr. Meridian nađe u procjepu između dvaju identiteta kao borca protiv kriminala i ektravagantnog bogataša. Nakon masakra u cirkusu, odlučuje se boriti protiv zločina.
* '''[[Tommy Lee Jones]]''' kao '''[[Two-Face|Two-Face / Harvey Dent]]''': Bivši okružni tužitelj [[Gotham City]]ja kojem je pola lica ostalo unakaženo kiselinom nakon osude moćnog kriminalca. Nakon tog događaja on postaje jedan od Batmanovih najopasnijih protivnika poznat pod imenom &quot;Two-Face&quot;.
* '''[[Jim Carrey]]''' kao '''[[Riddler|Riddler / Dr. Edward Nygma]]''': Bivši zaposlenik u Wayne Enterprises koji biva otpušten nakon izuma opasne naprave. Postaje psihološki opsjednut Bruceom Wayneom. Počne se predstavljati kao Riddler, ostavljajući na mjestima zločina zagonetke i slagalice.
* '''[[Nicole Kidman]]''' kao '''[[Dr. Chase Meridian]]''': Psihologinja i simpatija Brucea Waynea. Chase je fascinirana Batmanovom dvojnom prirodom. Na vrhuncu filma nalazi se u položaju dame u nevolji.
* '''[[Chris O'Donnell]]''' kao '''[[Robin|Robin / Dick Grayson]]''': Bivši cirkuski akrobat kojeg Wayne posvaja nakon što mu je Two-Face ubio roditelje i brata. Nakon što ugleda Graysonovo traženje osvete, Wayne se prisjeti vlastitog slučaja. S vremenom otkriva tajnu špilju i saznaje Bruceov pravi identitet. U traženju osvete postaje Batmanov pomoćnik, Robin.
* '''[[Michael Gough]]''' kao '''[[Alfred Pennyworth]]''': Vjerni batler Brucea Waynea.
* '''[[Pat Hingle]]''' kao '''[[James Gordon]]''': Načelnik policije Gotham Cityja.
* '''[[Drew Barrymore]]''' kao '''Sugar''': &quot;Dobra&quot; pomoćnica Two-Facea.
* '''[[Debi Mazar]]''' kao '''Spice''': &quot;Loša&quot; pomoćnica Two-Facea.
* '''[[Ed Begley, Jr.]]''' kao '''Fred Stickley''': Okrutni nadzornik Edwarda Nygme u Wayne Enterprises. Begley je ostao nepotpisan za ovu ulogu.

== Produkcija ==

Iako je ''[[Batman se vraća]]'' bio komercijalni uspjeh, Warner Bros. je smatrao kako je trebao zaraditi više novca. Studio je odlučio skrenuti sa serijalom u srednjostrujaške vode. [[Joel Schumacher]] je zamijenio [[Tim Burton|Tima Burtona]] na mjestu redatelja, a Burton je odlučio ostati kao producent te podržao Schumacherov izbor. Lee i Janet Scott Batchler su tada angažirani da napišu scenarij.&lt;ref name=Russo&gt;{{cite news | url = http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html | title = ''Batman 3'' | work = Entertainment Weekly | date = [[1993-10-01]] | accessdate = 2008-08-16 | archivedate = 2008-09-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080921055255/http://www.ew.com/ew/article/0,,308195,00.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; [[Akiva Goldmsan]] je doveden kako bi ga prepravio.&lt;ref&gt;{{cite news | author = Akiva Goldsman | url = http://www.scifiscripts.com/scripts/batmanforever.txt | title = Batman Forever: Production Drafts | work = Sci Fi Scripts | date = [[1994-06-24]] | accessdate = 2008-08-18}}&lt;/ref&gt; Produkcija je ubrzana, a za ulogu dr. Chase Meridian angažirana je [[Rene Russo]]. [[Michael Keaton]] je odlučio da neće reprizirati ulogu Batmana jer mu se nije sviđao smjer kojim je serijal krenuo.&lt;ref name=Val/&gt; Osim toga, odlučio je &quot;tražiti ozbiljnije uloge&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Army Archerd | url = http://www.variety.com/article/VR1117862593 | title = Culkin kids ink with WMA | work = Variety | date = [[1994-12-01]] | accessdate = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt; odbivši 15 milijuna dolara da se pojavi u ''Batman zauvijek''.&lt;ref name=Russo/&gt; Nekoliko dana poslije ulogu je dobio [[Val Kilmer]], a producenti su smatrali kako je Russo prestara za Kilmera, zamijenivši je s drugim glumicama.&lt;ref name=Val&gt;{{cite news | author = Jeff Gordinier | url = http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html | title = Next at ''Batman'' | work = Entertainment Weekly | date = [[1994-07-15]] | accessdate = 2008-08-16 | archive-date = 2008-09-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055249/http://www.ew.com/ew/article/0,,302969,00.html }}&lt;/ref&gt;

[[Robin Wright Penn]], [[Jeanne Tripplehorn]] i [[Linda Hamilton]] su bile u konkurenciji za glavnu žensku ulogu, a Penn se pokazala kao najozbiljniji izbor. Na kraju je izabrana [[Nicole Kidman]].&lt;ref name=Leo&gt;{{cite news | author = Judy Brennan | url = http://www.ew.com/ew/article/0,,302503,00.html | title = Batman Battles New Bat Villains | work = Entertainment Weekly | date = [[1994-06-03]] | accessdate = 2008-08-16 | archive-date = 2008-08-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080828181228/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C302503%2C00.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Robin Williams]] je odbio ulogu Riddlera;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Cindy Pearlman | url = http://www.ew.com/ew/article/0,,308987,00.html | title = Flashes: No Joker | work = Entertainment Weekly | date = [[1993-12-17]] | accessdate = 2008-08-16 | archive-date = 2008-09-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080921055300/http://www.ew.com/ew/article/0,,308987,00.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; spominjalo se da će ju dobiti [[Michael Jackson]], no producenti su se oglušili na te tvrdnje. Na kraju je uloga pripala [[Jim Carrey|Jimu Carreyju]].&lt;ref&gt;{{cite news | author = Mike Thomas | title = Hey, what about that man in the glass booth? | work = Chicago Sun-Times | date = [[2003-03-31]] | accessdate = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt; Robin se našao u konačnom scenariju ''Batman se vraća'', ali je s vremenom izbačen zbog prevelikog broja likova. Ulogu je dobio [[Marlon Wayans]] koji je potpisao i za ''Batman zauvijek''. Odlučeno je da će Wayansa zamijeniti drugi glumac.&lt;ref&gt;{{cite news | author = Nathan Rabin | url = http://www.avclub.com/content/node/23240 | title = Wayans World | work = The A.V. Club | date = [[1998-02-25]] | accessdate = 2008-08-16 | archive-date = 2007-10-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071012133912/http://avclub.com/content/node/23240 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Najozbiljniji kandidati bili su [[Leonardo DiCaprio]] i [[Chris O'Donnell]], a pobijedio je potonji.

Snimanje je započelo u rujnu 1994.&lt;ref name=Russo/&gt; [[Rick Baker]] je dizajnirao šminku. [[John Dykstra]], [[Andrew Adamson]] i [[Jim Rygiel]] bili su nadzornici specijalnih efekata, a na tom su polju pridonijeli i [[Boss Film Studios]] i [[Pacific Data Images]]. Schumacher je imao problema tijekom snimanja s Kilmerom, dok je &quot;Jim Carrey bio džentlemen, a Tommyju Lee Jonesu je prijetio. Umoran sam od branjenja preplaćenih, privilegiranih glumaca. Nadam se da nikad više neću raditi s njima.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Benjamin Svetkey | url = http://www.ew.com/ew/article/0,,293237,00.html | title = Holy Happy Set! | work = Entertainment Weekly | date = [[1996-07-12]] | accessdate = 2008-08-16 | archive-date = 2008-09-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080907051616/http://www.ew.com/ew/article/0,,293237,00.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

== Reakcije ==

[[Peter David]] i [[Alan Grant]] su napisali dvije posebne novelizacije filma.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.amazon.com/Batman-Forever-Alan-Grant/dp/0316324183/ref=sr_1_3?ie=UTF8&amp;s=books&amp;qid=1219011309&amp;sr=1-3 | title = Batman Forever (Paperback) | work = Amazon.com | access-date = 2008-08-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.amazon.com/Batman-Forever-Novelization-Peter-David/dp/0446602175/ref=sr_1_1?ie=UTF8&amp;s=books&amp;qid=1219011309&amp;sr=1-1 | title = Batman Forever: The Novelization | work = Amazon.com | access-date = 2008-08-17}}&lt;/ref&gt; [[Dennis O'Neil]] je potpisao strip adaptaciju, uz ilustraciju Michala Dutkiewicza.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.amazon.com/Batman-Forever-Official-Adaptation-Picture/dp/1563891999/ref=sr_1_2?ie=UTF8&amp;s=books&amp;qid=1219011309&amp;sr=1-2 | title = Batman Forever: The Official Comic Adaptation of Motion Picture | work = Amazon.com | access-date = 2008-08-17}}&lt;/ref&gt; ''Batman zauvijek'' u Americi je objavljen [[16. lipnja]] [[1995]]. uz zaradu u prvom vikendu od 52,784,433 dolara.&lt;ref name=box&gt;{{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=batmanforever.htm | title = Batman Forever | work = Box Office Mojo | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt; Bio je to najuspješniji prvi vikend 1995. godine.&lt;ref name=dom&gt;{{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=releasedate&amp;view=opening&amp;yr=1995&amp;p=.htm | title = 1995 Domestic Grosses | work = Box Office Mojo | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt; Film je u Sjevernoj Americi zaradio 184,03 milijuna, 152,5 milijuna u inozemstvu, odnosno ukupno 336,53 milijuna dolara. Proglašen je financijskim uspjehom.&lt;ref name=box/&gt; Zaradio je više nego prethodnik ''[[Batman se vraća]]'',&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/showdowns/chart/?id=batmanvs.htm | title = Batman Battle | work = Box Office Mojo | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt; a bio je drugi najuspješniji (iza ''[[Toy Story]]ja'') film u Sjevernoj Americi 1995.&lt;ref name=dom/&gt; U svjetskim razmjerima je zauzeo šesto mjesto.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&amp;yr=1995&amp;p=.htm | title = 1995 Worldwide Grosses | work = Box Office Mojo | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt;

Prema 49 recenzija koje je prikupio filmski portal ''[[Rotten Tomatoes]]'', 43 posto ih je bilo pozitivno, a kritičari su se složili da film, &quot;iako razvikan, pretjerano nametljiv i često dosadan, ipak ima karizmu Jima Carreyja i Tommyja Lee Jonesa koji nude kakvo-takvo olakšanje.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.rottentomatoes.com/m/batman_forever/ | title = Batman Forever | work = Rotten Tomatoes | access-date = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt;

[[Jonathan Rosenbaum]] nazvao je film &quot;prikladnim za dječake od pet godina i mlađe.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Jonathan Rosenbaum | url = http://onfilm.chicagoreader.com/movies/capsules/12800_BATMAN_FOREVER | title = Batman Forever | work = Chicago Reader | date = [[1995-06-15]] | accessdate = 2008-08-16 | archivedate = 2008-07-29 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080729054908/http://onfilm.chicagoreader.com/movies/capsules/12800_BATMAN_FOREVER | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; [[Peter Travers]] je kritizirao neukusnu komercijalizaciju filma, ali je dodao &quot;''Batman zauvijek'' još uvijek ima svojih trenutaka. Nema zabavnijeg proizvoda ovog ljeta koje nudi toliko iznenađenja. U scenariju nedostaje boli čovjeka kojeg muči davno ubojstvo njegovih roditelja kojeg je uhvatio Tim Burton.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Peter Travers | url = http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5948895/review/5948896/batman_forever | title = Batman Forever | work = Rolling Stone | date = [[2000-12-08]] | accessdate =  | archivedate = 2008-07-08 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080708013413/http://www.rollingstone.com/reviews/movie/5948895/review/5948896/batman_forever | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; [[Brian Lowry]] iz ''Varietyja'' je napisao: &quot;Morate se zapitati kakva je logika staviti bradavice na kostim od tvrde gume. Čija je to uopće bila ideja, Alfredova? Neki od digitalno stvorenih predjela Gothama su očigledno loši. Glazba [[Elliot Goldenthal|Elliota Goldenthala]], iako služi svrsi, ipak nije uzbudljiva kao rad [[Danny Elfman|Dannyja Elfmana]] iz prva dva filma.&lt;ref&gt;{{cite news | author = Brian Lowry | url = http://www.variety.com/review/VE1117904172.html?categoryid=31&amp;cs=1&amp;p=0 | title = Batman Forever | work = Variety | date = [[1995-06-14]] | accessdate = 2008-08-16}}&lt;/ref&gt;

[[Scott Beatty]] je smatrao kako &quot;Tommy Lee Jones igra Harveyja Denta kao da je [[Joker (strip)|Joker]], a ne unakaženo čudovište.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Bill &quot;Jett&quot; Ramey | url = http://batman-on-film.com/sbeattyinterview.html | title = BOF Interview: Scott Beatty | work = Batman-on-Film | date = [[2005-11-28]] | accessdate = 2008-08-16 | archivedate = 2011-07-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110707213820/http://batman-on-film.com/sbeattyinterview.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; [[Lee Bermejo]] nazvao je film &quot;nepodnošljivim&quot;. [[Mick LaSalle]] je imao podijeljeno mišljenje uz zaljučak &quot;Ovaj film se dobro nosi sa sobom, ali je vrhunac predvidljiv.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = Mick LaSalle | url = http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/1995/06/16/DD8003.DTL | title = ''Batman Forever'' Goes On and On | work = San Francisco Chronicle | date = [[1995-06-16]] | accessdate = 2008-08-17 | archive-date = 2008-09-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080921093641/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F1995%2F06%2F16%2FDD8003.DTL | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; [[James Bernardinelli]], koji je iznimno hvalio prethodni film, za ovaj je rekao kako je najbolji u serijalu. &quot;Lakši je, bistriji, zabavniji, dinamičniji i pun života za razliku od prijašnjih.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author = James Berardinelli | url = http://www.reelviews.net/php_review_template.php?identifier=287 | title = ''Batman Forever'' Goes On and On | work = ReelViews | date = [[1995-06-16]] | accessdate = 2008-08-17}}&lt;/ref&gt;

''Batman zauvijek'' je nominiran za [[Oscar]]e za [[Oscar za najbolju fotografiju|najbolju fotografiju]], [[Oscar za najbolje mksanje zvuka|zvuk]] i [[Oscar za najbolju montažu zvuka|montažu zvuka]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/Academy_Awards_USA/1996 | title = 68th Academy Awards | work = Internet Movie Database | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081219153626/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Academy_Awards_USA/1996 | archive-date = 2008-12-19 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Pjesma &quot;Hold Me, Thrill Me, Kiss Me, Kill Me&quot; bila je nominirana za [[Zlatni globus]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/Golden_Globes_USA/1996 | title = 53rd Golden Globe Awards | work = [[Internet Movie Database]] | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080723151453/http://imdb.com/Sections/Awards/Golden_Globes_USA/1996 | archive-date = 2008-07-23 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Film je bio nominiran i za [[Nagrada Saturn|Nagradu Saturn]] za [[Nagrada Saturn za najbolji fantastični film|najbolji fantastični film]], [[Nagrada Saturn za najbolju šminku|šminku]], [[Nagrada Saturn za najbolje specijalne efekte|specijalne efekte]] i [[Nagrada Saturn za najbolji kostim|dizajn kostima]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/Academy_of_Science_Fiction_Fantasy_And_Horror_Films_USA/1996 | title = 22nd Saturn Awards | work = [[Internet Movie Database]] | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090105131259/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Academy_of_Science_Fiction_Fantasy_And_Horror_Films_USA/1996 | archive-date = 2009-01-05 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Skladatelj [[Elliott Goldenthal]] bio je nominiran za [[Grammy]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/Grammy_Awards/1996 | title = 37th Grammy Awards | work = Internet Movie Database | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060212230415/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Grammy_Awards/1996 | archive-date = 2006-02-12 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Film je bio nominiran za šest MTV-jevih filmskih nagrada.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/MTV_Movie_Awards/1996 | title = 1996 MTV Movie Awards | work = Internet Movie Database | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080706230634/http://www.imdb.com/Sections/Awards/MTV_Movie_Awards/1996 | archive-date = 2008-07-06 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt; &quot;Hold Me, Thrill Me, Kiss Me, Kill Me&quot; &quot;osvojila&quot; je Zlatnu malinu za najgoru pjesmu.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.imdb.com/Sections/Awards/Razzie_Awards/1996 | title = 1996 Razzie Awards | work = Internet Movie Database | access-date = 2008-08-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090223015510/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Razzie_Awards/1996 | archive-date = 2009-02-23 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb naslov|id=0112462|naslov=Batman zauvijek}}
* {{rotten-tomatoes|id=batman_forever|title=Batman zauvijek}}
* {{mojo title|id=batmanforever|title=Batman zauvijek}}

{{Joel Schumacher}}
{{Akiva Goldsman}}
{{DC Comics - filmovi}}

[[Kategorija:Filmovi 1995.]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Filmovi o Batmanu]]
[[Kategorija:Filmovi o enigmatici]]</text>
      <sha1>9gcywf4e5rt22ibsowuiiqx7bxj2d2f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dierfeld</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1365954</id>
    <revision>
      <id>42714974</id>
      <parentid>42529280</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:50:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3041" sha1="2d7swu9859k2vrkwjjlfdkf3ce42gow" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Dirfeld
 | izvorni_naziv       = ''Dierfeld''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Dirfeld
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Dierfeld COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 8&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 5
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 1,5
 | gšir                = 50.08444
 | gduž                = 6.89
 | nadmorska_visina    = 420
 | registarska_oznaka  = WIL
 | pozivni_broj        = 06572
 | poštanski_kod       = 54533
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.dierfeld.de www.dierfeld.de]
 | gradonačelnik       = ''Gerhard von Greve-Dierfeld''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Dirfeld''' ({{jez-nem|Dierfeld}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 107 opštinskih središta okruga [[Okrug Bernkastel-Vitlih|Bernkastel-Vitlih]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 8 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7231021.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Dierfeld in WIL.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih]]
Dirfeld se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Bernkastel-Vitlih. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 420 metara. Površina opštine iznosi 1,5&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 8 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 5 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Dierfeld}}

* [https://web.archive.org/web/20200319160112/http://www.dierfeld.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Bernkastel-Vitlih}}</text>
      <sha1>2d7swu9859k2vrkwjjlfdkf3ce42gow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eteoklo (Ifijev sin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1414338</id>
    <revision>
      <id>42715505</id>
      <parentid>5545576</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3240" sha1="qja7vvct19ct2zvn92t4wz6q4d1f6vl" xml:space="preserve">{{distinguish|Eteokle}}
'''Eteoklo''' ({{lang-grc|Ἐτέοκλος}}) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], sin [[Ifije|Ifija]], kralja [[Argos|Arga]]. Učestvovao je u pohodu [[Sedmorica protiv Tebe|Sedmorice protiv Tebe]], a neki ga [[Grčka književnost|antički autori]] ubrajaju i među sedmoricu vođa.&lt;ref&gt;Npr. [[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:10.10.3 X, 10, 3].&lt;/ref&gt; U [[Euripid]]ovoj [[Grčka tragedija|tragediji]] ''[[Hiketide (Euripid)|Hiketide]]'' [[Adrast]] ga opisuje kao mladog i siromašnog ali poštenog čoveka koji je odbijao primiti skupocene poklone od prijatelja i koga su njegovi sugrađani [[Argos|Argivci]] veoma poštovali.&lt;ref&gt;[[Euripid]], ''[[Hiketide (Euripid)|Hiketide]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg008.perseus-grc1:837-880 871–872].&lt;/ref&gt;

U [[Eshil]]ovoj tragediji ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'' Eteoklo je jedan od sedmorice vođa u ratu protiv [[Teba (Grčka)|Tebe]] i predvodi napad Neitska vrata, jednu od sedam gradskih kapija, noseći pri tom štit na kome je predstavljen neki čovek kako se pomoću merdevina penje na kulu uz natpis da ga ni [[Ares]] odatle ne može srušiti. Eteoklu se suprotstavlja [[Megarej iz Tebe|Megarej]].&lt;ref&gt;[[Eshil]], ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0085.tlg004.perseus-grc1:457-480 457–474].&lt;/ref&gt; Međutim, u Euripidovim ''[[Feničanke (Euripid)|Feničankama]]'' kao predvodnik napada na sedmu tebansku kapiju pojavljuje se [[Adrast]], a Eteoklo se uopšte ne spominje.&lt;ref&gt;[[Euripid]], ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:1104-1152 1134] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Eteokla ne spominju ni drugi autori, među njima [[Diodor Sicilijski]],&lt;ref&gt;[[Diodor Sicilijski]], ''Istorijska biblioteka'' [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:4.65.4 IV, 65, 4].&lt;/ref&gt; [[Stacije]],&lt;ref&gt;[[Stacije]], ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaida]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1020.phi001.perseus-lat1:4 IV, 49 sqq].&lt;/ref&gt; i [[Gaj Julije Higin|Higin]].&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', 70.&lt;/ref&gt;.

Prema [[Apolodor iz Atene|Pseudo-Apolodorvoj]] ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteci]]'', Eteokla je ubio [[Leades]], [[Astak (mitologija)|Astakov]] sin.&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.8 III, 6, 8] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Eteoklov sin [[Medont]] ponekad se ubraja među [[Epigoni|Epigone]], potomke Sedmorice koji su pokrenuli novi rat protiv Tebe i uspeli osvojiti grad.&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz ''[[Ilijada|Ilijadu]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:4.401-4.445 IV, 404].&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Tebanski ciklus}}

[[Kategorija:Grčka mitologija]]
[[Kategorija:Sedmorica protiv Tebe]]
[[Kategorija:Tebanski ciklus]]</text>
      <sha1>qja7vvct19ct2zvn92t4wz6q4d1f6vl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dictionary of Greek and Roman Geography</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1452134</id>
    <revision>
      <id>42714970</id>
      <parentid>42698440</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:36:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3488" sha1="4nnxjjdxg0tayuv8geg22pu0ro6jiww" xml:space="preserve">{{italic title}}
[[Datoteka:Dictionary of Greek and Roman Geography vol 1.jpg|150px|right|thumb|Naslovna stranica prvog toma izdanja iz 1856.]]
'''''Dictionary of Greek and Roman Geography''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Leksikon grčke i rimske geografije'', prvo izdanje 1854) bio je poslednja od tri enciklopedije o [[Antika|antici]] koje je uredio [[UK|britanski]] naučnik [[William Smith (leksikograf)|William Smith]] (1813–1893). Druge dve bile su ''[[Dictionary of Greek and Roman Antiquities|Leksikon grčkih i rimskih starina]]'' i ''[[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology|Leksikon grčke i rimske biografije i mitologije]]''. Kako je sam Smith zapisao u predgovoru, &quot;cilj leksikona grčke i rimske geografije poglavito se sastoji u tome da posluži kao ilustracija delima [[Grčka književnost|grčkih]] i [[Rimska književnost|rimskih pisaca]] i da marljivom čitaocu omogući da iz čitanja tih dela izvuče najveću moguću korist&quot;. Knjiga taj cilj i postiže, budući da u dva ogromna toma obrađuje sve važne zemlje, oblasti, gradove, naselja i geografske značajke koji se pojavljuju u grčkoj i rimskoj književnosti, a pri tom ne propušta ni one koji se spominju jedino u ''[[Biblija|Bibliji]]''. Najnovije izdanje objavljeno je 2005. godine.

== Reference ==
* Smith, William; ''[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0064 Dictionary of Greek and Roman Geography]'', [[London]], 1854.
* &quot;[https://web.archive.org/web/20110514024708/http://cdl.library.cornell.edu/cgi-bin/moa/pageviewer?root=%2Fmoa%2Fnora%2Fnora0081%2F&amp;tif=00274.TIF&amp;cite=http:%2F%2Fcdl.library.cornell.edu%2Fcgi-bin%2Fmoa%2Fmoa-cgi%3Fnotisid=ABQ7578-0081-18&amp;coll=moa&amp;frames=1&amp;view=50 Smith's Dictionary of Greek and Roman Geography]&quot; u: ''[[North American Review]]'', July 1855, str. 268–271.

== Vanjske veze ==
{{wikisource|Dictionary of Greek and Roman Geography|''Dictionary of Greek and Roman Geography''}}
* Na [[Google Book Search]]:
** (1854) [http://books.google.com/books?id=9y0BAAAAQAAJ ''Dictionary of Greek and Roman Geography, Vol. I: Abacaenum – Hytanis'']
** (1857) [http://books.google.com/books?id=-C0BAAAAQAAJ ''Dictionary of Greek and Roman Geography, Vol. II Iabadius – Zymethus'']
* [[Internet Archive]] sadrži [https://archive.org/search.php?query=Dictionary%20of%20Greek%20and%20Roman%20geography%20AND%20mediatype%3Atexts nekoliko izdanja], uključujući:
** {{cite book|last=Smith |first=William |year=1852 |title=Dictionary of Greek and Roman Geography (Abacaenum – Hytanis)|volume=1|location=Boston|publisher=Little, Brown|url=http://www.archive.org/details/dictionarygreek01smitgoog}}
** {{cite book|last=Smith |first=William |year=1852 |title=Dictionary of Greek and Roman Geography (Iabadius – Zymethus)|volume=2|location=London|publisher=Walton and Maybery|url=http://www.archive.org/details/dictionaryofgree02smit}}
** {{cite book|last=Smith |first=William |year=1870|title=Dictionary of Greek and Roman Geography (Abacaenum – Hytanis)|volume=1|location=Boston|publisher=Little, Brown|url=http://www.archive.org/details/dictionaryofgree01smituoft}}
** {{cite book|last=Smith |first=William |year=1872 |title=Dictionary of Greek and Roman Geography (Iabadius – Zymethus)|volume=2|location=London |publisher=John Murry |url=http://www.archive.org/details/adictionarygree13smitgoog}}

__NOTOC__

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Knjige 1854.]]
[[Kategorija:Klasična filologija]]</text>
      <sha1>4nnxjjdxg0tayuv8geg22pu0ro6jiww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rajec (oblast)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1458011</id>
    <revision>
      <id>42714997</id>
      <parentid>42544079</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T18:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Literatura */</comment>
      <origin>42714997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="799" sha1="51mxue5z6b0m13k13y8d47411u4qxsv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Pred Raec.jpg|thumb|Predeo oko [[Raec (Makedonija)|Rajeca]]]]
{{Ostale upotrebe|Rajec (razvrstavanje)}}

'''Raječka kotlina''' ili '''Rajec''' ({{jez-mak|Раечка Котлина}} ili ''Раец''), je [[kotlina]] u porječju [[Rajec (reka)|istoimene rijeke]], levog pritoka [[Crna Reka (Makedonija)|Crne]], niže sela [[Drenovo (Kavadarci)|Drenova]] u [[Tikveš]]u.

Kotlina Rajec je prostrana 306&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Istorijska oblast Rajec, obuhvata brda i planine između Tikveške doline na istoku i visoravni [[Pelagonija|Pelagonije]] na zapadu. Smešten između planine [[Babuna (planina)|Babuna]] na severu i planine [[Dren (planina)|Dren]] na jugu.

== Literatura ==
* [[Narodna enciklopedija]], 1925 g. knjiga 3, stranica 793

[[Kategorija:Oblasti u Republici Makedoniji]]</text>
      <sha1>51mxue5z6b0m13k13y8d47411u4qxsv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diviaky nad Nitricou</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460371</id>
    <revision>
      <id>42714992</id>
      <parentid>42711225</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>veb-sajt</comment>
      <origin>42714992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1152" sha1="3axmiozvl6w6ieawf081afwk20bgh5p" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Diviaky nad Nitricou
|originalni_naziv   = Diviaky nad Nitricou
|slika              = Diviaky nad Nitricou - Kostol všetkých svätých 3.jpg
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Diviaky nad nitricou-prievidza-flag.svg
|kraj               = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
|okrug              = Okrug Prievidza
|nadm visina        = 290
|poštanski_kod      =
|pozivni_broj       =
|registarska_oznaka = PD
|gšir               = 48.7650
|gduž               = 18.4950
}}
'''Diviaky nad Nitricou''' ({{jez-svk|Diviaky nad Nitricou}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Diviaky nad Nitricou}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prievidza}}

[[Kategorija:Okrug Prievidza]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]</text>
      <sha1>3axmiozvl6w6ieawf081afwk20bgh5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraľovany</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1460591</id>
    <revision>
      <id>42715557</id>
      <parentid>42676431</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:26:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Vanjske veze</comment>
      <origin>42715557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2138" sha1="4f0v2tqkh2gwuimwrc5r5nk99vdpwfd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Kraľovany
|originalni_naziv   = Kraľovany
|slika              = Kraľovany MF3.jpg
|opis_slike         = Evangelička crkva
|gradska_zastava    = Kralovany-dolny kubin-flag.svg
|kraj               = [[Žilinski kraj|Žilinski]]
|okrug              = [[Okrug Dolný Kubín|Dolný Kubín]]
|nadm visina        = 430&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-07-14}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 027 51&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 43&lt;ref name=&quot;base_inf&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = DK
|gšir               = 49.1514
|gduž               = 19.1272
}}
'''Kraľovany''' je naseljeno mjesto u [[Okrug Dolný Kubín|okrugu Dolný Kubín]], u [[Žilinski kraj|Žilinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Geografija ==
Nalazi se na ušću rijeke [[Orava (reka)|Orave]] u [[Vah]], oko 18&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Dolný Kubín|Dolnog Kubina]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz 2011. godine naselje je imalo 454 stanovnika.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/Obyvatelstvo/tabulky/pocet_obyvatelov/2011/poc_obyv_2011_n.pdf |title=Stanovništvo 31. 12. 2011. (503) |author= |authorlink= |date=2011. |format= |work= |publisher=Statistički zavod Republike Slovačke |pages= |language=sk |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130921055744/http://portal.statistics.sk/files/Sekcie/sek_600/Demografia/Obyvatelstvo/tabulky/pocet_obyvatelov/2011/poc_obyv_2011_n.pdf |archivedate=2013-09-21 |quote= |accessdate=29. 6. 2013. |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category-inline|Kraľovany}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}
* [https://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Dolný Kubín}}

[[Kategorija:Okrug Dolný Kubín]]
[[Kategorija:Žilinski kraj]]</text>
      <sha1>4f0v2tqkh2gwuimwrc5r5nk99vdpwfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Častkovce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461605</id>
    <revision>
      <id>42715504</id>
      <parentid>42566575</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>slika</comment>
      <origin>42715504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1600" sha1="r1m9sniibmly1cj4m1z4gc9o6n5izcd" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Častkovce
|originalni_naziv   = Častkovce
|slika              = Častkovce - kostol2.jpg
|opis_slike         = Rimokatolička crkva
|gradska_zastava    = Castkovce-nove mesto nad vahom-flag.svg
|kraj               = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
|okrug              = [[Okrug Nové Mesto nad Váhom|Nové Mesto nad Váhom]]
|nadm visina        = 177&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-09-14}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 916 27&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 32&lt;ref name=&quot;base_info&quot;/&gt;
|registarska_oznaka = NM
|gšir               = 48.6892
|gduž               = 17.7806
}}
'''Častkovce''' ({{jez-svk|Častkovce}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Nové Mesto nad Váhom|okrugu Nové Mesto nad Váhom]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Častkovce}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{Klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Nové Mesto nad Váhom}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Nové Mesto nad Váhom]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]</text>
      <sha1>r1m9sniibmly1cj4m1z4gc9o6n5izcd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stará Turá</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461766</id>
    <revision>
      <id>42715508</id>
      <parentid>42556211</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:56:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>gradonačelnik</comment>
      <origin>42715508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4090" sha1="g0v92bt9ker2gjbwvmvbwbu0vhlrftt" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Stara tura kostol.jpg |
Názov = Stará Turá |
URL znaku = Coat of arms of Stará Turá.png |
URL vlajky = Stara tura-nove mesto nad vahom-flag.svg |
URL polohy = |
Kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]|
Okres = [[Okrug Nové Mesto nad Váhom|Nové Mesto nad Váhom]]|
Región = [[Podjavorinske Kopanice]] |
Nadmorská výška = 386&lt;ref name=&quot;base_info&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-09-16}}&lt;/ref&gt; |
Prvá písomná zmienka = 1392. |
PSČ = 916 01 &lt;ref name=&quot;base_info&quot; /&gt;|
Predvoľba = +421-32 &lt;ref name=&quot;base_info&quot; /&gt;|
Kód = 506524 |
EČV = NM |
Adresa = |
Website = www.staratura.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = Nora Pániková|
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.776667|
 gduž                 = 17.698889|
}}
'''Stará Turá''' ({{jez-svk|Stará Turá}}, {{jez-nem|Alt-Turn}}, {{jez-mađ|Ótura}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Trenčinski kraj|Trenčinskog kraja]], gde je u sastavu [[Okrug Nové Mesto nad Váhom|okruga Nové Mesto nad Váhom]].

==Prirodni uslovi==
Stará Turá je smeštena u zapadnom delu države, blizu državne granice sa [[Češka Republika|Češkom]] - 9 kilometara severno od grada. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 120&amp;nbsp;km južno od grada.

'''Reljef''': Stará Turá se razvila u [[Mijavska brda|Mijavskim brdima]], koji su južna podgorina [[Mali Karpati|Malih Karpata]]. Nedaleko se nalaze i [[Beli Karpati]]. Nadmorska visina grada je oko 280 metara.

'''Klima''': Klima u Staroj Turi je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Staru Turu protiče potok.
 
== Historija ==
Prvi pomen grada je iz [[1392]]. godine, a [[1467]]. godine naselje je dobio zvanje [[grad]]a. Vekovima je Stará Turá bila nevelik grad u okviru [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Kraljevine Ugarske]]. [[1848]]. godine grad je zadesio veliki [[požar]], koji umalo nije uništio ceo grad.

Krajem [[1918]]. godine područje Nove Dubnjice je postalo deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je osnovan usled nagle industrijalizacije države, pa je došlo do masovne izgradnje stambenih blokova i naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno oblasno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

==Stanovništvo==
{{SK|pop}}

Danas Stará Turá ima nešto manje od 9.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2021]]. godine sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 92,5%,
* [[Česi]] - 1,0%%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2021]]. godine sastav je sledeći:
* [[Luteranska crkva|luterani]] - 32,2%%,
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 20,7%,
* [[ateisti]] - 36,2%,
* ostali.&lt;ref name=&quot;statistics&quot;/&gt;

== Značajne osobe ==
* Viliam Vagač (*1909 – † 1970), [[Salezijanci|SDB]], [[rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[svećenik]], religijski zatvorenik (osuđen na 18 godina zatvora).&lt;ref&gt;KUBANOVIĆ, Zlatko: '' Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924)''.  Bratislava : Don Bosco, 2019. {{ISBN|978-80-8074-436-6}}. S. 283  –  284.&lt;/ref&gt;

== Izvor ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;statistics&quot;&gt;{{cite web | title = Obyvatelia - Základné výsledky | publisher = Statistički zavod Republike Slovačke | url = https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/struktura-obyvatelstva-podla-narodnosti/OB/SK0224506524/OB | accessdate = 17. 09. 2023. }}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Stará Turá}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{Okrug Nové Mesto nad Váhom}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Nové Mesto nad Váhom]]</text>
      <sha1>g0v92bt9ker2gjbwvmvbwbu0vhlrftt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elat (mitologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2476537</id>
    <revision>
      <id>42715081</id>
      <parentid>6828935</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:42:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 3 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4442" sha1="9v49i03kr1ic12uupm6ikcv9amd798e" xml:space="preserve">{{also|31824 Elatus}}
'''Elat''' ({{lang-grc|Ἔλατος}}) ime je više ličnosti u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].

# Elat, jedan od [[Lapiti|Lapita]], vladar [[Larisa|Larise]] u [[Tesalija (oblast)|Tesaliji]]. [[Hipeja (mitologija)|Hipeja]] mu je rodila [[Kenej]]a,&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Metamorfoze]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi006.perseus-lat1:12.429-12.535 XII, 497].&lt;/ref&gt; [[Polifem (Argonaut)|Polifema]]&lt;ref&gt;[[Apolonije Rođanin]], ''[[Argonautika|Doživljaji Argonauta]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0001.tlg001.perseus-grc1:1.1-1.50 I, 40].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae1.html#14 14].&lt;/ref&gt; [[Ishije|Ishija]], u koga se zaljubila [[Koronida]],&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.10.3 III, 10, 3].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz [[Pindar]]ovu ''Pitijsku odu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0033.tlg002.perseus-grc1:3 III, 31 (55)].&lt;/ref&gt; te kćerku Dotiju, koja je možda bila [[eponim]]na heroina [[Dotion]]a u Tesaliji&lt;ref&gt;[[Stefan Bizantinac]], s.v. &quot;Dotion&quot;.&lt;/ref&gt; (v. i [[Dotis]]).
#Elat, jedan od [[Kentauri|kentaura]], koji je tokom borbe s [[Heraklo]]m ubijen zatrovanom strelom koja mu je probola ruku, a zatim letela dalje sve do [[Hiron]]a, koga je ranila u koleno.&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:2.5.4 II, 5, 4].&lt;/ref&gt; Po njemu je nazvan asteriod [[31824 Elatus]].
#Elat, jedan od [[Penelopa|Penelopinih]] [[Penelopini prosci|prosaca]], koga je ubio [[Eumej]].&lt;ref&gt;[[Homer]], ''[[Odiseja]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg002.perseus-grc1:22.255-22.291  XXII, 268].&lt;/ref&gt;
#Elat, sin [[Arkad]]ov, brat [[Afidant]]ov i [[Azan (mitologija)|Azanov]]. Arkad mu je na upravu dao oblast planine [[Kyllini|Kilene]], koja je tad bila bez naziva, ali je potom prešao u oblast koja će se kasnije zvati [[Fokida]], gde je stanovništvu pomogao u ratu protiv [[Flegija|Flegijci]]; bio je poznat kao eponimni osnivač grada [[Elateja|Elateje]].&lt;ref name=paus844&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:8.4.4 VIII, 4, 4].&lt;/ref&gt; Njegov je lik bio izvajan na jednoj [[Stela|steli]] na trgu u Elateji.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:10.34.6 X, 34, 6] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; Oženio se [[Laodika (mitologija)|Laodikom]], kćerkom [[Kinira|Kinirinom]], koja mu je rodila [[Stimfal]]a, [[Perej]]a, [[Ishije|Ishija]] i Kilena.&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.9.1 III, 9, 1].&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paus844/&gt;
#Elat, saveznik [[Troja]]naca iz [[Pedas]]a, koga je ubio [[Agamemnon]].&lt;ref&gt;[[Homer]], ''[[Ilijada]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:6.1-6.36 VI, 33] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;
#Elat ili Elaton, [[Amfijaraj]]ev vozač bojnih kola,&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.8 III, 6, 8] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt; koji je inače poznat pod imenom Baton.
#Elat, otac [[Evanipa|Evanipe]], koja je [[Hipomedont]]u rodila [[Polidor]]a.&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae2.html#71 71].&lt;/ref&gt;
#Elat, sin [[Ikarije]]v, kome je [[Erimeda]] rodila [[Tenar (mitologija)|Tenara]].&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz: [[Apolonije Rođanin]], ''[[Argonautica|Doživljaji Argonauta]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0001.tlg001.perseus-grc1:1.105-1.155 I, 120].&lt;/ref&gt;
#Elat, prorok i otac [[Ampik]]ov.&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae3.html#128 128].&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Grčka mitologija]]</text>
      <sha1>9v49i03kr1ic12uupm6ikcv9amd798e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu6</title>
    <ns>2</ns>
    <id>2623565</id>
    <revision>
      <id>42715056</id>
      <parentid>42694985</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T00:09:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6836" sha1="esrax27p0lf2qz2hrm494ip4640wgc0" xml:space="preserve">[[File:Hyaloperonospora-parasitica-hyphae-haustoria.jpg|thumb|right|''[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Hyaloperonospora Hyaloperonospora] parasitica'': [[hifa|hife]] i haustoriji]]
[[File:Haustorium DSC 5361 (28948051265).jpg |thumb|right|Haustoriji imele ''[[Muellerina eucalyptoides]]'' na stablu ''[[Eucalyptus haemastoma]]'']]
[[File:01098jfRoads Orion Pilar Limay Bataan Bridge Landmarksfvf 10.JPG|thumb|[[Klica kokosa]], jestivi haustorij klijavih sjemenki [[kokos]]a]]
U [[botanika|botanici]] i [[mikologija|mikologiji]], '''haustorij''' je struktura nalik korijenu koja raste u ili oko druge strukture kako bi apsorbirala vodu ili hranjive tvari. Na primjer, kod [[imela|imele]] ili pripadnika porodice [[Orobanchaceae]], ta struktura prodire u tkivo domaćina i iz njega crpi hranjive tvari. U mikologiji, haustorij se odnosi na dodatak ili dio [[parazitizam|parazitske]] gljive (vrh [[hifa|hife]]), koji obavlja sličnu funkciju. Mikroskopski haustoriji prodiru u [[ćelijski zid]] biljke-domaćina i crpe hranjive tvari iz prostora između ćelijskog zida i [[Ćelijska membrana|ćelijske membrane]], ali ne prodiru u samu membranu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Szabo|first1=Les|title=Hidden robbers: The role of fungal haustoria in parasitism of plants|journal=PNAS|date=July 3, 2001|volume=98|issue=14|pages=7654–7655|doi=10.1073/pnas.151262398|pmid=11438718|pmc=35395|bibcode=2001PNAS...98.7654S|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Veće (obično botaničke, ne gljivične) haustorije to rade na nivou [[tkivo|tkiva]].

Etimologija imena odgovara [[latinski jezik|latinskoj]] riječi ''[[:wikt:haustor|haustor]]'', koja znači &quot;onaj koji vadi, isušuje ili pije&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book |language=fr |last=Gaffiot |first=Félix |date=1934 |title=Dictionnaire illustré Latin-Français |place=Paris |publisher=Librairie Hachette |page=737 |url=http://www.lexilogos.com/latin/gaffiot.php?q=haustor |access-date=13 May 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{L&amp;S|haustor|ref}}&lt;/ref&gt; i odnosi se na radnju koju izraslina vrši.

== Kod gljiva ==
Gljive u svim glavnim divizijama formiraju haustorije. Haustoriji se javljaju u nekoliko oblika. Općenito, prilikom prodiranja, gljiva povećava površinu koja je u kontaktu s ćelijskom membranom domaćina, oslobađajući enzime koji razgrađuju ćelijske zidove, što omogućava veći potencijalni prijenos organskog [[ugljik]]a od domaćina do gljivice. Stoga, insekt koji je domaćin parazitske gljivice poput ''[[Cordyceps]]a'' može izgledati kao da ga neko &quot;jede iznutra&quot; dok se haustoriji šire unutar njega.{{Citation needed|date=January 2021}}

Najjednostavniji oblici haustorija su male sfere. Najveće su složene formacije koje dodaju značajnu masu ćeliji, šireći se između ćelijskog zida i ćelijske membrane. Kod [[Chytridiomycota]], čitava gljivica može se zatvoriti u tu ćeliju i diskutabilno je da li bi se to trebalo smatrati strukturom analognom haustoriju.{{Citation needed|date=January 2021}}

Haustoriji nastaju iz međućelijskih hifa, [[apresorij]]a ili vanjskih hifa. Hifa se sužava dok prolazi kroz ćelijski zid, a zatim se širi pri invaginaciji ćelije. Zadebljani ovratnik materijala, sa visokim sadržajem [[elektron]]a, taloži se oko hife na mjestu invaginacije. Nadalje, zid ćelije-domaćina postaje visoko modificiran u invaginiranoj zoni. Inkluzije koje su normalno prisutne u plazma membrani su odsutne, a vanjski sloj sadrži više [[polisaharid]]a. Zid oba partnera je znatno reduciran.{{Citation needed|date=January 2021}}

Funkcionalna razmjena se odvija unutar haustorijalnog kompleksa. Domaćin snabdijeva gljivicu organskim ugljikom, a metabolička aktivnost unutar kompleksa je znatno veća nego izvan njega. Gljivica apsorbira ugljik iz domaćina i transportira ga do ostatka [[talus]]a. Čini se da biljka-domaćin funkcionira u skladu sa signalima gljivice, a kompleks je pod kontrolom napadača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |title=Mycology – Structure and Function – Haustoria&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2010-10-17 |archive-date=2011-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221094440/http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Haustorij može biti [[micelij]]skog ili korijenastog oblika.{{Citation needed|date=January 2021}}

== Kod biljaka ==
Mistletoes (including [[Loranthaceae]] and [[Viscaceae]]) and broomrapes ([[Orobanchaceae]]) attach to their hosts via a haustorium. The haustoria attacks the host's xylem and/or phloem and attaches itself to the host.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Press |first1=Malcolm C. |last2=Phoenix |first2=Gareth K. |date=June 2005 |title=Impacts of parasitic plants on natural communities |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=166 |issue=3 |pages=737–751 |doi=10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |pmid=15869638 |bibcode=2005NewPh.166..737P |issn=0028-646X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; This structure both anchors the parasitic plant, and allows it to tap into the host plant. These parasitic plants use passive mechanisms to draw water from their hosts. Mistletoes keep their leaf stomata open night and day which sets up a moisture gradient between the plant and host.&lt;ref&gt;Watson, D. M. (2011) ''Mistletoes of Southern Australia'',  [http://www.publish.csiro.au/book/6436/ CSIRO Publishing, Collingwood, VIC]&lt;/ref&gt;

A second meaning of 'haustorium' in botany is to describe tissues in a developing plant embryo that transfer nutrients from the seed's [[endosperm]] to the embryo. These tissues are found widely in the seeds of [[flowering plant]]s.&lt;ref&gt;Bhatnagar, S.P. and Veena Sawhney. (1981) &quot;Endosperm—Its Morphology, infrastructure, and Histochemistry&quot;, [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0074769608612863 International Review of Cytology]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Apresorij]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book|author1=P.M. Kirk|author2=P.F. Cannon|author3=D.W. Minter|author4=J.A. Stalpers|title=Dictionary of the Fungi|url=https://books.google.com/books?id=IFD4_VFRDdUC&amp;pg=PA306|access-date=25 October 2012|date=30 November 2008|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-826-8|page=306}}
* {{cite book|last1=Lersten|first1=Nels R.|title=Flowering plant embryology with emphasis on economic species|date=2004|publisher=Blackwell Pub.|location=Ames, Iowa|isbn=9780470752678|url=https://books.google.com/books?id=2YbwF7tH6dUC}}
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/what-is-mistletoe.html ANBG: Šta je imela] Pristupljeno 22. januara 2018.
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/haustoria.html ANBG: Haustoriji] Pristupljeno 22. januara 2018.
{{refend}}

Kategorija:Morfologija biljaka</text>
      <sha1>esrax27p0lf2qz2hrm494ip4640wgc0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715527</id>
      <parentid>42715056</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:16:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kod biljaka */</comment>
      <origin>42715527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6858" sha1="d980crz21ycvcy7otmknp5ngrxi5njr" xml:space="preserve">[[File:Hyaloperonospora-parasitica-hyphae-haustoria.jpg|thumb|right|''[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Hyaloperonospora Hyaloperonospora] parasitica'': [[hifa|hife]] i haustoriji]]
[[File:Haustorium DSC 5361 (28948051265).jpg |thumb|right|Haustoriji imele ''[[Muellerina eucalyptoides]]'' na stablu ''[[Eucalyptus haemastoma]]'']]
[[File:01098jfRoads Orion Pilar Limay Bataan Bridge Landmarksfvf 10.JPG|thumb|[[Klica kokosa]], jestivi haustorij klijavih sjemenki [[kokos]]a]]
U [[botanika|botanici]] i [[mikologija|mikologiji]], '''haustorij''' je struktura nalik korijenu koja raste u ili oko druge strukture kako bi apsorbirala vodu ili hranjive tvari. Na primjer, kod [[imela|imele]] ili pripadnika porodice [[Orobanchaceae]], ta struktura prodire u tkivo domaćina i iz njega crpi hranjive tvari. U mikologiji, haustorij se odnosi na dodatak ili dio [[parazitizam|parazitske]] gljive (vrh [[hifa|hife]]), koji obavlja sličnu funkciju. Mikroskopski haustoriji prodiru u [[ćelijski zid]] biljke-domaćina i crpe hranjive tvari iz prostora između ćelijskog zida i [[Ćelijska membrana|ćelijske membrane]], ali ne prodiru u samu membranu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Szabo|first1=Les|title=Hidden robbers: The role of fungal haustoria in parasitism of plants|journal=PNAS|date=July 3, 2001|volume=98|issue=14|pages=7654–7655|doi=10.1073/pnas.151262398|pmid=11438718|pmc=35395|bibcode=2001PNAS...98.7654S|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Veće (obično botaničke, ne gljivične) haustorije to rade na nivou [[tkivo|tkiva]].

Etimologija imena odgovara [[latinski jezik|latinskoj]] riječi ''[[:wikt:haustor|haustor]]'', koja znači &quot;onaj koji vadi, isušuje ili pije&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book |language=fr |last=Gaffiot |first=Félix |date=1934 |title=Dictionnaire illustré Latin-Français |place=Paris |publisher=Librairie Hachette |page=737 |url=http://www.lexilogos.com/latin/gaffiot.php?q=haustor |access-date=13 May 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{L&amp;S|haustor|ref}}&lt;/ref&gt; i odnosi se na radnju koju izraslina vrši.

== Kod gljiva ==
Gljive u svim glavnim divizijama formiraju haustorije. Haustoriji se javljaju u nekoliko oblika. Općenito, prilikom prodiranja, gljiva povećava površinu koja je u kontaktu s ćelijskom membranom domaćina, oslobađajući enzime koji razgrađuju ćelijske zidove, što omogućava veći potencijalni prijenos organskog [[ugljik]]a od domaćina do gljivice. Stoga, insekt koji je domaćin parazitske gljivice poput ''[[Cordyceps]]a'' može izgledati kao da ga neko &quot;jede iznutra&quot; dok se haustoriji šire unutar njega.{{Citation needed|date=January 2021}}

Najjednostavniji oblici haustorija su male sfere. Najveće su složene formacije koje dodaju značajnu masu ćeliji, šireći se između ćelijskog zida i ćelijske membrane. Kod [[Chytridiomycota]], čitava gljivica može se zatvoriti u tu ćeliju i diskutabilno je da li bi se to trebalo smatrati strukturom analognom haustoriju.{{Citation needed|date=January 2021}}

Haustoriji nastaju iz međućelijskih hifa, [[apresorij]]a ili vanjskih hifa. Hifa se sužava dok prolazi kroz ćelijski zid, a zatim se širi pri invaginaciji ćelije. Zadebljani ovratnik materijala, sa visokim sadržajem [[elektron]]a, taloži se oko hife na mjestu invaginacije. Nadalje, zid ćelije-domaćina postaje visoko modificiran u invaginiranoj zoni. Inkluzije koje su normalno prisutne u plazma membrani su odsutne, a vanjski sloj sadrži više [[polisaharid]]a. Zid oba partnera je znatno reduciran.{{Citation needed|date=January 2021}}

Funkcionalna razmjena se odvija unutar haustorijalnog kompleksa. Domaćin snabdijeva gljivicu organskim ugljikom, a metabolička aktivnost unutar kompleksa je znatno veća nego izvan njega. Gljivica apsorbira ugljik iz domaćina i transportira ga do ostatka [[talus]]a. Čini se da biljka-domaćin funkcionira u skladu sa signalima gljivice, a kompleks je pod kontrolom napadača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |title=Mycology – Structure and Function – Haustoria&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2010-10-17 |archive-date=2011-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221094440/http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Haustorij može biti [[micelij]]skog ili korijenastog oblika.{{Citation needed|date=January 2021}}

== Kod biljaka ==
Imele (uključujući [[Loranthaceae]] i [[Viscaceae]]) i volovotke ([[Orobanchaceae]]) se pričvršćuju za svoje domaćine putem haustorija. Haustorij napada [[ksilem]] ili [[floem]] domaćina i pričvršćuje se za njega.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Press |first1=Malcolm C. |last2=Phoenix |first2=Gareth K. |date=June 2005 |title=Impacts of parasitic plants on natural communities |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=166 |issue=3 |pages=737–751 |doi=10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |pmid=15869638 |bibcode=2005NewPh.166..737P |issn=0028-646X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ova struktura usidrava parazitsku biljku i omogućava joj da se poveže s biljkom-domaćinom. Ove parazitske biljke koriste pasivne mehanizme za izvlačenje vode iz svojih domaćina. Imele drže svoje lisne [[stoma|stome]] otvorene danju i noću, što stvara gradijent vlage između biljke i domaćina.&lt;ref&gt;Watson, D. M. (2011) ''Mistletoes of Southern Australia'',  [http://www.publish.csiro.au/book/6436/ CSIRO Publishing, Collingwood, VIC]&lt;/ref&gt;

Drugo značenje riječi &quot;haustorij&quot; u botanici je opisivanje tkiva biljnog embriona u razvoju koja prenose hranjive tvari iz [[endosperm]]a sjemena u embrion. Ova tkiva su naširoko zastupljena u sjemenkama [[cvjetnice|cvjetnica]].&lt;ref&gt;Bhatnagar, S.P. and Veena Sawhney. (1981) &quot;Endosperm—Its Morphology, infrastructure, and Histochemistry&quot;, [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0074769608612863 International Review of Cytology]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Apresorij]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book|author1=P.M. Kirk|author2=P.F. Cannon|author3=D.W. Minter|author4=J.A. Stalpers|title=Dictionary of the Fungi|url=https://books.google.com/books?id=IFD4_VFRDdUC&amp;pg=PA306|access-date=25 October 2012|date=30 November 2008|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-826-8|page=306}}
* {{cite book|last1=Lersten|first1=Nels R.|title=Flowering plant embryology with emphasis on economic species|date=2004|publisher=Blackwell Pub.|location=Ames, Iowa|isbn=9780470752678|url=https://books.google.com/books?id=2YbwF7tH6dUC}}
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/what-is-mistletoe.html ANBG: Šta je imela] Pristupljeno 22. januara 2018.
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/haustoria.html ANBG: Haustoriji] Pristupljeno 22. januara 2018.
{{refend}}

Kategorija:Morfologija biljaka</text>
      <sha1>d980crz21ycvcy7otmknp5ngrxi5njr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715559</id>
      <parentid>42715527</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:39:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje svog sadržaja stranice</comment>
      <origin>42715559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merlo (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2675864</id>
    <revision>
      <id>42714949</id>
      <parentid>7135339</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Merlo]] na [[Merlo (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>7135339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="133" sha1="s9nw974tci2z2lhoft3tj9sy8y2etsc" xml:space="preserve">'''Merlo''' ima više značenja:
* [[Merlo, Cuneo]]
* [[Merlo, Torino]]
* [[Merlo, Treviso]]
* [[Merlo, Vicenza]]

{{Disambiguation}}</text>
      <sha1>s9nw974tci2z2lhoft3tj9sy8y2etsc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714953</id>
      <parentid>42714949</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <origin>42714953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="164" sha1="t4hiw473vsxdimcs45grxs5diaxp39e" xml:space="preserve">'''Merlo''' se može odnositi na:
* [[Merlo]]
* [[Merlo, Cuneo]]
* [[Merlo, Torino]]
* [[Merlo, Treviso]]
* [[Merlo, Vicenza]]

ili:
* [[Merlot]]

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>t4hiw473vsxdimcs45grxs5diaxp39e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714954</id>
      <parentid>42714953</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:03:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42714954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="186" sha1="palqiiwlkejpeco7x2h1d8mnlt70yts" xml:space="preserve">'''Merlo''' se može odnositi na:
* [[Merlo]]
* [[Merlo, Cuneo]]
* [[Merlo, Torino]]
* [[Merlo, Treviso]]
* [[Merlo, Vicenza]]

ili:
* [[Merlot]], sorta crnog grožđa

{{razvrstavanje}}</text>
      <sha1>palqiiwlkejpeco7x2h1d8mnlt70yts</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Merlo (razvrstavanje)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>2675866</id>
    <revision>
      <id>42714951</id>
      <parentid>7135341</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Merlo]] na [[Razgovor:Merlo (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>7135341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Die Brücke (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3048824</id>
    <revision>
      <id>42714971</id>
      <parentid>42698451</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:39:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2587" sha1="hlh2fxec6km0slre8gkwd60oy9lgthy" xml:space="preserve">{{about|zapadnonjemačkom filmu iz 1959. godine|raniji istočnonjemački film|Die Brücke (film, 1959)}}

{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Die Brücke
| slika = Die Bruecke 1959.jpg
| opis = filmski poster čiji je autor [[Helmuth Ellgaard]]
| režija = [[Bernhard Wicki]]
| producent = [[Hermann Schwerin]]&lt;br&gt;[[Jochen Schwerin]]
| based on  = {{based on|[[Die Brücke (roman)|''Die Brücke'']]|[[Manfred Gregor]]}}
| scenario = [[Karl-Wilhelm Vivier]]&lt;br&gt;[[Bernhard Wicki]]
| uloge = [[Folker Bohnet]]&lt;br&gt;[[Fritz Wepper]]
| muzika = [[Hans-Martin Majewski]]
| fotografija = [[Gerd von Bonin]]
| montaža = [[Carl Otto Bartning]]
| distributer    = [[Deutsche Film Hansa]]
| premijera = {{film date|1959|10|22|df=y}}
| trajanje = 105 min.
| zemlja = {{flag|Zapadna Njemačka}}
| jezik = njemački&lt;br&gt;engleski
}}

'''''Die Brücke''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Most'') je [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[ratni film]] snimljen 1959. u režiji [[Bernhard Wicki|Bernharda Wickija]]. Predstavlja adaptaciju [[Die Brücke|istoimenog]] autobiografskog romana [[Gregor Dorfmeister|Gregora Dorfmeistera]]. Radnja je smještena u njemački gradić pred sam kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i prikazuje kako [[Treći rajh|nacističke]] vlasti nekolicinu lokalnih gimnazijalaca regrutiraju u [[Volkssturm]] i daju im zadatak da brane most od nadirućih [[SAD|američkih]] oklopnih snaga. ''Die Brücke'' je izazvao pažnju kao jedan od filmova koji je zbivanja u Drugom svjetskom ratu prikazivao iz perspektive poražene strane, ali je stekao i međunarodni ugled svojim eksplicitno antiratnim stavom, odnosno osudom militarizma koji bezobzirno i cinično žrtvuje mlade generacije u besmislenoj i unaprijed izgubljenoj borbi. Wicki je ovim filmom privukao pažnju hollywoodskih producenata koji su mu nekoliko godina kasnije povjerili dio režije znamenitog ratnog spektakla ''[[The Longest Day|Najduži dan]]''.

Godine 2008. je snimljen  remake u obliku [[Die Brücke (TV film)|istoimenog]] TV-filma.

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0052654|Die Brücke}}
* [https://web.archive.org/web/20131216182733/http://moviemorlocks.com/2007/03/03/the-bridge-die-brucke-recommended-for-war-lovers/{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} The Bridge: Recommended for War Lovers (TCM Movie Morlocks)]

{{Bernhard Wicki}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Brucke, Die}}
[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>hlh2fxec6km0slre8gkwd60oy9lgthy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feilongus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477719</id>
    <revision>
      <id>42715531</id>
      <parentid>42508191</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:39:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5567" sha1="r5f8i8w5basppbvzaj65p49dt083zet" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Feilongus''}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Feilongus''
| raspon_fosila = [[Rana kreda]], prije 124,6 mil. god.
| slika = Feilongus NT.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = 
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| ordo = †[[Pterosauri]]a
| familia = †[[Ctenochasmatidae]]
| subfamilia = †[[Gnathosaurinae]]
| genus = †'''''Feilongus'''''
| species = †'''''F. youngi'''''
| genus_autorstvo = Wang ''et al.'', 2005
| dvoimeno = ''Feilongus youngi''
| dvoimeno_autorstvo = Wang ''et al.'', 2005
}}

'''''Feilongus''''' je [[izumiranje|izumrli]] rod [[pterosauri|pterosaura]] [[pterodaktiloidi|pterodaktiloida]] iz skupina [[Ctenochasmatoidea]] ili [[Ornithocheiroidea]] pronađenih u donjokredskoj ([[barremij]]-[[aptij]]) Formaciji Yixian u gradu [[Beipiao]], [[Liaoning]], [[Kina]].

Tom rodu naziv su [[2005]]. dali [[Wang Xiaolin]] e.a.. Nomenklaturni tip je ''Feilongus youngi''. Naziv roda potiče od ''Feilonga'', &quot;letećeg zmaja&quot;. Naziv vrste dat mu je u čast umrlog kineskog paleontologa [[Yang Zhongjian|Yanga Zhongjiana]] ili &quot;Chung Chiena Mlađeg&quot;.

''Feilongus'' se zasniva na holotipu IVPP V-12539, neodrasloj jedinci od koje su se očuvali lubanja i povezana čeljust, sa (na istoj ploči) odvojenim stražnjim dijelom moždane šupljine. Taj fosil je jako smrvljen. Upečatljiv je po dvijema koštanim krestama na lubanji (jednoj dugoj i niskoj na polovini njuške, i drugoj koja strši odozada iz stražnjeg dijela lubanje) i po tome što je gornja čeljust 10% (27 milimetara) duža od donje, dajući mu izražen nadgriz. Očuvani dio druge kreste bio je kratak, sa zaobljenim vodećim rubom, ali moguće je da je imala produžetke koji nisu bili sastavljeni od kosti, a koji su sada izgubljeni. Lubanja jedine poznate jedinke duga je 390–400&amp;nbsp;mm i veoma izdužena, sa pomalo konkavnim vrhom. Wang procjenjuje njegov raspon krila na oko 2,4 metra, čineći ga velikim za primitivnog pterodaktiloida. U lubanji i donjoj čeljusti nalazilo se 76 dugih, zakrivljenih, iglastih zuba, osamnaest u gornjoj, a devetnaest u donjoj čeljusti, ograničenih na krajeve kljuna, prednju trećinu čeljusti.&lt;ref name=WKZC05&gt;{{cite journal |last=Wang |first= Xiaolin |author2=Kellner, Alexander W.A. |author3=Zhou Zhonghe  |author4= de Almeida Campos, Diogenes  |date=October 2005 |title=Pterosaur diversity and faunal turnover in Cretaceous terrestrial ecosystems in China |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-06_437_7060/page/874 |journal=Nature |volume=437 |pages=875–879 |doi=10.1038/nature03982 |pmid=16208369 |issue=7060 }}&lt;/ref&gt;

Kladistička analiza koju su opisivači proveli pokazala je da je ''Feilongus'' sestrinski takson kladusa koji se sastoji od rodova ''[[Gallodactylus]]'' i ''[[Cycnorhamphus]]'', što znači da je pripadnik [[Gallodactylidae]] ''sensu'' Kellner, grupe ktenokasmatoida, unutar veće skupine [[Archaeopterodactyloidea]], kladusa koji prema Kellneru sadrži najprimitivnije pterodaktiloide.&lt;ref name=WKZC05/&gt; Ctenochasmatoidea su poznati po mnogobrojnim sitnim, tankim zubima, moguće za cijeđenje hrane iz vode, kao što to danas rade [[plamenci]].&lt;ref name=DMU06&gt;{{cite book |last=Unwin |first=David M. |authorlink=David M. Unwin |title=The Pterosaurs: From Deep Time |url=https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi |year=2006 |publisher=Pi Press |location=New York |isbn=0-13-146308-X |chapter=A tree for pterosaurs |pages=[https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi/page/82 82]–84 }}&lt;/ref&gt; Međutim, analiza [[Lü Junchang]]a iz [[2006]]. imala je ishod da ''Feilongus'' nije bio arheopterodaktiloid, već pripadnik [[Ornithocheiroidea]] ''sensu'' Kellner, bliži porodici [[Anhangueridae]].&lt;ref name=LJ06&gt;{{cite journal |last=Lü |first=Junchang |author2=Qiang Ji |year=2006 |title=Preliminary results of a phylogenetic analysis of the pterosaurs from western Liaoning and surrounding area |journal=Journal of the Paleontological Society of Korea |volume=22 |issue=1 |pages=239–261 |url=http://cactus.dixie.edu/jharris/Lu&amp;Ji_ptero_phylogeny.pdf |accessdate=2007-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060910022945/http://cactus.dixie.edu/jharris/Lu%26Ji_ptero_phylogeny.pdf |archive-date=2006-09-10 |access-date=2015-06-07 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; To znači da su korištenjem Unwinove alternativne terminologije oni bliži skupini Ornithocheiroidea ''sensu'' Unwin, čiji su pripadnici bolje prilagođeni lebdenju i ishrani ribom.&lt;ref name=DMU06b&gt;{{cite book |last=Unwin |first=David M. |authorlink=David M. Unwin |title=The Pterosaurs: From Deep Time |url=https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi |year=2006 |publisher=Pi Press |location=New York |isbn= 0-13-146308-X |chapter=A tree for pterosaurs |pages=[https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi/page/79 79]–82 }}&lt;/ref&gt; Još jedna objava koja slijedi tu liniju misli postavila je ''Feilongusa'' i ''[[Boreopterus]]a'' u novu porodicu ornitokajroida, [[Boreopteridae]].&lt;ref name=LJYJ06&gt;{{cite book |last=Lü |first=J. |author2=Ji, S. |author3=Yuan, C. |author4= Ji, Q.  |year=2006 |title=Pterosaurs from China |publisher=Geological Publishing House |location=Beijing |language=Chinese |page= 147 p. }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://archosauria.org/pterosauria/taxonomy/genera/feilongus.html ''Feilongus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070923154045/http://archosauria.org/pterosauria/taxonomy/genera/feilongus.html |date=2007-09-23 }} u The Pterosauria

[[Kategorija:Pterodaktiloidi]]</text>
      <sha1>r5f8i8w5basppbvzaj65p49dt083zet</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Niko Anđus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4496004</id>
    <revision>
      <id>42715523</id>
      <parentid>42605998</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4152" sha1="jx9md810tpkbjub56stunroinkx26zq" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Niko Anđus
|slika = Niko Andjus.jpg
|opis_slike=Niko Anđus
|datum_rođenja ={{birth date|1912|12|15|df=y}} 
|mesto_rođenja =[[Tudorovići]]  
|država_rođenja =[[Kraljevina Crna Gora]] 
|datum_smrti ={{death date and age|1944|7|9|1912|12|15|df=y}} 
|mesto_smrti =[[Mrčevac]]
|država_smrti =[[Kraljevina Jugoslavija]]
|profesija=[[Zemljoradnja|zemljoradnik]]
|KPJ=[[1940]].
|rat=[[Drugi svjetski rat]] ([[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|NOB]])
|narodni heroj=[[27. 11.]] [[1953]].
}}

'''Niko Anđus''' ([[Tudorovići]], [[15. 12.]] [[1912]] – [[Mrčevac]], [[9. 7.]] [[1944]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] (NOB) i [[narodni heroj Jugoslavije]].

== Biografija ==
Niko Anđus je rođen 12. 12. 1912 godine u selu Tudorovići, kod [[Budva|Budve]]. Pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] bavio se [[Zemljoradnja|zemljoradnjom]]. Član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ) postao je u [[avgust]]u [[1940]] godine.

NOB se priključio [[1941]] godine. Bio je učesnik [[Trinaestojulski ustanak|Trinaestojulskog ustanka]], a posle njegovoh sloma je kao ilegalac radio na jačanju [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] (NOP). Početkom [[1942]] godine postao je [[politički komesar]] novoformirane Paštrovske čete Primorskog partizanskog bataljona, koji se nalazio u sastavu [[Lovćenski partizanski odred|Lovćenskog partizanskog odreda]].

U proleće 1942, deo boraca Lovćenskog odreda, među kojima i Niko je stupio u [[Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada|Četvrtu crnogorsku proletersku udarnu brigadu]]. U ovoj jedinici Niko je primio dužnost političkog komesara Treće čete Drugog bataljona. Kasnije je postavljen za političkog komesara Drugog bataljona, a krajem 1942 godine je prešao u [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada|Drugu dalmatinsku udarnu brigadu]] gde je takođe obavljao dužnost političkog komesara bataljona. Učestvovao je u mnogim borbama vođenim tokom [[Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu 1942.|pohoda u Bosansku krajinu]], posebno se istakao u borbama kod [[Bugojno|Bugojna]], [[Kupres]]a, [[Livno|Livna]] i [[Kladanj|Kladnja]], kao i borbama vođenim tokom [[Bitka na Neretvi|Četvrte]] i [[Bitka na Sutjesci|Pete neprijateljske ofanzive]].

Posle kapitulacije [[Kraljevina Italija|Italije]], u septembru [[1943]] godine, odlukom rukovodstva Narodnooslobodilačkog pokreta Crne Gore, povučen je iz jedinice i prebačen na teren [[Kotor]]a, gde je politički radio na oživljavanju NOP-a i jačanju NOB-a. Od Okružnog komiteta KPJ za Cetinje bio je izabran za člana novoformiranog Sreskog komiteta KPJ za Kotor. U novembru 1943 godine, kada je formiran Okružni komitet KPJ za Boku kotorsku, postavljen je za sekretara SK KPJ za Kotor.

Aktivno je radio na organizovanju NOB-a na području Kotora i okoline, a često je i sam učestvovao u oružanim akcijama. Januara [[1944]] godine bio je među osam boraca, koji su pod samim zidinama Kotora, zapalila električnu centralu i garažu. Ubijen je od strane [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]] 9. 7. 1944 godine u selu [[Mrčevac]], kod [[Tivat|Tivta]].

Ukazom [[Spisak šefova države Jugoslavije|predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], [[27. 11.]] [[1953]] godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].

== Literatura ==
{{portal NOB}}
* {{cite encyclopedia |year= 1975|title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }}

{{Narodni heroji-Crnogorsko primorje}}

{{Lifetime|1912|1944|Anđus, Niko}}

[[Kategorija:Biografije, Budva]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Politički komesari NOVJ]]
[[Kategorija:Borci Četvrte proleterske brigade]]
[[Kategorija:Borci 2. dalmatinske proleterske udarne brigade]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>jx9md810tpkbjub56stunroinkx26zq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekološka svest</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4536794</id>
    <revision>
      <id>42715062</id>
      <parentid>42559304</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T01:47:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4196" sha1="1x42qsksi14dzpdg7ldgs6zwstqo0lb" xml:space="preserve">'''Ekološka svest''' je čovekovo poimanje [[Priroda|prirode]], njenih resursa, stanja. biti [[Ekologija|ekološki]] svestan znači na vreme uvideti problem u prirodi, kreativno razmišljati o njegovom rešavanju, imati predznanja  o prirodi. komponente ekološke svesti: ekološke vrednosti,  ekološko ponašanje, ekološko znanje, i ekološki stavovi.

== Literatura ==
* Bakari, Mohamed El-Kamel. &quot;Globalization and Sustainable Development: False Twins?.&quot; New Global Studies 7.3: 23-56.ISSN (Online) 1940-0004, ISSN (Print) 2194-6566, DOI: 10.1515/ngs-2013-021, November 2013.
* Daynes, Byron W., and Glen Sussman, eds. ''White House Politics and the Environment: Franklin D. Roosevelt to George W. Bush'' (Texas A&amp;M University Press; 2010) 300 pages; evaluates how 12 presidents helped or hindered the cause of environmental protection.
* {{cite web
 | last = Hall
 | first = Jeremiah
 | authorlink = 
 | url = http://www.mtmultipleuse.org/endangered/esahistory.htm
 | title = History Of The Environmental Movement
 | work = 
 | publisher = 
 | accessdate = 2006-11-25
 | archive-date = 2006-08-29
 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060829033005/http://www.mtmultipleuse.org/endangered/esahistory.htm
 }}
* {{cite encyclopedia |last1=Henderson |first1=David R. |authorlink= |encyclopedia=Concise Encyclopedia of Economics |title=Environmentalism, A Preface |url=http://www.econlib.org/library/Enc1/EnvironmentalismAPreface.html |year=2002 |edition=1st |publisher=Library of Economics and Liberty |access-date=2015-07-13 |archive-date=2014-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141220061206/http://www.econlib.org/library/Enc1/EnvironmentalismAPreface.html |url-status=dead }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220061206/http://www.econlib.org/library/Enc1/EnvironmentalismAPreface.html |date=2014-12-20 }} {{OCLC|317650570|50016270|163149563}}
* {{cite web
 | last = Kovarik
 | first = William
 | authorlink =
 | url = http://www.environmentalhistory.org/
 | title = Environmental History Timeline
 | work =
 | publisher =
 | accessdate = 2006-11-25
}}
* Johnson, Erik W., and Scott Frickel, (2011). “Ecological Threat and the Founding of U.S. National Environmental Movement Organizations, 1962–1998,” ''Social Problems'' 58 (Aug. 2011), 305–29.
* {{cite web
 | last =Martell
 | first = Luke
 | authorlink =
 | url = http://www.sussex.ac.uk/Users/ssfa2/ecology.html
 | title = Ecology and Society: An Introduction
 | work =
 | publisher = Polity Press, 1994
 | accessdate =
}}
* {{cite book |last=Lear |first=Linda |title=Rachel Carson: Witness for Nature |url=https://archive.org/details/rachelcarsonwitn00lear |publisher=Henry Holt and Company |location=New York |year=1997 |isbn=0-8050-3428-5 |ref=harv }}
* de Steiguer, J. Edward.  2006.  ''The Origins of Modern Environmental Thought.'' The University of Arizona Press.  Tucson.  246 pp.
* John McCormick. 1995. The Global Environmental Movement. John Wiley. London. 312 pp.
* Marco Verweij and Michael Thompson (eds), 2006, ''Clumsy Solutions for a Complex World: Governance, Politics and Plural Perceptions'', Basingstoke: Palgrave Macmillan, {{ISBN|978-0-230-00230-2}}
* World Bank Group, 2003, [http://go.worldbank.org/3I9K0DUDC0 &quot;Sustainable Development in a Dynamic World: Transforming Institutions, Growth, and Quality of Life&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517054610/http://go.worldbank.org/3I9K0DUDC0 |date=2008-05-17 }}, World Development Report 2003, International Bank for Reconstruction and Development and Oxford University Press.
* Keith M. Woodhouse. &quot;The Politics of Ecology: Environmentalism and Liberalism in the 1960s,&quot; ''Journal for the Study of Radicalism,'' Volume 2, Number 2, 2009, pp.&amp;nbsp;53–84
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Environmentalism}}
*{{dmoz|Society/Issues/Environment|Environment}}
*[https://web.archive.org/web/20150317182823/http://digitalcollections.library.ubc.ca/cdm/landingpage/collection/westland Westland] – A Canadian television series (1984-2007) on a broad range of environmental issues, from the UBC Library Digital Collections

[[Kategorija:Životna sredina]]
[[Kategorija:Zaštita prirode]]</text>
      <sha1>1x42qsksi14dzpdg7ldgs6zwstqo0lb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Husein Redžić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4537081</id>
    <revision>
      <id>42715516</id>
      <parentid>41575261</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:20:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5080" sha1="jojezs9uvze8x3u8m8zqaxzr0p9amqj" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija 
| ime                  = Husein Redžić
| prezime              = 
| slika                = 
| širina slike         = 
| tekst uz sliku       = 
| dan rođenja          = 
| mjesec rođenja       = 
| godina rođenja       = [[1914]].
| mjesto rođenja       = [[Bosanska Krupa]]
| država rođenja       = Austro-Ugarska
| dan smrti            = 16.
| mjesec smrti         = mart
| godina smrti         =[[1944]].
| mjesto smrti         = 
| država smrti         = 
| ženski pol           = 
| država za kategoriju = Jugoslavija
| nacionalnost         = 
| vjera                =
| obrazovanje          =SSS
| zanimanje            =Zamjenik [[komandant]]a 2. bataljona  [[14. SNOUB]]
| supružnik            = 
| djeca                =
| roditelji            =
| potpis               = 
| web-stranica         =
}}

'''Husein Redžić'''  ([[1914]] - [[1944]].) je bio zamjenik [[komandant]]a 2. bataljona  [[14. SNOUB|Četrnaeste srednjobosanske udarne brigade]]  [[11. divizija NOVJ|11. divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Nosilac je [[Orden za hrabrost|Ordena za hrabrost]].&lt;ref&gt;Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.&lt;/ref&gt;

==Biografija==
Husein Redžić je rođen [[1914]]. godine  u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]],  gdje je završio osnovno obrazovanja, a srednje (vjerovatno) u [[Bihać]]u. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]],  Redžić je službovao u [[Žandarmerija Kraljevine Jugoslavije|žandarmeriji]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Nakon okupacije i komadanja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]],  neko vrijeme je bio u [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|oružanim snagama NDH]], u [[Kotor-Varoš]]u.

Od nastanka  pokreta otpora u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], sarađivao je sa antifašističkim aktivistima i [[partizan]]skim pokretom. Kada je otkriven, krajem [[1942]], uz pomoć rasnije ostvarenih veza, odlazi u [[NOVJ]].

==Partizanski put==
Husein Redžić  je bio  borac 4. NOPO,  a zatim [[Banjalučki odred|Banjalučkog odreda]]. Odatle se, sa 1. bataljonom  uključio u [[14. SNOUB|14. srednjobosansku udarnu brigadu]]. Isticao se vojničkim znanjem i hrabrošću, pa je postao i komandir 2. čete 1. bataljona, a zatim i zamjenik komandanta 2. bataljona [[Brigada|Brigade]].

Tokom [[Šesta neprijateljska ofanziva|Šeste neprijateljske ofanzive]], na  grebenu [[Uzlomac|Uzlomca]] sukobili su se [[Wehrmacht|njemački vojnici]], pripadnici [[SS]]-a, i 2. četa 1. bataljona 14. brigade koju su predvodili komandir Husein Redžić i njegov zamjenik [[Jovica Trkulja]].  Neprijatelj je nekoliko puta jurišao, ali je energično odbijan, čemu su doprinosili komandir Redžić, Jovica Trkulja i puškomitraljesci Petar Marić Veliki iz [[Imljani|Imiljana]], [[Siniša Batić]] iz [[Kruševo Brdo|Kruševa Brda]] i [[Salih Halilović]] iz Prnjavora, koji su njemačkim trupama zadavali najviše gubitaka.

Poginuo je  16. marta [[1944]], umro od zadobijeni rana u borbama oko [[Kotor-Varoš]]a. Komandant Brigade je zabilježio:

{{Citat|Bio je to veliki gubitak. Toga dana iz 2. bataljona poginuli su i: Obrad Nedinić, iz s. Cerana kod Dervente, i Mile Lukić iz s. V. Sočanice. U toku 16 i 17. marta brigada je ispitivala raspored četnika i pripremala novu akciju. Pošto je konstatovala da se nalaze raspoređeni na prostoru s. Vranić – Kablovi – Mehovci – Lipovac – Jasik, napala ih je svim svojim bataljonima. Napad je izveden 18. marta izjutra. Glavni sudar četnika i brigade odigrao se na prostoru Kablovi – Mehovci. Komandant brigade se dobro sjeća te borbe, jer je sa štabom posmatrao tu borbu sa jednog uzvišenja. Borba je dugo trajala i bila je promjenljivog uspjeha. Na izlomljenom, brežuljkastom terenu, vidjelo se kako borbeni poretci partizana i četnika čas nastupaju, čas odstupaju. U jednom momentu bio se zabrinuo da četnici ne odnesu prevagu, a nije imao nikakve rezerve da bi mogao uticati na borbu, pa je sve zavisilo od toga kako će borbu voditi štabovi bataljona i komande četa.Četničkim komandantima je tada obećano da će im se do 13. marta uputiti sto hiljada metaka u Čelinac.183 Postoji podatak da su 15. marta četnici Jošavačke i Vrbaske brigade sa dijelovima 1. i 2. krajiške četničke brigade, izvršili »suzdržijiv i vrlo oprezan« napad na Kotor-Varoš, i da je taj napad odbio 2. bataljon 14. brigade. Ostali bataljoni brigade bili su odsutni. Gdje su se nalazili nema podataka. Prilikom ovog napada četnika na Kotor-Varoš ranjen je na položajima iznad s. Podbrđa zamjenik komandanta 2. bataljona Husein Redžić, rođen 1914. rodom iz Bosanske Krupe, koji je od zadobijenih rana umro 16. marta.}}

==Reference==
{{reference}}

== Povezano ==
*[[Bosanska Krupa]]
*[[14. SNOUB]]
*[[Partizan]]

[[Kategorija:Partizani]]
[[Kategorija:Biografije, Bosanska Krupa]]
[[Kategorija:Biografije, Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Rođeni 1914.]]
[[Kategorija:Umrli 1944.]]
[[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]]</text>
      <sha1>jojezs9uvze8x3u8m8zqaxzr0p9amqj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dečija psihologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4538031</id>
    <revision>
      <id>42714965</id>
      <parentid>42337790</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:22:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10117" sha1="2d208mhi2kw40rantddesor8xcwyzz9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Child Art Aged 4.5 Person 2.png|thumb|250px|Crtež 4½ godišnjeg djeteta. Nasmiješena osoba]]
[[Datoteka:Monigotes con amor.jpg|250px|thumb|Ljubav, dječji crtež]]
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-Z0305-314, Berlin, Charité, Maltherapie.jpg|thumb|250px|Djeca tijekom terapije crtanja i mrljanja u berlinskoj klinici za neurologiju na odjelu dječje psihijatrije]]
'''Dječja psihologija''' je grana kliničke [[psihologija|psihologije]] koja se bavi ispitivanjem, procjenjivanjem i tretiranjem dječjih poremećaja.

== Historija ==

Odnedavno se dječji poremećaji ne tretiraju  sa stajališta poremećaja odraslih, a opširniji opis dječjih poremećaja pojavljuje se tek [[1980]]. godine u Dijagnostičkom i statističkom priručniku unutar službenog dijagnostičkog sustava klasifikacije.

Tijekom rada s djecom dječji klinički psiholozi primijenjuju metode klasifikacije, razmatranja, procjene prilagođene dobi djece, a testove inteligencije ili znanja koje se rjeđe koriste kod odraslih pacijenata.
U obzir posebno uzimaju dječji temperament, narav interakcija [[roditelj]]-[[dijete]], te utjecaj stresora s kojima se susreću pacijenti te dobi.
Posebnost tretmana pacijenata dječje dobi je i u njihovoj nesposobnosti davanja točnih samoiskaza pa je uz djecu uobičajeno prisutstvo roditelja, roditeljska motivacija i spremnost na suradnju.

== Tretman dječjih poremećaja ==

*Psihodinamska terapija
*Bihevioralna terapija
*Kongitivno-bihevioralne intervencije
*Biološke intervencije

Problem učinkovitosti tretmana u radu s djecom se iskazuju u njihovom kratkoročnom učinku, usmjereni su uglavnom kao reakcija na problem.
Teži dječji poremećaji imaju uzrok u ekonomskim, socijalnim ili psihološkim faktorima. Kod delikvencije je uključeno mnoštvo uzročnih faktora od temperamenta, preko [[obitelj]]i, problema u školi, siromaštva, problema s vršnjacima.
Ozbiljni dječji poremećaji zahtijevaju dugotrajne i sveobuhvatne intervencije, što u praksi obično nije i  time se ograničava dugotrajna učinkovitost.

== Povezano ==
* [[Test nacrtaj čovjeka]]
* [[Rorschachov test mrlja]]
* [[Test tematske apercepije]]
* [[Test nedovršenih rečenica]]

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Michael T. Nietzel, Douglas A. Bernstein, Richard Milich, Uvod u kliničku psihologiju, Naklada Slap, 2002.
* {{cite journal|last=Bjorklund|first=D.F.|author2=Pellegrini, A.D.|title=Child Development and Evolutionary Psychology|journal=Child Development|year=2000|volume=71|issue=6|pages=1687–1708|url=http://bernard.pitzer.edu/~dmoore/psych199s03articles/Bjorklund.pdf#search='evolutionary%20developmental%20psychology|doi=10.1111/1467-8624.00258|pmid=11194266|access-date=2015-07-23|archive-date=2011-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20110812085718/http://bernard.pitzer.edu/~dmoore/psych199s03articles/Bjorklund.pdf#search='evolutionary%20developmental%20psychology|dead-url=yes}}
* Bornstein, M.H. &amp; Lamb, M.E. (2005). ''Developmental science: An advanced textbook''. Mahwah, NJ: Erlbaum, 2005.
* {{cite journal|last=Johnson-Pynn|first=J.|author2=Fragaszy, D.M.|author3=Cummins-Sebree, S.|title=Common territories in comparative and developmental psychology: The quest for shared means and meaning in behavioral investigations.|journal=International Journal of Comparative Psychology|year=2003|volume=16|pages=1–27|url=http://psychology.uga.edu/people/bios/faculty/FragaszyDoc/Johnson-Pynn,%20Fragaszy%20and%20Sebree%202003%20Common%20territories%20in%20comparative%20and%20developmental%20psychology,%20Int%20J%20Comp%20Psych%2016,%201-27.pdf|access-date=2015-07-23|archive-date=2013-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130524042218/http://psychology.uga.edu/people/bios/faculty/FragaszyDoc/Johnson-Pynn,%20Fragaszy%20and%20Sebree%202003%20Common%20territories%20in%20comparative%20and%20developmental%20psychology,%20Int%20J%20Comp%20Psych%2016,%201-27.pdf|dead-url=yes}}
* Lerner, R.M. ''Concepts and theories of human development''. Mahwah, NJ: Erlbaum, 2002.
* Reid, V.; Striano, T. &amp; Koops, W. ''Social Cognition During infancy''. Psychology Press. 2007
* Norbert Bischof: ''Das Kraftfeld der Mythen. Signale aus der Zeit, in der wir die Welt erschaffen haben''; München, Zürich: Piper, 1998; {{ISBN|3-492-22655-8}}
* Steven Pinker: ''Das unbeschriebene Blatt. Die moderne Leugnung der menschlichen Natur''; Berlin: Berlin-Verlag, 2003; {{ISBN|3-8270-0509-4}}
* Robert Kegan, ''Die Entwicklungsstufen des Selbst: Fortschritte und Krisen im menschlichen Leben'', München: Kindt, 1994. {{ISBN|978-3-925412-00-4}}
* Jane Loevinger, ''Ego Development - Questions of Method and Theory'', Washington: Psychological Inquiry, 1993.
* Margaret Mahler, Fred Fine, Anni Bergman: ''Die psychische Geburt des Menschen. Symbiose und Individuation''; Frankfurt a.M. 1996; {{ISBN|3-596-26731-5}}
* Helmut Fend: ''Entwicklungspsychologie des Jugendalters''; Wiesbaden: VS Verlag für Sozialwissenschaften, 2003&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;; {{ISBN|3-8100-3904-7}}
* Kurt Koffka, ''Die Grundlagen der psychischen Entwicklung - eine Einfuhrung in die Kinderpsychologie''; Osterwieck a. Harz, A. W. Zickfeldt, 1921. Nachdruck 2012: General Books, {{ISBN|978-1235114465}}.
* Kurt Lewin, ''Psychologie der Entwicklung und Erziehung'', Band 6 der Kurt Lewin Werksausgabe, Verlag Klett-Cotta, 1982. {{ISBN|978-3129351604}}
* Anna Arfelli Galli, ''Gestaltpsychologie und Kinderforschung''. Krammer, Wien 2013, {{ISBN|978-3-901811-66-1}}.
* Anna Arfelli Galli, ''Bindungstheorie und gestalttheoretische Entwicklungspsychologie''. In: ''Phänomenal, 6'' (1/2014), 39-46. 
* Fritz Oser, Wolfgang Althof: ''Moralische Selbstbestimmung. Modelle der Entwicklung und Erziehung im Wertebereich. Ein Lehrbuch''; Stuttgart: Klett-Cotta, 1992 (2001&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;); {{ISBN|3-518-28993-4}}
* Patricia Miller: ''Theorien der Entwicklungspsychologie''; Berlin, Heidelberg: Spektrum Akademischer Verlag, 1993; {{ISBN|3-86025-077-9}}
* August Flammer: ''Entwicklungstheorien – Psychologische Theorien der menschlichen Entwicklung''; Bern 2009&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;; {{ISBN|3-456-83921-9}}.
* Gerd Mietzel: ''Wege in die Entwicklungspsychologie. Kindheit und Jugend''; Weinheim: Beltz, 2002&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;; {{ISBN|978-3-621-27477-7}}
* Gerd Mietzel: ''Wege in die Entwicklungspsychologie. Erwachsenenalter und Lebensende''; Weinheim: Beltz, 1997&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;; {{ISBN|978-3-621-27376-3}}
* Werner Deutsch: ''Aus der Kinderstube in die Wissenschaft. Entwicklungspsychologische Tagebuchstudien''; in: I. Behnken, J. Zinnecker (Hrsg.): ''Handbuch Kindheit''; Hannover: Velber, 2004
* Peter Rossmann: ''Einführung in die Entwicklungspsychologie des Kindes- und Jugendalters''; Bern: Huber, 1996&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;; {{ISBN|3-456-82723-7}}
* Rolf Oerter, Leo Montada (Hrsg.): ''Entwicklungspsychologie. Lehrbuch''. Weinheim: Beltz, 2002&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;; {{ISBN|3-621-27479-0}}
* Franz Petermann (Hrsg.): ''Lehrbuch der Klinischen Kinderpsychologie''. Göttingen: Hogrefe, 2008&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;; {{ISBN|978-3-8017-2157-2}}
* H. M. Trautner: ''Lehrbuch der Entwicklungspsychologie'', 2 Bände; Göttingen: Hogrefe, 1992/1997
* Arnold Lohaus &amp; Marc Vierhaus: ''Entwicklungspsychologie des Kindes- und Jugendalters für Bachelor.'' 2. Auflage. Heidelberg: Springer, 2013, {{ISBN|978-3-642-34434-3}}

{{refend}}

Među 20 najprominentnijih žurnala u oblasti dečije psihologije su: 
{{refbegin|2}}
* [[Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry]]
* [[Journal of Child Psychology and Psychiatry]]
* [[Development and Psychopathology]]
* [[Child Development (journal)|Child Development]]
* [[Autism Research]]
* [[Kindheit und Entwicklung]]
* [[Journal of Autism and Developmental Disorders]]
* [[European Child &amp; Adolescent Psychology]]
* [[Developmental Science]]
* [[Developmental Review]]
* [[Psychology and Aging (journal)|Psychology and Aging]]
* [[Journal of Abnormal Child Psychology]]
* [[Developmental Psychology (journal)|Developmental Psychology]]
* [[Journal of Adolescent Health]]
* [[Research in Autism Spectrum Disorders]]
* [[Developmental Neuropsychology (journal)|Developmental Neuropsychology]]
* [[Journal of Research on Adolescence]]
* [[Journal of Youth and Adolescence]]
* [[Journal of Clinical Child and Adolescent Psychology]]
* [[Journal of Pediatric Psychology]]

{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.srcd.org/ The Society for Research in Child Development]
* [http://www.bps.org.uk/dps/dps_home.cfm The British Psychological Society, Developmental Psychology Section] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101207174510/http://www.bps.org.uk/dps/dps_home.cfm |date=2010-12-07 }}
* [http://www.devpsy.org Developmental Psychology]: lessons for teaching and learning developmental psychology
* [http://classweb.gmu.edu/awinsler/ordp/topic.html GMU’s On-Line Resources for Developmental Psychology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031121184610/http://classweb.gmu.edu/awinsler/ordp/topic.html |date=2003-11-21 }}: a web directory of developmental psychology organizations
* [http://hearth.library.cornell.edu/ Home Economics Archive: Research, Tradition, History (HEARTH)]&lt;br&gt;An e-book collection of over 1,000 books spanning 1850 to 1950, created by Cornell University's [http://www.mannlib.cornell.edu/ Mann Library]. Includes several hundred works on human development, child raising, and family studies itemized in a [https://web.archive.org/web/20031117054622/http://hearth.library.cornell.edu/h/hearth/bibs/child.pdf specific bibliography].
* [http://www.uu.se/en/node1040 Infants can do more than we think.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100327194714/http://www.uu.se/en/node1040 |date=2010-03-27 }} Research from Uppsala university 2010.
* [http://jari.podbean.com/2013/01/21/its-the-parenting-dodo/ It's the Parenting, Dodo] | Living Hero Radio Show and Podcast special. With Arun Gandhi telling 4 stories of growing up with Mahatma Gandhi's non-violent parenting and childhood development practices and Dr. Marcy Axness, author of ''Parenting for Peace'' giving parenting guidelines and information. Jan 2013

[[Kategorija:Psihologija]]</text>
      <sha1>2d208mhi2kw40rantddesor8xcwyzz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Notebook</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4547788</id>
    <revision>
      <id>42715537</id>
      <parentid>42709308</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:58:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5307" sha1="l2bl77e3jc77p8qtl0y413miho1brp3" xml:space="preserve">{{about|filmu|književni predložak|The Notebook (roman)}}
{{Infokutija film
| naslov           = The Notebook
| slika          = Posternotebook.jpg
| image_size     = 215px
| alt            = 
| opis        = kino-poster
| director       = [[Nick Cassavetes]]
| producer       = Lynn Harris&lt;br /&gt;[[Mark Johnson (producent)|Mark Johnson]]
| screenplay     = [[Jeremy Leven]]
| story          = [[Jan Sardi]] {{small|(adaptacija)}}
| based on       = {{Based on|''[[The Notebook (roman)|The Notebook]]''|[[Nicholas Sparks]]}}
| narrator       = [[James Garner]]
| starring       = [[Ryan Gosling]]&lt;br /&gt;[[Rachel McAdams]]&lt;br /&gt;[[James Garner]]&lt;br /&gt;[[Gena Rowlands]]&lt;br /&gt;[[Joan Allen]]&lt;br /&gt;[[James Marsden]]
| music          = [[Aaron Zigman]]
| cinematography = [[Robert Fraisse (direktor fotografije)|Robert Fraisse]]
| editing        = [[Alan Heim]]
| studio         = Avery Pix
| distributor    = [[New Line Cinema]]
| released       = {{Film date|2004|05|20|[[Seattle International Film Festival|Festival u Seattleu]]|df=y}}
| runtime        = 123 min.&lt;!--Theatrical runtime: 123:41--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''THE NOTEBOOK'' (12A)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/notebook-2004-0|work=[[British Board of Film Classification]]|date=2004-05-25|accessdate=2013-02-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20130617095323/http://www.bbfc.co.uk/releases/notebook-2004-0|archive-date=2013-06-17|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot; /&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 29 mil. $&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot; /&gt;
| gross          = 115,603.229 $&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot; /&gt;
}}

'''Beležnica''' ({{jez-eng|The Notebook}}) je američki ljubavni film iz [[2004]]. Režirao ga je [[Nik Kasavetes]] (''Nick Cassavetes''), scenario je napisao Jan Sardi  prema [[The Notebook (roman)|istoimenom]] [[roman]]u [[Nikolas Sparks|Nikolasa Sparksa]] (''Nicholas Sparks''). Iako snimljen sa relativno niskim budžetom i tada nepoznatim glumcima [[Rajan Gozling|Rajanom Gozlingom]] i [[Rejčel Mekadams]]) u glavnim ulogama, i uprkos nedostatka entuzijazma kod kritičara, postao je [[sleeper hit|iznenađujući hit]], odnosno stekao izuzetnu popularnost među tinejdžerima i mlađom publikom. Danas se smatra jednim od najuspešnijih ljubavnih filmova 21. veka, a Gozling i Makadams, koji su nedugo posle filma neko vreme imali vezu i u stvarnom životu, postali velike holivudske zvedze.

== Kratak sadržaj ==

[[1940]]. godine mlada Eli Hamilton dolazi u gradić Sibruk, koji se nalazi na obali u [[Severna Karolina|Severnoj Karolini]], da provede leto sa svojom porodicom. Kao tinejdžerka, Eli Hamilton (Rejčel Mekadams) na karnevalu upoznaje lokalnog momka Nou Kalouna (Rajan Gozling). Noa oseća da on i Eli treba da budu zajedno, iako on radi u mlinu i pripada nižem staležu. Tokom jednog strasnog i opuštenog leta na jugu oni su se zaljubili jedno u drugo.

Elini roditelji i Drugi svetski rat uticali su na to da se razdvoje, ali oboje su živeli od uspomena na prvu ljubav. Kada se Noa vratio iz rata, Eli je nestala iz njegovog života, ali ne i iz srca. Eli se vratila u Sibruk, gde su se oni prvi put sreli i zavoleli. Međutim, sada je ona verena i treba da se uda za Lona (Džejms Marsden), vojnika koga je upoznala dok je radila kao volonterka u bolnici.

Decenijama kasnije, Noa (Džejms Garner) čita beležnicu svoje žene Eli (Džina Roulands). Mada su njene uspomene izbledele jer je obolela od alchajmerove bolesti, ona se setila priče o Eli i Noi - i za nekoliko trenutaka bila je sposobna da oživi strasan period i vreme kada su se oni zaklinjali da će zauvek ostati zajedno.

==Uloge==
{{div col}}
* [[Ryan Gosling]] ... Noah Calhoun
* [[Rachel McAdams]] ... Allison &quot;Allie&quot; Hamilton
* [[James Garner]] ... Old Noah Calhoun / &quot;Duke&quot;
* [[Gena Rowlands]] ... Old Allie Calhoun (née Hamilton)
* [[Joan Allen]] ... Ann Hamilton 
* [[James Marsden]] ... Lon Hammond, Jr.
* [[Jamie Anne Allman|Jamie Brown]] ... Martha Shaw
* [[Sam Shepard]] ... Frank Calhoun
* [[David Thornton (actor)|David Thornton]] ... John Hamilton
* [[Kevin Connolly (actor)|Kevin Connolly]] ... Fin 
* [[Heather Wahlquist]] ... Sara Tuffington
* [[Ed Grady]] ... Harry
* [[Obba Babatundé|Obba Babatunde]] ... Vođa orkestra
* [[Mark Johnson (producer)|Mark Johnson]] ... Fotograf
* Starletta DuPois ... Bolničarka Esther
* William Sattelberg ... Kaskaderski dubler Ryana Gosling's stunt double
{{div col end}}

==Izvori==
{{izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=notebook.htm |title=The Notebook (2004) |publisher=Box Office Mojo |accessdate=16. VI 2010}}&lt;/ref&gt;

}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website|http://www.thenotebookmovie.com}}
* {{IMDb title|0332280|The Notebook}}
* {{mojo title|notebook|The Notebook}}
* {{rotten-tomatoes|notebook|The Notebook}}
* {{metacritic film|the-notebook|The Notebook}}
* [http://www.getinthewater.com/ The Notebook-Fansite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109160501/http://getinthewater.com/ |date=2016-01-09 }}

{{Nick Cassavetes}}
{{Nicholas Sparks}}
{{Tinejdžerski izbor za dramski film}}
{{Tinejdžerski izbor za romantični film}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]</text>
      <sha1>l2bl77e3jc77p8qtl0y413miho1brp3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Twilight Saga: Eclipse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4550134</id>
    <revision>
      <id>42715536</id>
      <parentid>42709347</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:56:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-58159-61</username>
        <id>407412</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42715536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5783" sha1="dcuaczd8m1plushwxgb7k6aulhktio1" xml:space="preserve">{{about|film|roman na kome se temelji|Eclipse (roman, Meyer)}}
{{Infokutija film
|naslov = The Twilight Saga: Eclipse|slika = Eclipse Theatrical One-Sheet.jpg|director = [[David Slade]]|producer = Wyck Godfrey&lt;br /&gt;Karen Rosenfelt|screenplay = [[Melissa Rosenberg]]|based on = {{based on|[[Eclipse (roman, Meyer)|''Eclipse'']]|[[Stephenie Meyer]]}}|starring = [[Kristen Stewart]]&lt;br /&gt;[[Robert Pattinson]]&lt;br /&gt;[[Taylor Lautner]]&lt;br /&gt;[[Bryce Dallas Howard]]&lt;br /&gt;[[Billy Burke (glumac)|Billy Burke]]&lt;br /&gt;[[Dakota Fanning]]|music = [[Howard Shore]]|cinematography = [[Javier Aguirresarobe]]|editing = Nancy Richardson&lt;ref&gt;{{cite web |author= Nicole Sperling |title= Summit replaces editor on 'The Twilight Saga: Eclipse' |url= http://hollywoodinsider.ew.com/2010/03/02/summit-replaces-editor-on-the-twilight-saga-eclipse/ |work= [[Entertainment Weekly]] |publisher=  |date= 2010-03-02 |accessdate= 2. III 2010 |archivedate= 2010-03-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20100303232042/http://hollywoodinsider.ew.com/2010/03/02/summit-replaces-editor-on-the-twilight-saga-eclipse/ |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;Art Jones|studio = [[Temple Hill Entertainment]]&lt;br /&gt;[[Maverick Films]]&lt;br /&gt;[[Imprint Entertainment]]&lt;br /&gt;Sunswept Entertainment|distributor = [[Summit Entertainment]]|released = {{Film date|2010|6|24|[[Los Angeles]]|df=y}}|runtime = 124 min.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.bbfc.co.uk/releases/eclipse-2010 |title=Archive copy |access-date=2016-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200809084146/https://www.bbfc.co.uk/releases/eclipse-2010 |archive-date=2020-08-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;/&gt;&lt;br /&gt;128 min. {{small|(proširena verzija)}}|country = {{flag|Sjedinjene Države}}|language = engleski|budget = 68 mil. $&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;&gt;{{cite web |url= http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=eclipse.htm | title= The Twilight Saga: Eclipse (2010) | work= [[Box Office Mojo]] | publisher = [[Amazon.com]] |date= |accessdate=12. VII 2010}}&lt;/ref&gt;|gross = 698,5 mil. $&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;/&gt;|prethodi = ''[[The Twilight Saga: New Moon]]'' (2009)|slijedi = ''[[Breaking Dawn Pt1]]'' (2011)}}

'''''The Twilight Saga: Eclipse''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Sumrak saga: Pomrčina ili Sumrak saga: Pomračenje'') je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] fantastično-romantični igrani film snimljen 2010. godine u režiji [[David Slade|Davida Sladea]]. Predstavlja ekranizaciju romana [[Eclipse (roman, Meyer)|Eclipse]] [[Stephenie Meyer]], odnosno treći nastavak filmske [[Twilight (serija)|Sumrak sage]]. Protagonistica, čiji lik tumači [[Kristen Stewart]], je [[Bella Swan,]] djevojka iz gradića u ruralnom Washingtonu koja se mora odlučiti između ljubavi prema vampiru [[Edward Cullen|Edwardu Cullenu]] (koga glumi [[Robert Pattinson]]) i privlačnosti koju osjeća prema vukodlaku [[Jacob Black|Jacobu Blacku]] (koga glumi [[Taylor Lautner]]). Radnja prikazuje kako se njeni ljubavni problemi isprepliću sa napadom klana suparničkih vampira na Cullena i njegovu vampirsku porodicu.

== Radnja ==

Bella nije spremna za brak sa Edwardom. Edward ne želi Bellu pretvoriti u vampira kako nebi prekršio sporazum sa vukodlacima i tako bi došlo do sukoba.Belle nije bilo doma. Viktorija je uzela iz Beline sobe crvenu bluzu, što će joj pomoći da nađe Bellin miris. Kad je Edward došao nanjušio je da je u njezinoj sobi bio neki vampir. Viktorija u Seatllu stvara vojsku vampira. Alice je vidjela viziju da bitka će početi. Edward je darovao Belli bakin prsten. Vampiri i vukodlaci su odlučili zaštititi Bellu tako da su stražarili oko njezine kuće. Cullenovi su otišli u lov, Bella i Edward su ostali sami u kući. Bella je željela voditi ljubav s njim, no Edward je odustao jer je to preopasno. Sutradan Vampiri i vukodlaci su viježbali za bitku. Jacob je Belu nosio do planine kako bi njegov vukodlački miris prekrio Bellin i tako vampiri ju ne bi pronašli. Na planini su postavili šator. Tamo je bio i Edward. Belli je bilo zima, pa ju je Jacob ugrijao njegovom toplinom. Bitka je počela. Jacob bi htio otići provjeriti dali ide sve po planu, no Bella ne želi da on pogine, kaže mu da ju poljubi. Edward je ljubomoran. Bella je rekla Edwardu da njega voli više. Cullenovi su pobijedili vojsku, a Edward je otkinuo Viktoriji glavu.

== Uloge ==
{{See also|Popis članova glumačke postave Twilight}}
;Glavna postava
* [[Kristen Stewart]] ... [[Bella Swan]]
* [[Robert Pattinson]] ... [[Edward Cullen]]
* [[Taylor Lautner]] ... [[Jacob Black]]

; Sporedni glumci
* [[Peter Facinelli]] ... [[Carlisle Cullen]]
* [[Elizabeth Reaser]] ... [[Esme Cullen]]
* [[Ashley Greene]] ... [[Alice Cullen (Twilight)|Alice Cullen]]
* [[Kellan Lutz]] ... [[Emmett Cullen]]
* [[Nikki Reed]] ... [[Rosalie Hale]]
* [[Jackson Rathbone]] ... [[Jasper Hale]]
* [[Billy Burke (glumac)|Billy Burke]] ... [[Charlie Swan (Twilight)|Charlie Swan]]
* [[Bryce Dallas Howard]] ... [[Victoria (Twilight)|Victoria]]
* [[Dakota Fanning]] ... Jane,
* [[Cameron Bright]] ... Alec
* [[Xavier Samuel]] ... [[Riley (Twilight)|Riley Biers]]
* [[Jodelle Ferland]] ... [[Bree Tanner]]
* [[Sarah Clarke]] ... [[Popis likova u Twilight#Renée Dwyer|Renée Dwyer]]
* [[Anna Kendrick]] ... Jessica Stanley
* [[Michael Welch (glumac)|Michael Welch]] ... Mike Newton
* [[Catalina Sandino Moreno]] ... Maria

== Izvori ==
{{Reflist|colwidth = 30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website| http://www.eclipsethemovie.com/ }}
* {{IMDb title| 1325004 }}
* {{Mojo title| eclipse }}
* {{Rotten Tomatoes| twilight_saga_eclipse }}

{{Twilight}}
{{MTV Movie Award for Best Movie}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Twilight Saga: Eclipse}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Tinejdžerski filmovi]]</text>
      <sha1>dcuaczd8m1plushwxgb7k6aulhktio1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Demokritov univerzitet u Trakiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4563100</id>
    <revision>
      <id>42714940</id>
      <parentid>40954719</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:30:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1141" sha1="41wgu5cqosw9u62de690l8tkgscbzqu" xml:space="preserve">{{Infobox University
|name = Demokritov univerzitet u Trakiji
|native_name = Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης
|image = Democritus University of Thrace.jpg
|logo  = 
|established = 1974.
|city= [[Ksanti]], [[Komotini]], [[Aleksandropoli]], [[Orestijada]]
|province = [[Periferija Istočna Makedonija i Trakija|Istočna Makedonija i Trakija]]
|country = {{flagcountry|GRČ}}
|students = 27,000 
|type = javni univerzitet
|website =  [http://www.duth.gr/ www.duth.gr]
|}}

'''Demokritov univerzitet u Trakiji''' ({{lang-el|Δημοκρίτειο Πανεπιστήμιο Θράκης}}) je formalno osnovan u julu 1973. a sa radom je započeo 1974. godine. Sjedište mu je u gradu [[Komotini]] na sjeveroistoku zemlje, a dodatni su kampusi smješteni i u gradovima [[Ksanti]], [[Aleksandropoli]] i [[Orestijada]]. Demokritov univerzitet u Trakiji je javni univerzitet u punom državnom vlasništvu i sa pravom na akademsku samoupravu.

== Vanjske veze ==

* [https://web.archive.org/web/20090627024418/http://www.duth.gr/ www.duth.gr]

[[Kategorija:Univerziteti u Grčkoj]]
[[Kategorija:Mreža univerziteta Balkana]]</text>
      <sha1>41wgu5cqosw9u62de690l8tkgscbzqu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novozelandski kauri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4570048</id>
    <revision>
      <id>42714895</id>
      <parentid>42714880</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" sha1="a6wl8bo9bngkak7gxypbew4v429ethp" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| fossil_range = {{Geološki raspon|oligocen|danas|[[oligocen]] – ''danas''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lee |first1=Daphne E. |last2=Bannister |first2=Jennifer M. |last3=Lindqvist |first3=Jon K. |date=2007-12-01 |title=Late Oligocene-Early Miocene leaf macrofossils confirm a long history of Agathis in New Zealand |url=https://doi.org/10.1080/00288250709509739 |journal=New Zealand Journal of Botany |volume=45 |issue=4 |pages=565–578 |doi=10.1080/00288250709509739 |bibcode=2007NZJB...45..565L |issn=0028-825X}}&lt;/ref&gt; }}{{period fossil range|kenozoik|oligocen|danas|najmlađi=danas}}
| status = NV
| status_system = NZTCS
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nztcs.org.nz/assessments/34384|title = NZTCS}}&lt;/ref&gt;
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = 00 29 0496 Waipoua Forest NZ - Kauri Baum Tane Mahuta.jpg
| slika_širina                            = 
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = [[Tāne Mahuta]]
| slika_opis_poz                          = center
| genus = Agathis
| species = australis
| authority = ([[David Don|D.Don]]) [[John Lindley|Lindl.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nzpcn.org.nz/flora/species/agathis-australis/|title=Agathis australis}}&lt;/ref&gt;
| range_map = Agathis-australis-natural-range.png
| range_map_alt = 
| range_map_caption = Rasprostranjenost vrste ''A.&amp;nbsp;australis''
| synonyms = 
*''Dammara australis'' &lt;small&gt;[[D.Don]]&lt;/small&gt;
*''Dammara australis'' var. ''glauca'' {{small|Gordon}}
*''Dammara purpurascens'' {{small|W.Bull}}
*''Podocarpus zamiifolius'' &lt;small&gt;[[A.Rich.]]&lt;/small&gt;
*''Salisburyodendron australis'' {{small|(D.Don) A.V.Bobrov &amp; Melikjan}}
| synonyms_ref = &lt;ref name = powo&gt;{{cite POWO |id= 261668-1 |title= ''Agathis australis'' (D.Don) Lindl. |access-date= 5 October 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
'''''Agathis australis''''', poznat po [[Maorski jezik|maorskom]] nazivu '''kauri''', je [[četinari|četinar]] iz porodice ''[[Araucariaceae]]'' i roda ''[[Agathis]]'' koji se nalazi isključivo na krajnjim sjevernim dijelovima [[Sjeverni otok|Sjevernog otoka]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Iako nije najviše, kauri je po volumenu najveće stablo na Novom Zelandu, a može doseći i do 50 metara visine. Ima glatku koru i male, uske listove. Kako bi se ''A. australis'' razlikovao od drugih stabala iz roda ''Agathis'', koriste se nazivi '''južni kauri''' i '''novozelandski kauri'''.

Šume kaurija su među najstarijima na svijetu, a njezini pretci pojavili su se još tokom razdoblja [[Jura (period)|jure]]. Zbog malenog područja na kojem se danas nalazi, kauri je pod snažnom zaštitom na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Najpoznatiji pojedinačni primjerci su [[Tāne Mahuta]], nazvan po [[maori|maorskom]] bogu šuma, te [[Te Matua Ngahere]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Flora Oceanije]]</text>
      <sha1>a6wl8bo9bngkak7gxypbew4v429ethp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714899</id>
      <parentid>42714895</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda|Endemske vrste Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2961" sha1="llly14nixd71civrs2fru3y2dnhyedu" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| fossil_range = {{Geološki raspon|oligocen|danas|[[oligocen]] – ''danas''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lee |first1=Daphne E. |last2=Bannister |first2=Jennifer M. |last3=Lindqvist |first3=Jon K. |date=2007-12-01 |title=Late Oligocene-Early Miocene leaf macrofossils confirm a long history of Agathis in New Zealand |url=https://doi.org/10.1080/00288250709509739 |journal=New Zealand Journal of Botany |volume=45 |issue=4 |pages=565–578 |doi=10.1080/00288250709509739 |bibcode=2007NZJB...45..565L |issn=0028-825X}}&lt;/ref&gt; }}{{period fossil range|kenozoik|oligocen|danas|najmlađi=danas}}
| status = NV
| status_system = NZTCS
| status_ref = &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nztcs.org.nz/assessments/34384|title = NZTCS}}&lt;/ref&gt;
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = 00 29 0496 Waipoua Forest NZ - Kauri Baum Tane Mahuta.jpg
| slika_širina                            = 
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = [[Tāne Mahuta]]
| slika_opis_poz                          = center
| genus = Agathis
| species = australis
| authority = ([[David Don|D.Don]]) [[John Lindley|Lindl.]]&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nzpcn.org.nz/flora/species/agathis-australis/|title=Agathis australis}}&lt;/ref&gt;
| range_map = Agathis-australis-natural-range.png
| range_map_alt = 
| range_map_caption = Rasprostranjenost vrste ''A.&amp;nbsp;australis''
| synonyms = 
*''Dammara australis'' &lt;small&gt;[[D.Don]]&lt;/small&gt;
*''Dammara australis'' var. ''glauca'' {{small|Gordon}}
*''Dammara purpurascens'' {{small|W.Bull}}
*''Podocarpus zamiifolius'' &lt;small&gt;[[A.Rich.]]&lt;/small&gt;
*''Salisburyodendron australis'' {{small|(D.Don) A.V.Bobrov &amp; Melikjan}}
| synonyms_ref = &lt;ref name = powo&gt;{{cite POWO |id= 261668-1 |title= ''Agathis australis'' (D.Don) Lindl. |access-date= 5 October 2026}}&lt;/ref&gt;
}}
'''''Agathis australis''''', poznat po [[Maorski jezik|maorskom]] nazivu '''kauri''', je [[četinari|četinar]] iz porodice ''[[Araucariaceae]]'' i roda ''[[Agathis]]'' koji se nalazi isključivo na krajnjim sjevernim dijelovima [[Sjeverni otok|Sjevernog otoka]] na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Iako nije najviše, kauri je po volumenu najveće stablo na Novom Zelandu, a može doseći i do 50 metara visine. Ima glatku koru i male, uske listove. Kako bi se ''A. australis'' razlikovao od drugih stabala iz roda ''Agathis'', koriste se nazivi '''južni kauri''' i '''novozelandski kauri'''.

Šume kaurija su među najstarijima na svijetu, a njezini pretci pojavili su se još tokom razdoblja [[Jura (period)|jure]]. Zbog malenog područja na kojem se danas nalazi, kauri je pod snažnom zaštitom na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Najpoznatiji pojedinačni primjerci su [[Tāne Mahuta]], nazvan po [[maori|maorskom]] bogu šuma, te [[Te Matua Ngahere]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Flora Oceanije]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>llly14nixd71civrs2fru3y2dnhyedu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leiopelma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4570049</id>
    <revision>
      <id>42714909</id>
      <parentid>42658155</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15408" sha1="ftl7v76df723n1hmyj72sc06uf230zg" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| ime                                     = ''Leiopelmatidae''
| status                                  = 
| vremenski_raspon                        = {{Fossil range|200|0}}rana [[jura (period)|jura]] – danas&lt;ref name=EoR/&gt;
| slika                                   = Hochstetters Frog on Moss.jpg
| slika_širina                            = 250px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = {{nowrap|[[Hochstetterova žaba]] (Leiopelma hochstetteri)}}
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Vodozemci]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = ''[[Anura]]''
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = ''[[Archaeobatrachia]]''
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = '''''Leiopelmatidae'''''
| familia_autorstvo                       = [[St. George Jackson Mivart|Mivart]], 1869.
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = '''''Leiopelma'''''
| genus_autorstvo                         = [[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = 
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = 
| dvoimeno_autorstvo                      = 
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
{{div col}}
* ''[[Archeyjeva žaba|L. archeyi]]''
* ''[[Hamiltononova žaba|L. hamiltoni]]''
* ''[[Hochstetterova žaba|L. hochstetteri]]''
* ''[[Maudska žaba|L. pakeka]]''
{{div col end}}
| podjela_kategorije                      = Vrste
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = Leiopelmatidae range zoomed.png
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''''Leiopelma''''' je red '''novozelandskih primitivnih žaba''' koji pripada podredu [[Archaeobatrachia]]. Ovo je jedini rod u monotipskoj porodici '''''Leiopelmatidae'''.'' Ovo je [[endem]]ska porodica [[Žabe|žaba]], koja nastanjuje nekoliko područja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihova relativno primitivna forma indicira da imaju prapovijesno porijeklo;&lt;ref&gt;* {{cite journal |last=Roelants |first=Kim |author2=Franky Bossuyt |date=February 2005 |title=Archaeobatrachian paraphyly and Pangaean diversification of crown-group frogs |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=1 |pages=111–126 |doi=10.1080/10635150590905894 |pmid=15805014 |doi-access=free |title-link=Pangaea}}
* {{cite journal |last=San Mauro |first=Diego |author2=Miguel Vences |author3=Marina Alcobendas |author4=Rafael Zardoya |author5=Axel Meyer |date=May 2005 |title=Initial diversification of living amphibians predated the breakup of Pangaea |url=https://pure.uva.nl/ws/files/3880726/39160_170248y.pdf |journal=American Naturalist |volume=165 |issue=5 |pages=590–599 |doi=10.1086/429523 |jstor=10.1086/429523 |pmid=15795855 |s2cid=17021360}}&lt;/ref&gt; neki suvremeni [[taksonomija|sistematičari]] smatraju kako se novozelandske žabe iz porodice ''Leiopelmatidae'' mogu spojiti sa sjevernoameričkim žabama iz reda ''Ascaphus'', međutim danas prevladava mišljenje kako se radi o, taksonomski, dvije različite skupine.&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |author=Frost, Darrel R. |year=2015 |title=Leiopelmatidae Mivart, 1869 |url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Leiopelmatidae |access-date=1 September 2015 |work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;* J.M. Conlon et al. / Peptides 30 (2009) 1069–1073
* {{cite web |author=Cannatella, David |year=2008 |title=Leiopelmatidae. Leiopelma |url=http://tolweb.org/Leiopelma |access-date=1 September 2015 |work=The Tree of Life Web Project}}&lt;/ref&gt; Danas su poznate četiri vrste žaba iz ove porodice i sve nastanjuju isključivo [[Novi Zeland]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DOC: Photo-stage and Archey's Frog |url=http://www.doc.govt.nz/templates/page.aspx?id=33152 |access-date=2005-12-05}}&lt;/ref&gt;

Glavne karakteristike žaba iz ove porodice su dodatni [[kralježak|kralješci]] (ukupno ih imaju 9) te ostaci repnih mišića kod odraslih (iako odrasli zapravo nemaju rep, koji je prisutan kod mladih žaba zbog nerazvijenih pluća, što uzrokuje potrebu za dodatnom kožom preko koje dišu). Kako i sjevernoamerička porodica ''[[Ascaphidae]]'', koja pripada istom podredu, posjeduje ove karakteristike, neki su sistematičari predložili ranije spomenuto spajanje ovih porodica u jednu skupinu.

Jedna od važnih karakteristika ove porodice je i kasni oporavak od skoka, odnosno dugo vrijeme koje im je potrebno između dva uzastopna skoka, što je posljedica načina skakanja i zapravo [[atavizam]] kojega su [[žabe]] u evoluciji izgubile, ubrzavši znatno svoje skočno vrijeme.

Radi se o iznimno malim žabama koje narastu do 5 centimetara. Jaja uglavnom liježu u vlažno tlo, najčešće ispod kamenja ili vegetacije. Nakon izlijeganja iz jaja, [[punoglavci]] se razvijaju na leđima mužjaka, bez potrebe za vodom. Ipak, [[Hochstetterova žaba]] liježe svoja jaja u plitkim vodenim površinama i ima slobodne punoglavce, koji, doduše, ne plivaju i ne hrane se daleko od mjesta izlijeganja prije nego što postanu odrasle žabe. Životni vijek im može biti i preko 30 godina, što je iznimno dugo za ovako malene organizme.

==Vrste==

Porodica '''LEIOPELMATIDAE'''
* Rod '''''Leiopelma'''''
** [[Archeyjeva žaba]], ''Leiopelma archeyi'' &lt;small&gt;Turbott, 1942.&lt;/small&gt;
** [[Hamiltononova žaba]], ''Leiopelma hamiltoni'' &lt;small&gt;McCulloch, 1919.&lt;/small&gt;
** [[Hochstetterova žaba]], ''Leiopelma hochstetteri'' &lt;small&gt;[[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.&lt;/small&gt;
** [[Maudska žaba]], ''Leiopelma pakeka'' &lt;small&gt;Bell, Daugherty &amp; Hay, 1998.&lt;/small&gt;

===Izumrle vrste===
Danas su poznate ukupno tri izumrle vrste i to preko [[podfosil]]nih ostataka, a i one su nastanjivale Novi Zeland. Te su vrste izumrle tokom posljednjih 1,000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Worthy|first1=Trevor H.|title=Osteology of ''Leiopelma'' (Amphibia: Leiopelmatidae) and descriptions of three new subfossil ''Leiopelma'' species |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=3 |pages=201–251 |doi=10.1080/03036758.1987.10418160 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10418160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Worthy |first1=Trevor H. |title=Palaeoecological information concerning members of the frog genus ''Leiopelma'': Leiopelmatidae in New Zealand |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=4 |pages=409–420 |doi=10.1080/03036758.1987.10426482 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10426482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |title=Native frog captive husbandry manual |author=Nadia Webster |year=2004 |publisher=Department of Conservation |accessdate=29 January 2015 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055011/http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* †Aurorina žaba, ''[[Leiopelma auroraensis]]''
* †Markhamova žaba,'' [[Leiopelma markhami]]''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma markhami'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-01-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120118192628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 }}&lt;/ref&gt;
* †[[Waitomska žaba]], ''Leiopelma waitomoensis''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma waitomoensis'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-10-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121024210628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Much older fossils, dating back to the [[Jurassic]], and also considered to belong to this family, have been found in Argentina, such as ''[[Notobatrachus]]''.&lt;ref name=EoR/&gt; &lt;comment: Notobatrachus' page says it belongs to Ascaphidae, the tailed frog family, not Leiopelmatidae--&gt;

Poznate su i dvije neimenovane vrste iz [[miocen]]skog perioda, pronađene u sklopu [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]].&lt;ref&gt;Updating The Record from the Early Miocene St Bathans Fauna, Central Otago and its Significance for Documenting the Assembly of New Zealand’s Terrestrial Biota, Conference Paper · July 2014&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{wikispecies}}
{{commons category}}
*[https://web.archive.org/web/20141006122526/http://frogs.orconhosting.net.nz/ New Zealand Frog Conservation Biology] - research on New Zealand frog biology

[[Kategorija:Žabe]]</text>
      <sha1>ftl7v76df723n1hmyj72sc06uf230zg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714910</id>
      <parentid>42714909</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T13:15:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Leiopelmatidae]] na [[Leiopelma]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42714909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15408" sha1="ftl7v76df723n1hmyj72sc06uf230zg" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| ime                                     = ''Leiopelmatidae''
| status                                  = 
| vremenski_raspon                        = {{Fossil range|200|0}}rana [[jura (period)|jura]] – danas&lt;ref name=EoR/&gt;
| slika                                   = Hochstetters Frog on Moss.jpg
| slika_širina                            = 250px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = {{nowrap|[[Hochstetterova žaba]] (Leiopelma hochstetteri)}}
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Vodozemci]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = ''[[Anura]]''
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = ''[[Archaeobatrachia]]''
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = '''''Leiopelmatidae'''''
| familia_autorstvo                       = [[St. George Jackson Mivart|Mivart]], 1869.
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = '''''Leiopelma'''''
| genus_autorstvo                         = [[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = 
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = 
| dvoimeno_autorstvo                      = 
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
{{div col}}
* ''[[Archeyjeva žaba|L. archeyi]]''
* ''[[Hamiltononova žaba|L. hamiltoni]]''
* ''[[Hochstetterova žaba|L. hochstetteri]]''
* ''[[Maudska žaba|L. pakeka]]''
{{div col end}}
| podjela_kategorije                      = Vrste
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = Leiopelmatidae range zoomed.png
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''''Leiopelma''''' je red '''novozelandskih primitivnih žaba''' koji pripada podredu [[Archaeobatrachia]]. Ovo je jedini rod u monotipskoj porodici '''''Leiopelmatidae'''.'' Ovo je [[endem]]ska porodica [[Žabe|žaba]], koja nastanjuje nekoliko područja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihova relativno primitivna forma indicira da imaju prapovijesno porijeklo;&lt;ref&gt;* {{cite journal |last=Roelants |first=Kim |author2=Franky Bossuyt |date=February 2005 |title=Archaeobatrachian paraphyly and Pangaean diversification of crown-group frogs |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=1 |pages=111–126 |doi=10.1080/10635150590905894 |pmid=15805014 |doi-access=free |title-link=Pangaea}}
* {{cite journal |last=San Mauro |first=Diego |author2=Miguel Vences |author3=Marina Alcobendas |author4=Rafael Zardoya |author5=Axel Meyer |date=May 2005 |title=Initial diversification of living amphibians predated the breakup of Pangaea |url=https://pure.uva.nl/ws/files/3880726/39160_170248y.pdf |journal=American Naturalist |volume=165 |issue=5 |pages=590–599 |doi=10.1086/429523 |jstor=10.1086/429523 |pmid=15795855 |s2cid=17021360}}&lt;/ref&gt; neki suvremeni [[taksonomija|sistematičari]] smatraju kako se novozelandske žabe iz porodice ''Leiopelmatidae'' mogu spojiti sa sjevernoameričkim žabama iz reda ''Ascaphus'', međutim danas prevladava mišljenje kako se radi o, taksonomski, dvije različite skupine.&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |author=Frost, Darrel R. |year=2015 |title=Leiopelmatidae Mivart, 1869 |url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Leiopelmatidae |access-date=1 September 2015 |work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;* J.M. Conlon et al. / Peptides 30 (2009) 1069–1073
* {{cite web |author=Cannatella, David |year=2008 |title=Leiopelmatidae. Leiopelma |url=http://tolweb.org/Leiopelma |access-date=1 September 2015 |work=The Tree of Life Web Project}}&lt;/ref&gt; Danas su poznate četiri vrste žaba iz ove porodice i sve nastanjuju isključivo [[Novi Zeland]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DOC: Photo-stage and Archey's Frog |url=http://www.doc.govt.nz/templates/page.aspx?id=33152 |access-date=2005-12-05}}&lt;/ref&gt;

Glavne karakteristike žaba iz ove porodice su dodatni [[kralježak|kralješci]] (ukupno ih imaju 9) te ostaci repnih mišića kod odraslih (iako odrasli zapravo nemaju rep, koji je prisutan kod mladih žaba zbog nerazvijenih pluća, što uzrokuje potrebu za dodatnom kožom preko koje dišu). Kako i sjevernoamerička porodica ''[[Ascaphidae]]'', koja pripada istom podredu, posjeduje ove karakteristike, neki su sistematičari predložili ranije spomenuto spajanje ovih porodica u jednu skupinu.

Jedna od važnih karakteristika ove porodice je i kasni oporavak od skoka, odnosno dugo vrijeme koje im je potrebno između dva uzastopna skoka, što je posljedica načina skakanja i zapravo [[atavizam]] kojega su [[žabe]] u evoluciji izgubile, ubrzavši znatno svoje skočno vrijeme.

Radi se o iznimno malim žabama koje narastu do 5 centimetara. Jaja uglavnom liježu u vlažno tlo, najčešće ispod kamenja ili vegetacije. Nakon izlijeganja iz jaja, [[punoglavci]] se razvijaju na leđima mužjaka, bez potrebe za vodom. Ipak, [[Hochstetterova žaba]] liježe svoja jaja u plitkim vodenim površinama i ima slobodne punoglavce, koji, doduše, ne plivaju i ne hrane se daleko od mjesta izlijeganja prije nego što postanu odrasle žabe. Životni vijek im može biti i preko 30 godina, što je iznimno dugo za ovako malene organizme.

==Vrste==

Porodica '''LEIOPELMATIDAE'''
* Rod '''''Leiopelma'''''
** [[Archeyjeva žaba]], ''Leiopelma archeyi'' &lt;small&gt;Turbott, 1942.&lt;/small&gt;
** [[Hamiltononova žaba]], ''Leiopelma hamiltoni'' &lt;small&gt;McCulloch, 1919.&lt;/small&gt;
** [[Hochstetterova žaba]], ''Leiopelma hochstetteri'' &lt;small&gt;[[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.&lt;/small&gt;
** [[Maudska žaba]], ''Leiopelma pakeka'' &lt;small&gt;Bell, Daugherty &amp; Hay, 1998.&lt;/small&gt;

===Izumrle vrste===
Danas su poznate ukupno tri izumrle vrste i to preko [[podfosil]]nih ostataka, a i one su nastanjivale Novi Zeland. Te su vrste izumrle tokom posljednjih 1,000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Worthy|first1=Trevor H.|title=Osteology of ''Leiopelma'' (Amphibia: Leiopelmatidae) and descriptions of three new subfossil ''Leiopelma'' species |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=3 |pages=201–251 |doi=10.1080/03036758.1987.10418160 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10418160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Worthy |first1=Trevor H. |title=Palaeoecological information concerning members of the frog genus ''Leiopelma'': Leiopelmatidae in New Zealand |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=4 |pages=409–420 |doi=10.1080/03036758.1987.10426482 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10426482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |title=Native frog captive husbandry manual |author=Nadia Webster |year=2004 |publisher=Department of Conservation |accessdate=29 January 2015 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055011/http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* †Aurorina žaba, ''[[Leiopelma auroraensis]]''
* †Markhamova žaba,'' [[Leiopelma markhami]]''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma markhami'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-01-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120118192628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 }}&lt;/ref&gt;
* †[[Waitomska žaba]], ''Leiopelma waitomoensis''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma waitomoensis'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-10-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121024210628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Much older fossils, dating back to the [[Jurassic]], and also considered to belong to this family, have been found in Argentina, such as ''[[Notobatrachus]]''.&lt;ref name=EoR/&gt; &lt;comment: Notobatrachus' page says it belongs to Ascaphidae, the tailed frog family, not Leiopelmatidae--&gt;

Poznate su i dvije neimenovane vrste iz [[miocen]]skog perioda, pronađene u sklopu [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]].&lt;ref&gt;Updating The Record from the Early Miocene St Bathans Fauna, Central Otago and its Significance for Documenting the Assembly of New Zealand’s Terrestrial Biota, Conference Paper · July 2014&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{wikispecies}}
{{commons category}}
*[https://web.archive.org/web/20141006122526/http://frogs.orconhosting.net.nz/ New Zealand Frog Conservation Biology] - research on New Zealand frog biology

[[Kategorija:Žabe]]</text>
      <sha1>ftl7v76df723n1hmyj72sc06uf230zg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714918</id>
      <parentid>42714910</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:44:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske veze */</comment>
      <origin>42714918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15444" sha1="iaj7d6am7bl3n3zv8rf2cgz6knazae2" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| ime                                     = ''Leiopelmatidae''
| status                                  = 
| vremenski_raspon                        = {{Fossil range|200|0}}rana [[jura (period)|jura]] – danas&lt;ref name=EoR/&gt;
| slika                                   = Hochstetters Frog on Moss.jpg
| slika_širina                            = 250px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = {{nowrap|[[Hochstetterova žaba]] (Leiopelma hochstetteri)}}
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Vodozemci]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = ''[[Anura]]''
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = ''[[Archaeobatrachia]]''
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = '''''Leiopelmatidae'''''
| familia_autorstvo                       = [[St. George Jackson Mivart|Mivart]], 1869.
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = '''''Leiopelma'''''
| genus_autorstvo                         = [[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = 
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = 
| dvoimeno_autorstvo                      = 
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
{{div col}}
* ''[[Archeyjeva žaba|L. archeyi]]''
* ''[[Hamiltononova žaba|L. hamiltoni]]''
* ''[[Hochstetterova žaba|L. hochstetteri]]''
* ''[[Maudska žaba|L. pakeka]]''
{{div col end}}
| podjela_kategorije                      = Vrste
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = Leiopelmatidae range zoomed.png
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''''Leiopelma''''' je red '''novozelandskih primitivnih žaba''' koji pripada podredu [[Archaeobatrachia]]. Ovo je jedini rod u monotipskoj porodici '''''Leiopelmatidae'''.'' Ovo je [[endem]]ska porodica [[Žabe|žaba]], koja nastanjuje nekoliko područja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihova relativno primitivna forma indicira da imaju prapovijesno porijeklo;&lt;ref&gt;* {{cite journal |last=Roelants |first=Kim |author2=Franky Bossuyt |date=February 2005 |title=Archaeobatrachian paraphyly and Pangaean diversification of crown-group frogs |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=1 |pages=111–126 |doi=10.1080/10635150590905894 |pmid=15805014 |doi-access=free |title-link=Pangaea}}
* {{cite journal |last=San Mauro |first=Diego |author2=Miguel Vences |author3=Marina Alcobendas |author4=Rafael Zardoya |author5=Axel Meyer |date=May 2005 |title=Initial diversification of living amphibians predated the breakup of Pangaea |url=https://pure.uva.nl/ws/files/3880726/39160_170248y.pdf |journal=American Naturalist |volume=165 |issue=5 |pages=590–599 |doi=10.1086/429523 |jstor=10.1086/429523 |pmid=15795855 |s2cid=17021360}}&lt;/ref&gt; neki suvremeni [[taksonomija|sistematičari]] smatraju kako se novozelandske žabe iz porodice ''Leiopelmatidae'' mogu spojiti sa sjevernoameričkim žabama iz reda ''Ascaphus'', međutim danas prevladava mišljenje kako se radi o, taksonomski, dvije različite skupine.&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |author=Frost, Darrel R. |year=2015 |title=Leiopelmatidae Mivart, 1869 |url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Leiopelmatidae |access-date=1 September 2015 |work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;* J.M. Conlon et al. / Peptides 30 (2009) 1069–1073
* {{cite web |author=Cannatella, David |year=2008 |title=Leiopelmatidae. Leiopelma |url=http://tolweb.org/Leiopelma |access-date=1 September 2015 |work=The Tree of Life Web Project}}&lt;/ref&gt; Danas su poznate četiri vrste žaba iz ove porodice i sve nastanjuju isključivo [[Novi Zeland]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DOC: Photo-stage and Archey's Frog |url=http://www.doc.govt.nz/templates/page.aspx?id=33152 |access-date=2005-12-05}}&lt;/ref&gt;

Glavne karakteristike žaba iz ove porodice su dodatni [[kralježak|kralješci]] (ukupno ih imaju 9) te ostaci repnih mišića kod odraslih (iako odrasli zapravo nemaju rep, koji je prisutan kod mladih žaba zbog nerazvijenih pluća, što uzrokuje potrebu za dodatnom kožom preko koje dišu). Kako i sjevernoamerička porodica ''[[Ascaphidae]]'', koja pripada istom podredu, posjeduje ove karakteristike, neki su sistematičari predložili ranije spomenuto spajanje ovih porodica u jednu skupinu.

Jedna od važnih karakteristika ove porodice je i kasni oporavak od skoka, odnosno dugo vrijeme koje im je potrebno između dva uzastopna skoka, što je posljedica načina skakanja i zapravo [[atavizam]] kojega su [[žabe]] u evoluciji izgubile, ubrzavši znatno svoje skočno vrijeme.

Radi se o iznimno malim žabama koje narastu do 5 centimetara. Jaja uglavnom liježu u vlažno tlo, najčešće ispod kamenja ili vegetacije. Nakon izlijeganja iz jaja, [[punoglavci]] se razvijaju na leđima mužjaka, bez potrebe za vodom. Ipak, [[Hochstetterova žaba]] liježe svoja jaja u plitkim vodenim površinama i ima slobodne punoglavce, koji, doduše, ne plivaju i ne hrane se daleko od mjesta izlijeganja prije nego što postanu odrasle žabe. Životni vijek im može biti i preko 30 godina, što je iznimno dugo za ovako malene organizme.

==Vrste==

Porodica '''LEIOPELMATIDAE'''
* Rod '''''Leiopelma'''''
** [[Archeyjeva žaba]], ''Leiopelma archeyi'' &lt;small&gt;Turbott, 1942.&lt;/small&gt;
** [[Hamiltononova žaba]], ''Leiopelma hamiltoni'' &lt;small&gt;McCulloch, 1919.&lt;/small&gt;
** [[Hochstetterova žaba]], ''Leiopelma hochstetteri'' &lt;small&gt;[[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.&lt;/small&gt;
** [[Maudska žaba]], ''Leiopelma pakeka'' &lt;small&gt;Bell, Daugherty &amp; Hay, 1998.&lt;/small&gt;

===Izumrle vrste===
Danas su poznate ukupno tri izumrle vrste i to preko [[podfosil]]nih ostataka, a i one su nastanjivale Novi Zeland. Te su vrste izumrle tokom posljednjih 1,000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Worthy|first1=Trevor H.|title=Osteology of ''Leiopelma'' (Amphibia: Leiopelmatidae) and descriptions of three new subfossil ''Leiopelma'' species |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=3 |pages=201–251 |doi=10.1080/03036758.1987.10418160 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10418160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Worthy |first1=Trevor H. |title=Palaeoecological information concerning members of the frog genus ''Leiopelma'': Leiopelmatidae in New Zealand |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=4 |pages=409–420 |doi=10.1080/03036758.1987.10426482 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10426482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |title=Native frog captive husbandry manual |author=Nadia Webster |year=2004 |publisher=Department of Conservation |accessdate=29 January 2015 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055011/http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* †Aurorina žaba, ''[[Leiopelma auroraensis]]''
* †Markhamova žaba,'' [[Leiopelma markhami]]''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma markhami'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-01-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120118192628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 }}&lt;/ref&gt;
* †[[Waitomska žaba]], ''Leiopelma waitomoensis''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma waitomoensis'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-10-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121024210628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Much older fossils, dating back to the [[Jurassic]], and also considered to belong to this family, have been found in Argentina, such as ''[[Notobatrachus]]''.&lt;ref name=EoR/&gt; &lt;comment: Notobatrachus' page says it belongs to Ascaphidae, the tailed frog family, not Leiopelmatidae--&gt;

Poznate su i dvije neimenovane vrste iz [[miocen]]skog perioda, pronađene u sklopu [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]].&lt;ref&gt;Updating The Record from the Early Miocene St Bathans Fauna, Central Otago and its Significance for Documenting the Assembly of New Zealand’s Terrestrial Biota, Conference Paper · July 2014&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{wikispecies}}
{{commons category}}
*[https://web.archive.org/web/20141006122526/http://frogs.orconhosting.net.nz/ New Zealand Frog Conservation Biology] - research on New Zealand frog biology

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Žabe]]</text>
      <sha1>iaj7d6am7bl3n3zv8rf2cgz6knazae2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714924</id>
      <parentid>42714918</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:54:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8662" sha1="atx5eq6f8u9sq4j15006km8jrrz0l5y" xml:space="preserve">{{Automatski taksokvir
| italic_title = yes
| raspon_fosila                        = {{Fossilrange|miocen|danas|[[miocen]] – ''danas''}}
| slika                                   = Hochstetters Frog on Moss.jpg
| slika_upright                            = 1.15
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = {{nowrap|[[Hochstetterova žaba]] (''Leiopelma hochstetteri'')}}
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| prikaži_matične = 2
| matični_autorstvo = [[St. George Jackson Mivart|Mivart]], 1869.
| takson = Leiopelma
| autorstvo = [[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.
| podjela                                 = 
{{div col}}
* ''[[Archeyjeva žaba|L. archeyi]]''
* ''[[Hamiltononova žaba|L. hamiltoni]]''
* ''[[Hochstetterova žaba|L. hochstetteri]]''
* ''[[Maudska žaba|L. pakeka]]''
{{div col end}}
| podjela_kategorije                      = Vrste
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = Leiopelmatidae range zoomed.png
| karta_raspon_upright                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = Rasprostranjenost roda ''Leiopelma''
}}
'''''Leiopelma''''' je red '''novozelandskih primitivnih žaba''' koji pripada podredu [[Archaeobatrachia]]. Ovo je jedini rod u monotipskoj porodici '''''Leiopelmatidae'''.'' Ovo je [[endem]]ska porodica [[Žabe|žaba]], koja nastanjuje nekoliko područja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihova relativno primitivna forma indicira da imaju prapovijesno porijeklo;&lt;ref&gt;* {{cite journal |last=Roelants |first=Kim |author2=Franky Bossuyt |date=February 2005 |title=Archaeobatrachian paraphyly and Pangaean diversification of crown-group frogs |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=1 |pages=111–126 |doi=10.1080/10635150590905894 |pmid=15805014 |doi-access=free |title-link=Pangaea}}
* {{cite journal |last=San Mauro |first=Diego |author2=Miguel Vences |author3=Marina Alcobendas |author4=Rafael Zardoya |author5=Axel Meyer |date=May 2005 |title=Initial diversification of living amphibians predated the breakup of Pangaea |url=https://pure.uva.nl/ws/files/3880726/39160_170248y.pdf |journal=American Naturalist |volume=165 |issue=5 |pages=590–599 |doi=10.1086/429523 |jstor=10.1086/429523 |pmid=15795855 |s2cid=17021360}}&lt;/ref&gt; neki suvremeni [[taksonomija|sistematičari]] smatraju kako se novozelandske žabe iz porodice ''Leiopelmatidae'' mogu spojiti sa sjevernoameričkim žabama iz reda ''Ascaphus'', međutim danas prevladava mišljenje kako se radi o, taksonomski, dvije različite skupine.&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |author=Frost, Darrel R. |year=2015 |title=Leiopelmatidae Mivart, 1869 |url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Leiopelmatidae |access-date=1 September 2015 |work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;* J.M. Conlon et al. / Peptides 30 (2009) 1069–1073
* {{cite web |author=Cannatella, David |year=2008 |title=Leiopelmatidae. Leiopelma |url=http://tolweb.org/Leiopelma |access-date=1 September 2015 |work=The Tree of Life Web Project}}&lt;/ref&gt; Danas su poznate četiri vrste žaba iz ove porodice i sve nastanjuju isključivo [[Novi Zeland]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DOC: Photo-stage and Archey's Frog |url=http://www.doc.govt.nz/templates/page.aspx?id=33152 |access-date=2005-12-05}}&lt;/ref&gt;

Glavne karakteristike žaba iz ove porodice su dodatni [[kralježak|kralješci]] (ukupno ih imaju 9) te ostaci repnih mišića kod odraslih (iako odrasli zapravo nemaju rep, koji je prisutan kod mladih žaba zbog nerazvijenih pluća, što uzrokuje potrebu za dodatnom kožom preko koje dišu). Kako i sjevernoamerička porodica ''[[Ascaphidae]]'', koja pripada istom podredu, posjeduje ove karakteristike, neki su sistematičari predložili ranije spomenuto spajanje ovih porodica u jednu skupinu.

Jedna od važnih karakteristika ove porodice je i kasni oporavak od skoka, odnosno dugo vrijeme koje im je potrebno između dva uzastopna skoka, što je posljedica načina skakanja i zapravo [[atavizam]] kojega su [[žabe]] u evoluciji izgubile, ubrzavši znatno svoje skočno vrijeme.

Radi se o iznimno malim žabama koje narastu do 5 centimetara. Jaja uglavnom liježu u vlažno tlo, najčešće ispod kamenja ili vegetacije. Nakon izlijeganja iz jaja, [[punoglavci]] se razvijaju na leđima mužjaka, bez potrebe za vodom. Ipak, [[Hochstetterova žaba]] liježe svoja jaja u plitkim vodenim površinama i ima slobodne punoglavce, koji, doduše, ne plivaju i ne hrane se daleko od mjesta izlijeganja prije nego što postanu odrasle žabe. Životni vijek im može biti i preko 30 godina, što je iznimno dugo za ovako malene organizme.

==Vrste==

Porodica '''LEIOPELMATIDAE'''
* Rod '''''Leiopelma'''''
** [[Archeyjeva žaba]], ''Leiopelma archeyi'' &lt;small&gt;Turbott, 1942.&lt;/small&gt;
** [[Hamiltononova žaba]], ''Leiopelma hamiltoni'' &lt;small&gt;McCulloch, 1919.&lt;/small&gt;
** [[Hochstetterova žaba]], ''Leiopelma hochstetteri'' &lt;small&gt;[[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.&lt;/small&gt;
** [[Maudska žaba]], ''Leiopelma pakeka'' &lt;small&gt;Bell, Daugherty &amp; Hay, 1998.&lt;/small&gt;

===Izumrle vrste===
Danas su poznate ukupno tri izumrle vrste i to preko [[podfosil]]nih ostataka, a i one su nastanjivale Novi Zeland. Te su vrste izumrle tokom posljednjih 1,000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Worthy|first1=Trevor H.|title=Osteology of ''Leiopelma'' (Amphibia: Leiopelmatidae) and descriptions of three new subfossil ''Leiopelma'' species |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=3 |pages=201–251 |doi=10.1080/03036758.1987.10418160 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10418160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Worthy |first1=Trevor H. |title=Palaeoecological information concerning members of the frog genus ''Leiopelma'': Leiopelmatidae in New Zealand |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=4 |pages=409–420 |doi=10.1080/03036758.1987.10426482 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10426482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |title=Native frog captive husbandry manual |author=Nadia Webster |year=2004 |publisher=Department of Conservation |accessdate=29 January 2015 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055011/http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* †Aurorina žaba, ''[[Leiopelma auroraensis]]''
* †Markhamova žaba,'' [[Leiopelma markhami]]''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma markhami'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-01-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120118192628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 }}&lt;/ref&gt;
* †[[Waitomska žaba]], ''Leiopelma waitomoensis''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma waitomoensis'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-10-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121024210628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Much older fossils, dating back to the [[Jurassic]], and also considered to belong to this family, have been found in Argentina, such as ''[[Notobatrachus]]''.&lt;ref name=EoR/&gt; &lt;comment: Notobatrachus' page says it belongs to Ascaphidae, the tailed frog family, not Leiopelmatidae--&gt;

Poznate su i dvije neimenovane vrste iz [[miocen]]skog perioda, pronađene u sklopu [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]].&lt;ref&gt;Updating The Record from the Early Miocene St Bathans Fauna, Central Otago and its Significance for Documenting the Assembly of New Zealand’s Terrestrial Biota, Conference Paper · July 2014&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{wikispecies}}
{{commons category}}
*[https://web.archive.org/web/20141006122526/http://frogs.orconhosting.net.nz/ New Zealand Frog Conservation Biology] - research on New Zealand frog biology

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Žabe]]</text>
      <sha1>atx5eq6f8u9sq4j15006km8jrrz0l5y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714925</id>
      <parentid>42714924</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:54:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Biota Novog Zelanda|Biota Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8697" sha1="lh2vomq56ft6p1wdeqczuhxwlymsoa5" xml:space="preserve">{{Automatski taksokvir
| italic_title = yes
| raspon_fosila                        = {{Fossilrange|miocen|danas|[[miocen]] – ''danas''}}
| slika                                   = Hochstetters Frog on Moss.jpg
| slika_upright                            = 1.15
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = {{nowrap|[[Hochstetterova žaba]] (''Leiopelma hochstetteri'')}}
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| prikaži_matične = 2
| matični_autorstvo = [[St. George Jackson Mivart|Mivart]], 1869.
| takson = Leiopelma
| autorstvo = [[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.
| podjela                                 = 
{{div col}}
* ''[[Archeyjeva žaba|L. archeyi]]''
* ''[[Hamiltononova žaba|L. hamiltoni]]''
* ''[[Hochstetterova žaba|L. hochstetteri]]''
* ''[[Maudska žaba|L. pakeka]]''
{{div col end}}
| podjela_kategorije                      = Vrste
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = Leiopelmatidae range zoomed.png
| karta_raspon_upright                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = Rasprostranjenost roda ''Leiopelma''
}}
'''''Leiopelma''''' je red '''novozelandskih primitivnih žaba''' koji pripada podredu [[Archaeobatrachia]]. Ovo je jedini rod u monotipskoj porodici '''''Leiopelmatidae'''.'' Ovo je [[endem]]ska porodica [[Žabe|žaba]], koja nastanjuje nekoliko područja na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Njihova relativno primitivna forma indicira da imaju prapovijesno porijeklo;&lt;ref&gt;* {{cite journal |last=Roelants |first=Kim |author2=Franky Bossuyt |date=February 2005 |title=Archaeobatrachian paraphyly and Pangaean diversification of crown-group frogs |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=1 |pages=111–126 |doi=10.1080/10635150590905894 |pmid=15805014 |doi-access=free |title-link=Pangaea}}
* {{cite journal |last=San Mauro |first=Diego |author2=Miguel Vences |author3=Marina Alcobendas |author4=Rafael Zardoya |author5=Axel Meyer |date=May 2005 |title=Initial diversification of living amphibians predated the breakup of Pangaea |url=https://pure.uva.nl/ws/files/3880726/39160_170248y.pdf |journal=American Naturalist |volume=165 |issue=5 |pages=590–599 |doi=10.1086/429523 |jstor=10.1086/429523 |pmid=15795855 |s2cid=17021360}}&lt;/ref&gt; neki suvremeni [[taksonomija|sistematičari]] smatraju kako se novozelandske žabe iz porodice ''Leiopelmatidae'' mogu spojiti sa sjevernoameričkim žabama iz reda ''Ascaphus'', međutim danas prevladava mišljenje kako se radi o, taksonomski, dvije različite skupine.&lt;ref name=&quot;frost&quot;&gt;{{cite web |author=Frost, Darrel R. |year=2015 |title=Leiopelmatidae Mivart, 1869 |url=http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Leiopelmatidae |access-date=1 September 2015 |work=Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 |publisher=American Museum of Natural History}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;* J.M. Conlon et al. / Peptides 30 (2009) 1069–1073
* {{cite web |author=Cannatella, David |year=2008 |title=Leiopelmatidae. Leiopelma |url=http://tolweb.org/Leiopelma |access-date=1 September 2015 |work=The Tree of Life Web Project}}&lt;/ref&gt; Danas su poznate četiri vrste žaba iz ove porodice i sve nastanjuju isključivo [[Novi Zeland]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=DOC: Photo-stage and Archey's Frog |url=http://www.doc.govt.nz/templates/page.aspx?id=33152 |access-date=2005-12-05}}&lt;/ref&gt;

Glavne karakteristike žaba iz ove porodice su dodatni [[kralježak|kralješci]] (ukupno ih imaju 9) te ostaci repnih mišića kod odraslih (iako odrasli zapravo nemaju rep, koji je prisutan kod mladih žaba zbog nerazvijenih pluća, što uzrokuje potrebu za dodatnom kožom preko koje dišu). Kako i sjevernoamerička porodica ''[[Ascaphidae]]'', koja pripada istom podredu, posjeduje ove karakteristike, neki su sistematičari predložili ranije spomenuto spajanje ovih porodica u jednu skupinu.

Jedna od važnih karakteristika ove porodice je i kasni oporavak od skoka, odnosno dugo vrijeme koje im je potrebno između dva uzastopna skoka, što je posljedica načina skakanja i zapravo [[atavizam]] kojega su [[žabe]] u evoluciji izgubile, ubrzavši znatno svoje skočno vrijeme.

Radi se o iznimno malim žabama koje narastu do 5 centimetara. Jaja uglavnom liježu u vlažno tlo, najčešće ispod kamenja ili vegetacije. Nakon izlijeganja iz jaja, [[punoglavci]] se razvijaju na leđima mužjaka, bez potrebe za vodom. Ipak, [[Hochstetterova žaba]] liježe svoja jaja u plitkim vodenim površinama i ima slobodne punoglavce, koji, doduše, ne plivaju i ne hrane se daleko od mjesta izlijeganja prije nego što postanu odrasle žabe. Životni vijek im može biti i preko 30 godina, što je iznimno dugo za ovako malene organizme.

==Vrste==

Porodica '''LEIOPELMATIDAE'''
* Rod '''''Leiopelma'''''
** [[Archeyjeva žaba]], ''Leiopelma archeyi'' &lt;small&gt;Turbott, 1942.&lt;/small&gt;
** [[Hamiltononova žaba]], ''Leiopelma hamiltoni'' &lt;small&gt;McCulloch, 1919.&lt;/small&gt;
** [[Hochstetterova žaba]], ''Leiopelma hochstetteri'' &lt;small&gt;[[Leopold Fitzinger|Fitzinger]], 1861.&lt;/small&gt;
** [[Maudska žaba]], ''Leiopelma pakeka'' &lt;small&gt;Bell, Daugherty &amp; Hay, 1998.&lt;/small&gt;

===Izumrle vrste===
Danas su poznate ukupno tri izumrle vrste i to preko [[podfosil]]nih ostataka, a i one su nastanjivale Novi Zeland. Te su vrste izumrle tokom posljednjih 1,000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Worthy|first1=Trevor H.|title=Osteology of ''Leiopelma'' (Amphibia: Leiopelmatidae) and descriptions of three new subfossil ''Leiopelma'' species |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=3 |pages=201–251 |doi=10.1080/03036758.1987.10418160 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10418160}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Worthy |first1=Trevor H. |title=Palaeoecological information concerning members of the frog genus ''Leiopelma'': Leiopelmatidae in New Zealand |journal=Journal of the Royal Society of New Zealand |year=1987 |volume=17 |issue=4 |pages=409–420 |doi=10.1080/03036758.1987.10426482 |url=http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/03036758.1987.10426482}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |title=Native frog captive husbandry manual |author=Nadia Webster |year=2004 |publisher=Department of Conservation |accessdate=29 January 2015 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304055011/http://www.amphibianark.org/pdf/Husbandry/NZ%20Frog%20Husbandry%20Manual.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* †Aurorina žaba, ''[[Leiopelma auroraensis]]''
* †Markhamova žaba,'' [[Leiopelma markhami]]''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma markhami'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-01-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120118192628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=374688 }}&lt;/ref&gt;
* †[[Waitomska žaba]], ''Leiopelma waitomoensis''&lt;ref&gt;{{Cite web | title = Holotype of ''Leiopelma waitomoensis'' | work = Collections Online | publisher = Museum of New Zealand Te Papa Tongarewa | url = http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 | accessdate = 17 July 2010 | archive-date = 2012-10-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121024210628/http://collections.tepapa.govt.nz/ObjectDetails.aspx?oid=376907 }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- Much older fossils, dating back to the [[Jurassic]], and also considered to belong to this family, have been found in Argentina, such as ''[[Notobatrachus]]''.&lt;ref name=EoR/&gt; &lt;comment: Notobatrachus' page says it belongs to Ascaphidae, the tailed frog family, not Leiopelmatidae--&gt;

Poznate su i dvije neimenovane vrste iz [[miocen]]skog perioda, pronađene u sklopu [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]].&lt;ref&gt;Updating The Record from the Early Miocene St Bathans Fauna, Central Otago and its Significance for Documenting the Assembly of New Zealand’s Terrestrial Biota, Conference Paper · July 2014&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{wikispecies}}
{{commons category}}
*[https://web.archive.org/web/20141006122526/http://frogs.orconhosting.net.nz/ New Zealand Frog Conservation Biology] - research on New Zealand frog biology

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Žabe]]
[[Kategorija:Biota Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>lh2vomq56ft6p1wdeqczuhxwlymsoa5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srebrna paprat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4571433</id>
    <revision>
      <id>42714930</id>
      <parentid>42658153</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda|Endemske vrste Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9538" sha1="ouh43wdx7b8hyg56ecg6enc3kibdzlr" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja                                    = biljke
| ime                                     = Srebrna paprat
| status                                  = 
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = Silver-fern.jpg
| slika_širina                            = 250px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = 
| slika_opis_poz                          =
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Biljke]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = [[Paprati]]
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = 
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = ''[[Pteridopsida]]''
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = ''[[Cyatheales]]''
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = 
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = ''[[Cyatheaceae]]''
| familia_autorstvo                       = 
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = ''[[Cyathea]]''
| genus_autorstvo                         = 
| subgenus                                = ''[[Cyathea]]''
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = ''[[Alsophila]]''
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = '''''C. dealbata'''''
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = ''Cyathea dealbata''
| dvoimeno_autorstvo                      = (G. Forster) Swartz, 1801.
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
| podjela_kategorije                      = 
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = 
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = &lt;div&gt;
*''Polypodium dealbatum'' &lt;small&gt;G. Forster, 1786.&lt;/small&gt;
*''Cyathea tricolor'' &lt;small&gt;Colenso, 1883.&lt;/small&gt;
*''Alsophila tricolor'' &lt;small&gt;(Colenso) Tryon, 1970.&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;
}}
'''Srebrna paprat''' (''Cyathea dealbata''), znana i kao '''ponga''' ({{IPAc-en|'|p|Q|N|@}}) ili '''punga''' ({{IPAc-en|'|p|V|N|@}}) je [[endem]]ska vrsta [[Paprati|paprati]] koja se može pronaći samo na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Paprati mogu narasti i do 10 [[metar]]a visine, mada se rijetko mogu pojaviti i u prizemnoj formi. Iako su dominantno zelene, naličje im je srebrnkasobijele boje, odakle je i nastao naziv za ovu vrstu. Zbog te boje, srebrna paprat se može efektivno iskoristiti kao putokaz tokom noći. 

Vrsta se [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] pojavila relativno kasno, za vrijeme [[pliocen]]a, a danas se može naći na dvama glavnim otocima te na istočnom dijelu [[Otoci Chatham|otoka Chatham]], uglavnom u sušim područjima. Uspješno raste u dobro isušenom [[humus]]u, a kasnije se lako prilagođava na suhe uvjete. Za najbolji rast, treba ju zaštititi od vjetra i u potpunosti izbjegavati [[led]]. 

Srebrna paprat je floralni [[simbol]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] te se koristi kao simbol unutar i izvan zemlje. Često se koristila kao simbol u kulturološke svrhe (npr. bila je simbol identifikacije za Novozelanđane u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]]), a danas se nalazi na grbovima velikog broja nacionalnih reprezentacija (npr. [[Novozelandska nogometna reprezentacija|nogometne]] i [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|ragbijaške]]), a bila je i na, na referendumu odbačenom prijedlogu nove [[Zastava Novog Zelanda|zastave Novog Zelanda]].

[[Kategorija:Paprati]]
[[Kategorija:Flora Oceanije]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>ouh43wdx7b8hyg56ecg6enc3kibdzlr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714938</id>
      <parentid>42714930</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2875" sha1="4yaolk2qtvivwamzqwenr3zmbyt9qkb" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| slika                                   = Alsophila tricolor kz03.jpg
| slika_upright                           = 1.15
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = 
| slika_opis_poz                          =
| genus = Alsophila (biljka)
| species = dealbata
| autorstvo                      = ([[Georg Forster|G.Forst.]]) [[August Carl Joseph Corda|Corda]]
| sinonimi = 
 {{Species list
 |Alsophila tricolor|(Colenso) R.M.Tryon
 |Cyathea dealbata|(G.Forst.) Sw.
 |Cyathea falciloba|(Colenso) Domin
 |Cyathea tricolor|Colenso
 |Hemitelia falciloba|Colenso
 |Polypodium dealbatum|G.Forst.
}}
| sinonimi_ref = &lt;ref name=CFLW&gt;{{Citation |mode=cs1 |last1=Hassler |first1=Michael |last2=Schmitt |first2=Bernd |date=June 2019 |contribution=Alsophila dealbata |title=Checklist of Ferns and Lycophytes of the World |volume=8 |issue=2 |url=https://worldplants.webarchiv.kit.edu/ferns/ |access-date=2019-08-20 |name-list-style=amp |archive-date=2017-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902225743/http://worldplants.webarchiv.kit.edu/ferns/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| status = NT
| status_system = NZTCS
| range_map=Cyathea dealbata distribution map.png
}}
'''Srebrna paprat''' (''Cyathea dealbata''), znana i kao '''ponga''' ({{IPAc-en|'|p|Q|N|@}}) ili '''punga''' ({{IPAc-en|'|p|V|N|@}}) je [[endem]]ska vrsta [[Paprati|paprati]] koja se može pronaći samo na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Paprati mogu narasti i do 10 [[metar]]a visine, mada se rijetko mogu pojaviti i u prizemnoj formi. Iako su dominantno zelene, naličje im je srebrnkasobijele boje, odakle je i nastao naziv za ovu vrstu. Zbog te boje, srebrna paprat se može efektivno iskoristiti kao putokaz tokom noći. 

Vrsta se [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] pojavila relativno kasno, za vrijeme [[pliocen]]a, a danas se može naći na dvama glavnim otocima te na istočnom dijelu [[Otoci Chatham|otoka Chatham]], uglavnom u sušim područjima. Uspješno raste u dobro isušenom [[humus]]u, a kasnije se lako prilagođava na suhe uvjete. Za najbolji rast, treba ju zaštititi od vjetra i u potpunosti izbjegavati [[led]]. 

Srebrna paprat je floralni [[simbol]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] te se koristi kao simbol unutar i izvan zemlje. Često se koristila kao simbol u kulturološke svrhe (npr. bila je simbol identifikacije za Novozelanđane u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]]), a danas se nalazi na grbovima velikog broja nacionalnih reprezentacija (npr. [[Novozelandska nogometna reprezentacija|nogometne]] i [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|ragbijaške]]), a bila je i na, na referendumu odbačenom prijedlogu nove [[Zastava Novog Zelanda|zastave Novog Zelanda]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Paprati]]
[[Kategorija:Flora Oceanije]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>4yaolk2qtvivwamzqwenr3zmbyt9qkb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714939</id>
      <parentid>42714938</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:17:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2902" sha1="gxildzvrjeoznkde00uj75ejbigubpf" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| slika                                   = Alsophila tricolor kz03.jpg
| slika_upright                           = 1.15
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = 
| slika_opis_poz                          =
| genus = Alsophila (biljka)
| species = dealbata
| autorstvo                      = ([[Georg Forster|G.Forst.]]) [[August Carl Joseph Corda|Corda]]
| sinonimi = 
 {{Species list
 |Alsophila tricolor|(Colenso) R.M.Tryon
 |Cyathea dealbata|(G.Forst.) Sw.
 |Cyathea falciloba|(Colenso) Domin
 |Cyathea tricolor|Colenso
 |Hemitelia falciloba|Colenso
 |Polypodium dealbatum|G.Forst.
}}
| sinonimi_ref = &lt;ref name=CFLW&gt;{{Citation |mode=cs1 |last1=Hassler |first1=Michael |last2=Schmitt |first2=Bernd |date=June 2019 |contribution=Alsophila dealbata |title=Checklist of Ferns and Lycophytes of the World |volume=8 |issue=2 |url=https://worldplants.webarchiv.kit.edu/ferns/ |access-date=2019-08-20 |name-list-style=amp |archive-date=2017-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170902225743/http://worldplants.webarchiv.kit.edu/ferns/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| status = NT
| status_system = NZTCS
| range_map=Cyathea dealbata distribution map.png
}}
'''Srebrna paprat''' (''Alsophila dealbata'' ili ''Cyathea dealbata''), znana i kao '''ponga''' ({{IPAc-en|'|p|Q|N|@}}) ili '''punga''' ({{IPAc-en|'|p|V|N|@}}) je [[endem]]ska vrsta [[Paprati|paprati]] koja se može pronaći samo na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Paprati mogu narasti i do 10 [[metar]]a visine, mada se rijetko mogu pojaviti i u prizemnoj formi. Iako su dominantno zelene, naličje im je srebrnkasobijele boje, odakle je i nastao naziv za ovu vrstu. Zbog te boje, srebrna paprat se može efektivno iskoristiti kao putokaz tokom noći. 

Vrsta se [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] pojavila relativno kasno, za vrijeme [[pliocen]]a, a danas se može naći na dvama glavnim otocima te na istočnom dijelu [[Otoci Chatham|otoka Chatham]], uglavnom u sušim područjima. Uspješno raste u dobro isušenom [[humus]]u, a kasnije se lako prilagođava na suhe uvjete. Za najbolji rast, treba ju zaštititi od vjetra i u potpunosti izbjegavati [[led]]. 

Srebrna paprat je floralni [[simbol]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] te se koristi kao simbol unutar i izvan zemlje. Često se koristila kao simbol u kulturološke svrhe (npr. bila je simbol identifikacije za Novozelanđane u [[Drugi burski rat|Drugom burskom ratu]]), a danas se nalazi na grbovima velikog broja nacionalnih reprezentacija (npr. [[Novozelandska nogometna reprezentacija|nogometne]] i [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|ragbijaške]]), a bila je i na, na referendumu odbačenom prijedlogu nove [[Zastava Novog Zelanda|zastave Novog Zelanda]].

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Paprati]]
[[Kategorija:Flora Oceanije]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>gxildzvrjeoznkde00uj75ejbigubpf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Novozelandski dugorepi šišmiš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4571438</id>
    <revision>
      <id>42715068</id>
      <parentid>42658152</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:15:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda|Endemske vrste Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42715068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9121" sha1="a7l574ow91c5pk8daumv2rohzkoyjvw" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| ime                                     = Novozelandski dugorepi šišmiš
| status                                  = CR
| status_sistem                           = IUCN3.1
| status2 = NC
| status2_system = NZTCS
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = ScotophilusTuberculatusFord.jpg
| slika_širina                            = 280px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = 
| slika_opis_poz                          =
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Sisavci]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = ''[[Chiroptera]]''
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = 
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = ''[[Vespertilionidae]]''
| familia_autorstvo                       = 
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = ''[[Chalinolobus]]''
| genus_autorstvo                         = 
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = '''''C. tuberculata'''''
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = ''Chalinolobus tuberculata''
| dvoimeno_autorstvo                      = [[Johann Reinhold Forster|Forster]], 1844.
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
| podjela_kategorije                      = 
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = 
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''Novozelandski dugorepi šišmiš''' (''Chalinolobus tuberculata''), znan i kao '''pekapeka-tou-roa''', jedna je od 15 vrsta [[šišmiš]]a iz roda ''[[Chalinolobus]]''. Radi se o [[endem]]skoj vrsti s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], iako je u pitanju bliski rođak još pet drugih vrsta iz skupine dugorepih šišmiša koji obitavaju u [[Australija|Australiji]] i drugdje. 

[[Eholokacija]] ovog šimiša je relativno niskve frekvencije tako da ju mogu čuti čak i neki ljudi. Može letjeti i do 60 km/h, a ima i vrlo velik raspon staništa, od čak 100 km². Kao zračni [[kukcojed]], novozelandski dugorepi šišmiš se hrani [[moljci|moljcima]], sitnim [[muhe|muhama]], [[komarci]]ma i [[kornjaši]]ma, a primarna lovišta su mu rubna područja šuma. Može težiti između 8 i 12 grama. 

Ženke okote samo jedno mladunče tokom ljeta i samostalno se brinu o njemu, mada se znaju udružiti i s drugim ženkama u skupine do 120 jedinki. Te podkolonije se gotovo svakodnevno sele na nova stabla, prilikom čega se redovito razdvajaju u manje skupine i ponovo spajaju. U nekim područjima za staništa koriste i pećine, ali to je u pravilo rijetko.

[[Kategorija:Šišmiši]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>a7l574ow91c5pk8daumv2rohzkoyjvw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715078</id>
      <parentid>42715068</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42715078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2190" sha1="2gu5oarwlor0ard5c6qr7qo3qwta0xq" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| status                                  = CR
| status_sistem                           = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=iucn&gt;{{cite iucn |author=O'Donnell, C. |year=2021 |title=''Chalinolobus tuberculatus'' |volume=2021 |article-number=e.T4425A21985132 |doi=10.2305/IUCN.UK.2021-1.RLTS.T4425A21985132.en |access-date=10 October 2024}}&lt;/ref&gt;
| status2 = NC
| status2_system = NZTCS
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = ScotophilusTuberculatusFord.jpg
| slika_upright                           = 1.15
| genus = Chalinolobus
| species = tuberculatus
| autorstvo = ([[Johann Reinhold Forster|Forster]], 1844.)
| karta_raspon                            = Distribution of Chalinolobus tuberculatus.png
| karta_raspon_upright                    = 1.15
| karta_raspon_opis                       = Rasprostanjenost vrste na Novom Zelandu
}}
'''Novozelandski dugorepi šišmiš''' (''Chalinolobus tuberculata''), znan i kao '''pekapeka-tou-roa''', jedna je od 15 vrsta [[šišmiš]]a iz roda ''[[Chalinolobus]]''. Radi se o [[endem]]skoj vrsti s [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], iako je u pitanju bliski rođak još pet drugih vrsta iz skupine dugorepih šišmiša koji obitavaju u [[Australija|Australiji]] i drugdje. 

[[Eholokacija]] ovog šimiša je relativno niskve frekvencije tako da ju mogu čuti čak i neki ljudi. Može letjeti i do 60 km/h, a ima i vrlo velik raspon staništa, od čak 100 km². Kao zračni [[kukcojed]], novozelandski dugorepi šišmiš se hrani [[moljci|moljcima]], sitnim [[muhe|muhama]], [[komarci]]ma i [[kornjaši]]ma, a primarna lovišta su mu rubna područja šuma. Može težiti između 8 i 12 grama. 

Ženke okote samo jedno mladunče tokom ljeta i samostalno se brinu o njemu, mada se znaju udružiti i s drugim ženkama u skupine do 120 jedinki. Te podkolonije se gotovo svakodnevno sele na nova stabla, prilikom čega se redovito razdvajaju u manje skupine i ponovo spajaju. U nekim područjima za staništa koriste i pećine, ali to je u pravilo rijetko.

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Šišmiši]]
[[Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>2gu5oarwlor0ard5c6qr7qo3qwta0xq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sisavac iz Saint Bathansa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4571517</id>
    <revision>
      <id>42714929</id>
      <parentid>42713784</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:56:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Biota Novog Zelanda|Biota Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9345" sha1="3c7jkoatybvt8ioct5xjk7nxfqwieyp" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| naziv                                   = &quot;Sisavac iz Saint Bathansa&quot;&lt;br&gt;{{small|Vremenski raspon: [[Miocen]], {{fossil range|18.7|15.9}}{{period fossil range|neogene|18.7|15.9}}}}
| status                                  = {{StatusIzumrli|kada=nepoznato}}
| slika                                   =
| slika_širina                            = 290px
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = Umjetnička rekonstrukcija 
| slika_opis_poz                          = center
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = [[Sinapsidi]]
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Sisavci]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = ''[[Theriiformes]]''
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = 
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = 
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = 
| familia_autorstvo                       = 
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = 
| genus_autorstvo                         = 
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = †'''&quot;Sisavac iz Saint Bathansa&quot;'''
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = 
| dvoimeno_autorstvo                      = 
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
| podjela_kategorije                      = 
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = 
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''&quot;Sisavac iz Saint Bathansa&quot;''' je naziv za još uvijek neimenovanog, izumrlog sisavca koji je u [[miocen]]skom periodu živio na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Jedan od značajnijih članova [[Fauna Saint Bathansa|faune Saint Bathansa]], ovaj je sisavac poznat po tome što je dugo vremena bio preživjeli primjerak &quot;arhaičnog&quot; sisavca, zapravo ni [[placentalni sisavci|placentaš]] ni [[tobolčari|tobolčar]], ali i kao dokaz da su kopneni [[sisavci]] u jednom periodu ipak obitavali na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], što je značajno jer su jedini sisavci u suvremenom Novom Zelandu, čijom faunom dominiraju [[ptice]], zapravo [[šišmiši]].

Jedini primjerci ove vrste pronađeni su [[1978.]] godine u [[Saint Bathans]]u, a od njih su ostali samo fragment donje vilice (primjerak '''MNZ S.40958''') i bedrena kost (primjerak '''MNZ S.42214'''). Iako malobrojni i nepotpuni, ti fosilni ostaci otkrivaju kakvo je zubalo imao (iako je čeljust pronađena bez zubiju, mada sa šupljinama koje indiciraju da su zubi nestali ''post-mortem'') te da je vjerojatno imao nekakav polusjedeći stav, sličan taksonu ''[[Theria]]'', ali ni približno kao kod [[jednootvorni]]h životinja. 

[[Taksonomija|Taksonomska]] klasifikacija predstavljala je izrazite probleme zbog manjka dokaza i saznanja; iako je [[2006.]] godine klasificiran u takson ''[[Theriiformes]]'', zbog promjena u klasifikacijskim kriterijima postoji mogućnost da ta klasifikacija bude promijenjena.

[[Kategorija:Izumrli sisari]]
[[Kategorija:Biota Novog Zelanda]]</text>
      <sha1>3c7jkoatybvt8ioct5xjk7nxfqwieyp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fist of Fury</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4571945</id>
    <revision>
      <id>42715556</id>
      <parentid>42698985</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T10:04:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4279" sha1="9pahhsyorjy3yxf99j83r00jfc2l21a" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov = 精武門&lt;br&gt;Fist of Fury
|slika = FistofFuryHongKongposter.jpg
|caption        = Hong Kong film poster
|director       = [[Lo Wei]]
|producer       = [[Raymond Chow]]
|writer         = Lo Wei
|starring       = [[Bruce Lee]]&lt;br&gt;[[Nora Miao]]
|music          = [[Joseph Koo]]
|cinematography = Chan Ching-kui
|editing        = Peter Cheung
|studio        = [[Orange Sky Golden Harvest|Golden Harvest]] 
|distributor    = Golden Harvest
|released       = {{Film date|df=yes|1972|3|22}}
|runtime        = 108 min.
|rating         =
|country        = {{Flag|Hong Kong|1910}}
|language       = mandarinski&lt;br /&gt;kantonski
|budget         = 
|gross          = 4,431,423 HK$ (Hong Kong)&lt;br&gt;3,400.000 US$&lt;ref&gt;&quot;Big Rental Films of 1973&quot;, ''Variety'', 9 January 1974 p 19&lt;/ref&gt;
|slijedi = ''[[New Fist of Fury]]'' (1976)
}}

'''''Škola za viteštvo''''' ({{zh|t= 精武門|s= 精武门|p= Jīng Wǔ Mén|y== Zing1 Mou2 Mun4}}), u svijetu poznatiji pod [[engleski]]m naslovom '''''Fist of Fury''''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Šaka gnjeva''), a u Jugoslaviji prikazivan pod naslovom '''''Zmajeva šaka''''', je [[Hong Kong|hongkonški]] [[film borilačkih vještina]] snimljen 1972. godine u režiji [[Lo Wei]]ja, poznat kao drugo ostvarenje u kome je [[Bruce Lee]] tumačio glavnu ulogu.

Film je djelomično inspiriran stvarnim događajima koji su se zbili u [[Šangaj]]u početkom 20. vijeka, vezanim uz [[Huo Yuanjia|Huo Yuanjiju]], majstora borilačkih vještina koji je postao nacionalni junak nanoseći poraze izazivačima sa [[Zapadni svijet|Zapada]] i susjednog [[Japan]]a u vrijeme kada su te zemlje ponižavale oslabljenu Kinu. Protagonist, koga tumači [[Bruce Lee]], je [[Chen Zhen (lik)|Chen Zhen]], njegov daroviti učenik koji dolazi u Šangaj tik nakon Houve misteriozne smrti. Radnja prikazuje kako je odlučuje rasvijetliti, te pri tome dolazi u sukob sa japanskom školom borilačkih vještina za koju sumnja kako je otrovala njegovog voljenog učitelja.

Bruce Lee je prilikom snimanja došao u sukob sa režiserom Lo Weijem, a jedan od razloga je bilo Loovo inzistiranje na sceni u kojoj lik Chen Zhena naoružan [[nunčaku]]om nanosi poraz japanskom majstoru naoružanom [[katana|katanom]], a što je Bruce Lee smatrao nereealističnim. Usprkos toga, kao i završnice koja je izbjegla konvencionalni [[hepi end]], ''Fist of Fury'' je postigao izuzetan uspjeh, ne samo u Hong Kongu, nego i u inozmestvu. Nakon Leejeve smrti je snimljen nastavak ''[[New Fist of Fury]]'' gdje je jednu od svojih prvih značajnijih uloga imao [[Jackie Chan]], a potom još dva nastavka ''[[Fist of Fury II]] i ''[[Fist of Fury III]]''. Lik Chen Zhena se kasnije pojavio u još nekoliko filmova i TV-serija.

==Uloge==
* [[Bruce Lee]] ... [[Chen Zhen (lik)|Chen Zhen]]
* [[Nora Miao]] ... Yuan Li'er (Yuan Le-erh), Chen Zhenova zaručnica{{efn|1=Njeno ime se ne spominje u samom filmu}}.
* Riki Hashimoto ... Hiroshi Suzuki, učitelj Hongkou dojoa
* Robert Baker ... Petrov, vođa ruske bande i Suzukijev prijatelj{{efn|1=Robert Baker je bio jedan od Leejevih učenika u SAD.}}
* [[Tien Feng]] ... Fan Junxia (Fan Chun-hsia), najstariji učenik Jingwu škole
* [[Paul Wei Ping-Ao|Paul Wei]] ... Wu En, Suzukijev prevoditelj
* [[Fung Ngai]] ... Yoshida, glavni instruktor Hongkou dojoa
* [[Lo Wei]] ... Inspektor Lo, policijski inspektor
* Wong Chung-shun ... Tien, kuhar u Jingwu školi
* Han Ying-chieh ... Feng Guishi (Feng Kwai-sher), pazikuća Jingwu škole
* [[James Tien (glumac)|James Tien]] ... Fan Jiaqi (Fan Chia-chi), učenik Jingwua
* [[Lee Kwan]] ... Hsu, učenik Jingwua
* [[Jackie Chan]] ... učenik Jing Wua (specijalni nastup)

==Napomene==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{official website|http://www.miramax.com/movie/fist-of-fury-the-chinese-connection}}
* {{IMDb title|0068767}}
* [https://web.archive.org/web/20210514235228/https://hkmdb.com/db/movies/view.mhtml?id=5299&amp;display_set=eng ''Fist of Fury''] at the [[Hong Kong Movie DataBase]]

{{Bruce Lee}}
{{Lo Wei}}

{{DEFAULTSORT:Fist Of Fury (1972 Film)}}
[[Kategorija:Hongkonški filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Filmovi o borilačkim vještinama]]
[[Kategorija:Historijski filmovi]]
[[Kategorija:Kung fu filmovi]]</text>
      <sha1>9pahhsyorjy3yxf99j83r00jfc2l21a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Narančastovrati vranjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597354</id>
    <revision>
      <id>42715079</id>
      <parentid>42658150</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:25:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Icterus icterus]] na [[Narančastovrati vranjak]]</comment>
      <origin>42658150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8695" sha1="3qyvecw2xdzp9co0hh9bn850g0qi2os" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Taksokvir
| boja                                    = animalia
| ime                                     = ''Icterus icterus''
| status                                  = LC
| status_sistem                           = IUCN3.1
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = Curacao-Icterus-Icterus-2013.JPG
| slika_širina                            = 
| slika_alt                               = 
| slika_opis                              = 
| slika_opis_poz                          =
| slika2                                  = 
| slika2_širina                           = 
| slika2_alt                              = 
| slika2_opis                             = 
| klasifikacija_status                    = 
| virus_grupa                             = 
| nekategorizirana_naddomena              = 
| nekategorizirana_naddomena_autorstvo    = 
| naddomena                               = 
| naddomena_autorstvo                     = 
| domena                                  = 
| domena_autorstvo                        = 
| superregnum                             = 
| superregnum_autorstvo                   = 
| nekategorizirano_regnum                 = 
| nekategorizirano_regnum_autorstvo       = 
| regnum                                  = [[Životinje]]
| regnum_autorstvo                        = 
| subregnum                               = 
| subregnum_autorstvo                     = 
| superdivisio                            = 
| superdivisio_autorstvo                  = 
| superphylum                             = 
| superphylum_autorstvo                   = 
| nekategorizirana_divisio                = 
| nekategorizirana_divisio_autorstvo      =
| divisio                                 = 
| divisio_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_phylum                 = 
| nekategorizirani_phylum_autorstvo       = 
| phylum                                  = [[Svitkovci]]
| phylum_autorstvo                        =
| subdivisio                              = 
| subdivisio_autorstvo                    = 
| subphylum                               = 
| subphylum_autorstvo                     = 
| infraphylum                             = 
| infraphylum_autorstvo                   = 
| microphylum                             = 
| microphylum_autorstvo                   = 
| nanophylum                              = 
| nanophylum_autorstvo                    = 
| superclassis                            = 
| superclassis_autorstvo                  = 
| nekategorizirani_classis                = 
| nekategorizirani_classis_autorstvo      = 
| classis                                 = [[Ptice]]
| classis_autorstvo                       = 
| nekategorizirani_subclassis             = 
| nekategorizirani_subclassis_autorstvo   = 
| subclassis                              = 
| subclassis_autorstvo                    = 
| nekategorizirani_infraclassis           = 
| nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = 
| infraclassis                            = 
| infraclassis_autorstvo                  = 
| magnordo                                = 
| magnordo_autorstvo                      = 
| superordo                               = 
| superordo_autorstvo                     = 
| nekategorizirani_ordo                   = 
| nekategorizirani_ordo_autorstvo         = 
| ordo                                    = [[Vrapčarke]]
| ordo_autorstvo                          = 
| subordo                                 = 
| subordo_autorstvo                       = 
| infraordo                               = 
| infraordo_autorstvo                     = 
| parvordo                                = 
| parvordo_autorstvo                      = 
| zoodivisio                              = 
| zoodivisio_autorstvo                    = 
| zoosectio                               = 
| zoosectio_autorstvo                     = 
| zoosubsectio                            = 
| zoosubsectio_autorstvo                  = 
| nekategorizirana_superfamilia           = 
| nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = 
| superfamilia                            = 
| superfamilia_autorstvo                  = 
| familia                                 = ''[[Icteridae]]''
| familia_autorstvo                       = 
| subfamilia                              = 
| subfamilia_autorstvo                    = 
| supertribus                             = 
| supertribus_autorstvo                   = 
| nekategorizirani_tribus                 = 
| nekategorizirani_tribus_autorstvo       = 
| tribus                                  = 
| tribus_autorstvo                        = 
| subtribus                               = 
| subtribus_autorstvo                     = 
| alliance                                = 
| alliance_autorstvo                      = 
| nekategorizirani_genus                  = 
| nekategorizirani_genus_autorstvo        = 
| genus                                   = ''[[Icterus]]''
| genus_autorstvo                         = 
| subgenus                                = 
| subgenus_autorstvo                      = 
| sectio                                  = 
| sectio_autorstvo                        = 
| subsectio                               = 
| subsectio_autorstvo                     = 
| series                                  = 
| series_autorstvo                        = 
| subseries                               = 
| subseries_autorstvo                     = 
| species_skupina                         = 
| species_skupina_autorstvo               = 
| species_podskupina                      = 
| species_podskupina_autorstvo            = 
| species_skup                            = 
| species_skup_autorstvo                  = 
| species                                 = '''''I. icterus'''''
| species_autorstvo                       = 
| subspecies                              = 
| subspecies_autorstvo                    = 
| varijetet                               = 
| varijetet_autorstvo                     = 
| forma                                   = 
| forma_autorstvo                         = 
| raznolikost_ref                         = 
| raznolikost                             = 
| raznolikost_link                        = 
| dvoimeno                                = ''Icterus icterus''
| dvoimeno_autorstvo                      = [[Carl von Linné|Linné]], 1766.
| troimeno                                = 
| troimeno_autorstvo                      = 
| tipska_vrsta                            = 
| tipska_vrsta_autorstvo                  = 
| podjela                                 = 
| podjela_kategorije                      = 
| tipski_soj                              = 
| karta_raspon                            = 
| karta_raspon_širina                     = 
| karta_raspon_alt                        = 
| karta_raspon_opis                       = 
| dvoimeno2                               = 
| dvoimeno2_autorstvo                     = 
| karta_raspon2                           = 
| karta_raspon2_širina                    = 
| karta_raspon2_alt                       = 
| karta_raspon2_opis                      = 
| dvoimeno3                               = 
| dvoimeno3_autorstvo                     = 
| karta_raspon3                           = 
| karta_raspon3_širina                    = 
| karta_raspon3_alt                       = 
| karta_raspon3_opis                      = 
| dvoimeno4                               = 
| dvoimeno4_autorstvo                     = 
| karta_raspon4                           = 
| karta_raspon4_širina                    = 
| karta_raspon4_alt                       = 
| karta_raspon4_opis                      = 
| sinonimi_ref                            = 
| sinonimi                                = 
}}
'''''Icterus icterus''''' je jedna od oko 25 poznatih vrsta roda ''[[Icterus]]'', poznata po tome što se smatra nacionalnom pticom u [[Venezuela|Venezueli]]. Osim u toj zemlji, može ih se pronaći u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na [[Karibi|karipskim]] otocima [[Aruba|Arubi]], [[Curaçao|Curaçau]], [[Bonaire]]u i [[Portoriko|Portoriku]]. Ova vrsta ptica je relativno velika s dugim repom. Perje na glavi i gornjem prsištu, repu i krilima (uz izuzetak bijele crte) je crno, dok je ostatak tijela narančaste boje. Oči su im žute boje. 

Ova vrsta ptica pari se od ožujka do rujna. Uglavnom stanuju u šumovitim i savanskim predjelima, a hrane se mahom insektima, ali i voćem, malim pticama i jajima. Uz glavnu vrstu, poznate su i tri podvrste - ''I. i. icterus'', ''I. i. ridgwayi'', ''I. i. metai'' - između kojih postoje tek neznatne razlike.

[[Kategorija:Vrapčarke]]</text>
      <sha1>3qyvecw2xdzp9co0hh9bn850g0qi2os</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715090</id>
      <parentid>42715079</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42715090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1829" sha1="hrz5mj0kngq5752rkj6815qtvuqbzns" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| status                                  = LC
| status_sistem                           = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn status 11 November 2021&quot;&gt;{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Icterus icterus'' |volume=2018 |article-number=e.T22735310A132036720 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22735310A132036720.en |access-date=11 November 2021}}&lt;/ref&gt;
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = Curacao-Icterus-Icterus-2013.JPG
| slika_upright                           = 1.15
| slika_opis                              = 
| takson = Icterus icterus
| autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1766.)
| range_map=Icterus icterus map.svg
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost vrste
| synonyms = ''Oriolus icterus'' {{small|Linnaeus,&amp;nbsp;1766.}}
}}
'''Narančastovrati vranjak'''&lt;ref&gt;{{HAZU-Orn}}&lt;/ref&gt; (''Icterus icterus'') je jedna od oko 25 poznatih vrsta roda ''[[Icterus]]'', poznata po tome što se smatra nacionalnom pticom u [[Venezuela|Venezueli]]. Osim u toj zemlji, može ih se pronaći u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na [[Karibi|karipskim]] otocima [[Aruba|Arubi]], [[Curaçao|Curaçau]], [[Bonaire]]u i [[Portoriko|Portoriku]]. Ova vrsta ptica je relativno velika s dugim repom. Perje na glavi i gornjem prsištu, repu i krilima (uz izuzetak bijele crte) je crno, dok je ostatak tijela narančaste boje. Oči su im žute boje. 

Ova vrsta ptica pari se od ožujka do rujna. Uglavnom stanuju u šumovitim i savanskim predjelima, a hrane se mahom insektima, ali i voćem, malim pticama i jajima. Uz glavnu vrstu, poznate su i tri podvrste - ''I. i. icterus'', ''I. i. ridgwayi'', ''I. i. metai'' - između kojih postoje tek neznatne razlike.

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Vrapčarke]]</text>
      <sha1>hrz5mj0kngq5752rkj6815qtvuqbzns</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715092</id>
      <parentid>42715090</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T03:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Fauna Venezuele]]; +[[Kategorija:Endemske vrste]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42715092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1890" sha1="0hawkrvsk9qpx3ob9d03slrc0u6la88" xml:space="preserve">{{Speciesbox
| status                                  = LC
| status_sistem                           = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=&quot;iucn status 11 November 2021&quot;&gt;{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Icterus icterus'' |volume=2018 |article-number=e.T22735310A132036720 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22735310A132036720.en |access-date=11 November 2021}}&lt;/ref&gt;
| vremenski_raspon                        = 
| slika                                   = Curacao-Icterus-Icterus-2013.JPG
| slika_upright                           = 1.15
| slika_opis                              = 
| takson = Icterus icterus
| autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1766.)
| range_map=Icterus icterus map.svg
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost vrste
| synonyms = ''Oriolus icterus'' {{small|Linnaeus,&amp;nbsp;1766.}}
}}
'''Narančastovrati vranjak'''&lt;ref&gt;{{HAZU-Orn}}&lt;/ref&gt; (''Icterus icterus'') je jedna od oko 25 poznatih vrsta roda ''[[Icterus]]'', poznata po tome što se smatra nacionalnom pticom u [[Venezuela|Venezueli]]. Osim u toj zemlji, može ih se pronaći u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na [[Karibi|karipskim]] otocima [[Aruba|Arubi]], [[Curaçao|Curaçau]], [[Bonaire]]u i [[Portoriko|Portoriku]]. Ova vrsta ptica je relativno velika s dugim repom. Perje na glavi i gornjem prsištu, repu i krilima (uz izuzetak bijele crte) je crno, dok je ostatak tijela narančaste boje. Oči su im žute boje. 

Ova vrsta ptica pari se od ožujka do rujna. Uglavnom stanuju u šumovitim i savanskim predjelima, a hrane se mahom insektima, ali i voćem, malim pticama i jajima. Uz glavnu vrstu, poznate su i tri podvrste - ''I. i. icterus'', ''I. i. ridgwayi'', ''I. i. metai'' - između kojih postoje tek neznatne razlike.

== Reference ==
{{reflist}}

{{Taxonbar}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Vrapčarke]]
[[Kategorija:Fauna Venezuele]]
[[Kategorija:Endemske vrste]]</text>
      <sha1>0hawkrvsk9qpx3ob9d03slrc0u6la88</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Aca</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4602004</id>
    <revision>
      <id>42715500</id>
      <parentid>42714859</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T04:27:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* La Loire et La Loire */ odgovor</comment>
      <origin>42715500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="159613" sha1="hn3ev9c6mt9o68vc9830hedgzt6g8zf" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Aca! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
--[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:46, 6 mart 2018 (CET)

== O tradicijama i praksama ==

Ma da, nisam ni mislio da se radi o zlonamjernoj izmjeni, tako da nema tu frke. To je nešto što se primjenjuje na drugim Wikipedijama, između ostalog i na engleskoj, koja ima najveću čitanost, tako da nisam siguran koliko je uputno to mijenjati. Moglo bi se raspravljati eventualno o tome da se smanji količina podebljanog teksta, ali to je &quot;velika&quot; stvar pa bih ja to radije prvo &quot;provukao&quot; kroz Pijacu prije nego išta mijenjam, pogotovo na godišnjicama. Uzgred, vidio sam da si promijenio reprezentacije... pretpostavljam da si škicnuo raspravu što se vodila na Igorovoj stranici za razgovor? Igor i ja smo bili za promjenu, s tim da je on bio za &quot;fudbalska&quot;, dok je Orijentolog bio protiv promjene. Nisam siguran što da ti kažem je li ti izmjena bila pametna, ali bi li imao volje i to provući kroz Pijacu, čisto da se zajednica izjasni ''lege artis'' pa da ne bude repova? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:17, 26 juli 2021 (CEST)

:Što se nogometa tiče, sve su reprezentacije i kategorije na tu foru. To smo se tako odlučili inicijalno prije ''n'' godina jer nismo znali što bismo. Ja mislim da je vrijeme da se to ukine i da se odlučimo za jednu varijantu; meni je prirodnije nogomet, ali apsolutno se neću buniti ako se zajednica odluči i za fudbal. Tako da samo pokreni to na Pijaci, izjašnjavanje će trajati par dana i onda to možemo odraditi kako spada :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:24, 26 juli 2021 (CEST)

== Masakr u Suvoj Reci ==
Hvala mnogo na izmenama u članku [[Masakr u Suvoj Reci]] - promakle su mi te bedastoće i ti si ih uočio i ispravio, to je upravo ono što nam ponekad zafali ovde. Nijedna žrtva zločina ne sme biti dodatno vikimizirana time što joj se pokušava odreći status žrtve. Hvala! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 04:07, 27 juli 2021 (CEST)

Zbog ovoga volim sh.wiki! :))) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:39, 27 juli 2021 (CEST)

: {{ping|Igor Windsor|Edgar Allan Poe}} Ništa! Ma, izmena je očiti vandalizam. Urednik pod IP adresom pokušao je civile predstaviti kao teroriste, lol. Nacional(šovin)izam zbilja prerasta u tešku bolest. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:43, 27 juli 2021 (CEST)

== Pisci i alijasi ==
Danas sam saznao da si ti moj alijas. Jesi ti to znao? :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:41, 31 august 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Sve je moguće. Još samo da se preimenujem u „Lav Nikolajevič Tolstoj” i spektakl bi postao potpun. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:17, 1 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Uvodi i ine stvari ==

Pogledaj [[Slobodan Praljak|ovdje]] koje sam izmjene revertao. Dakle, nećemo uklanjati mjesta rođenja i smrti iz zagrada, to nikako; nazivi mjeseci ili brojevi su manje bitni, ali sam vratio na original. Formulacija &quot;bosanskohercegovački vojskovođa hrvatskog etniciteta&quot; toliko je neprirodna našem jeziku da je to grozno, tako da to nećemo tako stavljati pa sam to promijenio u aktualno; plus, vojskovođa mi je više termin za antičke komandante nego za suvremene, tako da sam stavio izraz komandant, koji je već ranije dogovoren kao neutralan ovdje. Stvar je što ova Wiki nema praksu pisati ovako kako si ti uradio, već kako je ranije, tako da samo pripazi za dalje ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:53, 4 oktobar 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Pozdrav! Naime, stavljanje mesta rođenja i smrti izbegavao bih jer neretko postoje više mesta s istim nazivom, pa u štampanom obliku to može zbuniti čitaoce. Osim toga, nepotrebno se opterećuje uvodna rečenica. [[en:MOS:BIRTHPLACE|Na en.wiki takođe postoji povezano pravilo]]. Što se tiče „komandanta”, apsolutno se slažem. E, sad, pitanje konteksta je malo složenije. Naime, on se može klasificirati kao „Bosnian Croat general”, tj. „bosanskohercegovački general hrvatskog etniciteta/narodnosti”. Ne verujem da postoji neki bolji predlog kojim bismo mogli kontekstualizirati osobu. „hrvatski komandat iz Bosne i Hercegovine” može označavati da je osoba političar države Hrvatske rođena u Bosni i Hercegovini, pa je tu mali problem. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 5 oktobar 2021 (CEST)
: Što se tiče termina „etnicitet”, rekao bih da je on najprecizniji. Postoji sitna značenjska razlika između „porekla” i „etniciteta”; poreklo može označavati da su se preci te osobe tako izjašnjavali. Postoji i pojam „narodnost”, no on je višeznačan, pa bih ga izbegavao. Kad je reč o izrazu „jest”, rekao bih da je valjan. Enklitika „je” ne može se nalaziti nakon zagrade, pa je bolje upotrebiti naglašeni oblik „jest(e)”. Međutim, slažem se da može i zarez ili crtica. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:30, 5 oktobar 2021 (CEST)
::Što se tiče mjesta, to je stvarno nešto što smo na ovoj Wikipediji koristili oduvijek, neovisno o pravilima drugih Wikipedija. Ukoliko postoji više mjesta istoga imena, onda se lako napravi poveznica ili čak doda država u zagrade pa problema nema. Svakako, to je toliko fiksirana praksa ove Wiki da ja to nikako ne bih izbacivao, a još manje mijenjao u postojećim člancima. Mislim da imamo prećih problema od toga na ovoj Wikipediji ;) Komandant je super stvar, doista, to smo mi dogovorili ima nekog vremena da ćemo ići s tom varijantom za sve jer je najneutralnija, a ne asocira na Grčko-perzijske ratove. :D Što se same fraze tiče, nije ona toliko presudna, može to biti i nešto drugo, ali svakako bih volio da je to u duhu jezika; neovisno što je termin &quot;etnicitet&quot; možda najprecizniji, nisam siguran da se on većinski koristi u stručnoj literaturi pa bi valjalo biti u duhu jezika, a to je izraz porijekla (ovo narodnosti mi previše smrti na ine nacionalizme s ovih prostora). Sad, oko toga pak neću cjepidlačiti ako su ostale kolege striktno za termin &quot;etnicitet&quot;, ali to bih svakako provjerio. A ovo &quot;jest&quot;, to mi je isto potpuno van duha jezika, pogotovo u navođenju enciklopedijskih natuknica. :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:44, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Imena i nazivi ==

Mislim da bi to, s obzirom na dugogodišnju praksu i interna pravila ove Wiki, a posebice kod kategorija, stvorilo puno veće probleme nego korist. Mi smo tu dosta fleksibilni, a i radi se o dokumentu starom 30-ak godina, čini mi se da se shvaćanje jezika kao takvog ipak malo promijenilo :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:00, 21 novembar 2021 (CET)

:O tome smo već davno ovdje raspravljali, znajući da je pridjev pravilniji od genitiva, ali da bismo izbjegli probleme s reprezentacijama poput Obale Bjelokosti, Svetog Tome i Principa, Zelenortskih Otoka i inih, a ima dosta tih otočnih država gdje zapravo nemamo adekvatne pridjeve ili se oni gotovo nikada ne koriste, onda smo dogovorili da u ovom slučaju ide genitiv, ali to se odnosi samo na članke o reprezentacijama. To je, koliko se sjećam, davno dogovoreno interno pravilo. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 21 oktobar 2022 (CEST)
::Upravo iz tog razloga, da ne bi imali malo 'vamo, malo tamo, imamo sve pod jedno :) Da nam u kategoriji ne bude Meksička, Honduraška, a onda reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina... preglednije je i stilski ujednačeno kao standard. A ovo drugo je sad već ''reductio ad absurdim'', kao kad je Dcirovic htio biti duhovit pa je Lobačevskog napisao na ćirilici, i to ruskoj, vodeći se pravilima ruskog pisanja imena (prezime, ime patronim), jer je to &quot;pravilo izvornika&quot; u apsurdno doslovnom smislu :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:12, 21 oktobar 2022 (CEST)

== Previše linkova ==

Poštovani kolega Aca

Vi sigurno znate za onu - Od viška glava ne boli,... ja Va Vam se držim te maksime, i usput i ja sam lijen i koristim metod copy-paste, i brzoplet pa ne gledam na to da sam neki link ponovio više puta. Usput Vikipedija se piše za mlade, a ja se bojim da su im brojni termini danas - nepoznanica. Vidim skinuli ste link sa [[povelja]] a ja mislim da više od 50% današnjih srednoškolaca ne zna što je to, ili Svetorimski car, koji ni na našoj wiki nije dobro objašnjen. 
Zbog tog sam (jer sam lijen) onako seljački jednostavno uklonio Vašu izmjenu, mislim da je suviše redukcionistička, Wikipedija nije knjiška enciklopedija u kojoj treba šparati papir da sve stane...

Kolega Aca bolje bi bilo da dopunite, pun kup članaka o gradovima u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj koji ne samo da su šturi, već su i potpuno netočni... [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:48, 24 oktobar 2022 (CEST)

==Akademik==
Rekao bih radije da se radi o vraćanju sadržaja članka koji je (sadržaj) neobrazloženo obrisan. Da je sadržaj članka jadan - jeste, ali treba li ga zamenjivati jadnijim - ne treba. Pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:09, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Estonija ==

Koliko sam shvatio pišući projekt, a ne znam estonski, [[:et:Manifest kõigile Eestimaa rahvastele]] znači upravo &quot;Manifest naroda Estonije&quot;? Dakle, u Estoniji se taj dokument ne naziva Deklaracijom o nezavisnosti, nego Manifestom naroda i mislim da tu mi nememo što intervenirati. Postoje preusmjeravanja za sve varijante (uključujući i onu bez produljenog a), tako da ne vidim problem, ali mijenjati naziv izvornog dokumenta samo zato što je u većini država tako mi ne djeluje baš enciklopedijski. Američka je deklaracija doslovno Declaration of Independence i apsolutno je logično da se tako prevodi, ali mi ovdje imamo dokument s izvornim imenom, ne prevodimo ga nego mu dajemo neki vještački naziv i prekrštavamo ga iz razloga praktičnosti, što mi nema neke prevelike logike u cijeloj priči. Shvaćam tvoju perspektivu i njezinu praktičnost, ali ne mislim da moramo fabricirati nazive zbog praktičnosti :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:39, 13 novembar 2022 (CET)

:Plus, da dodam još nešto. Ovdje se radi o službenim dokumentima, dakle nazivima službenih akata koje bismo trebali zadržavati i kod nas; kao i po pitanju knjižvenih djela ili filmova ili bilo čega drugog gdje se radi o nazivima kao takvima. To nije poput Estonskog rata za nezavisnost, gdje se ne radi o službeno tituliranom nazivu već o opisnom nazivu historijskog događaja pa možemo imati pridjev umjesto genitiva, ali kod službenih akata bismo trebali biti što vjerniji izvorniku. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:42, 13 novembar 2022 (CET)
::Što se tiče Venezuele, to svečano je dodatak i u tom kontekstu nije nužan za identifikaciju samog dokumenta. Dejton je pak posebna priča i nije isto kao i manifest. Poanta priče je da se taj dokument nazvao kako se nazvao na estonskom i da mi ovdje izmišljamo naziv koji se u estonskom nije koristio. Dakle, to je bio Manifest naroda koji je, eto, po tipu dokumenta bio deklaracija o nezavisnosti. Evo ti još jedan primjer: [[Povelja iz 1814.]] je bila [[ustav]] u svojoj suštini, ali ga mi nazivamo Poveljom zato što je donesena pod tim imenom, dok je ona po svojoj prirodi ustav. Ali nećemo pisati da je to Ustav Francuske, nego da je Povelja, ali koja je bila ustav Francuske u nekom periodu. Tako je i ovdje - naziv je jedan, a pravna priroda samog dokumenta je nešto skroz drugo (znam, to mi je struka). Ima cijeli niz takvih situacija gdje se dokumenti nazivaju na jedan način, a po svojoj su prirodi nešto skroz drugo. Uostalom, pada mi na pamet i Čehovljev ''Galeb'', kog sam autor opisuje kao &quot;komediju&quot;, međutim se radi o drami i to s vrlo tragičnim krajem, tako da je nećemo trpati pod isto kao i Molierea ili Goldonija. Ili film - ''Ustav Republike Hrvatske'' - kao i istoimeni dokument - nećemo ni jedno ni drugo prekrštavati u Hrvatski ustav jer se to naprosto ne radi. Ili neki zakon, tipa, Krivični zakon Republike Srbije nećemo mijenjati u Srpski Krivični zakon - nego će biti ili puni naziv ili Krivični zakon (Srbija), kako sam ja i stavljao za one deklaracije koje nose takve nazive. Dokument se zove - ''Declaration of Independence of New Zealand'', dakle jasno se navodi da je posvojni genitiv i na taj se način reflektira svečanost i važnost samog akta. Da je pisalo ''New Zealand Declatation...'', onda možemo raspravljati o pridjevu. Zadržavanjem posvojnog genitiva se naglašava važnost samog teksta, a mislim da bismo povlačenjem diskusije na ovu temu ušli u ono što je netko nazvao &quot;policiranje&quot; u nekoj raspravi, a mislim da nam to ne treba. Prenormiranje je jednako loše kao i nenormiranje, zato treba paziti oko bitnih stvari, ali oko dvaju dopuštenih varijanti od koje jedna ima nekakav autoritet u pravopisu (iako ne apsolutan), a druga u stručnoj prirodi samog sadržaja (u ovom slučaju pravo i nomotehnika, koji su prilično unisoni po tom pitanju) ne treba sada donositi striktna pravila, nismo policija. I opet, ponavljam, opisni naslovi su za preusmjeravanja, a ne za naslove. Po toj logici možemo imati naslove &quot;Rukometni Euro 2024.&quot;, recimo, jer je to kolokvijalno uvriježeno ime, ali to nije enciklopedijski ispravno. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 13 novembar 2022 (CET)
:::Ma nije uopće stvar mog vremena - bitno je jedino da dođemo do nekog smislenog rješenja :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:19, 13 novembar 2022 (CET)

== Nogomet ==

Većina kolega pristala je na to da se aktualna varijanta promijeni. Sporno je bilo hoće li biti nogomet ili fudbal, ali ja sam tu potpuno vrijednosno neutralan; Igor je, kao drugi admin, predložio međunarodnu varijantu, s kojom se složio još jedan admin. U trenutku provođenja te rasprave nismo imali usvojeno pravilo o glasovanju tako da se ono ne primjejnjuje retroaktivno. Ja samo nisam stigao sve to isprebacivati, ali budem :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:40, 20 novembar 2022 (CET)

:Hej, vidim da si već počeo, al' daj radije samo preimenuj članke za sada jer kategorije treba srediti pa bih to radije pregledao ja, ako nemaš ništa protiv! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:44, 20 novembar 2022 (CET)
::I kategorije se ne premještaju niti preusmjeravaju! :O Ajde pliz mi sve ove što si preusmjeravao i prebacivao označi za brisanje, to treba ili prekat staviti ili pobrisati, ali najbolje je ovo potonje pa ću to ja, samo mi označi koje si mijenjao -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:56, 20 novembar 2022 (CET)
:::A jesam te zamolio da ne diraš kategorije? :O To ću ja uraditi, moram napraviti ključ kao za košarku, ovako će mi se stvoriti dupli posao... ima drugih stvari, pusti sada nogomet -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:37, 21 novembar 2022 (CET)
::::Ma nije stvar tehnike ni brzine, stvar je da se kategorije moraju nanovo odraditi i da se trebaju neke stvari promijeniti jer je kaos; ako ti se rješava nešto oko nogometa, imaš {{tl|NogRep}} gdje treba srediti unutarnje poveznice da sve vode na Fudbalska reprezentacija... jer tu ima svega, a isto tako ne bi bilo zgorega ni preimenovati šablone sukladno odluci. Tu bi tvoja brzina mogla biti od koristi :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:49, 21 novembar 2022 (CET)

== Ekstenzije, sysadmini, Phabricator, etc. ==

Lijep pozdrav Aco! Pitao sam se, da li si možda upućen koga i gdje zatražiti instaliranje ili omogućavanje novih ekstenzija na lokalnoj Wikipediji? Koliko sam saznao, mislim da to rade globalni [[:m:System administrators|sysadmini]] (jer lokalni ne postoje)? Linkana stranica mi kaže da otvorim ticket na Phabricatoru ako želim da nešto urade, samo što nemam pojma kako točno u vezi ekstenzija. Ti si već koristio Phabricator, pa ako znaš proceduru, volio bih pomoć (nabrojat ću koje određene ekstenzije u kasnijoj poruci). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:48, 21 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Uvođenje dodataka zapravo je malo složenije. Najprije treba pokrenuti raspravu na samom projektu o uvođenju dodatka i pričekati konsenzus zajednice. Ako se utvrdi konsenzus za uvođenje, treba pokrenuti zadatak na Phabricatoru za uvođenje datog dodatka. Potom treba napraviti zakrpu na Gerritu radi izmjene konfiguracijskih datoteka. Nakon izrade zakrpe trebalo bi zakazati njeno uvođenje u [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments ovom rasporedu]. Uz pomoć dežurnog programera na IRC-u ostvaruje se kontakt i uvodi zakrpa. Trebalo bi biti aktivan na toj komunikacijskoj platformi tokom uvođenja zakrpe. Usput, i ja sam planirao da započnem ovu temu. Nedostaju nam mnoge stvari — imenski prostor za nacrte, link do igrališta (pijeska) itd. Čekam da se završi rasprava o uvođenju smjernica, pa budem započeo temu. Koje dodatke imaš na umu? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:22, 21 novembar 2022 (CET)
::[[:mw:Extension:Replace Text|Replace Text]], [[:mw:Extension:RandomSelection|RandomSelection]], [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)|DynamicPageList (Wikimedia)]], [[:mw:Extension:MyVariables|MyVariables]], [[:mw:Extension:Editcount|Editcount]] i nekako uključiti [[:mw:Extension:WikiEditor|WikiEditor]] zajedno sa bojom sintakse kada se pregledava kod zaštićenih stranica (vidi kako je to uključeno na SR projektu). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:45, 21 novembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Sad sam malo iscrpnije pogledao. Dodatak -{Replace Text}- nije kompatibilan s -{sh-latn: Wikimedijinim; sh-cyrl:Викимедијиним}- projektima (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T31833 ovo]). Svakako, za zamjenu teksta tu su botovi. [[Wikipedia:Botovi‎|Kandidirao sam svog bota]], pa eto taman. Uvođenje dodatka -{RandomSelection}- takođe bi naišlo na [https://phabricator.wikimedia.org/T29739 pojedine prepreke]. -{DynamicPageList}- se može omogućiti (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T70346 ovo]). -{MyVariables}- takođe nije kompatibilan dodatak (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T322912 ovo]). Nije ni -{Editcount}- (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T113169 ovo]). Za ovo posljednje pogledaj [https://phabricator.wikimedia.org/T41577 ovaj zadatak]. Izgleda da je moguće prikazati alatnu traku unošenjem određenog koda na pojedine stranice u imenskom prostoru -{sh-latn: MediaWiki; sh-cyrl:Медијавики}-. Ipak, ostaje pitanje želimo li to zaista ili ne. Usput, vidi kako seksi radi ovo s konvertorom. Integrirati u šablon i sve desetke. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:09, 4 decembar 2022 (CET)
::::Sumnjam da nisu kompatiblni, mislim da ih jednostavno žele dati da se instaliraju zbog nekog razloga. Najobičnija stvar poput zamjene teksta ne bi trebala spadati na to ima li svaki pojedini projekt dovoljno tehnički potkovanog i voljnog suradnika da im oko toga pomogne... lame. Vidim sad na DPL-ovoj MediaWiki stranici kažu da ga omogućavaju samo na Wikinews projektima zbog performansi, pa ne možemo ni njega (a i nije toliko koristan). Ajde, ovo posljednje bih volio, ako ništa drugo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10:31, 6 decembar 2022 (CET)

==Discord zamolba + pozivnica na Wikimedia Chat kanale==
Hej Aco, pogledaj [[Wikipedia:Kontakt]], na Zblace-ovu inicijativu imamo nekoliko WM Chat kanala (ja sam napravio ovaj #sh-wikimedia), zasad nas nije puno, no znaš kako se kaže, malo nas je al' nas ima. Pošto smo u procesu izgradnje Wikivodiča, kanal za njega je najaktivniji. A kao drugo, čuh na Igorovoj SZR da si na Discordu - ako si u SH Wikipedijinom serveru, bi li mogao napraviti jednu ''trajnu'' pozivnicu da ju možemo ponovo postaviti na Wikipediju? Hvala puno! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:12, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Ne preferiram IRC iz ličnih razloga. Ovo je novi (trajni) link ka serveru na Discordu: https://discord.gg/BfRFH3RYRd. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:35, 25 novembar 2022 (CET)

== Godine i genitivno a ==

Čemu? Mislim, ti s meni super, al' nekad ovako imaš neke idejne stvari i prčkaš po člancima bez dogovora i mimo prakse. Dakle, odavno postoji prešutni dogovor zajednice da se na godinama pišu točke, kako u tekstu tako i u naslovima članaka; izuzetak su rimske brojke kod vladara, tu ne pišemo točke. Drugo, kakav genitivni a? :D Pa to ni u hrvatskom jeziku više ne koriste! :D Ove stvari oko enklitika su u redu. Sukladno navedenom, molim te da revertap sve svoje izmjene ovoga tipa i da sljedeći put provjeriš prije ovakvih sustavnih izmjena na svim člancima. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:57, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Tačka se ne piše iza rednog broja godine ako se nakon toga nalazi drugi pravopisni znak. I ne, to nije moje ''idejno'' rješenje. Tako navodi Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960, ali i aktualni pravopisi srpskog i bosanskog jezika. Čak i HE ne piše tačku iza godina u takvim slučajevima: [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51164 primjer]. Obrazloženje je jednostavno. S obzirom na to što se godine, kao četvorocifreni brojevi, ne odvajaju razmakom, nije nužno pisati tačku radi njihovog razlikovanja. Samo spojeno pisanje otklanja nedoumicu. Osim toga, estetski nije lijepo gomilati znakove interpunkcije. Taj „prešutni” dogovor očito ne postoji jer [[2022|nijedan]] [[1922|članak]] [[1822|o]] [[1722|godini]] [[1622|nema]] [[1522|tačku]]. Nego, što je problem s genitivnim A? Nisam ga upotebio u članku, nego na razgovornoj stranici. Svakako je bolje pisati â umjesto nekakvog ā, moradeš priznati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:11, 25 novembar 2022 (CET)
::Genitivno a sam mislio studenog -&gt; studenoga. Valjda sam ub'o jedini gdje si to napravio. Što se tiče a, ovisi o tome naglašavamo li riječ ili je samo produžujemo. Što se pak pravopisa tiče, dokument iz 1960. godine ne bi trebao biti Sveta knjiga koje ćemo se držati 2022. godine, međutim vidim da doista sve enciklopedije navode to bez točke tako da je onda okej, neka bude sukladno enciklopedijskoj praksi. A što se dogovora tiče, to smo nekako prešutno usvojili pred neko vrijeme kada smo mijenjali naslove nogometnih i rukometnih turnira (sa ili bez točke), tako da možeš provjeriti kada je to sve premještano i sl. (pogledaj Svjetska prvenstva u nogometu), a ove godine koje ti citiraš - to je Alekolovo područje i unatoč naknadnom dogovoru, nitko nije imao ni vremena ni volje u tom trenutku retroaktivno premještati sve te članke. Uglavnom, na stranu ovo sada, sljedeći put kada bude išao raditi neke ovako sistemske stvari (tipa nedavni Solomonski Otoci, što je konsenzusom dogovoreno da bude tako kad smo sređivali zastavice i Country data) samo provjeri kod nekoga, Igora, mene, Orijentologa... čisto da ne radiš sebi i drugima dupli posao. Ovo je sada okej, al' ti Solomoni nisu bili, a to ima dalekosežnije posljedice  pa eto, samo šibni nekome pitanje. Ima ovdje toliko posla koji još nije ni dotaknut da se uopće ne moraš vraćati na staro :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:24, 25 novembar 2022 (CET)
::: Na Wikipediji postoji ono čuveno „[[:en:Wikipedia:Be bold|Be bold]]”. Ako se učvrljimo u nekakve konsenzuse i dogovore sklopljenje u 3000. godini prije nove ere na „DobarDanskom” kanalu na IRC-u nikuda nećemo napredovati. Nijedan korisnik ne može biti upoznat sa kojekakvim  „prešutnim” i nekodificiranim dogovorima. Sve dok se to ne kodificira u obliku (stilske/pravopisne) konvencije, preporuke ili smjernice, ne može se očekivati od drugih korisnika da ih dosljedno poštuju ili da inzistiraju na njima. Na kraju, Pravopis iz 1960. jest sveta kniga jer je to najviši normativni dokument našeg jezika u čijoj su izradi učestvovale dve matice. Zamisli da danas neko počne pisati korienski ili ''neznam'' uz argument da je pravopis nebitan i zastario. Pa ovaj projekt postao bi rusvaj! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:41, 25 novembar 2022 (CET)
::::Zato sam ti i rekao - provjeri! :D Be bold i provjeri, nemoj biti bold i praviti dupli posao :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::Izvinete gospodo što upadam sa svojim skromnim mišljenjem - vrijeme je zrelo za dovršavanje i uvođenje jezičke smjernice (vidi ovo: [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]]). Prešutni dogovori i nezabilježena praksa koje samo starješine projekta znaju uvijek dovode do ovakvih situacija gdje se raspravljamo oko točkica (P.S. [[:m:Requests for new languages/Wikipedia Radical Croatian|ovo je bio pravi prijedlog lol]]). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:17, 25 novembar 2022 (CET)
::::: {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} U savremenom hrvatskom standardu tačka se piše iza rednog broja i kad sledi drugi pravopisni znak (v. npr. [http://pravopis.hr/pravilo/tocka/55 ovde]), dok je u srpskom standardu situacija drukčija, tj. tačke nema. Tako da bih dopustio obe varijante, uglavnom zavisno od standarda kojim je članak pisan, premda lično u takvim situacijama ne stavljam tačku ni kad pišem hrvatskim - navika je jednostavno jača od mene :). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::::Pa jasam nekako i išao na tragu toga što si ti rekao, @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], jer Aca je počeo mijenjati to na člancima bez da postoji konsenzus oko toga. Ja nemam ništa protiv da na nekom članku stoji točka, na drugom ne, neovisno o tom prešutnom konsenzusu što smo ga dogovorili, ali nisam za to da se mijenja dok se ne postigne jasan konsenzus. Što se tiče prijedloga jezične politike, mislim da je to najopsežniji zahvat koji ćemo ikada imati na ovoj Wikipediji i da će to trebati biti lijepo napisano, kao da je pravi tiskani pravopis. Ovaj aktualni prijedlog je prejednostavan za ovakav zahvat, ukoliko želimo biti iole ozbiljni :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:05, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::Ok, ali ne može naš prešutni ili pisani konsenzus nadjačati ono što je uzus jednog jezika. Svi književni standardi/varijeteti jednako su vredni i ispravni, isto kao britanski i američki standard na en.wiki itd. Ne znam zašto se sad opet pokreće to pitanje, koje i nije pitanje wikipedije nego jezika. Ako se forsira uniformnost (npr. da ne može biti &quot;fall&quot; i &quot;autumn&quot; u istoj wikipediji, nego mora biti samo jedno od tih), to onda logično vodi razdvajanju i nužnosti da se naprave dve wikipedije. Ako se prizna međusobna razumljivost (tj. iako negde piše &quot;fall&quot;, a negde &quot;autumn&quot;, svi priznajemo da znamo da te dve reči označavaju isti pojam), to vodi spajanju. Isto je s postojanjem i nepostojanjem tačke u ovim sluačejavima: dopušteno je i jedno i drugo po pravilima srpskog i hrvatskog standarda. Prema tome, nema tu mesta nama potrazi za nekim &quot;konsenzusom&quot;, književna norma je to već odredila. Idemo dalje :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:27, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::: {{ping|Igor Windsor}} To je vrlo naivno shvatanje jezika – vjerovati da će jezička anarhija spojiti varijante. Naprotiv, jezička anarhija dovest će do smanjenja međusobne razumljivosti, uzrokovati rasulo i nered na projektu te izdvojiti tekstove kao čisto hrvatske i čisto srpske. Jedino se uniformnošću i unitarzimom može doći do uspostavljanja standardnih jezičkih konvencija koje će biti razumljive i prihvatljive celom srpskohrvatskom području. Pisanje članaka bez odgovarajućih modela, preporuka i rješenja u vezi s jezikom uzrokovalo bi haos, šarenilo i nedosljednost po člancima. Opća je činjenica da je raspad Jugoslavije uslovio politički potaknutu podjelu jezika po etničkim linijama (jezični secesionizam/separatizam) i težnju za umjetnim pravljenjem razlika među standardima. Ta pojava naročito je istaknuta u hrvatskom standardu, u koji se često pokušavaju uvesti purističke novokovanice radi razlikovanja od ostalih varijanti. S druge strane, u crnogorski standard tijekom 2009. uvedena su dva slova – ś i ź – kako bi se predstavili digrafi ⟨sj⟩ i ⟨zj⟩. Ako bismo dopustili da svako piše prema osobnom osjećaju, vrlo brzo bismo se susreli s mnogim tehničkim problemima, poput problema s pretragom i nalaženjem članaka, upotrebom vizualnog uređivača i dodavanjem linkova. To bi bilo vrlo kontraproduktivno i odvuklo bi nove i postojeće urednike od uređivanja projekta. Stoga, potrebno je usvojiti pojedine jezične modele, preporuke i rješenja kako bi se olakšalo pisanje članaka. Ovo je Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku. Stoga je Pravopis srpskohrvatskog jezika normativni dokument koji je nadležan za sve pravopisne nedoumice. Tačno je da je pomalo zastario, ali to ne mijenja mnogo stvari. Za pisanje naziva društvenih mreža i sličnih novotarija možemo ovlastiti novije pravopise. Ako se priklonimo svakojakim novijim pravopisima za stvari koje su odavno uvrežene u jeziku, znači li to da trebamo Kijev nazivati [http://ihjj.hr/clanak/u-pisanju-ukrajinskih-imena-mjesta-sluzite-se-ukrajinskim-jezikom/7573/ Kijiv], a Lavov Ljviv?! Hoćemo li pisati pokus umjesto eksperiment, dok ćemo helikopter zvati zrakomlat, jer, Bože, to je preporuka novog &lt;s&gt;nezavisnog&lt;/s&gt; pravopisa hrvatskog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 26 novembar 2022 (CET)
::::::::: Razumem u potpunosti tvoje stajalište, ali ipak mislim da je možda u pitanju određeni nesporazum. Na primer, meni je lično Pravopis srpskohrvatskog jezika zaista referentni dokument na koji se oslanjam i koji konsultujem (bar kad sam u Bgu, gde mi stoji na polici s knjigama). Međutim, taj je Pravopis svoje poslednje zajedničko izdanje Matice srpske i Matice hrvatske imao 1967. godine. (Moj primerak na polici pretisak je tog izdanja iz 1988. godine. *Primećujem da mi je Microsoft Word na srpskom označio reč &quot;pretisak&quot; kao stranu, hehe.). I, šta sad? Dve su opcije: 1) ova se wikipedija piše jezikom koji je &quot;zamrznut&quot; 1967. godine i, na neki način, nalikuje wikipediji na latinskom: pre ili kasnije to će biti jedan mrtvi ili bar polumrtvi jezik sa okamenjenim pravopisnim i gramatičkim pravilima iz nekog drugog doba; ili 2) ova se wikipedija piše živim jezikom svojih (jednako živih) govornika, koji svoji jezik nazivaju različitim imenima i pišu ga u skladu s različitim književnim normama, koje su sve, međutim, jednakovredne u tom policentričnom jezičkom prostoru. Lično, glasam za ovo pod 2). Puritanizam nije rezevrisan samo za hrvatske jezikoslovce: u Srbiji se već godinama forsira &quot;zapeta&quot;, a, opet, ja nikako da se prešaltam i stalno mi je &quot;zarez&quot; na pameti, na usnama i na prstima. &quot;Pokus&quot; u hrvatskom standardu nije ništa novo, to je bila uobičajena reč u hrvatskim udžbenicima još 1980-ih, iz kojih sam (takođe) tada učio. A što se pravopisa tiče, u savremenom engleskom, eto, ima bar šest načina da se napiše datum i, koliko sam video, svih šest se koriste na en.wiki. I šta ćemo sad? :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 28 novembar 2022 (CET)

== Istovremeno pretraživanje u latinici i ćirilici ==

Pozdrav Aco! Znaš li što točno omogućava istovremeno pretraživanje u oba pisma na SR Wikipediji? Uštedit ćemo na puno ćiriličnih preusmjerenja ako ovo budemo u mogućnosti uvesti i kod nas (postoji još jedan wiki, no ne na Wikimedija platformi, na kojem bi ovo također bilo super, no o njemu kasnije). Nadam se da te ne opterećivam svakojakim pitanjima i zahtjevima, ali samo polagano, zaslužio si! Jedva čekam četvrtak. ;-) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:44, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Oprosti na zakasnelom odgovoru. Bilo je tu i obaveza, i poslova, i događaja, i takmičenja. Uvođenje jezičkoga konvertora omogućit će (valjda?) pretragu na obama pismima (kao na sr.WP), pa će preslovljivačka preusmjerenja s jednog pisma na drugo biti suvišna. Morat ću, ipak, detaljnije proveriti, ali o tom – potom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:44, 30 novembar 2022 (CET)
:: Čini mi se da su ćirilična preusmerenja nepotrebna prema funkcionisanju transliteratora. — [[User:Twsabin|twsabin]] ([[User talk:Twsabin|A. Emis]]) 10:42, 6 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Twsabin|Vipz}} Da. Sva ćirilička preusmjerenja koja predstavljaju direktno preslovljavanje latiničkog naslova treba izbrisati jer su odsad suvišna. To znači da je nepotrebno imati &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Аргентина&amp;redirect=no ovakvo preusmjerenje]&lt;/span&gt;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:58, 6 decembar 2022 (CET)
::::Još uvijek nisu suvišna jer transliterator ipak ne omogućuje dinamičko pretraživanje rezultata, a ni izravno vođenje na članak, nego se mora proći kroz [[Posebno:Traži|stranicu pretrage]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:03, 6 decembar 2022 (CET)
::::: Uf da, u pravu si. Morali bismo to prvo srediti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:06, 6 decembar 2022 (CET)
::::::Vidi što sam upravo spazio! Istovremeno pretraživanje i linkanje bez obzira na pismo zapravo radi, ali samo za latinicu, valjda jer imamo jednostrano preslovljavanje. Saznao sam to jer sam upravo pokušao doći na trenutno [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Brijest&amp;redirect=no nepostojeću] latiničnu stranicu &quot;[[brijest]]&quot; a ono me preusmjerilo na [[brest]] koristeći preusmjerenje &quot;[[бријест]]&quot;. Ne radi obratno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16:54, 3 januar 2023 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Opa! Zanimljivo. Morat ću ovo ispitati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:17, 3 januar 2023 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: OMFG, u pravu si. Welp, imaćemo još posla na konvertoru, vidim. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:05, 3 januar 2023 (CET)

== Za i protiv ==

Ovako, nije izmjena bila problem sama po sebi, nego je u tablicama gdje je stajao samo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] (dakle, samo ovaj znakić), sada pisalo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''', iako se nije radilo ni o kakvom mišljenju. Primjer - [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|ovo]]. Svi ovi plusići su sad imali za u '''Riješeno''', što naprosto ne ide tako jer se nitko nije izajšnjavao! :D E sada, ja jesam svjestan činjenice da ovo nije za i da mi krivo koristimo šablon, daleko od toga, al' u praksi se ovo koristi toliko da bi jednostavna promjena sve poremetila. Dakle, to ili treba naprosto ostaviti tako, ili napraviti varijantu gdje neće biti teksta, ili sve ručno mijjenjati, što je možda botovski izvedivo? To, naravno, ne remeti intervencije i ja jesam za formu [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''' ili [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Protiv''', al' to treba izvesti tako da se ''status quo'' ne poremeti, na koji god način, bilo da se pravi novi šablon, bilo da se izvede nešto od onoga što sam predložio, bilo da ti imaš neku solicuju koja meni nije pala na pamet, što je super. Dakle, nemam ništa protiv izmjene, samo da bude smooth. 

Što se pak ikonica tiče, tu se ne bih složio s tobom. Tekst Wikipedije je ionako dovoljno crno-bijeli da mu ove ikonice i bojice daju na nekoj estetici i debiroktariziraju ga. Dosta mi je spisa, Aca, dosta mi je surovih papira, hoću boje, hoću šarenilo! Neka ga je što više! ^^ -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:56, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} U tom slučaju upotreba šablona nije važeća. Šablon Za treba upotrebljavati za naznačivanje stava u nekakvoj anketi, a ne za označvanje da je nešto urađeno, riješeno ili završeno. Podesniji šablon za to jest [[Šablon:Urađeno|šablon Urađeno]]. Ja sam spreman da sve to uskladim ako ti odgovara. Smooth je moje drugo ime. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:52, 30 novembar 2022 (CET)
::Ukoliko možeš izvesti da to sve klapa bezbolno, odnosno sve to zamijeniti - što se mene tiče, imaš moju podršku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:09, 1 decembar 2022 (CET)

{{ping|Edgar Allan Poe}} Izmenio sam sve što sam mogao. Preostalo je još 11 stranica vikiprojekata koje ne mogu srediti jer nemam ovlasti. Ako možeš, otključaj, pa budem počistio:
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan]]
Zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:13, 1 decembar 2022 (CET)

:Otključano -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:59, 1 decembar 2022 (CET)
::Uključujući i neke koje nisi naveo na listi :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:01, 1 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Odlično! Sve sređeno. Još samo: [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži]]. Inače, jesi li razmišljao da se pridružiš [https://discord.gg/BfRFH3RYRd serveru na Discordu]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:27, 1 decembar 2022 (CET)
::::Otključan i Fidži. Ma bio sam ja tamo, al' me Bugoslav maltretirao pa sam izašao... ne znam jel' još tu :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:05, 1 decembar 2022 (CET)
::::: Nema ga. Sad ja maltretiram. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:07, 1 decembar 2022 (CET)

== Discord ==
Čim nađem vremena, obećavam! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:13, 2 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Igor Windsor}} Zapravo, hitno mi je. Možeš li, molim te, pogledati do sutra prepodne? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:23, 2 decembar 2022 (CET)
::Ajoj, samo da nije nešto revolucionarno? 😅 Ajde daj mi link. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:31, 2 decembar 2022 (CET)

== Hronologija ==

Okej, ono s istaknutim i sve mi je okej, al' [[Wikipedia:Istaknuti članci/Hronologija/2017.]] - ovo nema smisla jer nije nikakva kronologija već arhiv izbranih članaka. Tako da, molim te, s obzirom da je urađeno bez konsenzuda, da to vratiš na stari naziv (uz potrebna usklađivanja) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:40, 3 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Oh, važii. Pokušao sam da izbegnem reč „arhiva” jer se obično upotrebljava za razgovorne stranice, a ovo mi je više projektna stranica s informacijama. Mogu da vratim na varijantu „arhiva” ako želiš. Misliš li da postoje još neke raspoložive opcije? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:50, 3 decembar 2022 (CET)
::S obzirom da se radi o arhivu, ne vidim. Možda repozitorij, al' to mi već djeluje kao preseravanje :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:06, 3 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} ''Rečnik sinonima'' Pavla Ćosića pruža mogućnosti: „zbirka” [„skup”, „zbornik”, „album”, „kompilacija”, „antologija”], „kolekcija”. Varijanta „repozitorij” ekvivalentna je „spremištu”, „skladištu”, „lageru”, „magacinu”. Pada mi na pamet i varijanta „katalog” (prema: „direktorij”). Može li se nešto od toga upotebiti ili da idemo s „arhivom”. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:14, 3 decembar 2022 (CET)
::::Ma idi s arhivom, nema potrebe za filozofijom... možda nekad kasnije budemo inspiriraniji :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::: Važi, hvala tii. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::::[[:Kategorija:Arhiva izabranih članaka]] - ajde isprazni još ovu i prekategoriziraj pa da izbrišemo zadnju; kad završiš, samo mi označi ovu praznu za brisanje. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:36, 5 decembar 2022 (CET)
::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} To ti je završeno. Inače, moguće je brzo premještanje članaka iz jedne kategorije u drugu pomoću dodatka -{[[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]}-. {{ping|Vipz}} Ako hoćeš, možeš uvesti ovo za naš projekt jer si administrator interfejsa. Ako zapneš, mogu ja kad dobijem ovlaštenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:42, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::Ovo je super, samo reci kako se to izvodi da ne moram onaj AWB svaki puta paliti, mrzi me to :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:08, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Lako! Idi na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/common.js|svoju podstranicu Common.js]] (stranica s kodom na javaskriptu koji važi za sve teme). Na njoj objavi [[Posebno:Razlike/41288121|ovaj kod]]. Sačuvaj izmjene i najkasnije za nekoliko sati trebalo bi da proradi. Dodatak se prikazuje samo na stranicama kategorija u donjem desnom uglu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:04, 6 decembar 2022 (CET)
::::::::::Ajd vidjet ćemo radi li! :D Hvala! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:07, 6 decembar 2022 (CET)

== Djela i strani izrazi ==

Nemoj ništa premještati bez prethodnih konzultacija s nekim, pogotovo ne kada su u pitanju umjetnička djela. Sve je to rezultat dugih i mukotrpnih rasprava :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:19, 6 decembar 2022 (CET)

:Trebat će nam jezičke konvencije, pod hitno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:36, 6 decembar 2022 (CET)
::Pa to je usvojena konvencija, zapravo. Zbog pluraliteta prijevoda i varijanti, dogovoreno je da naslovi djela idu na izvornom jeziku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:26, 6 decembar 2022 (CET)

== Standard ==
Hm, pošto ti petljaš po interfejsu, gde mi nestade onaj &quot;standard&quot; dole što je bio ispod teksta koji uređujem, gde su bile one razne uglaste zagrade i sl.? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 8 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Hm, morat ću pogledati. U načelu, ne bi trebalo biti teško to vratiti. Jesi li za to da usvojimo rješenje s en.WP? Oni imaju modernu trakicu na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:35, 8 decembar 2022 (CET)
::Za početak sam da se vrati ono što je bilo. :P Je li i tebi to nestalo ili samo ja ne vidim? Mada, nisam svoje postavke uopšte menjao... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 8 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] definitivno nam uvedi tu trakicu unutar interfejsa uređivača, yes please. :D -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:29, 8 decembar 2022 (CET)

==IviBot==
Je l' dobro sad? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:12, 8 decembar 2022 (CET)

:Dap, top. Ovo gore ću srediti sutra, prepun mi je raspored. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:18, 8 decembar 2022 (CET)

== S(a) i ćirilica ==

Pazi malo, tvoje automatsko mijenjanje poništilo je sliku... slika je krivo imenovana, al' to je tako na Commonsu. Pazi i kad mijenjate ćirilicu u latinicu, jer su nazivi nekih slika na ćirilici pa je stvorilo probleme. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:39, 13 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Op, u pravu si! Sad vidjeh da je „s” bilo u slici. Ispirke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:44, 13 decembar 2022 (CET)

== [[Gabor Lenđel]] == 
Zdravo Aco! Imam jedan čupav slučaj pa ne znam kamo i kako. [[Gabor Lenđel]] je za mene zanimljiv lik i krenuo sam prepravljat članak, tako da barem izgleda enciklopedično. Ali nešto tu ne ide:
# Ovo je zapravo CV što je netko zafrtljačio u naše dvorište, dakle radi se o očitom slučaju ''Advertising''-a i ''Auto-promoting''-a; 
# Nigdje nema traga ijednog izvora.
Dakle u prijevodu, ja stavim CV i ti mi praviš članak na wikipediji, a tko je garant istine podataka? Pa ja jer je CV moj. Ja ne bih puno dalje s ovim i vanka [[Wikipedia:Članci za brisanje|briši]]. Što misliš ti ? --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:17, 18 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Inokosni organ}} Zdravoo! Ja bih ovo svrstao u granične slučajeve. Članak je katastrofalno napisan, ali na internetu ima naznaka značaja, pa čak i [https://www.politika.rs/sr/clanak/432169/Kompozitor-s-nemirom-u-nogama ozbiljnijih medijskih izvještavanja] (Aleksandra Isakov, dopisnica „Politike” iz Subotice). Ipak, trebalo bi to preurediti. Dobro je što si ga predložio za brisanje – neko će se nakaniti da ga sredi ili da ti pomogne u sređivanju. Ako ne bude sređen u razumnom roku, jednostavno ga izbrisati i ostaviti da neko drugi napiše podesniji (ili, što bi mi južnjaci rekli, [https://vukajlija.com/kasvetno/667542 pokasvetan]) članak u (ne)doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:58, 18 decembar 2022 (CET)
::Važi [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:29, 19 decembar 2022 (CET)

== ITD Band ==

Pogledaj ''Ex-Yu Rock Enciklopediju'', mislim da većeg autoriteta nema :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:24, 18 decembar 2022 (CET)

:Pa pogledaj kazalo? Nisam ja valjda krivo vidio, maloprije pogledao? :O -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:28, 18 decembar 2022 (CET)
::Ovo piše u tekstu o bendu tog istog izdanja: &quot;Osnivač grupe i njen dugogodišnji spiritus movens Miroslav Drljača Rus napustio je sastav Ad Fines u kome je pevao i svirao i 1982. godine osnovao je ITD Band.&quot; -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 18 decembar 2022 (CET)

== Etiketiranje ==

Čemu onaj šablon upozorenja? Ono mi nema smisla i ostavlja mi jako loš dojam pa te molim za elaborat prije nego izbrišem. Mislim da se @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] isto ne bi složio s ovim, a ni Ripper. Čini mi se nepotrebno, arbitrarno, subjektivno i kao da nema apsolutno nikakve svrhe. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:48, 23 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Malo konkretnije? O kojem je šablonu riječ? Šablone uglavnom prenosim i prilagođavam s en.WP. Dakle, nisam ih ja izmislio. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:51, 23 decembar 2022 (CET)
::Ovome gdje si onog BojzIIMen čarapka etiketirao da nema značajnijih izmjena. To što je nešto na en.wiki nije dovoljno dobro objašnjenje; po toj logici @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ne bi mogao sudjelovati kod nas jer je trajno blokiran na en.wiki - nismo ni mi to izmislili, Englezi su. Dakle, zanima me koja je točno svrha tog šablona izuzev lova na vještice i to jako arbitrarnog? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:56, 23 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Izgleda da ne razumiješ svrhu šablona. Molim te, pročitaj što je [[:en:Wikipedia:Single-purpose account|jednonamenski nalog]] i kako se on zloupotrebljava za stvaranje lažnog dojma o konsenzusu o nekom pitanju. Korisnik Alalch Emis nije jednonamenski nalog. Uobičajena je praksa da se glasovi načinjeni pod agitacijom i glasovi sumnjivih jednonamenskih naloga označavaju odgovarajućim šablonima (v. {{tl|Pod agitacijom}}, {{tl|Jednonamenski račun}}). Jednonamenski nalog jest nalog koji je napravljen u cilju jedne svrhe, bez drugih značajnih doprinosa projektu. Ovo nije ništa subjektivno. Jednostavan osvrt u korisnički doprinos daje dovoljno razloga da se komentar označi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:04, 23 decembar 2022 (CET)
::: Zamolio bih da se vrate izbrisani šabloni, pogotovu jer je to učinjeno bez prethodnih konzultacija. To što se nekome nešto osobno ne sviđa [[:en:WP:JUSTDONTLIKEIT|nije argument za brisanje]]. Argument da treba brisati šablon zato što u sebi sadržava crvenu vezu protivan je suštini projekta i tom bismo logikom morali obrisati polovinu šablona (pa čak i polovinu članaka na projektu). Smjernica o agitiranju na mojoj je [[Korisnik:Aca/lista zadataka|listi zadataka]] i namjeravam je uskoro izraditi. Molim da se vrati potrebna infrastruktura u vidu šablona i da se postupa ''polako'', kako to neko reče. Bit će sve ''kako spada''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 23 decembar 2022 (CET) 
::::Kao što sam obrazložio, ne može to tako. Ne možemo imati šablone za &quot;agitaciju&quot;, a nemamo uopće definiranu agitaciju. Isto vrijedi i za ovo drugo. Dakle, apsolutno se ne slažem s praksom da itko kopa po tuđim stranicama za razgovor i etiketira tuđe komentare na istima. To mi je malo previše inkvizicijski i apsolutno sam protiv toga, a ponavljam, mislim da će se i Igor, i Ripper i novi admin @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] složiti s time. Rekao si nedavno da se nećeš više petljati u sve ovo... ne pomažeš si baš :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 23 decembar 2022 (CET)
::::Rekao sam ti... polako i po redu. Ja ih vraćati neću jer mislim da idu protiv onoga kako ovdje radimo, '''ali''' ako to učini @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], neću ga vikati zbog toga! :D Nisam ja jedini relevantan ovdje tako da neka slobodno Igor procijeni. Ja svakako mislim da prvo treba riješiti smjernicu, a onda tek šablone postavljati, al' kažem - ima i drugih relevantnih korisnika. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:30, 23 decembar 2022 (CET)
::::: A daj, ne mora baš toliko birokratično. Prvo ovo, pa prvo ono. Smjernice će svakako biti. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:33, 23 decembar 2022 (CET)
::::::Onda kada bude ćemo ponovo pokrenuti ovu temu. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 23 decembar 2022 (CET)
:::::::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Aca}} Slažem se da stvaranje tog šablona i nagađanje o identitetu anonimnih korisnika nisu najprimerenije reakcije. Podsećam da smo mi mala zajednica na ovoj wiki. Pravila su važna i treba ih imati, ali i u stvarnom životu jedno je raditi u multinacionalnoj korporaciji od 10.000 zaposlenih, a nešto drugo u malom kolektivu u kojem je zaposleno 10 ljudi. Inače, primećujem da se izjašnjavanje o Acinoj kandidaturi pretvorilo u sapunicu: u svakoj epizodi iskače neki novi lik – pozitivac ili negativac – da kaže koju o našem antiheroju. Možda da napravim činiju kokica, zavalim se u fotelju i posmatram dalji zaplet? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:57, 23 decembar 2022 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Žao mi je zbog toga. I meni je, priznajem, nelagodno gledati onaj ''shitshow''.  No, ja za to nisam odgovoran, tj. ne mogu kontrolirati ko će kakav komentar napisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:19, 25 decembar 2022 (CET)

== Još jedan ==

[[Fidži]] - naslov nije centriran, a ovo je funkcionalan šablon pa to treba riješiti :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:09, 25 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Popravljeno. Problem uzrokuje zastarjeli atribut &lt;code&gt;align=&quot;center&quot;&lt;/code&gt;. Treba ga zamijeniti [[Posebno:Diff/41355715|ovako]]. Mogu proći botovski to. Inače, uskladio sam sve šablone za IČ sinoć. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:18, 25 decembar 2022 (CET)
::Pa ne bi bilo zgorega riješiti to botovski da ne tražimo sad jedan po jedan. Čekaj, jesmo se baš ovako dogovorili oko IČ? Ove crtice? Ne sjećam se... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:21, 25 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dogovoreno. Jesmo. Pitao sam te za izbor između dvotačke, ničega ili crtice, a ti reče da preferiraš potonje 7. decembra. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:26, 25 decembar 2022 (CET)
::::Bujrum, ako sam se složio baš s ovim, onda okej :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:27, 25 decembar 2022 (CET)
:::::[[Gauthier Mvumbi]] - zadnji klub mi se prelama, kao na nogometnom šablonu. E sad, kvaka je u tome što je za rukometaše oduvijek širio automatski (jer nije bio postavljen limit) i nikad nisam morao koristiti {{tl|nowrap}} jer se nikada ništa nije lomilo. To ti je novi zadatak :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:51, 26 decembar 2022 (CET)
:::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dictum factum, gospodine Imućni Kopljaniče Zgodni Paune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:35, 26 decembar 2022 (CET)

----

De ne pozivaj ljude da glasuju... to je agitiranje i... ne bih baš da to radiš. Ne sviđa mi se to. Postiji obavijest i tko će glasovati, glasovat će. Ako se misliš pozivati na Igorov slučaj, postojanje birokrata u Ripperovom odsustvu bila je nužnost i onda je ona opravdavala to sve, ovdje nema nikakvog razlog za to pa kao što sam molio Zblaceta (istina neuspješno) da se suzdrži od zajedljivih komentara, tako molim i tebe da prestaneš agitirati ljude da ti daju glasove. Ponavljam, time si ne pomažeš i ostavljaš jako loš dojam, odnosno ideš na ruku onima koji te optužuju. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 26 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Agitiranje (engleski: ''canvassing'') '''nije''' javno pozvati ljude da se izjasne o nekom pitanju. Pročitaj smernicu [[en:Wikipedia:Canvassing|Wikipedia:Canvassing]] na en.WP. Dakle, moja poruka je bila neutralno intonirana (bez implikacije da glasaju za ili protiv kandidature), javna i u ograničenoj količini. To što ti ne želiš glasati ne znači da i drugi ne žele da se izjasne. Igor je također pozivao ljude da se izjasne u slučaju njegove kandidature za administratora, tako da ti argument pada u vodu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:10, 26 decembar 2022 (CET)
::Ja se neću izjasniti... '''još'''. Uglavnom, bilo kako bilo, naveo sam ti Igovor primjer gore (što si blatantno izignorirao), zamolio sam te i - ponavljam - kao administrator te molim da prestaneš ljudima po stranicama za razgovor slati poruke da se izjasne. Dakle ovo je sad službena administratorska molba. Postoji banner na vrhu stranice upravo zato, tako da nema potrebe spammati ljudima stranice za razgovor. Nadam se da je ovo posljednji put. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:49, 26 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Ne. Nisam ja ništa ''blatantno ignorirao'', pročitaj još jednom lepo gornju poruku. Obasni mi onda ovo: [[Razgovor_sa_korisnikom:Zavičajac#Poziv_na_glasanje|1]], [[Razgovor sa korisnikom:Belirac#Poziv na glasanje|2]]. Dakle, nemoj me optuživati za nekakvo „agitiranje” ako se i ranije pozivalo na glasanje na isti način. Ako je problem, ok, neću pozivati, ali bez neosnovanih optužbi, zamoliću. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:59, 26 decembar 2022 (CET)
::::Hvala. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 26 decembar 2022 (CET)

----

Uzgred, zašto su [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|pdf ikonice]] ovako velike? Je to zbog koda koji si ti mijenjao ili? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:02, 26 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Hm, dobro pitanje. Ovako naoko, ne bih znao, ali čini mi se da im je takva veličina na većini drugih projekata. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:07, 26 decembar 2022 (CET)
::Se to može kako interno popraviti? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 26 decembar 2022 (CET)
:::Verujem da da. Potražit ću način. Nego, što je to tolika frka, hah. Dva piksela gore-dole ili nešto propuštam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:20, 26 decembar 2022 (CET)
::::Ma samo je ružno i nezgrapno, prelama se preko/iza/ispre/oko teksta i... bljak :D Nije da išta trajno remeti, al' izgleda k'o da je nekakav glitch u sustavu pa bi mi bilo draže da ne glitchamo :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:25, 26 decembar 2022 (CET)

== Hm ==

Ajde vidi zašto mi utakmica za treće mjesto [[Šablon:Round8|ovdje]] daje dodatni red za donju ekipu, kao na [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.#Finalni krug|ovom mjestu]]. Ja sam gledao kod, al' nije mi previše jasno pa ne znam jel' to do tvojih intervencija ili je samo loš kod; svakako ćeš se ti bolje snaći! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:13, 30 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da to nije do mojih izmjena. Prilagodio sam šablon tako da se poziva na modul na Lui. Preneo sam modul i lokalizirao ga za upotebu. Je li sad prikaz okej? Uzgred budi rečeno, sredio sam one navigacijske kutijice. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 30 decembar 2022 (CET)
::Je, sada je to u redu; hvala. Što se tiče kutijica, vidio sam, al' nisam siguran da je riješilo problem. Pogledaj [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|ovdje]], recimo, englesku književnost. I dalje je kao i ranije. Sada, ja ne znam treba li još malo vremena da  se vidi, al' baci oko pa vidi o čemu je riječ. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:46, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ništa! Hmmm, ja ne vidim problem tu, tj. kod mene je prikaz valjan. Možda treba da obrišeš keš pregledača? Ako se koristiš Google Chromeom, pritisni Ctrl + Shift + R. Ako upotrebljavaš druge pregledače, Ctrl + F5. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:01, 30 decembar 2022 (CET)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Jedna zamolba. Možeš li [[Šablon:Round16-without third|šablon Round16-without third]] da premjestiš na [[Šablon:Osmina finala]] (preusmjerenje) da bi sve bilo ujednačeno i lokalizirano? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:55, 30 decembar 2022 (CET)
::Onda je očito do toga, ako do večeras ne proradi (iako ne vidim razloga zašto ne bi), javim. [[UEFA Euro 2016.|Ovo]] sada treba srediti jer je prazno nakon preusmjeravanja. Hoće li sada raditi sve ako se direktno prebaci s en.wiki? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:03, 30 decembar 2022 (CET)
:::Sredio sam alternativnim rešenjem, ali mislim da bi najbolje bilo preuzeti model s en.WP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:15, 30 decembar 2022 (CET)

----

Usporedi širinu okvira u [[Surinam]] i [[w:en:Suriname]]. Zastava u desnom primjeru nije toliko priljubljena rubu, dok kod nas je. Ako pogledaš isto u članku [[Batavijska Republika]], vidiš da je kao na engleskom primjeru. To nije bilo tako prije tvojih promjena pa... eto ti još jedan prioritetni zadatak! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)

:I dodaj i [[Surinam (engleska kolonija)|ovo]], dakle nastaje problem ako nisu i zastava i grb, raskupusi se sve --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)
::A vidim da ni [[Surinam (nizozemska kolonija)|ovdje]] nije centrirano :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:09, 31 decembar 2022 (CET)
:::Te šablone treba ažurirati tako da se pozivaju na modul Infobox, tj. šablon Infokutija. Trenutno koriste zastarelu sintaksu, pa se upravo stoga i javljaju greške. Mogu napraviti neko privremeno rešenje dok ne obavimo tranziciju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:17, 31 decembar 2022 (CET)
::::A nije to stvar &quot;možeš&quot;, nego se to mora napraviti jer sada imamo more stranica s tim stvarima, a to tako ne može ići. Dakle, uradi to svakako i to što prije. I da, [[ Šablon:Zastave Evrope|ovdje]] sada stavlja dvije zagrade ((X)) kada se stavi {{code|**}}, što prije nije bilo pa vidi i što je s tim. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:06, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Šablon:Spoiler|Ovdje]] nedostaju one dvije debele horizontalne trake, to je nestalo nakon promjene koda --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:40, 31 decembar 2022 (CET)
:::::A i [[Šablon:Razvrstavanje|ovdje]]. Čini mi se da je to sad svugdje uklonjeno. I [[Šablon:Hndis|tu]] isto. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 31 decembar 2022 (CET)
:Sređen Surinam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 31 decembar 2022 (CET)
::Osim nizozemskog. To će mi trebati nešto vremena. Sređen Spojler. Ne vidim grešku kod Zastavi Evrope? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:20, 31 decembar 2022 (CET)
:::Sređen nizozemski Surinam, sređena Batavijska. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:43, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Ivano Balić|Ovdje]] je tablica za medalje. To, ako ti je lakše, možeš odmah i cijeli kod promijeniti, nije da je nešto esencijalan šablon pa vidi što ti je lakše :D Hvala za sve ostalo :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 1 januar 2023 (CET)

== Brisanje (i raspravljanje) članaka ==

Bilo bi super da odvažeš povremeno i koliko vremena uzima raspravljanje (šake nas kojima je stalo) o člancima koji su rubno za brisanje i je li to fakat najvažniji prioritet oko stvari koje očito nisu zloupotreba projekta. Sretnija i produktivnija nam Nova! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:43, 4 januar 2023 (CET)

== Duplikat ==
Hello. Za mene [[Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Smederevo&amp;oldid=16486 first edit]'') i [[Grad Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Grad_Smederevo&amp;oldid=51027 first edit]'') su duplikati. Varam li se ili bi valjalo ih spojiti?--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 05:01, 6 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Nisam baš mnogo upoznat s ovom tematikom. Međutim, ako se ne varam, prvi članak obrađuje temu grada Smedereva u užem smislu, dok drugi članak govori o celoj općini čije je administrativno središte taj grad. Istovetnost naziva članaka pomalo uvodi konfuziju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:10, 6 januar 2023 (CET)

::Onda da preimenujem.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23:59, 6 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja bih ovo zvao općina, ali ono se službeno zove tako – Grad Smederevo. Mogućno je premeštanje na naziv [[Smederevo (općina)]] – što upotrebljava hr.WP – ali ne znam je li to dosadašnja praksa i jesu li svi saglasni s tim. Pretpostavljam da treba da se konzultiraš s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 7 januar 2023 (CET)
::::Važi, puno hvala.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:16, 7 januar 2023 (CET)

== Rukomet ==

Ako pogledaš [[Leandro Semedo|ovdje]], vidjet ćeš da je stupac za nastupa i golove u klubovima poravnat lijevo, a ne desno, kao što je to za reprezentacije. E sada, tu se uz ovaj o rukometašu koristi i {{tl|Tri stupca}} pa mi se čini da je promjena koda zeznula ovaj potonji pa baci oko. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 7 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:54, 7 januar 2023 (CET)
::[[Šablon:Okvir bivše zemlje svijeta|Ovdje]] više nema border oko zastave, a ni [[Šablon:Infokutija zemlja|ovdje]], koliko vidim. To treba riješiti. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 11:42, 8 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa i ne treba ga biti? Može li primjer članka? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:18, 8 januar 2023 (CET)
::::Svi su prije imali border. Znači na zastavama je to išlo automatski, kao i [https://en.wikipedia.org/wiki/Surinam_(English_colony) ovdje], recimo. To je bila automatika, jer izgleda ljepše i jasnije, a sada je nestalo. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 8 januar 2023 (CET)
:::::Ahaa, vidim na šta misliš. Okie, on it. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:22, 8 januar 2023 (CET)
::::::Isto tako i [[Surinam (engleska kolonija)|ovdje gore]], gdje je nizozemska zastava, znači i glavnu zastavu i sve ove malene :) — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:27, 8 januar 2023 (CET)

== Ispravka šablona ==
Pozdrav Aco, nismo se čuli odavno nadam se da si dobro. Možeš li nekako botovski ispraviti da šablon {{tl|datum rođenja}} u člancima prima parametre kao i svi ostali (godina, mesec pa dan, a ne obrnuto)? U tom slučaju bi mogao da se objedini/preusmeri sa {{tl|birth date}}. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor sa korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:44, 4 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Pozdrav i tebi! Dobro sam, kako si ti? Zvuči popričino dobro. Treba objediniti sve te duplirane šablone. Poradiću na tome! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:05, 5 februar 2023 (CET)

== Filemon i Baukida ==

Kakva breskva poštovani kolega?, radi se o lipi, koju je neki polupismeni žicar pretvorio u sprdnju napisavši '''breskva''', a Vi to jezično ispravljate u - breskvu. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 17:40, 24 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: U pravu ste. Nisam baš podrobno provjeravao korisničku izmjenu misleći da je konstruktivna. Dobro je da ste to opazili i zahvaljujem na primjedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:46, 24 februar 2023 (CET)

== Opus Dei ==

Poštovani kolega
Stvarno mi neide u glavu zašto ste izbacili djelovanje [[Opus Dei|Opusa Dei]] u Sloveniji, Hrvatskoj itd, koji je Vaš stvarni razlog - želite li da ta organizacija i dalje bude '''clandestina'''..., smeta Vam neosnovano blaćenje sumnjivih referenci..., pa toga nema, samo fakti, dakle što Vam bi? – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20:20, 26 mart 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav Vitek, nisam Aca, ali znam otprilike zašto takve stvari uklanja - neprikladno stavljanje fokusa na 'domaće' teritorije na člancima o svjetskim temama. Ekvivalent toga na HR projektu bi bilo da se u istoj situaciji fokusira samo na Hrvatsku, na SR projektu samo na Srbiju, na BS samo na BiH, itd. Preferentno bi bilo stvoriti ili zasebne članke [[Opus Dei u Hrvatskoj]], [[Opus Dei u Bosni i Hercegovini]], [[Opus Dei u Srbiji]], itd. ali pošto očito nema dovoljno sadržaja za zasebne članke, napraviti [[Opus Dei u Europi]] ili slično, pa premjestiti sav taj sadržaj. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:12, 26 mart 2023 (CEST)

== Kategorije ==

Kad već prčkaš po kategorijama, sve one u kojima piše Drugi svetski rat trebalo bi, as per ranijem dogovoru i svim ostalim člancima, sve te kategorije premjestiti da piše Drugi svjetski rat pa ako imaš vremena koristiti bot ili alate - bilo bi korisno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:35, 13 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, dakle ijekavski oblik je uspostavljen konsenzusom? Uskladiću, naravno! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:38, 13 august 2023 (CEST)
::Je, za ovu konkretnu stvar da, to je još bilo davno dok je Orijentolog rješavao kategorije. Isto kao što je dogovoreno da svugdje ide &quot;historija&quot;, neovisno je li Hrvatska ili Srbija u pitanju, ili Njemačka, ili hemija (ono s fudbalom smo kasnije dogovorili). Hvala. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:42, 13 august 2023 (CEST)

== Kosovo ==

Mislim da bi sve kosovske kategorije i članke trebalo izbaciti iz onih vezanih uz Srbiju. Ako već zauzimamo stajalište da je Kosovo nezavisna država, a na ovoj Wiki tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu, onda treba izbaciti i vezu među kategorijma. Dobro, naravno, neke će kategorije i članci ostati jer su vezane povijestno uz Srbiju, vjerojatno (tipa bitka na Kosovom polju i slično), ali mislim da ove opće stvari trebamo ukloniti i to bi trebalo riješiti botovski jer je puno toga. Smiješno mi je da &quot;Gradovi na Kosovu&quot; stoje u &quot;Gradovi u Srbiji&quot;, kao da je Kosovo pokrajina (tipa Bjelovarsko-bilogorska županija), a mi tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:32, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Može, naravno. Već neko vreme razmišljam o kosovskim člancima i načinima kako da ih ispravim. Ostavi to meni, preuzimam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:57, 15 august 2023 (CEST)
::はい,はい! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:59, 15 august 2023 (CEST)

== Država ==
Pozdrav. Drago mi je da vidim poznate ljude ovde. Nisam ni pretpostavio da se šablon [[:Šablon:Infokutija zemlja|Infokutija zemlja]] koristi negde, jer sam upravo pokušao da ga dodam pri izradi članka i nije radio. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:39, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Pozdrav, pozdrav! I meni je drago videti te ovde. Daaaa, u veliko smo škripcu kad je reč o tim šablonima. Imamo ih na desetine za jednu te istu stvar, ništa nije standardizovano. Svaka pomoć u modernizaciji je dobrodošla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:45, 15 august 2023 (CEST)

::Tu sam ukoliko nešto bude trebalo, slobodno javi. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:47, 15 august 2023 (CEST)

== Nazivi ==

Na en.wiki su nazivi promijenjeni 2017. godine od strane [[w:en:User:Zoupan|ovog tipa]] (kad klikneš, vidiš sve), na osnovu ove &quot;[https://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Foča_ethnic_cleansing#Sources_for_the_name_of_the_article rasprave]&quot;. S obzirom da @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] nije ponudio konkretan razlog za promjenu naslova, vodio sam se en.wiki, gdje je situacija u najmanju ruku ''borderline'', kao što i sam vidiš. Okej, ako postoji presuda ICTY-a koji to potvrđuje, onda nema problema, ali ove su izmjene uvijek sporne, a s obzirom na seriju recentnih događaja, preventivno sam vratio na original za slučaj da ipak jest sporno, jer te stvari nerijetko treba raspraviti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:00, 18 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mhm, razumem, nisam znao za ovo. Možda nam {{k|Mhare}} može pružiti više detalja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:03, 18 august 2023 (CEST)
::Da, kažem, pregledao sam tamo, vidio, onda vratio. Mislim, ako postoji presuda za jednu od tih stvari, a linkao si, onda je okej, ali treba vidjeti primjenjuje li se na obje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:04, 18 august 2023 (CEST)
:::Možemo li ograničiti uređivanje vlastite stranice (za razgovor) novim korisnicima na... 24 sata, recimo? Da barem djelomično ograničimo ovog Zavadlava dok ekipa na Meti ne odobri onaj title blacklist... valjda hoće...? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 18 august 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Vipz je napravio filter koji zabranjuje uređivanje uredniku, a ja sam sad napravio filter koji sprečava izradu računa. Nadam se da će Meta uvesti dodatak za crnu listu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:01, 18 august 2023 (CEST)
:::::Uređivanje nije spriječio... doduše, možda jest za GIP, ali nije za koristnički prostor - to bi trebalo proširiti, vi'š. Ja sam na Meti dodao još jednu poruku pa ćemo vidjeti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 18 august 2023 (CEST)
::::::Huh, neobično. Svejedno, trebalo bi da je sanirano, zasad. – – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:38, 18 august 2023 (CEST)
:::::::Morat ćeš me naučiti kako raditi te filtere, da spriječimo to da opet bude X Y 567 xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:14, 18 august 2023 (CEST)
::::::::Dogovoreno ;). Filter je inače u 19:05 sprečio korisnika da izradi račun. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 18 august 2023 (CEST)
:Oprostite što isprva nisam naveo valjani razlog i referencu za preusmjeravanje. Što se Prijedora tiče imamo zgodnu sumarizaciju mnogih presuda na [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_prijedor_en.pdf ovoj veb-stranici] na veb-sajtu ICTY, kao i ovaj [https://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=kt2k401947&amp;chunk.id=ss3.03&amp;toc.id=ss2.09&amp;brand=ucpress veb-sajt] sa kvalitetnim referencama. Što se Foče tiče, imamo ICTY [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_foca_en.pdf veb-stranicu] i [https://www.hrw.org/legacy/reports98/foca/ Human Rights Watch veb-sajt] također dobro referenciran tekst. Nadalje, pragmatični razlozi za nazivanje članka &quot;etničko čišćenje&quot; jest što su masakri, kao jedan specifičan čin, bili samo jedan dio toga, a korištene su druge metode kao što su protjerivanje, sistematsko silovanje žena, sistematsko uništavanje kulturnih institucija i dr, da se ti gradovi i čitav geografski prostor odstrani od jednog etničkog elementa. 
:Još jednom oprostite što svoja premještanja nisam referencirao, što bi trebao biti običaj. Srdačno.  – [[Korisnik:Mhare|Mhare]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:16, 18 august 2023 (CEST)
::Hvala na objašnjenju! :) Sorry ako je ispalo da, kako kaže Aca, &quot;grizem novajlije&quot;, ali situacija je dosta kaotična zadnjih dana i malo pušemo i na hladno, a još kako sam vidio koji je lik te izmjene radio na en.wiki... onda rek'o - ovo treba raspraviti. Svakako, sada je riješeno, ispričavam se ako je došlo do kakve zabune i stojim na raspolaganju! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 18 august 2023 (CEST)

== Sorry ==
Ehm... Izvini, čitajući sam iz nehotice [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratorska_tabla&amp;diff=prev&amp;oldid=41467975 klinuo revert] :( – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:55, 21 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pretpostavio sam haha, opusti se. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:25, 21 august 2023 (CEST)

== KiM ==
Pozdrav. Na [[Razgovor:Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|tamošnjoj szr]] sam predložio da članak [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija]] bude premešten na naslov [[Kosovo i Metohija]], šta misliš? Takođe, nije mi jasno zašto se uporno dodaje deo da je reč o bivšoj pokrajini iako ona dejure postoji i dan danas, s čim bi se složila i ogromna većina sestrinskih Wiki projekata, uključujući i en s koje je tekst prepisan. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 00:24, 26 august 2023 (CEST)
:Pozdrav. Koji je epilog rasprave? Hoće li konačno biti uklonjene tvrdnje da je u pitanju bivša pokrajina? — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 01:26, 12 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Nema konsenzusa za premeštanje. Članak i razvrstavanje su ažurirani. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 12 septembar 2023 (CEST)
:::Zahvaljujem. Možeš li ispraviti i infokutiju jer se i tamo navodi kao bivša? Rado bih to uradio i sam, ali mi je iz nepoznatih razloga zabranjeno da uređujem članke o KiM, Srbiji i ne znam ni sam o čemu sve pride. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 20:56, 12 septembar 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:22, 12 septembar 2023 (CEST)

== Mrve ==

Članci koji nemaju ni paragraf teksta i referencu nisu mrve. Ako ih niko nije 10+ godina ručno popravio što je smisao toga, da izgleda da SH ima više članaka (Kuburizam)?  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:48, 5 septembar 2023 (CEST)

:Isprika na intervenciji; @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Duljina stranice nije jedna od [[WP:BB|kriterija za brzo brisanje]] članaka. Jedna minimalna rečenica pa i bez izvora ''može'' sačinjavati [[Wikipedija:Članci u začetku|članak u začetku]] (&quot;mrvu&quot;). Složio bih se da je ponekad bolje nemati članke (crveni linkovi govore &quot;napravi me&quot;) nego imati ih mnogo u začetcima (plavi linkovi govore &quot;imamo članak o ovome&quot;, klikneš, a ono - skoro ništa). Ako znamo da članci imaju [[:en:Wikipedia:Potential, not just current state|potencijal]], odnosno znamo da su teme tih mrva definitivno značajne (npr. [[slobodno tržište]]), male su šanse da će se zajednica složiti na njihovo brisanje. [[WP:ČZB]] je uvijek otvoren; naravno, unaprijed molim, ako inzistiraš na brisanju takvih članaka, da se navedena ČZB tabla ne počne spamovati i da se dobro razmisli o svakoj pojedinoj nominaciji. Često je brže i lakše nadopuniti i spasiti članke, pogotovo značajnih tema, nego raspravljati o njihovom brisanju. :)
:Za &quot;Kuburizam&quot; mogu samo reći da je pucanj u prazno. Zar bi brisali sve one sporne članke da nam je cilj pumpati brojku članaka na SH? Zaslugu za glavninu te brojke u nas (a dosta i na sr.wiki) uzima Dcirovic. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:43, 5 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] vidim da si selektivno preskočio da 10+ goina nisu editirani. I najvitalnije zrno-klica bi drugdje bili gnjili i odbačeni da se stvori prostor za nove. Što kaže narodna: #ŽiviBiliPaVidili.  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:04, 6 septembar 2023 (CEST)
:::Ništa ne mijenja, neaktivnost na članku isto nije jedan od kriterija za brzo brisanje. Lakše je pametovati nego se uhvatiti posla, to znam. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15:39, 6 septembar 2023 (CEST)
::::Saglasan sa svime što je kolega rekao i zahvalan sam svima koji aktivno preuzimaju upite na mojoj stranici za razgovor u mojem odsustvu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:02, 11 septembar 2023 (CEST)

== Odgovor ==

Poštovani kolega Aca
Očekivao sam odgovor od Vas, na mojoj stranici ali on nikako da stigne. Dakle što Vam znači '''linterska greška''' u HTML-u 5, i kako se u njemu mmože centiram tekst po sredini..., probao sam savjet kolege E.A.Poa ali to ne funkcionira. Dali Vi možda znate neki način, kako se dobije aligment left u HTLM 5. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 21:40, 8 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav, Vitek! Poruka na Vašoj stranici za razgovor nije sadržala spominjanje mojeg korisničkog imena (ping), pa zato nisam dobio obaveštenje da ste je objavili. Linterska greška jest sintaktička greška u kodu stranica na Wikipediji. Upotreba zastarelih oznaka, među kojima je i oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt;, spada u sintaktičke greške. Opšta stilska preporuka jest da se opis slika pozicionira ulevo, pa bi Vam preporučio da se pridržavate te smernice. Ako ipak želite centrirati tekst, verovatno postoji neki alternativni način da se izbegne linterska greška. To Vam mogu ja napraviti, ali bih zamolio da se koristi u izuzetnim slučajevima (kada je, recimo, slika centrirana na stranici, pa je preporučljivo da i opis bude centriran). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:35, 9 septembar 2023 (CEST)

== Tvoj bot ==

Poštovani kolega Aca
Molim Vas da sami uklonite izmjenu koju je napravio Vaš bot kod oznake center. Ja sam to napravio točno kako treba za HTLM 5 (štos je glup ko k...c, al glavno je da se nešto prikaže kao bolje i naprednije i doda još koji byte za nezajažljive providere). 
Pazi kolega ja sam čitav život proveo radivši kao grafički dizajner i valjda imam pravo da znam kad mi više odgovara flash center od left ili right...
Tvoj bot nažalost nije dobar (brzoplet je) nemoj da gleda samo {{code|&lt;center&gt;}} već unesi i to ako ima na kraju {{code|&lt;center/&gt;}} onda ne dira ništa, jer se tako kodira u HTLM 5. 
Dakle tvoj bot osim što napucava neke brojke radi beskorisni posao u ovom slučaju. Moj savjet (nemoj ga krivo shvatiti) daj radije napiši koji artikl vidiš i sam da smo jako tanki..., pogledaj Bolivija, Ekvador... gotovo ništa i to vrlo loše. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:22, 11 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Daj mi, molim te, nisam točno pohvatao sve iz razgovora, pokaži o čemu se radi konkretno. Daj mi članak u pitanju i reci mi što se promijenilo pa ćemo nešto iskombinirati. Ja, moram priznati, nisam čitav život proveo kao grafički dizajner i o kodiranju znam relativno malo pa mi ove stvari treba objasniti k'o idiotu! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16:26, 11 septembar 2023 (CEST)
::Ma radi se o poravnanju - '''center''' u mom artiklu [[Abimael Guzmán]], ja sam pogledao kako to treba izgledati u HTLM 5 (štos je glup, samo treba dodati na kraju &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;), dakle nije baš da taj aligment treba izbjegavati i da je bolje da ga nema kao što kolega Aca tvrdi, a njegov bot uklanja sa svih strana čim vidi poravnanje center, jer radi neku štetu, ja zapravo ni do sad neznam što znači lintinerska greška (jer se tekst razleti...ili ga nestane?).
::Rješenje, nek sad kolega Aca napravi da njegov bot popravi sve strane gdje je makao center i vrati ih sa dodatkom &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;, na taj način će imati još više doprinosa, a i stranice će vizuelno bolje izgledati (šalim se pomalo, ali ak je bal nek je jebal) – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 07:09, 16 septembar 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Evo, sad je sređeno. Podsetit ću da tekst ne treba sendvičati između slika prema [[:en:MOS:SANDWICH|ovoj stilskoj smernici]]. U gornjem komentaru objašnjeno je šta je linterska greška. Celokupna oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt; zastarela je u HTML-u 5, kao što su i oznake &lt;nowiki&gt;&lt;font&gt;&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;&lt;strike&gt;&lt;/nowiki&gt;, pa je poželjno da se ona izbegava. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:21, 16 septembar 2023 (CEST)
:Kao što je kolega iznad rekao, bilo bi mi od velike koristi kad biste pružili link do članka ili izmene o kojoj je reč. Problem je nastao, verujem, što se u određenim člancima u slikama upotrebljava samo otvarajuća oznaka, bez zatvarajuće. S druge strane, u određenim člancima sam nailazio samo na zatvarajuću oznaku, a negde su se i obe upotrebljavale, sukladnom pravilima HTML-a. Ako je negde preostao suvišan tag, mogu pokrenuti bota da i to pouklanja. Uređivanje Wikipedije ne podrazumeva samo izradu članaka, nego i održavanje postojećih članaka, sređivanje koda i ažuriranje. Recimo, trenutno imamo haos kada je reč o infokutijama i važno je i to da se sredi. Razumem Vaš savet, ali voleo bih da se ceni i doprinos u standardizaciji i kodifikaciji članaka i njihove strukture/stila. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:00, 11 septembar 2023 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Pdavinic|Pdavinic]] (20:00, 31 oktobar 2023) ==

Zdravo, zeleo bih da kreiram novu stranicu koja ne postoji na wikipediji. Kako je najbolje da to uradim i da li imam pravo na to obzirom da sam tek postao clan, ne bih zeleo da izgleda kao span to sto zelim pisati. Hvala. --[[Korisnik:Pdavinic|Pdavinic]] ([[Razgovor s korisnikom:Pdavinic|razgovor]]) 20:00, 31 oktobar 2023 (CET)

== Izmjena ''preminuo'' -&gt; ''umro'' ==
Ne znam zašto su potrebne takve izmjene, ali svakako to ne treba raditi u naslovima članaka koji se navode kao izvori: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Stevan_%C4%8Ci%C4%8Dova%C4%8Dki&amp;diff=41746230&amp;oldid=29771163 vidjeti npr. ovdje]. Stoga Vas molim da poništite sve takve izmjene. Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 17:53, 30 decembar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Da, video sam da je bot u nekim člancima izmenio izvore. To ću ručno popraviti, označio sam u igralištu. Hvala na skretanju pozornosti! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:25, 30 decembar 2023 (CET)

:: Ja bih volio čuti i zašto su potrebne takve promjene i ko odlučuje da se one provode? Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 21:44, 30 decembar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Riječ „preminuti” (''to pass away'') jest eufemizam glagola „umrijeti” (''to die''). Eufemizme treba izbegavati jer oni nisu u skladu s Wikipedijinim stilskim smjernicama ([[:en:MOS:EUPHEMISM|MOS:EUPHEMISM]]). Treba se koristiti neutralnim i preciznim terminima. Pokrenuo sam bota da prvo poništi sve takve promjene kako bi sve greške sigurno bile otklonjene (vidim da ih ima malo više). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:06, 31 decembar 2023 (CET)
:::Greške popravljene, bot je ispravljen tako da sad menja samo tekst izvan linkova. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:44, 31 decembar 2023 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== Lokacijska karta Portugal ==

Poštovani kolega
Izgleda da Vam je promakla lokacijska karta (Modul:Location_map) Portugal, dajte to sredite., ili mi objasnite kako da popravim šablon. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 23:23, 5 februar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Zahvaljujem na napomeni, kolega! Trebalo bi da je sad sređeno. Mislim da je preostalo još nekoliko lokacijskih karata. Rešavamo sve usputno! Inače, jedna napomena, kolega Vipz i ja skrenuli smo Vam pre nekog vremena pažnju na preterano linkovanje u člancima. Zamolio bih Vas da, u skladu s novouvedenim pravilima o linkovanju, smanjite broj linkova u svojim (novim) člancima. Trebalo bi dodavati linkove samo ka terminima koji nisu općepoznati. Opći pojmovi (grad, općina, stanovnik, jugoistok, autoput, granica, selo, kralj, palača, tron, ljeto, rezidencija, potres, pljačka, monarhija), brojevi, godine, merne jedinice – sve su to stvari koje ne treba linkovati. Općenito, različiti linkovi ne treba da stoje jedni do dugog, jer to izaziva konfuziju. Trebalo bi linkovati vlastita imene i konkretne ili nepoznate pojmove. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:43, 5 februar 2024 (CET)

== Medicinsko upozorenje ==
Ćao Aco, imam jednu primjedbu, izvini što nastojim na tome: mislim da je [[Šablon:Medicinsko upozorenje]] dosta bitan i da bismo ga trebali zadržati. Sve wikipedije ga imaju, a zatim mislim da je nužno da svaki korisnik i/ili čitalac bude upozoren: na wikipediji možeš naći korisnih podataka, ali za medicinsko savjetovanje bolje se obratiti specijalistima. To će bit neka banalnost, ali ipak ima svoju važnost, isto kao što u vlakovima piše „ne naginjite se kroz prozor” :) Barem ja tako vidim to, poslije ne znam... – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:24, 22 maj 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pozdrav. Svaka stranica na Wikipediji ima link ka [[Wikipedija:Opće odricanje odgovornosti|odricanju odgovornosti]]. Šablone za disklejmere ne treba praviti prema smernici [[:en:WP:NODISCLAIMERS|WP:NODISCLAIMERS]]. Više informacija o razlozima možeš naći onde. Ukratko, razlozi su raznoliki, uključujući i pravne implikacije. Disklejmeri su kod nas izbrisani na temelju ove [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Ukidanje pojedinačnih šablona za odricanje_odgovornosti|lokalne rasprave]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:47, 22 maj 2024 (CEST)

::Ah okej, važi.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:49, 22 maj 2024 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Kikimorash|Kikimorash]] (15:39, 30 juni 2024) ==

Pozdrav, ne mogu naći pravila o kopiranju i korišćenju sadržaja sa recimo engleske ili srpske/hrvatske vikipedije. Naime želeo sam doprineti temi o mašinskom učenju jer je to nešto čime se bavim, i engleska tema je puna dobrim informacijama, ali ne želim direktno kopirati i prevoditi, odnosno pretpostavljam da je to zabranjeno. Interesuje me gde mogu više pročitati o ovome? --[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]] ([[Razgovor s korisnikom:Kikimorash|razgovor]]) 15:39, 30 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]]: Zdravo! Poptuno je legitimno prevoditi sadržinu s drugih jezičkih projekata Wikipedije. Samo je potrebno u sažetku izmjene naznačiti da je sadržina preuzeta s drugog projekta. Možete se koristiti [[Posebno:ContentTranslation|Prevoditeljem sadržine]] da biste brzo prevodili s jednog projekta na drugi. Više informacija o prevođenju možete naći [[:en:Help:Translation|ovdje]] (engleski). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:39, 1 juli 2024 (CEST)

== Invazija... ==
Hello my boy ;) Imam jednu malu primjedbu: ne slažem se s [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Doga%C4%91aji&amp;diff=prev&amp;oldid=41914806 ovom izmjenom]. Mislim, nemam potrebe da se tu ''editwaramo'' oko – ničega, ali, ipak, vidim stvari drugačije. Prvo, danas imamo dva bitna aktualna događaja koja traju: rusko-ukrajinski rat i izraelsko-palestinski rat. Njih bih nužno naglasio na glavnoj. Za prvog, invazija iz 2022. je samo jedno poglavlje cijele priče, pa tako i rat Izraela i Hamasa iz 2023. je jedno poglavlje od duge izraelsko-palestinske priče. Usput: Izraelsko-palestinski ja bih preimenovao u &quot;rat&quot;, jer o tome se radi.&lt;br/&gt;
U historiografskom žargonu &quot;invazije&quot; su:
* [[Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku]];
* [[Invazija u Zaljevu svinja]];
* [[Invazija Turske na Kipar]];
* [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]];
i ne traju više od nekoliko mjeseci, jer zapravo &quot;invazija&quot; je istoznačnica za navalu, prodor, nasilan &lt;u&gt;ulazak&lt;/u&gt; u tuđi prostor, pa članak o invaziji idealno odgovara na pitanje &quot;kako i kada je netko ušao u neki prostor&quot;. Neki kažu &quot;Barbarian &lt;u&gt;Invasions&lt;/u&gt;&quot; (fenomen traje nekoliko stoljeća) jer su bile niz epizodičnih napada, mada veliki broj autora to naziva [[Velika seoba naroda]] (''Völkerwanderungen''). Primjer razlike, pričamo o &quot;invaziji Poljske&quot; kada je riječ o ulasku Wehrmachta u poljski teritorij i to traje od septembra do oktobra 1939. Već u novembru prelazimo u drugo stanje, pričamo o &quot;okupiranoj Poljskoj&quot; ili o 2SR. Zato, mislim da je za današnje stanje preciznije pričati o &quot;ratu&quot;, jer ga ne bih znao drugačije opisati, dok je invazija počela u februaru 2022. a vjerojatno je završena negdje oko augusta 2022., kada počinje prvi ukrajinski protunapad i prelazimo u ratno stanje ''tout court''. Poslije, Bože mili, sve je to cijepanje dlake i nije toliko ni bitno... &lt;br/&gt;
Nego, stvarno bitno bi bilo da dobro obradimo članke o ovim događajima. Članak o izraelsko-palestinskom ratu mi se čini suviše površinski, dok ovaj o rusko-ukrajinskom ratu je u nekim dijelovima predug i često novinarski napisan. Trebaju nam članci sintetični (koji efikasno obuhvaćaju cijeli događaj), precizni, dokumentirani. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10:45, 22 juli 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja sam se tu vodio načelom da u novostima treba istaknuti ''najaktualnije'' događaje (tj. nedavna poglavlja iz cele priče). Rusko‑ukrajinski rat traje od 2014. godine, a u 2022. izbija invazija. Zato sam smatrao da je važnije istaknuti invaziju nego celokupni ratni sukob. Isto važi i za rat Izralea i Hamasa (ali mi taj članak nemamo, doduše). Šta misliš o [[Special:Diff/41915224|ovakvom kompromisu, po modelu 1]]. Ideja je da se istaknu novi događaji, ali i da se navede širi kontekst. Inače, sad sam proverio u izvorima i izgleda mi se da si u pravu apropo značenja reči „invazija”. Što se tiče izralesko-palestinskog sukoba, ostavio bih tu „sukob” jer članak dokumentira i politički sukob/spor, a ne samo vojni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:14, 22 juli 2024 (CEST)

::Ama super!&lt;br /&gt;
::Pritom, drago mi je što zajedno radimo na događajima. Ako imaš dobre prijedloge i za sliku sedmice, slobodno ubaci, nije tu neki moj monopol :D – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 11:21, 22 juli 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: I meni je! U poslednje vreme smo među najaktivnijima u regiji u pogledu novih i kvalitetnih vesti. Svaka čast što si održavao sve to ažurnim i motivisao nas da se priključimo. Videću da se priključim i uređivanju slika sedmice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:30, 22 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Zdravo ==

Zdravo, hteo bih da te pitam šta se dešava sa onim botom za kategorije, pošto je razgovor na pijaci zamro, a Edgar mi je u međuvremenu rekao da to rešenje neće raditi... Ako ti nemaš vremena, možda bih ga ja mogao održavati? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:45, 3 septembar 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ćao! Kao što ti je Edgar napomenuo, postoje dva moguća pristupa. Prvi je da mesečno, tromesečno ili godišnje održavamo prekat, a drugi je da potpuno izbrišemo prekat. I jedno i drugo rešenje imaju svoje prednosti i mane. Ako se opredeliš/opredelite za prvo rešenje, ja ti mogu pomoći oko pokretanja botovske skripte (jer ne mogu garantirati da ću biti aktivan u narednom periodu). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:51, 3 septembar 2024 (CEST)
::Mislim da bih jednom mesečno mogao to pokretati, samo bi mi trebala mala pomoć (programer sam, valjda ću skontati). Ako imaš neki spisak koraka koje bi trebalo da učinim, pretpostavljam da treba da registrujem bota ili tako nešto? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:47, 3 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ovako, ovo su ti koraci:
:::# [https://hub-paws.wmcloud.org/hub/login Otvori PAWS] i prijavi se (možeš i sa svojim glavnim računom).
:::# Pokreni svoj server klikom na dugme „Launch Server”.
:::# Napravi datoteku user-config.py sa sledećim kodom:
&lt;pre&gt;
family = 'wikipedia'
mylang = 'sh'
transliteration_target = console_encoding
console_encoding = 'utf-8'
put_throttle = 0
usernames['wikipedia']['sh'] = 'Mladifilozof'
&lt;/pre&gt;
:::Potom, оtvori terminal i upotrebi skriptu pwb.py login. Unesi lozinku. Potom komanda pwb.py category_redirect. Bot će sve sam srediti za 20-ak minuta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:26, 3 septembar 2024 (CEST)
::::važi hvala! – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 14:46, 3 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 26. januara 2025. u 07:23 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Nika Bako|Nika Bako]] (9. februara 2025. u 20:47) ==

Pozdrav Aco! Primetila sam da si mi dodeljen za mentora ali sam se do sada nekako sama snalazila, međutim sada je &quot;zapelo&quot;. Naime kada kopiram link za ubacivanje slika na stranicu i objavim umesto slike mi stoji samo tekst tog kopiranog linka. --[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:47 (CET)

:@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Zdravo! Sad sam pogledao. Nedostaju ti dve otvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;[[&lt;/code&gt;) pre &quot;File:&quot;, kao i dve zatvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;]]&lt;/code&gt;) na kraju opisa slike. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:50 (CET)
::Na dve stranice sam pokušala da ubacim. Na onoj prvoj ( Вероника Бакотић) nisam brisala uglaste zagrade pa opet nije htelo. Ne znam što... – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:54 (CET)
:::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: [[Posebno:Diff/42425582|Evo]], trebalo bi da je ovo sređeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:07 (CET)
::::Hvala ti! A kako bih ovde to mogla da sredim? https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%9B  Da izbrišem ono '&amp;lt;nowiki&amp;gt;'? – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:13 (CET)
:::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Dap, samo izbriši taj tag. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:14 (CET)
::::::Neće opet.  – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:17 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: I dalje su ostale oznake nowiki. Probaj da ideš u uređivanje izvornog koda i ručno ih ukloni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:19 (CET)
::::::::Jel to ovo? 
::::::::https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Vjera_Bakoti%C4%87,_1931.jpg&amp;oldid=996334218 
::::::::Sada stvarno ne znam šta treba da radim. 😳 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:34 (CET)
:::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: To je datoteka na Ostavi. Idi do članka na Wikipediju na srpskom i klikni na Uredi, pređi na izvorni oblik uređivanja i ukloni ručno oznaku nowiki. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:36 (CET)
::::::::::Sređeno je. Hvala ti i izvini ako sam bila dosadna! 😬😃 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:40 (CET)
:::::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Opušteno, sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. februara 2025. u 05:54 (CET)

== Jezero Kivu ==

Ma nisam ja inicijator toga, nego neki kolega (pogledaj sam). Meni se neda biti katica za sve, pa da napišem neki suvisli tekst pola dana ispravljam krive linkove. On je tako nazvao to jezero na stranici Velika jezera-... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 12. februara 2025. u 09:57 (CET)

== Suspenzija EAP ==

Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe'''  ili ''' Tchombe'''  (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.

Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise'''  pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs.
Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši  pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:27 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Poštovani, zamerke koje ste izneli su značajne i mogu predstavljati kršenje administratorskih ovlaštenja i/ili drugih pravila projekta. Molim Vas da svoj zahtev iznesete i ispravno argumentirate na stranici [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Također bih Vas zamolio da se držite pristojnog tona jer etikete poput &quot;bolesno uporan&quot; i &quot;dok se ne sabere&quot; ne priliče jednom višegodišnjem iskusnom uredniku projekta (v. [[WP:BON]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. februara 2025. u 14:43 (CET)
::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] sa stranice [[Skadar]] (13. marta 2025. u 00:02) ==

Aco, ovdi je Goran Batovanja iz Splita. Odakle si dobio informaciju da je &quot;Albanija&quot; ratovala protiv Turaka. To je smiješna i bizarna tvrdnja. Jesi li ti to sam izmislio ili ti je neko to rekao? --[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] ([[Razgovor s korisnikom:Gogijardajdevišebrate|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:02 (CET)

:@[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]]: Poštovanje! Ja nisam uređivao tu stranicu. Vidim da su Vam izmene vraćene, pa Vam preporučujem da započnete diskusiju na stranici za razgovor tog članka. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:06 (CET)

== Vrijedni formalist ==

Nažalost kolega Aca, to se odnosi i na tebe, jer si preveliki formalist, ma kako sam ja (koji gotovo ne poznam ni jedno od wiki pravila trebao formulirati svoj prigovor, kao da pišem žalbu '''ustavnom sudu'''?. Pa ova zajednica treba biti krug prijateljski, dobronamjernih suradnika, a ne neka institucionalna izdavačka kuća u kojoj šefovi vode računa da sve štima. Ti si doista vrijedan, ali pretjeruješ i time vrlo vjerojatno rastjerujuš potencijalne suradnike. Uostalom vidiš i sam da im se broj radikalno smanjio, pa je prava opasnost da ne spadne na manje od prsta jedne ruke.

Moj savjet - brzopleto donesena pravila o pisanju ličnih imena, toponima itd, promjeniti, tako da za svaki općerašireni pojam, ličnost itd, piše orginalno ime na dotičnom jeziku, ali i kako se izgovara na sh jezičnom prostoru dakle '''[[Houari Boumédiène]]''' (Huari Bumedian) i da ima dvostruka preusmjerenja, tako ćemo povećati broj naših čitatelja, a vjerojatno i suradnika. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 13. marta 2025. u 23:54 (CET)

== Pitanje korisnika [[User:Царевић|Царевић]] (22. maja 2025. u 17:18) ==

Добар дан, приметио сам лажиране податке на једној страници (историјски фалсификат). Хтео сам да их обришем уз одговарајуће образложење али википедија то не допушта. Како даље? --[[Korisnik:Царевић|Царевић]] ([[Razgovor s korisnikom:Царевић|razgovor]]) 22. maja 2025. u 17:18 (CEST)

:@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: О којој страници је реч? Можда ја могу да помогнем. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: Урађено, поздрав! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:08 (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] (1. jula 2025. u 15:51) ==

Zašto ne mogu objaviti članak kada se odnosi na važnu ličnost o kojoj ne postoji članak na wikipediji --[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] ([[Razgovor s korisnikom:Usidrenegodine|razgovor]]) 1. jula 2025. u 15:51 (CEST)

:@[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]]: Poštovani, Vaša stranica igrališta upravo je vraćena. Drugi administrator verovatno ju je izbrisao greškom. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 17:36 (CEST)
::Naknadni komentar: Administratori projekta utvrdili su da tema o kojoj nameravate izraditi stranicu nije dovoljno [[WP:ZNAČAJ|značajna]]. Zbog toga je stranica izbrisana. Pozivamo vas da izradite stranicu o nekoj drugoj, značajnijoj temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 19:17 (CEST)

== U vezi članka ==

[[1987. na televiziji]], ako budete u prilici da pogledate da li sam u smislu pravopisa,  pravilno napisao dodati tekst o noćnom programu &quot;Noć i dan&quot;. Hvala unaprijed i pozdrav. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 00:33 (CEST)

:@[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]]: Provereno. Tekst je većinom okej, malo sam skratio kako bi fokus bio na suštinu. Televizijske serije i filmove obično pišemo u kurzivu. Treba upotrebljavati perfekat (&quot;promijenila je&quot;), dok narativni/istorijski prezent (&quot;mijenja&quot;) valja izbeći. Ostalo je sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:06 (CEST)
::Hvala. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:08 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Tekst [zatvori] pri vrhu ==

Pozdrav. Zašto ovo piše pri vrhu? Ako nema obavijesti, nije potrebno. Ne mogu prijaviti na [[Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja]], valjda je to stranica za ovu temu. – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-46671-0|&amp;#126;2025-46671-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-46671-0|razgovor]]) 26. augusta 2025. u 14:47 (CEST)

== Mi smo naše planine ==

Hello. 

In the article [[Mi smo naše planine]], can you add current-day information post-2023 about this monument? According to reports, the monument has been vandalized and its surroundings also have been damaged. Damage in the front and in the back of the monument is clearly visible in the photos and videos. According to reports, the Azerbaijani government is considering demolishing the monument. 

This has been added in [[:en:We Are Our Mountains]]. 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-47091-0|&amp;#126;2025-47091-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-47091-0|razgovor]]) 27. augusta 2025. u 10:12 (CEST)


== Rat u Gazi ==
Ćao Aco, kako si? &lt;br/&gt;
Po temi rata u Gazi, imam:
* [[Rat u Gazi (2008–2009)]] ;
* [[Rat u Gazi 2014.]] ;
* [[Rat u Gazi]].
Znam da je ovaj zadnji najpoznatiji u štampi kao &quot;rat u Gazi&quot; ali radi dosljedne klasifikacije, je bi ih sve preimenovao prema prvome, dakle &quot;Rat u Gazi (2014)&quot; i &quot;Rat u Gazi (2023)&quot;. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. septembra 2025. u 09:12 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Bilo bi dobro standardizovati ovo pitanje. Koliko znam, u srpskohrvatskim izvorima, godine se retko javljaju uz nazive ratnih sukoba. Kada se jave, uglavnom se navode u zagradama. Na primer, [[Rusko-turski rat (1828–1829)]]. Zato mi je praktičnije rešenje da standardizujemo &quot;Rat u Gazi (2014)&quot;, kao što si predložio. Što se tiče aktuelnog rata, on je već postao glavno značenje termina &quot;rat u Gazi&quot;, s obzirom na trajanje rata, njegove razmere i prevalentnost u štampi i medijima širom sveta, što si spomenuo. Zato bih predložio da on zadrži postojeći naziv. Na vrhu članka možemo dodati naslovnu napomenu (''hatnote'') koja bi spomenula ostala dva istoimena ratna sukoba i služila kao disambigvacija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 00:15 (CEST)

::Da, makes sense. 
::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} {{ping|Mladifilozof}} što vi mislite? Raste li kod vas ista trva? XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 13:26 (CEST)
:::Zagrade svakako, što kaže Aca. Međutim, što se tiče termina, osnovni termin ne bi trebao biti fluidan u tom smislu... jer kad ovaj završi, onda opet moramo sve preimenovati pa ako se za 10 godina desi novi - opet tako. Mislim da bi [[Rat u Gazi]] trebao biti naslov za razvrstavanje u kojem će pisati, &quot;'''Rat u Gazi''' može se odnositi na:&quot; i onda će se dolje navesti navedeni sukobi po godinama, uz objašnjenja. To mi se čini kao dugoročno najodrživije rješenje jer ako se desi novi, nemamo nikakvih problema i ne moramo vršiti deset izmjena, nego samo dodamo na popis. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 14:10 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Kontam ja sve to, ali tom logikom treba premeštati i članak [[Rat u Bosni i Hercegovini]] na  [[Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)]], jer se može &quot;desiti novi&quot;. Gaza je uništena, Hamas više nema kontrolu nad Gazom, 85% stanovništva je raseljeno, imamo desetine hiljada mrtvih, potvrđenu masovnu glad i genocid koji se događa pred očima celog sveta (slično kao rat u BiH). Sasvim je izgledno da će ovaj rat biti i ostati glavno značenje pojma &quot;rat u Gazi&quot;, pa čak i da se pojavi neki novi privremeni sukob (ako Gaza uopšte nastavi postojati). Sukobi 2014. i 2008/2009. bili su manjih razmera i ograničenog trajanja (uglavnom mesec dana). Zato bih rekao da je ovo glavno značenje za ovaj pojam, na temelju svega spomenutog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 15:30 (CEST)
:::::Pa nije ista logika jer rat u BiH je trenutno bio samo jedan, barem pod tim pojmom. Ovih ratova imamo već tri komada i radi se o ratnoj zoni u kojoj u prosjeku svakih 5-6 godina izbije ratni sukob. Kao i rusko-turski ratovi. Ali, imam ja drugo pitanje, nevezano za nas dvojicu - kako ovo rješavaju druge Wiki? En, de, fr, it, es? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:27 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Što se toga tiče, en.wiki i es.wiki daju &quot;Rat u Gazi&quot;, dewiki daje &quot;Rat u Izraelu i Gazi od 2023.&quot;, dok frwiki daje &quot;Rat u Gazi od 2023.&quot;. S druge strane, it.wiki daje &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. Šareno je. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 16:41 (CEST)
:::::::Ma dobro to, ali oko razvrstavanja i ranijih sukoba? Nije sporan sam termin, nego kako ćemo klasificirati u odnosu na ostale postojeće termine. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:54 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: fr i de imaju disambigvaciju, dok preostale tri nemaju. Na itwiki, &quot;rat u Gazi&quot; vodi na spomenuti članak &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 18:16 (CEST)
:::::::::Ha, ništa, onda neka bude tako pa ćemo po potrebi mijenjati! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 19:22 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki ==

&lt;div style=&quot;border:4px maroon ridge; padding:4px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Hello {{BASEPAGENAME}},

We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia.

We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community.

;Why Organize?
The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history.

;We have made it easy for you
You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you:
* '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture.
* '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points.

;Want to talk to us first?
If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&amp;A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]''

;Ready to start?
Please check the project page to see how simple it is to register.

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]'''

Thank you for your time and hard work!

'''The Feminism and Folklore 2026 Team'''

----
&lt;small&gt;You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&amp;oldid=29949530 --&gt;

== Evropska služba za vanjsko djelovanje ==

Postoji li neki poseban razlog zašto si premjestio članak Evropska služba za vanjsko djelovanje? Koliko vidim članak je originalno bio naslovljen kao Evropska služba za spoljne poslove i napisan je na latinici i ekavici pa se i stari naslov bolje stilski uklapa. Ako je logika bila da je među BHSC hrvatki jezik sa službenim statusom u EU tada bi i naslov trebao biti Europska, ne Evropska. Meni ne izgleda kao da je izmjena naslova članka bila potrebna ili zapravo i opravdana posebno zato što narušava legitiman stilski izbor autora teksta (npr. da si posve preradio i/ili značajno proširio tekst prebacujući ga pritom na ijekavicu bilo bi razumljivo, ali ovako djeluje jako proizvoljno). Možda nešto važno propuštam? Samo eto &quot;for the record&quot; ne sviđa mi se da takve stvari radimo i mislim da to udaljava suradnike. – [[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor s korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 9. februara 2026. u 15:42 (CET)

:@[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]]: Pozdrav! U skladu s [[WP:Jezičke smjernice|jezičkim smernicama]], za naslove članaka primenjujemo posebna pravila kako bismo očuvali doslednost na projektu. Konkretno, načelo [[WP:2:1]] podupire upotrebu ijekavice u naslovu (v. [[ljeto]], [[proljeće]]), a pridev &quot;vanjski&quot; izabran je jer se javlja u službenom prevodu [https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/search-all-eu-institutions-and-bodies/european-external-action-service-eeas_hr ovde], i opet u skladu s WP:2:1 (v. [[ministar vanjskih poslova]]). Što se tiče spora evropski vs. europski, ponovo prema WP:2:1 prednost ima evropski, što je dosledno i sa: [[Evropska unija]], [[Evropska komisija]] itd. Članak sam premestio u skladu s tim, a takođe uz konsultaciju s [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgarom]]. Nadam se da je sada jasnije zašto je članak premešten. Što se tiče teksta članka, varijanta i sve ostalo ostaje izbor autora. Mislim da premeštanje članaka ne treba nikoga da udaljava. Kolaborativna smo zajednica i svaki članak je slobodan za uređivanje. Smernice su takođe rezultat konsenzusa zajednice, pa ako ne valjaju – mogu se promeniti raspravom, i ja sam uvek za tu soluciju. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2026. u 18:53 (CET)

== Obavijest o zahtjevu na WP:ZZA ==
Sukladno ranijoj najavi, pokrenut je zahtjev ''[[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje]]''. Ostala teška kršenja pravila, van Sh Wiki, biti će uskoro adekvatno adresirana na drugim projektima, o čemu ćeš tamo biti pravovremeno obaviješten. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:35 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Zahvaljujem na obaveštenju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. februara 2026. u 16:39 (CET)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Koza za tebe! ==

[[Datoteka:Házikecske portré.JPG|left|150px]]
Da testiram jel' radi :P

[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. maja 2026. u 12:46 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;

:Uskoro će biti ažuriran prijevod. Trenutno se i dalje koristi hrvatski prijevod. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:26 (CEST)

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Aca, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom plasmanu. S više od 40 kilobajta doprinesenog teksta zauzeo si treće mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:57 (CEST)
|}

== Mače ==

[[Datoteka:Kitten (06) by Ron.jpg|left|150px]]
Vipz je hotio da ti pošaljem jedno mače kot znak pažnje. :3

[[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 31. jula 2026. u 17:54 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;

== Kocka ==
Dopunila bi ovaj  članak.  Mislila sam da postavim na igraslište ali ne mogu  evo ti link 
[https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kocka Kocka] {{BP|Ptica soko|28. septembra 2026. u 09:12}}

Počela sam novi članak   pa kad  budeš mogao pogledaj [[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] {{BP|Ptica soko|7. oktobra 2026. u 16:24}}
: {{ping|Ptica soko}} Biće pregledano uskoro. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 17:10 (CEST)

:Ok  nema problema  – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 17:18 (CEST)
::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Ovde će biti potrebno nešto detaljnije sređivanje. Nedostaju wikiveze, reference su relativno slabe (wikije ne koristimo kao reference, a članak na Club Z ima dosta nedostataka). Jedan deo treba pojasniti jer je kontradiktoran (označio sam sa potrebna provjera). Sve u svemu, odeljci za projekcije, preseke i antipodno poziciju treba detaljno pregledati, plus formula za prostorni ugao možda nije tačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 18:17 (CEST)
:::dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 18:44 (CEST)
::::Napravila sam neke izmjene – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 9. oktobra 2026. u 08:11 (CEST)
:::::da li si  pogledao  članak  napravila sam  neke izmjene – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. oktobra 2026. u 16:26 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Bacim pogled uveče. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. oktobra 2026. u 20:23 (CEST)
:::::::dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 22. oktobra 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Stanje je osetno bolje, ali i dalje ima nedostataka. Fale wikiveze, četvrta referenca je kopija članka s Wikipedije i nije pouzdan izvor. Odeljci za projekcije, preseke i antipodnu poziciju treba detaljno pregledati, kao i formulu za prostorni ugao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 22:39 (CET)
:::::::::Dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 30. oktobra 2026. u 08:34 (CET)
::::::::::evo uradila sam nešta    u dijelu
::::::::::Projekcije i vizuelizacija (Sjenke)  nisam izbrisala  uvodni dio   za tabelu nisam sigurna da li je potrebna  ili ne   i za dio teserakt – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 30. oktobra 2026. u 09:08 (CET)

== La Loire et La Loire ==
Bonjour [[Korisnik:Aca|Aca]],&lt;br&gt;
J'ai pensé à renommer [[Loire]] en [[Loire (rijeka)]], à cause du [[Loire (departman)|departement]], mais si c'est nécessaire je ne préfère ne pas le faire moi-même ;&lt;br&gt;
Après, il y a problème [[Châtillon-sur-Colmont|ici]] par exemple, ou [[Chammes|ici]] ; et plus largement dans toutes les villes du [[Šablon:Departman Mayenne u Francuskoj|département Mayenne]], semble-t-il, où &quot;u regionu [[Loire]]&quot; devrait être &quot;u regionu [[Region Loara|Loire]]&quot;…&lt;br&gt;
Pour moi cela devient plus compliqué que de simplement faire des redirections,&lt;br&gt;
Cordialement, –[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] ([[Razgovor s korisnikom:Kontributor 2K|razgovor]]) 25. oktobra 2026. u 20:10 (CEST)

:@[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] : Bonjour, désolé pour ma réponse tardive ! Il se passe beaucoup de choses en Serbie, je suis donc un peu moins actif ici.
:Concernant le renommage de l'article sur le fleuve, je n'y suis pas favorable. Il me semble qu'en serbo-croate, le nom &quot;Loire&quot; désigne avant tout le fleuve en tant qu'entité géographique, son emploi dans un sens administratif étant plus tardif.
:En revanche, je vois bien le problème que vous signalez. Je peux lancer un bot pour effectuer la modification nécessaire. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fu+regionu+%5C%5B%5C%5BLoara%5C%5D%5C%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 Il y a 404 articles à corriger].
:Cordialement, – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 23:05 (CET)
::Je ne peux dire qu'une chose : {{za}},
::Cordialement, –[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] ([[Razgovor s korisnikom:Kontributor 2K|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 08:53 (CET)
:::@[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]]: C'est fait ! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. novembra 2026. u 05:27 (CET)

== Molba za pomoć ==
Zdravo Aca, nedavno sam napisala novi članak koji možeš pronaći na sljedećem linku: [[Ameboflagelat]]. U članku se koristi Šablon:Cite Q pa sam te htjela pitati, pošto si ti prethodno radio sa tim tipovima šablona, da li bi mogao dodati taj šablon na sh. wiki ili upotrijebiti neki već postojeći kao zamjenu. Ja se nažalost u te stvari baš i ne razumijem. Lijep pozdrav :) – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 21:22 (CET)

:@[[Korisnik:Duma|Duma]]: Trebalo bi da šablon sada radi i ovde. Nažalost, sistem referenci nam je i dalje u haosu. Pred nama je ogroman rad na tom području. Ali zasad će ovo da radi posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 00:20 (CET)
::Hvala puno :) – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 10:33 (CET)</text>
      <sha1>hn3ev9c6mt9o68vc9830hedgzt6g8zf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715545</id>
      <parentid>42715500</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:25:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* La Loire et La Loire */ hvala</comment>
      <origin>42715545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="159801" sha1="rr2eobwuxsbt1z6a7eq4x38jhsci87z" xml:space="preserve">
{| style=&quot;width:100%; background:transparent;&quot;
| style=&quot;background:#ffc9c9; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topleft:12px; -webkit-border-top-left-radius:12px; border-top-left-radius:12px; width:20%; height:30px&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Gnome-help.svg|18px|link=Pomoć:Sadržaj]] [[Pomoć:Sadržaj|Pomoć]]&lt;/div&gt;
| style=&quot;background:#cef2e0; padding:0.5em 0.5em 0.5em 1em; font-size:130%; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-topright:12px; -webkit-border-top-right-radius:12px; border-top-right-radius:12px; width:80%; font-size: 120%;&quot; | '''Pozdrav, Aca! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobrodošli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''
|-
| style=&quot;background:#ffdec9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Nuvola apps ksig-vector.svg|18px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|Uvodni kurs/tečaj]]&lt;/div&gt;
| rowspan=&quot;8&quot; style=&quot;background:#f5fffa; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomright:12px; -webkit-border-bottom-right-radius:12px; border-bottom-right-radius:12px; padding:0.5em 1em;&quot; | Wikipedia je projekt slobodne internetske enciklopedije koju svako može uređivati.

Ako se prvi put nalazite na Wikipediji i želite joj doprinositi, preporučamo da odvojite nešto vremena i proučite [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|pet osnovnih načela]], te se upoznate sa Wikipedijinim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|smjernicama i preporukama]]. Ako vam zatreba pomoć pri uređivanju, možete da pregledate [[Pomoć:Sadržaj|stranice pomoći]] i prođete kroz [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|uvodni kurs/tečaj]]. 

Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranicama za razgovor]] uvijek se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4 tilde &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:OOjs UI icon signature-ltr.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.

Na stranici [[Posebno:Recentchanges|Nedavnih izmjena]] možete saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta se trenutno na Wikipediji radi. Na stranici [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijace]] možete pročitati o novostima na Wikipediji i obratiti se zajednici, bilo da sudjelujete u diskusijama ili postavljate pitanje.

Nadamo se da će vam ovdje biti ugodno, te da ćete svojim doprinosima postati stalni saradnik - '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobrodošli na Wikipediju i sretan rad!

&lt;div style=&quot;border-bottom:1px solid #eee; padding-top:0.17em; padding-bottom:0.5em&quot;&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;font-size: 90%;&quot;&gt;[[Datoteka:English language.svg|25px]] Hello and welcome to the Serbo-Croatian Wikipedia! We appreciate your contributions. If you do not speak Serbo-Croatian, that's no problem. Talk to us via [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]] in your native language or find and contact [[:Kategorija:Babel|users who speak your language]]. We hope you enjoy your time here!&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#fff5c9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Internet-group-help-faq.svg|18px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#edffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Accessories-text-editor.svg|18px|link=Wikipedia:Smjernice i preporuke]] [[Wikipedia:Smjernice i preporuke|Smjernice i preporuke]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#caffc9; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Copyright-problem.svg|18px|link=Wikipedia:Autorska prava]] [[Wikipedia:Autorska prava|Autorska prava]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#c9d8ff; border:1px solid #a3bfb1; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Unesco Cultural Heritage logo.svg|18px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|Pet stubova Wikipedije]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;background:#e9c9ff; border:1px solid #a3bfb1; -moz-border-radius-bottomleft:12px; -webkit-border-bottom-left-radius:12px; border-bottom-left-radius:12px; height:30px; padding-left:1em&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto; margin-left:auto; margin-right:auto;&quot;&gt;[[File:Ambox warning yellow.svg|18px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|Šta Wikipedia nije]]&lt;/div&gt;
|}
--[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:46, 6 mart 2018 (CET)

== O tradicijama i praksama ==

Ma da, nisam ni mislio da se radi o zlonamjernoj izmjeni, tako da nema tu frke. To je nešto što se primjenjuje na drugim Wikipedijama, između ostalog i na engleskoj, koja ima najveću čitanost, tako da nisam siguran koliko je uputno to mijenjati. Moglo bi se raspravljati eventualno o tome da se smanji količina podebljanog teksta, ali to je &quot;velika&quot; stvar pa bih ja to radije prvo &quot;provukao&quot; kroz Pijacu prije nego išta mijenjam, pogotovo na godišnjicama. Uzgred, vidio sam da si promijenio reprezentacije... pretpostavljam da si škicnuo raspravu što se vodila na Igorovoj stranici za razgovor? Igor i ja smo bili za promjenu, s tim da je on bio za &quot;fudbalska&quot;, dok je Orijentolog bio protiv promjene. Nisam siguran što da ti kažem je li ti izmjena bila pametna, ali bi li imao volje i to provući kroz Pijacu, čisto da se zajednica izjasni ''lege artis'' pa da ne bude repova? :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:17, 26 juli 2021 (CEST)

:Što se nogometa tiče, sve su reprezentacije i kategorije na tu foru. To smo se tako odlučili inicijalno prije ''n'' godina jer nismo znali što bismo. Ja mislim da je vrijeme da se to ukine i da se odlučimo za jednu varijantu; meni je prirodnije nogomet, ali apsolutno se neću buniti ako se zajednica odluči i za fudbal. Tako da samo pokreni to na Pijaci, izjašnjavanje će trajati par dana i onda to možemo odraditi kako spada :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:24, 26 juli 2021 (CEST)

== Masakr u Suvoj Reci ==
Hvala mnogo na izmenama u članku [[Masakr u Suvoj Reci]] - promakle su mi te bedastoće i ti si ih uočio i ispravio, to je upravo ono što nam ponekad zafali ovde. Nijedna žrtva zločina ne sme biti dodatno vikimizirana time što joj se pokušava odreći status žrtve. Hvala! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 04:07, 27 juli 2021 (CEST)

Zbog ovoga volim sh.wiki! :))) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:39, 27 juli 2021 (CEST)

: {{ping|Igor Windsor|Edgar Allan Poe}} Ništa! Ma, izmena je očiti vandalizam. Urednik pod IP adresom pokušao je civile predstaviti kao teroriste, lol. Nacional(šovin)izam zbilja prerasta u tešku bolest. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:43, 27 juli 2021 (CEST)

== Pisci i alijasi ==
Danas sam saznao da si ti moj alijas. Jesi ti to znao? :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:41, 31 august 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Sve je moguće. Još samo da se preimenujem u „Lav Nikolajevič Tolstoj” i spektakl bi postao potpun. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:17, 1 rujan-септембар 2021 (CEST)

== Uvodi i ine stvari ==

Pogledaj [[Slobodan Praljak|ovdje]] koje sam izmjene revertao. Dakle, nećemo uklanjati mjesta rođenja i smrti iz zagrada, to nikako; nazivi mjeseci ili brojevi su manje bitni, ali sam vratio na original. Formulacija &quot;bosanskohercegovački vojskovođa hrvatskog etniciteta&quot; toliko je neprirodna našem jeziku da je to grozno, tako da to nećemo tako stavljati pa sam to promijenio u aktualno; plus, vojskovođa mi je više termin za antičke komandante nego za suvremene, tako da sam stavio izraz komandant, koji je već ranije dogovoren kao neutralan ovdje. Stvar je što ova Wiki nema praksu pisati ovako kako si ti uradio, već kako je ranije, tako da samo pripazi za dalje ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:53, 4 oktobar 2021 (CEST)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Pozdrav! Naime, stavljanje mesta rođenja i smrti izbegavao bih jer neretko postoje više mesta s istim nazivom, pa u štampanom obliku to može zbuniti čitaoce. Osim toga, nepotrebno se opterećuje uvodna rečenica. [[en:MOS:BIRTHPLACE|Na en.wiki takođe postoji povezano pravilo]]. Što se tiče „komandanta”, apsolutno se slažem. E, sad, pitanje konteksta je malo složenije. Naime, on se može klasificirati kao „Bosnian Croat general”, tj. „bosanskohercegovački general hrvatskog etniciteta/narodnosti”. Ne verujem da postoji neki bolji predlog kojim bismo mogli kontekstualizirati osobu. „hrvatski komandat iz Bosne i Hercegovine” može označavati da je osoba političar države Hrvatske rođena u Bosni i Hercegovini, pa je tu mali problem. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 5 oktobar 2021 (CEST)
: Što se tiče termina „etnicitet”, rekao bih da je on najprecizniji. Postoji sitna značenjska razlika između „porekla” i „etniciteta”; poreklo može označavati da su se preci te osobe tako izjašnjavali. Postoji i pojam „narodnost”, no on je višeznačan, pa bih ga izbegavao. Kad je reč o izrazu „jest”, rekao bih da je valjan. Enklitika „je” ne može se nalaziti nakon zagrade, pa je bolje upotrebiti naglašeni oblik „jest(e)”. Međutim, slažem se da može i zarez ili crtica. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:30, 5 oktobar 2021 (CEST)
::Što se tiče mjesta, to je stvarno nešto što smo na ovoj Wikipediji koristili oduvijek, neovisno o pravilima drugih Wikipedija. Ukoliko postoji više mjesta istoga imena, onda se lako napravi poveznica ili čak doda država u zagrade pa problema nema. Svakako, to je toliko fiksirana praksa ove Wiki da ja to nikako ne bih izbacivao, a još manje mijenjao u postojećim člancima. Mislim da imamo prećih problema od toga na ovoj Wikipediji ;) Komandant je super stvar, doista, to smo mi dogovorili ima nekog vremena da ćemo ići s tom varijantom za sve jer je najneutralnija, a ne asocira na Grčko-perzijske ratove. :D Što se same fraze tiče, nije ona toliko presudna, može to biti i nešto drugo, ali svakako bih volio da je to u duhu jezika; neovisno što je termin &quot;etnicitet&quot; možda najprecizniji, nisam siguran da se on većinski koristi u stručnoj literaturi pa bi valjalo biti u duhu jezika, a to je izraz porijekla (ovo narodnosti mi previše smrti na ine nacionalizme s ovih prostora). Sad, oko toga pak neću cjepidlačiti ako su ostale kolege striktno za termin &quot;etnicitet&quot;, ali to bih svakako provjerio. A ovo &quot;jest&quot;, to mi je isto potpuno van duha jezika, pogotovo u navođenju enciklopedijskih natuknica. :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:44, 5 oktobar 2021 (CEST)

== Imena i nazivi ==

Mislim da bi to, s obzirom na dugogodišnju praksu i interna pravila ove Wiki, a posebice kod kategorija, stvorilo puno veće probleme nego korist. Mi smo tu dosta fleksibilni, a i radi se o dokumentu starom 30-ak godina, čini mi se da se shvaćanje jezika kao takvog ipak malo promijenilo :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:00, 21 novembar 2021 (CET)

:O tome smo već davno ovdje raspravljali, znajući da je pridjev pravilniji od genitiva, ali da bismo izbjegli probleme s reprezentacijama poput Obale Bjelokosti, Svetog Tome i Principa, Zelenortskih Otoka i inih, a ima dosta tih otočnih država gdje zapravo nemamo adekvatne pridjeve ili se oni gotovo nikada ne koriste, onda smo dogovorili da u ovom slučaju ide genitiv, ali to se odnosi samo na članke o reprezentacijama. To je, koliko se sjećam, davno dogovoreno interno pravilo. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 21 oktobar 2022 (CEST)
::Upravo iz tog razloga, da ne bi imali malo 'vamo, malo tamo, imamo sve pod jedno :) Da nam u kategoriji ne bude Meksička, Honduraška, a onda reprezentacija Svetog Vincenta i Grenadina... preglednije je i stilski ujednačeno kao standard. A ovo drugo je sad već ''reductio ad absurdim'', kao kad je Dcirovic htio biti duhovit pa je Lobačevskog napisao na ćirilici, i to ruskoj, vodeći se pravilima ruskog pisanja imena (prezime, ime patronim), jer je to &quot;pravilo izvornika&quot; u apsurdno doslovnom smislu :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:12, 21 oktobar 2022 (CEST)

== Previše linkova ==

Poštovani kolega Aca

Vi sigurno znate za onu - Od viška glava ne boli,... ja Va Vam se držim te maksime, i usput i ja sam lijen i koristim metod copy-paste, i brzoplet pa ne gledam na to da sam neki link ponovio više puta. Usput Vikipedija se piše za mlade, a ja se bojim da su im brojni termini danas - nepoznanica. Vidim skinuli ste link sa [[povelja]] a ja mislim da više od 50% današnjih srednoškolaca ne zna što je to, ili Svetorimski car, koji ni na našoj wiki nije dobro objašnjen. 
Zbog tog sam (jer sam lijen) onako seljački jednostavno uklonio Vašu izmjenu, mislim da je suviše redukcionistička, Wikipedija nije knjiška enciklopedija u kojoj treba šparati papir da sve stane...

Kolega Aca bolje bi bilo da dopunite, pun kup članaka o gradovima u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj koji ne samo da su šturi, već su i potpuno netočni... [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:48, 24 oktobar 2022 (CEST)

==Akademik==
Rekao bih radije da se radi o vraćanju sadržaja članka koji je (sadržaj) neobrazloženo obrisan. Da je sadržaj članka jadan - jeste, ali treba li ga zamenjivati jadnijim - ne treba. Pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:09, 28 oktobar 2022 (CEST)

== Estonija ==

Koliko sam shvatio pišući projekt, a ne znam estonski, [[:et:Manifest kõigile Eestimaa rahvastele]] znači upravo &quot;Manifest naroda Estonije&quot;? Dakle, u Estoniji se taj dokument ne naziva Deklaracijom o nezavisnosti, nego Manifestom naroda i mislim da tu mi nememo što intervenirati. Postoje preusmjeravanja za sve varijante (uključujući i onu bez produljenog a), tako da ne vidim problem, ali mijenjati naziv izvornog dokumenta samo zato što je u većini država tako mi ne djeluje baš enciklopedijski. Američka je deklaracija doslovno Declaration of Independence i apsolutno je logično da se tako prevodi, ali mi ovdje imamo dokument s izvornim imenom, ne prevodimo ga nego mu dajemo neki vještački naziv i prekrštavamo ga iz razloga praktičnosti, što mi nema neke prevelike logike u cijeloj priči. Shvaćam tvoju perspektivu i njezinu praktičnost, ali ne mislim da moramo fabricirati nazive zbog praktičnosti :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:39, 13 novembar 2022 (CET)

:Plus, da dodam još nešto. Ovdje se radi o službenim dokumentima, dakle nazivima službenih akata koje bismo trebali zadržavati i kod nas; kao i po pitanju knjižvenih djela ili filmova ili bilo čega drugog gdje se radi o nazivima kao takvima. To nije poput Estonskog rata za nezavisnost, gdje se ne radi o službeno tituliranom nazivu već o opisnom nazivu historijskog događaja pa možemo imati pridjev umjesto genitiva, ali kod službenih akata bismo trebali biti što vjerniji izvorniku. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:42, 13 novembar 2022 (CET)
::Što se tiče Venezuele, to svečano je dodatak i u tom kontekstu nije nužan za identifikaciju samog dokumenta. Dejton je pak posebna priča i nije isto kao i manifest. Poanta priče je da se taj dokument nazvao kako se nazvao na estonskom i da mi ovdje izmišljamo naziv koji se u estonskom nije koristio. Dakle, to je bio Manifest naroda koji je, eto, po tipu dokumenta bio deklaracija o nezavisnosti. Evo ti još jedan primjer: [[Povelja iz 1814.]] je bila [[ustav]] u svojoj suštini, ali ga mi nazivamo Poveljom zato što je donesena pod tim imenom, dok je ona po svojoj prirodi ustav. Ali nećemo pisati da je to Ustav Francuske, nego da je Povelja, ali koja je bila ustav Francuske u nekom periodu. Tako je i ovdje - naziv je jedan, a pravna priroda samog dokumenta je nešto skroz drugo (znam, to mi je struka). Ima cijeli niz takvih situacija gdje se dokumenti nazivaju na jedan način, a po svojoj su prirodi nešto skroz drugo. Uostalom, pada mi na pamet i Čehovljev ''Galeb'', kog sam autor opisuje kao &quot;komediju&quot;, međutim se radi o drami i to s vrlo tragičnim krajem, tako da je nećemo trpati pod isto kao i Molierea ili Goldonija. Ili film - ''Ustav Republike Hrvatske'' - kao i istoimeni dokument - nećemo ni jedno ni drugo prekrštavati u Hrvatski ustav jer se to naprosto ne radi. Ili neki zakon, tipa, Krivični zakon Republike Srbije nećemo mijenjati u Srpski Krivični zakon - nego će biti ili puni naziv ili Krivični zakon (Srbija), kako sam ja i stavljao za one deklaracije koje nose takve nazive. Dokument se zove - ''Declaration of Independence of New Zealand'', dakle jasno se navodi da je posvojni genitiv i na taj se način reflektira svečanost i važnost samog akta. Da je pisalo ''New Zealand Declatation...'', onda možemo raspravljati o pridjevu. Zadržavanjem posvojnog genitiva se naglašava važnost samog teksta, a mislim da bismo povlačenjem diskusije na ovu temu ušli u ono što je netko nazvao &quot;policiranje&quot; u nekoj raspravi, a mislim da nam to ne treba. Prenormiranje je jednako loše kao i nenormiranje, zato treba paziti oko bitnih stvari, ali oko dvaju dopuštenih varijanti od koje jedna ima nekakav autoritet u pravopisu (iako ne apsolutan), a druga u stručnoj prirodi samog sadržaja (u ovom slučaju pravo i nomotehnika, koji su prilično unisoni po tom pitanju) ne treba sada donositi striktna pravila, nismo policija. I opet, ponavljam, opisni naslovi su za preusmjeravanja, a ne za naslove. Po toj logici možemo imati naslove &quot;Rukometni Euro 2024.&quot;, recimo, jer je to kolokvijalno uvriježeno ime, ali to nije enciklopedijski ispravno. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 13 novembar 2022 (CET)
:::Ma nije uopće stvar mog vremena - bitno je jedino da dođemo do nekog smislenog rješenja :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:19, 13 novembar 2022 (CET)

== Nogomet ==

Većina kolega pristala je na to da se aktualna varijanta promijeni. Sporno je bilo hoće li biti nogomet ili fudbal, ali ja sam tu potpuno vrijednosno neutralan; Igor je, kao drugi admin, predložio međunarodnu varijantu, s kojom se složio još jedan admin. U trenutku provođenja te rasprave nismo imali usvojeno pravilo o glasovanju tako da se ono ne primjejnjuje retroaktivno. Ja samo nisam stigao sve to isprebacivati, ali budem :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:40, 20 novembar 2022 (CET)

:Hej, vidim da si već počeo, al' daj radije samo preimenuj članke za sada jer kategorije treba srediti pa bih to radije pregledao ja, ako nemaš ništa protiv! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:44, 20 novembar 2022 (CET)
::I kategorije se ne premještaju niti preusmjeravaju! :O Ajde pliz mi sve ove što si preusmjeravao i prebacivao označi za brisanje, to treba ili prekat staviti ili pobrisati, ali najbolje je ovo potonje pa ću to ja, samo mi označi koje si mijenjao -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:56, 20 novembar 2022 (CET)
:::A jesam te zamolio da ne diraš kategorije? :O To ću ja uraditi, moram napraviti ključ kao za košarku, ovako će mi se stvoriti dupli posao... ima drugih stvari, pusti sada nogomet -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:37, 21 novembar 2022 (CET)
::::Ma nije stvar tehnike ni brzine, stvar je da se kategorije moraju nanovo odraditi i da se trebaju neke stvari promijeniti jer je kaos; ako ti se rješava nešto oko nogometa, imaš {{tl|NogRep}} gdje treba srediti unutarnje poveznice da sve vode na Fudbalska reprezentacija... jer tu ima svega, a isto tako ne bi bilo zgorega ni preimenovati šablone sukladno odluci. Tu bi tvoja brzina mogla biti od koristi :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:49, 21 novembar 2022 (CET)

== Ekstenzije, sysadmini, Phabricator, etc. ==

Lijep pozdrav Aco! Pitao sam se, da li si možda upućen koga i gdje zatražiti instaliranje ili omogućavanje novih ekstenzija na lokalnoj Wikipediji? Koliko sam saznao, mislim da to rade globalni [[:m:System administrators|sysadmini]] (jer lokalni ne postoje)? Linkana stranica mi kaže da otvorim ticket na Phabricatoru ako želim da nešto urade, samo što nemam pojma kako točno u vezi ekstenzija. Ti si već koristio Phabricator, pa ako znaš proceduru, volio bih pomoć (nabrojat ću koje određene ekstenzije u kasnijoj poruci). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:48, 21 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Uvođenje dodataka zapravo je malo složenije. Najprije treba pokrenuti raspravu na samom projektu o uvođenju dodatka i pričekati konsenzus zajednice. Ako se utvrdi konsenzus za uvođenje, treba pokrenuti zadatak na Phabricatoru za uvođenje datog dodatka. Potom treba napraviti zakrpu na Gerritu radi izmjene konfiguracijskih datoteka. Nakon izrade zakrpe trebalo bi zakazati njeno uvođenje u [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Deployments ovom rasporedu]. Uz pomoć dežurnog programera na IRC-u ostvaruje se kontakt i uvodi zakrpa. Trebalo bi biti aktivan na toj komunikacijskoj platformi tokom uvođenja zakrpe. Usput, i ja sam planirao da započnem ovu temu. Nedostaju nam mnoge stvari — imenski prostor za nacrte, link do igrališta (pijeska) itd. Čekam da se završi rasprava o uvođenju smjernica, pa budem započeo temu. Koje dodatke imaš na umu? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:22, 21 novembar 2022 (CET)
::[[:mw:Extension:Replace Text|Replace Text]], [[:mw:Extension:RandomSelection|RandomSelection]], [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)|DynamicPageList (Wikimedia)]], [[:mw:Extension:MyVariables|MyVariables]], [[:mw:Extension:Editcount|Editcount]] i nekako uključiti [[:mw:Extension:WikiEditor|WikiEditor]] zajedno sa bojom sintakse kada se pregledava kod zaštićenih stranica (vidi kako je to uključeno na SR projektu). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:45, 21 novembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Sad sam malo iscrpnije pogledao. Dodatak -{Replace Text}- nije kompatibilan s -{sh-latn: Wikimedijinim; sh-cyrl:Викимедијиним}- projektima (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T31833 ovo]). Svakako, za zamjenu teksta tu su botovi. [[Wikipedia:Botovi‎|Kandidirao sam svog bota]], pa eto taman. Uvođenje dodatka -{RandomSelection}- takođe bi naišlo na [https://phabricator.wikimedia.org/T29739 pojedine prepreke]. -{DynamicPageList}- se može omogućiti (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T70346 ovo]). -{MyVariables}- takođe nije kompatibilan dodatak (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T322912 ovo]). Nije ni -{Editcount}- (v. [https://phabricator.wikimedia.org/T113169 ovo]). Za ovo posljednje pogledaj [https://phabricator.wikimedia.org/T41577 ovaj zadatak]. Izgleda da je moguće prikazati alatnu traku unošenjem određenog koda na pojedine stranice u imenskom prostoru -{sh-latn: MediaWiki; sh-cyrl:Медијавики}-. Ipak, ostaje pitanje želimo li to zaista ili ne. Usput, vidi kako seksi radi ovo s konvertorom. Integrirati u šablon i sve desetke. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:09, 4 decembar 2022 (CET)
::::Sumnjam da nisu kompatiblni, mislim da ih jednostavno žele dati da se instaliraju zbog nekog razloga. Najobičnija stvar poput zamjene teksta ne bi trebala spadati na to ima li svaki pojedini projekt dovoljno tehnički potkovanog i voljnog suradnika da im oko toga pomogne... lame. Vidim sad na DPL-ovoj MediaWiki stranici kažu da ga omogućavaju samo na Wikinews projektima zbog performansi, pa ne možemo ni njega (a i nije toliko koristan). Ajde, ovo posljednje bih volio, ako ništa drugo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10:31, 6 decembar 2022 (CET)

==Discord zamolba + pozivnica na Wikimedia Chat kanale==
Hej Aco, pogledaj [[Wikipedia:Kontakt]], na Zblace-ovu inicijativu imamo nekoliko WM Chat kanala (ja sam napravio ovaj #sh-wikimedia), zasad nas nije puno, no znaš kako se kaže, malo nas je al' nas ima. Pošto smo u procesu izgradnje Wikivodiča, kanal za njega je najaktivniji. A kao drugo, čuh na Igorovoj SZR da si na Discordu - ako si u SH Wikipedijinom serveru, bi li mogao napraviti jednu ''trajnu'' pozivnicu da ju možemo ponovo postaviti na Wikipediju? Hvala puno! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:12, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Ne preferiram IRC iz ličnih razloga. Ovo je novi (trajni) link ka serveru na Discordu: https://discord.gg/BfRFH3RYRd. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:35, 25 novembar 2022 (CET)

== Godine i genitivno a ==

Čemu? Mislim, ti s meni super, al' nekad ovako imaš neke idejne stvari i prčkaš po člancima bez dogovora i mimo prakse. Dakle, odavno postoji prešutni dogovor zajednice da se na godinama pišu točke, kako u tekstu tako i u naslovima članaka; izuzetak su rimske brojke kod vladara, tu ne pišemo točke. Drugo, kakav genitivni a? :D Pa to ni u hrvatskom jeziku više ne koriste! :D Ove stvari oko enklitika su u redu. Sukladno navedenom, molim te da revertap sve svoje izmjene ovoga tipa i da sljedeći put provjeriš prije ovakvih sustavnih izmjena na svim člancima. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:57, 25 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Tačka se ne piše iza rednog broja godine ako se nakon toga nalazi drugi pravopisni znak. I ne, to nije moje ''idejno'' rješenje. Tako navodi Pravopis srpskohrvatskog jezika iz 1960, ali i aktualni pravopisi srpskog i bosanskog jezika. Čak i HE ne piše tačku iza godina u takvim slučajevima: [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51164 primjer]. Obrazloženje je jednostavno. S obzirom na to što se godine, kao četvorocifreni brojevi, ne odvajaju razmakom, nije nužno pisati tačku radi njihovog razlikovanja. Samo spojeno pisanje otklanja nedoumicu. Osim toga, estetski nije lijepo gomilati znakove interpunkcije. Taj „prešutni” dogovor očito ne postoji jer [[2022|nijedan]] [[1922|članak]] [[1822|o]] [[1722|godini]] [[1622|nema]] [[1522|tačku]]. Nego, što je problem s genitivnim A? Nisam ga upotebio u članku, nego na razgovornoj stranici. Svakako je bolje pisati â umjesto nekakvog ā, moradeš priznati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:11, 25 novembar 2022 (CET)
::Genitivno a sam mislio studenog -&gt; studenoga. Valjda sam ub'o jedini gdje si to napravio. Što se tiče a, ovisi o tome naglašavamo li riječ ili je samo produžujemo. Što se pak pravopisa tiče, dokument iz 1960. godine ne bi trebao biti Sveta knjiga koje ćemo se držati 2022. godine, međutim vidim da doista sve enciklopedije navode to bez točke tako da je onda okej, neka bude sukladno enciklopedijskoj praksi. A što se dogovora tiče, to smo nekako prešutno usvojili pred neko vrijeme kada smo mijenjali naslove nogometnih i rukometnih turnira (sa ili bez točke), tako da možeš provjeriti kada je to sve premještano i sl. (pogledaj Svjetska prvenstva u nogometu), a ove godine koje ti citiraš - to je Alekolovo područje i unatoč naknadnom dogovoru, nitko nije imao ni vremena ni volje u tom trenutku retroaktivno premještati sve te članke. Uglavnom, na stranu ovo sada, sljedeći put kada bude išao raditi neke ovako sistemske stvari (tipa nedavni Solomonski Otoci, što je konsenzusom dogovoreno da bude tako kad smo sređivali zastavice i Country data) samo provjeri kod nekoga, Igora, mene, Orijentologa... čisto da ne radiš sebi i drugima dupli posao. Ovo je sada okej, al' ti Solomoni nisu bili, a to ima dalekosežnije posljedice  pa eto, samo šibni nekome pitanje. Ima ovdje toliko posla koji još nije ni dotaknut da se uopće ne moraš vraćati na staro :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:24, 25 novembar 2022 (CET)
::: Na Wikipediji postoji ono čuveno „[[:en:Wikipedia:Be bold|Be bold]]”. Ako se učvrljimo u nekakve konsenzuse i dogovore sklopljenje u 3000. godini prije nove ere na „DobarDanskom” kanalu na IRC-u nikuda nećemo napredovati. Nijedan korisnik ne može biti upoznat sa kojekakvim  „prešutnim” i nekodificiranim dogovorima. Sve dok se to ne kodificira u obliku (stilske/pravopisne) konvencije, preporuke ili smjernice, ne može se očekivati od drugih korisnika da ih dosljedno poštuju ili da inzistiraju na njima. Na kraju, Pravopis iz 1960. jest sveta kniga jer je to najviši normativni dokument našeg jezika u čijoj su izradi učestvovale dve matice. Zamisli da danas neko počne pisati korienski ili ''neznam'' uz argument da je pravopis nebitan i zastario. Pa ovaj projekt postao bi rusvaj! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:41, 25 novembar 2022 (CET)
::::Zato sam ti i rekao - provjeri! :D Be bold i provjeri, nemoj biti bold i praviti dupli posao :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::Izvinete gospodo što upadam sa svojim skromnim mišljenjem - vrijeme je zrelo za dovršavanje i uvođenje jezičke smjernice (vidi ovo: [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]]). Prešutni dogovori i nezabilježena praksa koje samo starješine projekta znaju uvijek dovode do ovakvih situacija gdje se raspravljamo oko točkica (P.S. [[:m:Requests for new languages/Wikipedia Radical Croatian|ovo je bio pravi prijedlog lol]]). -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:17, 25 novembar 2022 (CET)
::::: {{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} U savremenom hrvatskom standardu tačka se piše iza rednog broja i kad sledi drugi pravopisni znak (v. npr. [http://pravopis.hr/pravilo/tocka/55 ovde]), dok je u srpskom standardu situacija drukčija, tj. tačke nema. Tako da bih dopustio obe varijante, uglavnom zavisno od standarda kojim je članak pisan, premda lično u takvim situacijama ne stavljam tačku ni kad pišem hrvatskim - navika je jednostavno jača od mene :). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:05, 25 novembar 2022 (CET)
::::::Pa jasam nekako i išao na tragu toga što si ti rekao, @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], jer Aca je počeo mijenjati to na člancima bez da postoji konsenzus oko toga. Ja nemam ništa protiv da na nekom članku stoji točka, na drugom ne, neovisno o tom prešutnom konsenzusu što smo ga dogovorili, ali nisam za to da se mijenja dok se ne postigne jasan konsenzus. Što se tiče prijedloga jezične politike, mislim da je to najopsežniji zahvat koji ćemo ikada imati na ovoj Wikipediji i da će to trebati biti lijepo napisano, kao da je pravi tiskani pravopis. Ovaj aktualni prijedlog je prejednostavan za ovakav zahvat, ukoliko želimo biti iole ozbiljni :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 22:05, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::Ok, ali ne može naš prešutni ili pisani konsenzus nadjačati ono što je uzus jednog jezika. Svi književni standardi/varijeteti jednako su vredni i ispravni, isto kao britanski i američki standard na en.wiki itd. Ne znam zašto se sad opet pokreće to pitanje, koje i nije pitanje wikipedije nego jezika. Ako se forsira uniformnost (npr. da ne može biti &quot;fall&quot; i &quot;autumn&quot; u istoj wikipediji, nego mora biti samo jedno od tih), to onda logično vodi razdvajanju i nužnosti da se naprave dve wikipedije. Ako se prizna međusobna razumljivost (tj. iako negde piše &quot;fall&quot;, a negde &quot;autumn&quot;, svi priznajemo da znamo da te dve reči označavaju isti pojam), to vodi spajanju. Isto je s postojanjem i nepostojanjem tačke u ovim sluačejavima: dopušteno je i jedno i drugo po pravilima srpskog i hrvatskog standarda. Prema tome, nema tu mesta nama potrazi za nekim &quot;konsenzusom&quot;, književna norma je to već odredila. Idemo dalje :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:27, 25 novembar 2022 (CET)
:::::::: {{ping|Igor Windsor}} To je vrlo naivno shvatanje jezika – vjerovati da će jezička anarhija spojiti varijante. Naprotiv, jezička anarhija dovest će do smanjenja međusobne razumljivosti, uzrokovati rasulo i nered na projektu te izdvojiti tekstove kao čisto hrvatske i čisto srpske. Jedino se uniformnošću i unitarzimom može doći do uspostavljanja standardnih jezičkih konvencija koje će biti razumljive i prihvatljive celom srpskohrvatskom području. Pisanje članaka bez odgovarajućih modela, preporuka i rješenja u vezi s jezikom uzrokovalo bi haos, šarenilo i nedosljednost po člancima. Opća je činjenica da je raspad Jugoslavije uslovio politički potaknutu podjelu jezika po etničkim linijama (jezični secesionizam/separatizam) i težnju za umjetnim pravljenjem razlika među standardima. Ta pojava naročito je istaknuta u hrvatskom standardu, u koji se često pokušavaju uvesti purističke novokovanice radi razlikovanja od ostalih varijanti. S druge strane, u crnogorski standard tijekom 2009. uvedena su dva slova – ś i ź – kako bi se predstavili digrafi ⟨sj⟩ i ⟨zj⟩. Ako bismo dopustili da svako piše prema osobnom osjećaju, vrlo brzo bismo se susreli s mnogim tehničkim problemima, poput problema s pretragom i nalaženjem članaka, upotrebom vizualnog uređivača i dodavanjem linkova. To bi bilo vrlo kontraproduktivno i odvuklo bi nove i postojeće urednike od uređivanja projekta. Stoga, potrebno je usvojiti pojedine jezične modele, preporuke i rješenja kako bi se olakšalo pisanje članaka. Ovo je Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku. Stoga je Pravopis srpskohrvatskog jezika normativni dokument koji je nadležan za sve pravopisne nedoumice. Tačno je da je pomalo zastario, ali to ne mijenja mnogo stvari. Za pisanje naziva društvenih mreža i sličnih novotarija možemo ovlastiti novije pravopise. Ako se priklonimo svakojakim novijim pravopisima za stvari koje su odavno uvrežene u jeziku, znači li to da trebamo Kijev nazivati [http://ihjj.hr/clanak/u-pisanju-ukrajinskih-imena-mjesta-sluzite-se-ukrajinskim-jezikom/7573/ Kijiv], a Lavov Ljviv?! Hoćemo li pisati pokus umjesto eksperiment, dok ćemo helikopter zvati zrakomlat, jer, Bože, to je preporuka novog &lt;s&gt;nezavisnog&lt;/s&gt; pravopisa hrvatskog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 26 novembar 2022 (CET)
::::::::: Razumem u potpunosti tvoje stajalište, ali ipak mislim da je možda u pitanju određeni nesporazum. Na primer, meni je lično Pravopis srpskohrvatskog jezika zaista referentni dokument na koji se oslanjam i koji konsultujem (bar kad sam u Bgu, gde mi stoji na polici s knjigama). Međutim, taj je Pravopis svoje poslednje zajedničko izdanje Matice srpske i Matice hrvatske imao 1967. godine. (Moj primerak na polici pretisak je tog izdanja iz 1988. godine. *Primećujem da mi je Microsoft Word na srpskom označio reč &quot;pretisak&quot; kao stranu, hehe.). I, šta sad? Dve su opcije: 1) ova se wikipedija piše jezikom koji je &quot;zamrznut&quot; 1967. godine i, na neki način, nalikuje wikipediji na latinskom: pre ili kasnije to će biti jedan mrtvi ili bar polumrtvi jezik sa okamenjenim pravopisnim i gramatičkim pravilima iz nekog drugog doba; ili 2) ova se wikipedija piše živim jezikom svojih (jednako živih) govornika, koji svoji jezik nazivaju različitim imenima i pišu ga u skladu s različitim književnim normama, koje su sve, međutim, jednakovredne u tom policentričnom jezičkom prostoru. Lično, glasam za ovo pod 2). Puritanizam nije rezevrisan samo za hrvatske jezikoslovce: u Srbiji se već godinama forsira &quot;zapeta&quot;, a, opet, ja nikako da se prešaltam i stalno mi je &quot;zarez&quot; na pameti, na usnama i na prstima. &quot;Pokus&quot; u hrvatskom standardu nije ništa novo, to je bila uobičajena reč u hrvatskim udžbenicima još 1980-ih, iz kojih sam (takođe) tada učio. A što se pravopisa tiče, u savremenom engleskom, eto, ima bar šest načina da se napiše datum i, koliko sam video, svih šest se koriste na en.wiki. I šta ćemo sad? :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:11, 28 novembar 2022 (CET)

== Istovremeno pretraživanje u latinici i ćirilici ==

Pozdrav Aco! Znaš li što točno omogućava istovremeno pretraživanje u oba pisma na SR Wikipediji? Uštedit ćemo na puno ćiriličnih preusmjerenja ako ovo budemo u mogućnosti uvesti i kod nas (postoji još jedan wiki, no ne na Wikimedija platformi, na kojem bi ovo također bilo super, no o njemu kasnije). Nadam se da te ne opterećivam svakojakim pitanjima i zahtjevima, ali samo polagano, zaslužio si! Jedva čekam četvrtak. ;-) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:44, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Pozdrav! Oprosti na zakasnelom odgovoru. Bilo je tu i obaveza, i poslova, i događaja, i takmičenja. Uvođenje jezičkoga konvertora omogućit će (valjda?) pretragu na obama pismima (kao na sr.WP), pa će preslovljivačka preusmjerenja s jednog pisma na drugo biti suvišna. Morat ću, ipak, detaljnije proveriti, ali o tom – potom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:44, 30 novembar 2022 (CET)
:: Čini mi se da su ćirilična preusmerenja nepotrebna prema funkcionisanju transliteratora. — [[User:Twsabin|twsabin]] ([[User talk:Twsabin|A. Emis]]) 10:42, 6 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Twsabin|Vipz}} Da. Sva ćirilička preusmjerenja koja predstavljaju direktno preslovljavanje latiničkog naslova treba izbrisati jer su odsad suvišna. To znači da je nepotrebno imati &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Аргентина&amp;redirect=no ovakvo preusmjerenje]&lt;/span&gt;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:58, 6 decembar 2022 (CET)
::::Još uvijek nisu suvišna jer transliterator ipak ne omogućuje dinamičko pretraživanje rezultata, a ni izravno vođenje na članak, nego se mora proći kroz [[Posebno:Traži|stranicu pretrage]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:03, 6 decembar 2022 (CET)
::::: Uf da, u pravu si. Morali bismo to prvo srediti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:06, 6 decembar 2022 (CET)
::::::Vidi što sam upravo spazio! Istovremeno pretraživanje i linkanje bez obzira na pismo zapravo radi, ali samo za latinicu, valjda jer imamo jednostrano preslovljavanje. Saznao sam to jer sam upravo pokušao doći na trenutno [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Brijest&amp;redirect=no nepostojeću] latiničnu stranicu &quot;[[brijest]]&quot; a ono me preusmjerilo na [[brest]] koristeći preusmjerenje &quot;[[бријест]]&quot;. Ne radi obratno. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16:54, 3 januar 2023 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Opa! Zanimljivo. Morat ću ovo ispitati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:17, 3 januar 2023 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: OMFG, u pravu si. Welp, imaćemo još posla na konvertoru, vidim. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:05, 3 januar 2023 (CET)

== Za i protiv ==

Ovako, nije izmjena bila problem sama po sebi, nego je u tablicama gdje je stajao samo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] (dakle, samo ovaj znakić), sada pisalo [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''', iako se nije radilo ni o kakvom mišljenju. Primjer - [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|ovo]]. Svi ovi plusići su sad imali za u '''Riješeno''', što naprosto ne ide tako jer se nitko nije izajšnjavao! :D E sada, ja jesam svjestan činjenice da ovo nije za i da mi krivo koristimo šablon, daleko od toga, al' u praksi se ovo koristi toliko da bi jednostavna promjena sve poremetila. Dakle, to ili treba naprosto ostaviti tako, ili napraviti varijantu gdje neće biti teksta, ili sve ručno mijjenjati, što je možda botovski izvedivo? To, naravno, ne remeti intervencije i ja jesam za formu [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Za''' ili [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|15px|link=|alt=]] '''Protiv''', al' to treba izvesti tako da se ''status quo'' ne poremeti, na koji god način, bilo da se pravi novi šablon, bilo da se izvede nešto od onoga što sam predložio, bilo da ti imaš neku solicuju koja meni nije pala na pamet, što je super. Dakle, nemam ništa protiv izmjene, samo da bude smooth. 

Što se pak ikonica tiče, tu se ne bih složio s tobom. Tekst Wikipedije je ionako dovoljno crno-bijeli da mu ove ikonice i bojice daju na nekoj estetici i debiroktariziraju ga. Dosta mi je spisa, Aca, dosta mi je surovih papira, hoću boje, hoću šarenilo! Neka ga je što više! ^^ -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:56, 27 novembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} U tom slučaju upotreba šablona nije važeća. Šablon Za treba upotrebljavati za naznačivanje stava u nekakvoj anketi, a ne za označvanje da je nešto urađeno, riješeno ili završeno. Podesniji šablon za to jest [[Šablon:Urađeno|šablon Urađeno]]. Ja sam spreman da sve to uskladim ako ti odgovara. Smooth je moje drugo ime. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:52, 30 novembar 2022 (CET)
::Ukoliko možeš izvesti da to sve klapa bezbolno, odnosno sve to zamijeniti - što se mene tiče, imaš moju podršku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:09, 1 decembar 2022 (CET)

{{ping|Edgar Allan Poe}} Izmenio sam sve što sam mogao. Preostalo je još 11 stranica vikiprojekata koje ne mogu srediti jer nemam ovlasti. Ako možeš, otključaj, pa budem počistio:
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika]]
* [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan]]
Zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:13, 1 decembar 2022 (CET)

:Otključano -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:59, 1 decembar 2022 (CET)
::Uključujući i neke koje nisi naveo na listi :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:01, 1 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Odlično! Sve sređeno. Još samo: [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži]]. Inače, jesi li razmišljao da se pridružiš [https://discord.gg/BfRFH3RYRd serveru na Discordu]? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:27, 1 decembar 2022 (CET)
::::Otključan i Fidži. Ma bio sam ja tamo, al' me Bugoslav maltretirao pa sam izašao... ne znam jel' još tu :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:05, 1 decembar 2022 (CET)
::::: Nema ga. Sad ja maltretiram. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:07, 1 decembar 2022 (CET)

== Discord ==
Čim nađem vremena, obećavam! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:13, 2 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Igor Windsor}} Zapravo, hitno mi je. Možeš li, molim te, pogledati do sutra prepodne? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:23, 2 decembar 2022 (CET)
::Ajoj, samo da nije nešto revolucionarno? 😅 Ajde daj mi link. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:31, 2 decembar 2022 (CET)

== Hronologija ==

Okej, ono s istaknutim i sve mi je okej, al' [[Wikipedia:Istaknuti članci/Hronologija/2017.]] - ovo nema smisla jer nije nikakva kronologija već arhiv izbranih članaka. Tako da, molim te, s obzirom da je urađeno bez konsenzuda, da to vratiš na stari naziv (uz potrebna usklađivanja) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:40, 3 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Oh, važii. Pokušao sam da izbegnem reč „arhiva” jer se obično upotrebljava za razgovorne stranice, a ovo mi je više projektna stranica s informacijama. Mogu da vratim na varijantu „arhiva” ako želiš. Misliš li da postoje još neke raspoložive opcije? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:50, 3 decembar 2022 (CET)
::S obzirom da se radi o arhivu, ne vidim. Možda repozitorij, al' to mi već djeluje kao preseravanje :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:06, 3 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} ''Rečnik sinonima'' Pavla Ćosića pruža mogućnosti: „zbirka” [„skup”, „zbornik”, „album”, „kompilacija”, „antologija”], „kolekcija”. Varijanta „repozitorij” ekvivalentna je „spremištu”, „skladištu”, „lageru”, „magacinu”. Pada mi na pamet i varijanta „katalog” (prema: „direktorij”). Može li se nešto od toga upotebiti ili da idemo s „arhivom”. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:14, 3 decembar 2022 (CET)
::::Ma idi s arhivom, nema potrebe za filozofijom... možda nekad kasnije budemo inspiriraniji :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::: Važi, hvala tii. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:17, 3 decembar 2022 (CET)
::::::[[:Kategorija:Arhiva izabranih članaka]] - ajde isprazni još ovu i prekategoriziraj pa da izbrišemo zadnju; kad završiš, samo mi označi ovu praznu za brisanje. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:36, 5 decembar 2022 (CET)
::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} To ti je završeno. Inače, moguće je brzo premještanje članaka iz jedne kategorije u drugu pomoću dodatka -{[[commons:Help:Gadget-Cat-a-lot|Cat-a-lot]]}-. {{ping|Vipz}} Ako hoćeš, možeš uvesti ovo za naš projekt jer si administrator interfejsa. Ako zapneš, mogu ja kad dobijem ovlaštenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:42, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::Ovo je super, samo reci kako se to izvodi da ne moram onaj AWB svaki puta paliti, mrzi me to :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:08, 5 decembar 2022 (CET)
::::::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Lako! Idi na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/common.js|svoju podstranicu Common.js]] (stranica s kodom na javaskriptu koji važi za sve teme). Na njoj objavi [[Posebno:Razlike/41288121|ovaj kod]]. Sačuvaj izmjene i najkasnije za nekoliko sati trebalo bi da proradi. Dodatak se prikazuje samo na stranicama kategorija u donjem desnom uglu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:04, 6 decembar 2022 (CET)
::::::::::Ajd vidjet ćemo radi li! :D Hvala! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:07, 6 decembar 2022 (CET)

== Djela i strani izrazi ==

Nemoj ništa premještati bez prethodnih konzultacija s nekim, pogotovo ne kada su u pitanju umjetnička djela. Sve je to rezultat dugih i mukotrpnih rasprava :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:19, 6 decembar 2022 (CET)

:Trebat će nam jezičke konvencije, pod hitno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:36, 6 decembar 2022 (CET)
::Pa to je usvojena konvencija, zapravo. Zbog pluraliteta prijevoda i varijanti, dogovoreno je da naslovi djela idu na izvornom jeziku :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:26, 6 decembar 2022 (CET)

== Standard ==
Hm, pošto ti petljaš po interfejsu, gde mi nestade onaj &quot;standard&quot; dole što je bio ispod teksta koji uređujem, gde su bile one razne uglaste zagrade i sl.? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:12, 8 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Hm, morat ću pogledati. U načelu, ne bi trebalo biti teško to vratiti. Jesi li za to da usvojimo rješenje s en.WP? Oni imaju modernu trakicu na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:35, 8 decembar 2022 (CET)
::Za početak sam da se vrati ono što je bilo. :P Je li i tebi to nestalo ili samo ja ne vidim? Mada, nisam svoje postavke uopšte menjao... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 8 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] definitivno nam uvedi tu trakicu unutar interfejsa uređivača, yes please. :D -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 23:29, 8 decembar 2022 (CET)

==IviBot==
Je l' dobro sad? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 23:12, 8 decembar 2022 (CET)

:Dap, top. Ovo gore ću srediti sutra, prepun mi je raspored. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:18, 8 decembar 2022 (CET)

== S(a) i ćirilica ==

Pazi malo, tvoje automatsko mijenjanje poništilo je sliku... slika je krivo imenovana, al' to je tako na Commonsu. Pazi i kad mijenjate ćirilicu u latinicu, jer su nazivi nekih slika na ćirilici pa je stvorilo probleme. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:39, 13 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Op, u pravu si! Sad vidjeh da je „s” bilo u slici. Ispirke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:44, 13 decembar 2022 (CET)

== [[Gabor Lenđel]] == 
Zdravo Aco! Imam jedan čupav slučaj pa ne znam kamo i kako. [[Gabor Lenđel]] je za mene zanimljiv lik i krenuo sam prepravljat članak, tako da barem izgleda enciklopedično. Ali nešto tu ne ide:
# Ovo je zapravo CV što je netko zafrtljačio u naše dvorište, dakle radi se o očitom slučaju ''Advertising''-a i ''Auto-promoting''-a; 
# Nigdje nema traga ijednog izvora.
Dakle u prijevodu, ja stavim CV i ti mi praviš članak na wikipediji, a tko je garant istine podataka? Pa ja jer je CV moj. Ja ne bih puno dalje s ovim i vanka [[Wikipedia:Članci za brisanje|briši]]. Što misliš ti ? --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:17, 18 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Inokosni organ}} Zdravoo! Ja bih ovo svrstao u granične slučajeve. Članak je katastrofalno napisan, ali na internetu ima naznaka značaja, pa čak i [https://www.politika.rs/sr/clanak/432169/Kompozitor-s-nemirom-u-nogama ozbiljnijih medijskih izvještavanja] (Aleksandra Isakov, dopisnica „Politike” iz Subotice). Ipak, trebalo bi to preurediti. Dobro je što si ga predložio za brisanje – neko će se nakaniti da ga sredi ili da ti pomogne u sređivanju. Ako ne bude sređen u razumnom roku, jednostavno ga izbrisati i ostaviti da neko drugi napiše podesniji (ili, što bi mi južnjaci rekli, [https://vukajlija.com/kasvetno/667542 pokasvetan]) članak u (ne)doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:58, 18 decembar 2022 (CET)
::Važi [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:29, 19 decembar 2022 (CET)

== ITD Band ==

Pogledaj ''Ex-Yu Rock Enciklopediju'', mislim da većeg autoriteta nema :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:24, 18 decembar 2022 (CET)

:Pa pogledaj kazalo? Nisam ja valjda krivo vidio, maloprije pogledao? :O -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:28, 18 decembar 2022 (CET)
::Ovo piše u tekstu o bendu tog istog izdanja: &quot;Osnivač grupe i njen dugogodišnji spiritus movens Miroslav Drljača Rus napustio je sastav Ad Fines u kome je pevao i svirao i 1982. godine osnovao je ITD Band.&quot; -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 18 decembar 2022 (CET)

== Etiketiranje ==

Čemu onaj šablon upozorenja? Ono mi nema smisla i ostavlja mi jako loš dojam pa te molim za elaborat prije nego izbrišem. Mislim da se @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] isto ne bi složio s ovim, a ni Ripper. Čini mi se nepotrebno, arbitrarno, subjektivno i kao da nema apsolutno nikakve svrhe. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:48, 23 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Malo konkretnije? O kojem je šablonu riječ? Šablone uglavnom prenosim i prilagođavam s en.WP. Dakle, nisam ih ja izmislio. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:51, 23 decembar 2022 (CET)
::Ovome gdje si onog BojzIIMen čarapka etiketirao da nema značajnijih izmjena. To što je nešto na en.wiki nije dovoljno dobro objašnjenje; po toj logici @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ne bi mogao sudjelovati kod nas jer je trajno blokiran na en.wiki - nismo ni mi to izmislili, Englezi su. Dakle, zanima me koja je točno svrha tog šablona izuzev lova na vještice i to jako arbitrarnog? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:56, 23 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Izgleda da ne razumiješ svrhu šablona. Molim te, pročitaj što je [[:en:Wikipedia:Single-purpose account|jednonamenski nalog]] i kako se on zloupotrebljava za stvaranje lažnog dojma o konsenzusu o nekom pitanju. Korisnik Alalch Emis nije jednonamenski nalog. Uobičajena je praksa da se glasovi načinjeni pod agitacijom i glasovi sumnjivih jednonamenskih naloga označavaju odgovarajućim šablonima (v. {{tl|Pod agitacijom}}, {{tl|Jednonamenski račun}}). Jednonamenski nalog jest nalog koji je napravljen u cilju jedne svrhe, bez drugih značajnih doprinosa projektu. Ovo nije ništa subjektivno. Jednostavan osvrt u korisnički doprinos daje dovoljno razloga da se komentar označi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:04, 23 decembar 2022 (CET)
::: Zamolio bih da se vrate izbrisani šabloni, pogotovu jer je to učinjeno bez prethodnih konzultacija. To što se nekome nešto osobno ne sviđa [[:en:WP:JUSTDONTLIKEIT|nije argument za brisanje]]. Argument da treba brisati šablon zato što u sebi sadržava crvenu vezu protivan je suštini projekta i tom bismo logikom morali obrisati polovinu šablona (pa čak i polovinu članaka na projektu). Smjernica o agitiranju na mojoj je [[Korisnik:Aca/lista zadataka|listi zadataka]] i namjeravam je uskoro izraditi. Molim da se vrati potrebna infrastruktura u vidu šablona i da se postupa ''polako'', kako to neko reče. Bit će sve ''kako spada''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 23 decembar 2022 (CET) 
::::Kao što sam obrazložio, ne može to tako. Ne možemo imati šablone za &quot;agitaciju&quot;, a nemamo uopće definiranu agitaciju. Isto vrijedi i za ovo drugo. Dakle, apsolutno se ne slažem s praksom da itko kopa po tuđim stranicama za razgovor i etiketira tuđe komentare na istima. To mi je malo previše inkvizicijski i apsolutno sam protiv toga, a ponavljam, mislim da će se i Igor, i Ripper i novi admin @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] složiti s time. Rekao si nedavno da se nećeš više petljati u sve ovo... ne pomažeš si baš :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 23 decembar 2022 (CET)
::::Rekao sam ti... polako i po redu. Ja ih vraćati neću jer mislim da idu protiv onoga kako ovdje radimo, '''ali''' ako to učini @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], neću ga vikati zbog toga! :D Nisam ja jedini relevantan ovdje tako da neka slobodno Igor procijeni. Ja svakako mislim da prvo treba riješiti smjernicu, a onda tek šablone postavljati, al' kažem - ima i drugih relevantnih korisnika. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:30, 23 decembar 2022 (CET)
::::: A daj, ne mora baš toliko birokratično. Prvo ovo, pa prvo ono. Smjernice će svakako biti. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:33, 23 decembar 2022 (CET)
::::::Onda kada bude ćemo ponovo pokrenuti ovu temu. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 23 decembar 2022 (CET)
:::::::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Aca}} Slažem se da stvaranje tog šablona i nagađanje o identitetu anonimnih korisnika nisu najprimerenije reakcije. Podsećam da smo mi mala zajednica na ovoj wiki. Pravila su važna i treba ih imati, ali i u stvarnom životu jedno je raditi u multinacionalnoj korporaciji od 10.000 zaposlenih, a nešto drugo u malom kolektivu u kojem je zaposleno 10 ljudi. Inače, primećujem da se izjašnjavanje o Acinoj kandidaturi pretvorilo u sapunicu: u svakoj epizodi iskače neki novi lik – pozitivac ili negativac – da kaže koju o našem antiheroju. Možda da napravim činiju kokica, zavalim se u fotelju i posmatram dalji zaplet? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:57, 23 decembar 2022 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]]: Žao mi je zbog toga. I meni je, priznajem, nelagodno gledati onaj ''shitshow''.  No, ja za to nisam odgovoran, tj. ne mogu kontrolirati ko će kakav komentar napisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:19, 25 decembar 2022 (CET)

== Još jedan ==

[[Fidži]] - naslov nije centriran, a ovo je funkcionalan šablon pa to treba riješiti :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:09, 25 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Popravljeno. Problem uzrokuje zastarjeli atribut &lt;code&gt;align=&quot;center&quot;&lt;/code&gt;. Treba ga zamijeniti [[Posebno:Diff/41355715|ovako]]. Mogu proći botovski to. Inače, uskladio sam sve šablone za IČ sinoć. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:18, 25 decembar 2022 (CET)
::Pa ne bi bilo zgorega riješiti to botovski da ne tražimo sad jedan po jedan. Čekaj, jesmo se baš ovako dogovorili oko IČ? Ove crtice? Ne sjećam se... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:21, 25 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dogovoreno. Jesmo. Pitao sam te za izbor između dvotačke, ničega ili crtice, a ti reče da preferiraš potonje 7. decembra. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:26, 25 decembar 2022 (CET)
::::Bujrum, ako sam se složio baš s ovim, onda okej :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:27, 25 decembar 2022 (CET)
:::::[[Gauthier Mvumbi]] - zadnji klub mi se prelama, kao na nogometnom šablonu. E sad, kvaka je u tome što je za rukometaše oduvijek širio automatski (jer nije bio postavljen limit) i nikad nisam morao koristiti {{tl|nowrap}} jer se nikada ništa nije lomilo. To ti je novi zadatak :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:51, 26 decembar 2022 (CET)
:::::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Dictum factum, gospodine Imućni Kopljaniče Zgodni Paune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:35, 26 decembar 2022 (CET)

----

De ne pozivaj ljude da glasuju... to je agitiranje i... ne bih baš da to radiš. Ne sviđa mi se to. Postiji obavijest i tko će glasovati, glasovat će. Ako se misliš pozivati na Igorov slučaj, postojanje birokrata u Ripperovom odsustvu bila je nužnost i onda je ona opravdavala to sve, ovdje nema nikakvog razlog za to pa kao što sam molio Zblaceta (istina neuspješno) da se suzdrži od zajedljivih komentara, tako molim i tebe da prestaneš agitirati ljude da ti daju glasove. Ponavljam, time si ne pomažeš i ostavljaš jako loš dojam, odnosno ideš na ruku onima koji te optužuju. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:39, 26 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Edgar Allan Poe}} Agitiranje (engleski: ''canvassing'') '''nije''' javno pozvati ljude da se izjasne o nekom pitanju. Pročitaj smernicu [[en:Wikipedia:Canvassing|Wikipedia:Canvassing]] na en.WP. Dakle, moja poruka je bila neutralno intonirana (bez implikacije da glasaju za ili protiv kandidature), javna i u ograničenoj količini. To što ti ne želiš glasati ne znači da i drugi ne žele da se izjasne. Igor je također pozivao ljude da se izjasne u slučaju njegove kandidature za administratora, tako da ti argument pada u vodu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:10, 26 decembar 2022 (CET)
::Ja se neću izjasniti... '''još'''. Uglavnom, bilo kako bilo, naveo sam ti Igovor primjer gore (što si blatantno izignorirao), zamolio sam te i - ponavljam - kao administrator te molim da prestaneš ljudima po stranicama za razgovor slati poruke da se izjasne. Dakle ovo je sad službena administratorska molba. Postoji banner na vrhu stranice upravo zato, tako da nema potrebe spammati ljudima stranice za razgovor. Nadam se da je ovo posljednji put. :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:49, 26 decembar 2022 (CET)
::: {{ping|Edgar Allan Poe}} Ne. Nisam ja ništa ''blatantno ignorirao'', pročitaj još jednom lepo gornju poruku. Obasni mi onda ovo: [[Razgovor_sa_korisnikom:Zavičajac#Poziv_na_glasanje|1]], [[Razgovor sa korisnikom:Belirac#Poziv na glasanje|2]]. Dakle, nemoj me optuživati za nekakvo „agitiranje” ako se i ranije pozivalo na glasanje na isti način. Ako je problem, ok, neću pozivati, ali bez neosnovanih optužbi, zamoliću. Hvala. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:59, 26 decembar 2022 (CET)
::::Hvala. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:00, 26 decembar 2022 (CET)

----

Uzgred, zašto su [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|pdf ikonice]] ovako velike? Je to zbog koda koji si ti mijenjao ili? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:02, 26 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Hm, dobro pitanje. Ovako naoko, ne bih znao, ali čini mi se da im je takva veličina na većini drugih projekata. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:07, 26 decembar 2022 (CET)
::Se to može kako interno popraviti? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:15, 26 decembar 2022 (CET)
:::Verujem da da. Potražit ću način. Nego, što je to tolika frka, hah. Dva piksela gore-dole ili nešto propuštam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:20, 26 decembar 2022 (CET)
::::Ma samo je ružno i nezgrapno, prelama se preko/iza/ispre/oko teksta i... bljak :D Nije da išta trajno remeti, al' izgleda k'o da je nekakav glitch u sustavu pa bi mi bilo draže da ne glitchamo :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:25, 26 decembar 2022 (CET)

== Hm ==

Ajde vidi zašto mi utakmica za treće mjesto [[Šablon:Round8|ovdje]] daje dodatni red za donju ekipu, kao na [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.#Finalni krug|ovom mjestu]]. Ja sam gledao kod, al' nije mi previše jasno pa ne znam jel' to do tvojih intervencija ili je samo loš kod; svakako ćeš se ti bolje snaći! :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:13, 30 decembar 2022 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mislim da to nije do mojih izmjena. Prilagodio sam šablon tako da se poziva na modul na Lui. Preneo sam modul i lokalizirao ga za upotebu. Je li sad prikaz okej? Uzgred budi rečeno, sredio sam one navigacijske kutijice. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 30 decembar 2022 (CET)
::Je, sada je to u redu; hvala. Što se tiče kutijica, vidio sam, al' nisam siguran da je riješilo problem. Pogledaj [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|ovdje]], recimo, englesku književnost. I dalje je kao i ranije. Sada, ja ne znam treba li još malo vremena da  se vidi, al' baci oko pa vidi o čemu je riječ. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:46, 30 decembar 2022 (CET)
:::Ništa! Hmmm, ja ne vidim problem tu, tj. kod mene je prikaz valjan. Možda treba da obrišeš keš pregledača? Ako se koristiš Google Chromeom, pritisni Ctrl + Shift + R. Ako upotrebljavaš druge pregledače, Ctrl + F5. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:01, 30 decembar 2022 (CET)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Jedna zamolba. Možeš li [[Šablon:Round16-without third|šablon Round16-without third]] da premjestiš na [[Šablon:Osmina finala]] (preusmjerenje) da bi sve bilo ujednačeno i lokalizirano? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:55, 30 decembar 2022 (CET)
::Onda je očito do toga, ako do večeras ne proradi (iako ne vidim razloga zašto ne bi), javim. [[UEFA Euro 2016.|Ovo]] sada treba srediti jer je prazno nakon preusmjeravanja. Hoće li sada raditi sve ako se direktno prebaci s en.wiki? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:03, 30 decembar 2022 (CET)
:::Sredio sam alternativnim rešenjem, ali mislim da bi najbolje bilo preuzeti model s en.WP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:15, 30 decembar 2022 (CET)

----

Usporedi širinu okvira u [[Surinam]] i [[w:en:Suriname]]. Zastava u desnom primjeru nije toliko priljubljena rubu, dok kod nas je. Ako pogledaš isto u članku [[Batavijska Republika]], vidiš da je kao na engleskom primjeru. To nije bilo tako prije tvojih promjena pa... eto ti još jedan prioritetni zadatak! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)

:I dodaj i [[Surinam (engleska kolonija)|ovo]], dakle nastaje problem ako nisu i zastava i grb, raskupusi se sve --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:44, 31 decembar 2022 (CET)
::A vidim da ni [[Surinam (nizozemska kolonija)|ovdje]] nije centrirano :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:09, 31 decembar 2022 (CET)
:::Te šablone treba ažurirati tako da se pozivaju na modul Infobox, tj. šablon Infokutija. Trenutno koriste zastarelu sintaksu, pa se upravo stoga i javljaju greške. Mogu napraviti neko privremeno rešenje dok ne obavimo tranziciju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:17, 31 decembar 2022 (CET)
::::A nije to stvar &quot;možeš&quot;, nego se to mora napraviti jer sada imamo more stranica s tim stvarima, a to tako ne može ići. Dakle, uradi to svakako i to što prije. I da, [[ Šablon:Zastave Evrope|ovdje]] sada stavlja dvije zagrade ((X)) kada se stavi {{code|**}}, što prije nije bilo pa vidi i što je s tim. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:06, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Šablon:Spoiler|Ovdje]] nedostaju one dvije debele horizontalne trake, to je nestalo nakon promjene koda --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:40, 31 decembar 2022 (CET)
:::::A i [[Šablon:Razvrstavanje|ovdje]]. Čini mi se da je to sad svugdje uklonjeno. I [[Šablon:Hndis|tu]] isto. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 15:48, 31 decembar 2022 (CET)
:Sređen Surinam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 31 decembar 2022 (CET)
::Osim nizozemskog. To će mi trebati nešto vremena. Sređen Spojler. Ne vidim grešku kod Zastavi Evrope? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:20, 31 decembar 2022 (CET)
:::Sređen nizozemski Surinam, sređena Batavijska. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:43, 31 decembar 2022 (CET)
::::[[Ivano Balić|Ovdje]] je tablica za medalje. To, ako ti je lakše, možeš odmah i cijeli kod promijeniti, nije da je nešto esencijalan šablon pa vidi što ti je lakše :D Hvala za sve ostalo :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:07, 1 januar 2023 (CET)

== Brisanje (i raspravljanje) članaka ==

Bilo bi super da odvažeš povremeno i koliko vremena uzima raspravljanje (šake nas kojima je stalo) o člancima koji su rubno za brisanje i je li to fakat najvažniji prioritet oko stvari koje očito nisu zloupotreba projekta. Sretnija i produktivnija nam Nova! -- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:43, 4 januar 2023 (CET)

== Duplikat ==
Hello. Za mene [[Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Smederevo&amp;oldid=16486 first edit]'') i [[Grad Smederevo]] (''[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Grad_Smederevo&amp;oldid=51027 first edit]'') su duplikati. Varam li se ili bi valjalo ih spojiti?--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 05:01, 6 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Nisam baš mnogo upoznat s ovom tematikom. Međutim, ako se ne varam, prvi članak obrađuje temu grada Smedereva u užem smislu, dok drugi članak govori o celoj općini čije je administrativno središte taj grad. Istovetnost naziva članaka pomalo uvodi konfuziju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:10, 6 januar 2023 (CET)

::Onda da preimenujem.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23:59, 6 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja bih ovo zvao općina, ali ono se službeno zove tako – Grad Smederevo. Mogućno je premeštanje na naziv [[Smederevo (općina)]] – što upotrebljava hr.WP – ali ne znam je li to dosadašnja praksa i jesu li svi saglasni s tim. Pretpostavljam da treba da se konzultiraš s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:14, 7 januar 2023 (CET)
::::Važi, puno hvala.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:16, 7 januar 2023 (CET)

== Rukomet ==

Ako pogledaš [[Leandro Semedo|ovdje]], vidjet ćeš da je stupac za nastupa i golove u klubovima poravnat lijevo, a ne desno, kao što je to za reprezentacije. E sada, tu se uz ovaj o rukometašu koristi i {{tl|Tri stupca}} pa mi se čini da je promjena koda zeznula ovaj potonji pa baci oko. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 7 januar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:54, 7 januar 2023 (CET)
::[[Šablon:Okvir bivše zemlje svijeta|Ovdje]] više nema border oko zastave, a ni [[Šablon:Infokutija zemlja|ovdje]], koliko vidim. To treba riješiti. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 11:42, 8 januar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa i ne treba ga biti? Može li primjer članka? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:18, 8 januar 2023 (CET)
::::Svi su prije imali border. Znači na zastavama je to išlo automatski, kao i [https://en.wikipedia.org/wiki/Surinam_(English_colony) ovdje], recimo. To je bila automatika, jer izgleda ljepše i jasnije, a sada je nestalo. — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:20, 8 januar 2023 (CET)
:::::Ahaa, vidim na šta misliš. Okie, on it. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:22, 8 januar 2023 (CET)
::::::Isto tako i [[Surinam (engleska kolonija)|ovdje gore]], gdje je nizozemska zastava, znači i glavnu zastavu i sve ove malene :) — [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:27, 8 januar 2023 (CET)

== Ispravka šablona ==
Pozdrav Aco, nismo se čuli odavno nadam se da si dobro. Možeš li nekako botovski ispraviti da šablon {{tl|datum rođenja}} u člancima prima parametre kao i svi ostali (godina, mesec pa dan, a ne obrnuto)? U tom slučaju bi mogao da se objedini/preusmeri sa {{tl|birth date}}. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor sa korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 20:44, 4 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Pozdrav i tebi! Dobro sam, kako si ti? Zvuči popričino dobro. Treba objediniti sve te duplirane šablone. Poradiću na tome! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:05, 5 februar 2023 (CET)

== Filemon i Baukida ==

Kakva breskva poštovani kolega?, radi se o lipi, koju je neki polupismeni žicar pretvorio u sprdnju napisavši '''breskva''', a Vi to jezično ispravljate u - breskvu. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 17:40, 24 februar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: U pravu ste. Nisam baš podrobno provjeravao korisničku izmjenu misleći da je konstruktivna. Dobro je da ste to opazili i zahvaljujem na primjedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:46, 24 februar 2023 (CET)

== Opus Dei ==

Poštovani kolega
Stvarno mi neide u glavu zašto ste izbacili djelovanje [[Opus Dei|Opusa Dei]] u Sloveniji, Hrvatskoj itd, koji je Vaš stvarni razlog - želite li da ta organizacija i dalje bude '''clandestina'''..., smeta Vam neosnovano blaćenje sumnjivih referenci..., pa toga nema, samo fakti, dakle što Vam bi? – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) 20:20, 26 mart 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav Vitek, nisam Aca, ali znam otprilike zašto takve stvari uklanja - neprikladno stavljanje fokusa na 'domaće' teritorije na člancima o svjetskim temama. Ekvivalent toga na HR projektu bi bilo da se u istoj situaciji fokusira samo na Hrvatsku, na SR projektu samo na Srbiju, na BS samo na BiH, itd. Preferentno bi bilo stvoriti ili zasebne članke [[Opus Dei u Hrvatskoj]], [[Opus Dei u Bosni i Hercegovini]], [[Opus Dei u Srbiji]], itd. ali pošto očito nema dovoljno sadržaja za zasebne članke, napraviti [[Opus Dei u Europi]] ili slično, pa premjestiti sav taj sadržaj. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:12, 26 mart 2023 (CEST)

== Kategorije ==

Kad već prčkaš po kategorijama, sve one u kojima piše Drugi svetski rat trebalo bi, as per ranijem dogovoru i svim ostalim člancima, sve te kategorije premjestiti da piše Drugi svjetski rat pa ako imaš vremena koristiti bot ili alate - bilo bi korisno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:35, 13 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, dakle ijekavski oblik je uspostavljen konsenzusom? Uskladiću, naravno! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:38, 13 august 2023 (CEST)
::Je, za ovu konkretnu stvar da, to je još bilo davno dok je Orijentolog rješavao kategorije. Isto kao što je dogovoreno da svugdje ide &quot;historija&quot;, neovisno je li Hrvatska ili Srbija u pitanju, ili Njemačka, ili hemija (ono s fudbalom smo kasnije dogovorili). Hvala. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:42, 13 august 2023 (CEST)

== Kosovo ==

Mislim da bi sve kosovske kategorije i članke trebalo izbaciti iz onih vezanih uz Srbiju. Ako već zauzimamo stajalište da je Kosovo nezavisna država, a na ovoj Wiki tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu, onda treba izbaciti i vezu među kategorijma. Dobro, naravno, neke će kategorije i članci ostati jer su vezane povijestno uz Srbiju, vjerojatno (tipa bitka na Kosovom polju i slično), ali mislim da ove opće stvari trebamo ukloniti i to bi trebalo riješiti botovski jer je puno toga. Smiješno mi je da &quot;Gradovi na Kosovu&quot; stoje u &quot;Gradovi u Srbiji&quot;, kao da je Kosovo pokrajina (tipa Bjelovarsko-bilogorska županija), a mi tretiramo Kosovo kao nezavisnu državu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:32, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Može, naravno. Već neko vreme razmišljam o kosovskim člancima i načinima kako da ih ispravim. Ostavi to meni, preuzimam. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:57, 15 august 2023 (CEST)
::はい,はい! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:59, 15 august 2023 (CEST)

== Država ==
Pozdrav. Drago mi je da vidim poznate ljude ovde. Nisam ni pretpostavio da se šablon [[:Šablon:Infokutija zemlja|Infokutija zemlja]] koristi negde, jer sam upravo pokušao da ga dodam pri izradi članka i nije radio. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:39, 15 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Pozdrav, pozdrav! I meni je drago videti te ovde. Daaaa, u veliko smo škripcu kad je reč o tim šablonima. Imamo ih na desetine za jednu te istu stvar, ništa nije standardizovano. Svaka pomoć u modernizaciji je dobrodošla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:45, 15 august 2023 (CEST)

::Tu sam ukoliko nešto bude trebalo, slobodno javi. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 19:47, 15 august 2023 (CEST)

== Nazivi ==

Na en.wiki su nazivi promijenjeni 2017. godine od strane [[w:en:User:Zoupan|ovog tipa]] (kad klikneš, vidiš sve), na osnovu ove &quot;[https://en.wikipedia.org/wiki/Talk:Foča_ethnic_cleansing#Sources_for_the_name_of_the_article rasprave]&quot;. S obzirom da @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] nije ponudio konkretan razlog za promjenu naslova, vodio sam se en.wiki, gdje je situacija u najmanju ruku ''borderline'', kao što i sam vidiš. Okej, ako postoji presuda ICTY-a koji to potvrđuje, onda nema problema, ali ove su izmjene uvijek sporne, a s obzirom na seriju recentnih događaja, preventivno sam vratio na original za slučaj da ipak jest sporno, jer te stvari nerijetko treba raspraviti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:00, 18 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Mhm, razumem, nisam znao za ovo. Možda nam {{k|Mhare}} može pružiti više detalja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:03, 18 august 2023 (CEST)
::Da, kažem, pregledao sam tamo, vidio, onda vratio. Mislim, ako postoji presuda za jednu od tih stvari, a linkao si, onda je okej, ali treba vidjeti primjenjuje li se na obje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:04, 18 august 2023 (CEST)
:::Možemo li ograničiti uređivanje vlastite stranice (za razgovor) novim korisnicima na... 24 sata, recimo? Da barem djelomično ograničimo ovog Zavadlava dok ekipa na Meti ne odobri onaj title blacklist... valjda hoće...? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 16:29, 18 august 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Vipz je napravio filter koji zabranjuje uređivanje uredniku, a ja sam sad napravio filter koji sprečava izradu računa. Nadam se da će Meta uvesti dodatak za crnu listu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:01, 18 august 2023 (CEST)
:::::Uređivanje nije spriječio... doduše, možda jest za GIP, ali nije za koristnički prostor - to bi trebalo proširiti, vi'š. Ja sam na Meti dodao još jednu poruku pa ćemo vidjeti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:22, 18 august 2023 (CEST)
::::::Huh, neobično. Svejedno, trebalo bi da je sanirano, zasad. – – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:38, 18 august 2023 (CEST)
:::::::Morat ćeš me naučiti kako raditi te filtere, da spriječimo to da opet bude X Y 567 xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:14, 18 august 2023 (CEST)
::::::::Dogovoreno ;). Filter je inače u 19:05 sprečio korisnika da izradi račun. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 18 august 2023 (CEST)
:Oprostite što isprva nisam naveo valjani razlog i referencu za preusmjeravanje. Što se Prijedora tiče imamo zgodnu sumarizaciju mnogih presuda na [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_prijedor_en.pdf ovoj veb-stranici] na veb-sajtu ICTY, kao i ovaj [https://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=kt2k401947&amp;chunk.id=ss3.03&amp;toc.id=ss2.09&amp;brand=ucpress veb-sajt] sa kvalitetnim referencama. Što se Foče tiče, imamo ICTY [https://www.icty.org/x/file/Outreach/view_from_hague/jit_foca_en.pdf veb-stranicu] i [https://www.hrw.org/legacy/reports98/foca/ Human Rights Watch veb-sajt] također dobro referenciran tekst. Nadalje, pragmatični razlozi za nazivanje članka &quot;etničko čišćenje&quot; jest što su masakri, kao jedan specifičan čin, bili samo jedan dio toga, a korištene su druge metode kao što su protjerivanje, sistematsko silovanje žena, sistematsko uništavanje kulturnih institucija i dr, da se ti gradovi i čitav geografski prostor odstrani od jednog etničkog elementa. 
:Još jednom oprostite što svoja premještanja nisam referencirao, što bi trebao biti običaj. Srdačno.  – [[Korisnik:Mhare|Mhare]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 18:16, 18 august 2023 (CEST)
::Hvala na objašnjenju! :) Sorry ako je ispalo da, kako kaže Aca, &quot;grizem novajlije&quot;, ali situacija je dosta kaotična zadnjih dana i malo pušemo i na hladno, a još kako sam vidio koji je lik te izmjene radio na en.wiki... onda rek'o - ovo treba raspraviti. Svakako, sada je riješeno, ispričavam se ako je došlo do kakve zabune i stojim na raspolaganju! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 18 august 2023 (CEST)

== Sorry ==
Ehm... Izvini, čitajući sam iz nehotice [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Administratorska_tabla&amp;diff=prev&amp;oldid=41467975 klinuo revert] :( – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14:55, 21 august 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pretpostavio sam haha, opusti se. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:25, 21 august 2023 (CEST)

== KiM ==
Pozdrav. Na [[Razgovor:Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija|tamošnjoj szr]] sam predložio da članak [[Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija]] bude premešten na naslov [[Kosovo i Metohija]], šta misliš? Takođe, nije mi jasno zašto se uporno dodaje deo da je reč o bivšoj pokrajini iako ona dejure postoji i dan danas, s čim bi se složila i ogromna većina sestrinskih Wiki projekata, uključujući i en s koje je tekst prepisan. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 00:24, 26 august 2023 (CEST)
:Pozdrav. Koji je epilog rasprave? Hoće li konačno biti uklonjene tvrdnje da je u pitanju bivša pokrajina? — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 01:26, 12 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Nema konsenzusa za premeštanje. Članak i razvrstavanje su ažurirani. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:12, 12 septembar 2023 (CEST)
:::Zahvaljujem. Možeš li ispraviti i infokutiju jer se i tamo navodi kao bivša? Rado bih to uradio i sam, ali mi je iz nepoznatih razloga zabranjeno da uređujem članke o KiM, Srbiji i ne znam ni sam o čemu sve pride. — [[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]] ([[Razgovor s korisnikom:Ruach Chayim|razgovor]]) 20:56, 12 septembar 2023 (CEST)
::::@[[Korisnik:Ruach Chayim|Ruach Chayim]]: Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:22, 12 septembar 2023 (CEST)

== Mrve ==

Članci koji nemaju ni paragraf teksta i referencu nisu mrve. Ako ih niko nije 10+ godina ručno popravio što je smisao toga, da izgleda da SH ima više članaka (Kuburizam)?  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:48, 5 septembar 2023 (CEST)

:Isprika na intervenciji; @[[Korisnik:Zblace|Zblace]]: Duljina stranice nije jedna od [[WP:BB|kriterija za brzo brisanje]] članaka. Jedna minimalna rečenica pa i bez izvora ''može'' sačinjavati [[Wikipedija:Članci u začetku|članak u začetku]] (&quot;mrvu&quot;). Složio bih se da je ponekad bolje nemati članke (crveni linkovi govore &quot;napravi me&quot;) nego imati ih mnogo u začetcima (plavi linkovi govore &quot;imamo članak o ovome&quot;, klikneš, a ono - skoro ništa). Ako znamo da članci imaju [[:en:Wikipedia:Potential, not just current state|potencijal]], odnosno znamo da su teme tih mrva definitivno značajne (npr. [[slobodno tržište]]), male su šanse da će se zajednica složiti na njihovo brisanje. [[WP:ČZB]] je uvijek otvoren; naravno, unaprijed molim, ako inzistiraš na brisanju takvih članaka, da se navedena ČZB tabla ne počne spamovati i da se dobro razmisli o svakoj pojedinoj nominaciji. Često je brže i lakše nadopuniti i spasiti članke, pogotovo značajnih tema, nego raspravljati o njihovom brisanju. :)
:Za &quot;Kuburizam&quot; mogu samo reći da je pucanj u prazno. Zar bi brisali sve one sporne članke da nam je cilj pumpati brojku članaka na SH? Zaslugu za glavninu te brojke u nas (a dosta i na sr.wiki) uzima Dcirovic. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:43, 5 septembar 2023 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] vidim da si selektivno preskočio da 10+ goina nisu editirani. I najvitalnije zrno-klica bi drugdje bili gnjili i odbačeni da se stvori prostor za nove. Što kaže narodna: #ŽiviBiliPaVidili.  – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:04, 6 septembar 2023 (CEST)
:::Ništa ne mijenja, neaktivnost na članku isto nije jedan od kriterija za brzo brisanje. Lakše je pametovati nego se uhvatiti posla, to znam. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15:39, 6 septembar 2023 (CEST)
::::Saglasan sa svime što je kolega rekao i zahvalan sam svima koji aktivno preuzimaju upite na mojoj stranici za razgovor u mojem odsustvu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:02, 11 septembar 2023 (CEST)

== Odgovor ==

Poštovani kolega Aca
Očekivao sam odgovor od Vas, na mojoj stranici ali on nikako da stigne. Dakle što Vam znači '''linterska greška''' u HTML-u 5, i kako se u njemu mmože centiram tekst po sredini..., probao sam savjet kolege E.A.Poa ali to ne funkcionira. Dali Vi možda znate neki način, kako se dobije aligment left u HTLM 5. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 21:40, 8 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Pozdrav, Vitek! Poruka na Vašoj stranici za razgovor nije sadržala spominjanje mojeg korisničkog imena (ping), pa zato nisam dobio obaveštenje da ste je objavili. Linterska greška jest sintaktička greška u kodu stranica na Wikipediji. Upotreba zastarelih oznaka, među kojima je i oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt;, spada u sintaktičke greške. Opšta stilska preporuka jest da se opis slika pozicionira ulevo, pa bi Vam preporučio da se pridržavate te smernice. Ako ipak želite centrirati tekst, verovatno postoji neki alternativni način da se izbegne linterska greška. To Vam mogu ja napraviti, ali bih zamolio da se koristi u izuzetnim slučajevima (kada je, recimo, slika centrirana na stranici, pa je preporučljivo da i opis bude centriran). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:35, 9 septembar 2023 (CEST)

== Tvoj bot ==

Poštovani kolega Aca
Molim Vas da sami uklonite izmjenu koju je napravio Vaš bot kod oznake center. Ja sam to napravio točno kako treba za HTLM 5 (štos je glup ko k...c, al glavno je da se nešto prikaže kao bolje i naprednije i doda još koji byte za nezajažljive providere). 
Pazi kolega ja sam čitav život proveo radivši kao grafički dizajner i valjda imam pravo da znam kad mi više odgovara flash center od left ili right...
Tvoj bot nažalost nije dobar (brzoplet je) nemoj da gleda samo {{code|&lt;center&gt;}} već unesi i to ako ima na kraju {{code|&lt;center/&gt;}} onda ne dira ništa, jer se tako kodira u HTLM 5. 
Dakle tvoj bot osim što napucava neke brojke radi beskorisni posao u ovom slučaju. Moj savjet (nemoj ga krivo shvatiti) daj radije napiši koji artikl vidiš i sam da smo jako tanki..., pogledaj Bolivija, Ekvador... gotovo ništa i to vrlo loše. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 16:22, 11 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Daj mi, molim te, nisam točno pohvatao sve iz razgovora, pokaži o čemu se radi konkretno. Daj mi članak u pitanju i reci mi što se promijenilo pa ćemo nešto iskombinirati. Ja, moram priznati, nisam čitav život proveo kao grafički dizajner i o kodiranju znam relativno malo pa mi ove stvari treba objasniti k'o idiotu! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:black; font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16:26, 11 septembar 2023 (CEST)
::Ma radi se o poravnanju - '''center''' u mom artiklu [[Abimael Guzmán]], ja sam pogledao kako to treba izgledati u HTLM 5 (štos je glup, samo treba dodati na kraju &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;), dakle nije baš da taj aligment treba izbjegavati i da je bolje da ga nema kao što kolega Aca tvrdi, a njegov bot uklanja sa svih strana čim vidi poravnanje center, jer radi neku štetu, ja zapravo ni do sad neznam što znači lintinerska greška (jer se tekst razleti...ili ga nestane?).
::Rješenje, nek sad kolega Aca napravi da njegov bot popravi sve strane gdje je makao center i vrati ih sa dodatkom &lt;nowiki&gt;&lt;center/&gt;&lt;/nowiki&gt;, na taj način će imati još više doprinosa, a i stranice će vizuelno bolje izgledati (šalim se pomalo, ali ak je bal nek je jebal) – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 07:09, 16 septembar 2023 (CEST)
:::@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Evo, sad je sređeno. Podsetit ću da tekst ne treba sendvičati između slika prema [[:en:MOS:SANDWICH|ovoj stilskoj smernici]]. U gornjem komentaru objašnjeno je šta je linterska greška. Celokupna oznaka &lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/nowiki&gt; zastarela je u HTML-u 5, kao što su i oznake &lt;nowiki&gt;&lt;font&gt;&lt;/nowiki&gt; i &lt;nowiki&gt;&lt;strike&gt;&lt;/nowiki&gt;, pa je poželjno da se ona izbegava. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:21, 16 septembar 2023 (CEST)
:Kao što je kolega iznad rekao, bilo bi mi od velike koristi kad biste pružili link do članka ili izmene o kojoj je reč. Problem je nastao, verujem, što se u određenim člancima u slikama upotrebljava samo otvarajuća oznaka, bez zatvarajuće. S druge strane, u određenim člancima sam nailazio samo na zatvarajuću oznaku, a negde su se i obe upotrebljavale, sukladnom pravilima HTML-a. Ako je negde preostao suvišan tag, mogu pokrenuti bota da i to pouklanja. Uređivanje Wikipedije ne podrazumeva samo izradu članaka, nego i održavanje postojećih članaka, sređivanje koda i ažuriranje. Recimo, trenutno imamo haos kada je reč o infokutijama i važno je i to da se sredi. Razumem Vaš savet, ali voleo bih da se ceni i doprinos u standardizaciji i kodifikaciji članaka i njihove strukture/stila. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:00, 11 septembar 2023 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Pdavinic|Pdavinic]] (20:00, 31 oktobar 2023) ==

Zdravo, zeleo bih da kreiram novu stranicu koja ne postoji na wikipediji. Kako je najbolje da to uradim i da li imam pravo na to obzirom da sam tek postao clan, ne bih zeleo da izgleda kao span to sto zelim pisati. Hvala. --[[Korisnik:Pdavinic|Pdavinic]] ([[Razgovor s korisnikom:Pdavinic|razgovor]]) 20:00, 31 oktobar 2023 (CET)

== Izmjena ''preminuo'' -&gt; ''umro'' ==
Ne znam zašto su potrebne takve izmjene, ali svakako to ne treba raditi u naslovima članaka koji se navode kao izvori: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Stevan_%C4%8Ci%C4%8Dova%C4%8Dki&amp;diff=41746230&amp;oldid=29771163 vidjeti npr. ovdje]. Stoga Vas molim da poništite sve takve izmjene. Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 17:53, 30 decembar 2023 (CET)

:@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Da, video sam da je bot u nekim člancima izmenio izvore. To ću ručno popraviti, označio sam u igralištu. Hvala na skretanju pozornosti! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:25, 30 decembar 2023 (CET)

:: Ja bih volio čuti i zašto su potrebne takve promjene i ko odlučuje da se one provode? Pozdrav! [[Korisnik:Belirac|Belirac]] ([[Razgovor s korisnikom:Belirac|razgovor]]) 21:44, 30 decembar 2023 (CET)
:::@[[Korisnik:Belirac|Belirac]]: Riječ „preminuti” (''to pass away'') jest eufemizam glagola „umrijeti” (''to die''). Eufemizme treba izbegavati jer oni nisu u skladu s Wikipedijinim stilskim smjernicama ([[:en:MOS:EUPHEMISM|MOS:EUPHEMISM]]). Treba se koristiti neutralnim i preciznim terminima. Pokrenuo sam bota da prvo poništi sve takve promjene kako bi sve greške sigurno bile otklonjene (vidim da ih ima malo više). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:06, 31 decembar 2023 (CET)
:::Greške popravljene, bot je ispravljen tako da sad menja samo tekst izvan linkova. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:44, 31 decembar 2023 (CET)

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2023 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2023 you '''[https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2023_(all) were one of the top medical editors in your language]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdWfjVFbDO4ji-_qn2SsAgdCflhcOZychLnr1JUacsPaBr1eA/viewform Consider joining for 2024]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translation of health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [https://mdwiki.org/wiki/User:Doc_James &lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 23:25, 3 februar 2024 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2023&amp;oldid=26173705 --&gt;

== Lokacijska karta Portugal ==

Poštovani kolega
Izgleda da Vam je promakla lokacijska karta (Modul:Location_map) Portugal, dajte to sredite., ili mi objasnite kako da popravim šablon. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 23:23, 5 februar 2024 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Zahvaljujem na napomeni, kolega! Trebalo bi da je sad sređeno. Mislim da je preostalo još nekoliko lokacijskih karata. Rešavamo sve usputno! Inače, jedna napomena, kolega Vipz i ja skrenuli smo Vam pre nekog vremena pažnju na preterano linkovanje u člancima. Zamolio bih Vas da, u skladu s novouvedenim pravilima o linkovanju, smanjite broj linkova u svojim (novim) člancima. Trebalo bi dodavati linkove samo ka terminima koji nisu općepoznati. Opći pojmovi (grad, općina, stanovnik, jugoistok, autoput, granica, selo, kralj, palača, tron, ljeto, rezidencija, potres, pljačka, monarhija), brojevi, godine, merne jedinice – sve su to stvari koje ne treba linkovati. Općenito, različiti linkovi ne treba da stoje jedni do dugog, jer to izaziva konfuziju. Trebalo bi linkovati vlastita imene i konkretne ili nepoznate pojmove. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:43, 5 februar 2024 (CET)

== Medicinsko upozorenje ==
Ćao Aco, imam jednu primjedbu, izvini što nastojim na tome: mislim da je [[Šablon:Medicinsko upozorenje]] dosta bitan i da bismo ga trebali zadržati. Sve wikipedije ga imaju, a zatim mislim da je nužno da svaki korisnik i/ili čitalac bude upozoren: na wikipediji možeš naći korisnih podataka, ali za medicinsko savjetovanje bolje se obratiti specijalistima. To će bit neka banalnost, ali ipak ima svoju važnost, isto kao što u vlakovima piše „ne naginjite se kroz prozor” :) Barem ja tako vidim to, poslije ne znam... – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:24, 22 maj 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Pozdrav. Svaka stranica na Wikipediji ima link ka [[Wikipedija:Opće odricanje odgovornosti|odricanju odgovornosti]]. Šablone za disklejmere ne treba praviti prema smernici [[:en:WP:NODISCLAIMERS|WP:NODISCLAIMERS]]. Više informacija o razlozima možeš naći onde. Ukratko, razlozi su raznoliki, uključujući i pravne implikacije. Disklejmeri su kod nas izbrisani na temelju ove [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Ukidanje pojedinačnih šablona za odricanje_odgovornosti|lokalne rasprave]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:47, 22 maj 2024 (CEST)

::Ah okej, važi.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21:49, 22 maj 2024 (CEST)

== Pitanje korisnika [[User:Kikimorash|Kikimorash]] (15:39, 30 juni 2024) ==

Pozdrav, ne mogu naći pravila o kopiranju i korišćenju sadržaja sa recimo engleske ili srpske/hrvatske vikipedije. Naime želeo sam doprineti temi o mašinskom učenju jer je to nešto čime se bavim, i engleska tema je puna dobrim informacijama, ali ne želim direktno kopirati i prevoditi, odnosno pretpostavljam da je to zabranjeno. Interesuje me gde mogu više pročitati o ovome? --[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]] ([[Razgovor s korisnikom:Kikimorash|razgovor]]) 15:39, 30 juni 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Kikimorash|Kikimorash]]: Zdravo! Poptuno je legitimno prevoditi sadržinu s drugih jezičkih projekata Wikipedije. Samo je potrebno u sažetku izmjene naznačiti da je sadržina preuzeta s drugog projekta. Možete se koristiti [[Posebno:ContentTranslation|Prevoditeljem sadržine]] da biste brzo prevodili s jednog projekta na drugi. Više informacija o prevođenju možete naći [[:en:Help:Translation|ovdje]] (engleski). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:39, 1 juli 2024 (CEST)

== Invazija... ==
Hello my boy ;) Imam jednu malu primjedbu: ne slažem se s [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Doga%C4%91aji&amp;diff=prev&amp;oldid=41914806 ovom izmjenom]. Mislim, nemam potrebe da se tu ''editwaramo'' oko – ničega, ali, ipak, vidim stvari drugačije. Prvo, danas imamo dva bitna aktualna događaja koja traju: rusko-ukrajinski rat i izraelsko-palestinski rat. Njih bih nužno naglasio na glavnoj. Za prvog, invazija iz 2022. je samo jedno poglavlje cijele priče, pa tako i rat Izraela i Hamasa iz 2023. je jedno poglavlje od duge izraelsko-palestinske priče. Usput: Izraelsko-palestinski ja bih preimenovao u &quot;rat&quot;, jer o tome se radi.&lt;br/&gt;
U historiografskom žargonu &quot;invazije&quot; su:
* [[Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku]];
* [[Invazija u Zaljevu svinja]];
* [[Invazija Turske na Kipar]];
* [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]];
i ne traju više od nekoliko mjeseci, jer zapravo &quot;invazija&quot; je istoznačnica za navalu, prodor, nasilan &lt;u&gt;ulazak&lt;/u&gt; u tuđi prostor, pa članak o invaziji idealno odgovara na pitanje &quot;kako i kada je netko ušao u neki prostor&quot;. Neki kažu &quot;Barbarian &lt;u&gt;Invasions&lt;/u&gt;&quot; (fenomen traje nekoliko stoljeća) jer su bile niz epizodičnih napada, mada veliki broj autora to naziva [[Velika seoba naroda]] (''Völkerwanderungen''). Primjer razlike, pričamo o &quot;invaziji Poljske&quot; kada je riječ o ulasku Wehrmachta u poljski teritorij i to traje od septembra do oktobra 1939. Već u novembru prelazimo u drugo stanje, pričamo o &quot;okupiranoj Poljskoj&quot; ili o 2SR. Zato, mislim da je za današnje stanje preciznije pričati o &quot;ratu&quot;, jer ga ne bih znao drugačije opisati, dok je invazija počela u februaru 2022. a vjerojatno je završena negdje oko augusta 2022., kada počinje prvi ukrajinski protunapad i prelazimo u ratno stanje ''tout court''. Poslije, Bože mili, sve je to cijepanje dlake i nije toliko ni bitno... &lt;br/&gt;
Nego, stvarno bitno bi bilo da dobro obradimo članke o ovim događajima. Članak o izraelsko-palestinskom ratu mi se čini suviše površinski, dok ovaj o rusko-ukrajinskom ratu je u nekim dijelovima predug i često novinarski napisan. Trebaju nam članci sintetični (koji efikasno obuhvaćaju cijeli događaj), precizni, dokumentirani. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10:45, 22 juli 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Ja sam se tu vodio načelom da u novostima treba istaknuti ''najaktualnije'' događaje (tj. nedavna poglavlja iz cele priče). Rusko‑ukrajinski rat traje od 2014. godine, a u 2022. izbija invazija. Zato sam smatrao da je važnije istaknuti invaziju nego celokupni ratni sukob. Isto važi i za rat Izralea i Hamasa (ali mi taj članak nemamo, doduše). Šta misliš o [[Special:Diff/41915224|ovakvom kompromisu, po modelu 1]]. Ideja je da se istaknu novi događaji, ali i da se navede širi kontekst. Inače, sad sam proverio u izvorima i izgleda mi se da si u pravu apropo značenja reči „invazija”. Što se tiče izralesko-palestinskog sukoba, ostavio bih tu „sukob” jer članak dokumentira i politički sukob/spor, a ne samo vojni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:14, 22 juli 2024 (CEST)

::Ama super!&lt;br /&gt;
::Pritom, drago mi je što zajedno radimo na događajima. Ako imaš dobre prijedloge i za sliku sedmice, slobodno ubaci, nije tu neki moj monopol :D – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 11:21, 22 juli 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: I meni je! U poslednje vreme smo među najaktivnijima u regiji u pogledu novih i kvalitetnih vesti. Svaka čast što si održavao sve to ažurnim i motivisao nas da se priključimo. Videću da se priključim i uređivanju slika sedmice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:30, 22 juli 2024 (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Zdravo ==

Zdravo, hteo bih da te pitam šta se dešava sa onim botom za kategorije, pošto je razgovor na pijaci zamro, a Edgar mi je u međuvremenu rekao da to rešenje neće raditi... Ako ti nemaš vremena, možda bih ga ja mogao održavati? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:45, 3 septembar 2024 (CEST)

:@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ćao! Kao što ti je Edgar napomenuo, postoje dva moguća pristupa. Prvi je da mesečno, tromesečno ili godišnje održavamo prekat, a drugi je da potpuno izbrišemo prekat. I jedno i drugo rešenje imaju svoje prednosti i mane. Ako se opredeliš/opredelite za prvo rešenje, ja ti mogu pomoći oko pokretanja botovske skripte (jer ne mogu garantirati da ću biti aktivan u narednom periodu). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11:51, 3 septembar 2024 (CEST)
::Mislim da bih jednom mesečno mogao to pokretati, samo bi mi trebala mala pomoć (programer sam, valjda ću skontati). Ako imaš neki spisak koraka koje bi trebalo da učinim, pretpostavljam da treba da registrujem bota ili tako nešto? – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:47, 3 septembar 2024 (CEST)
:::@[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]: Ovako, ovo su ti koraci:
:::# [https://hub-paws.wmcloud.org/hub/login Otvori PAWS] i prijavi se (možeš i sa svojim glavnim računom).
:::# Pokreni svoj server klikom na dugme „Launch Server”.
:::# Napravi datoteku user-config.py sa sledećim kodom:
&lt;pre&gt;
family = 'wikipedia'
mylang = 'sh'
transliteration_target = console_encoding
console_encoding = 'utf-8'
put_throttle = 0
usernames['wikipedia']['sh'] = 'Mladifilozof'
&lt;/pre&gt;
:::Potom, оtvori terminal i upotrebi skriptu pwb.py login. Unesi lozinku. Potom komanda pwb.py category_redirect. Bot će sve sam srediti za 20-ak minuta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:26, 3 septembar 2024 (CEST)
::::važi hvala! – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 14:46, 3 septembar 2024 (CEST)

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 7. oktobra 2024. u 14:10 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Thank you for being a medical contributors! ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
{| style=&quot;background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; |'''The 2024 Cure Award''' 
|-
| style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! 

Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs.

Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating].
|}

Thanks again :-)  -- [[mdwiki:User:Doc_James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 26. januara 2025. u 07:23 (CET)
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&amp;oldid=28172893 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Nika Bako|Nika Bako]] (9. februara 2025. u 20:47) ==

Pozdrav Aco! Primetila sam da si mi dodeljen za mentora ali sam se do sada nekako sama snalazila, međutim sada je &quot;zapelo&quot;. Naime kada kopiram link za ubacivanje slika na stranicu i objavim umesto slike mi stoji samo tekst tog kopiranog linka. --[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:47 (CET)

:@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Zdravo! Sad sam pogledao. Nedostaju ti dve otvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;[[&lt;/code&gt;) pre &quot;File:&quot;, kao i dve zatvorene uglaste zagrade (&lt;code&gt;]]&lt;/code&gt;) na kraju opisa slike. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:50 (CET)
::Na dve stranice sam pokušala da ubacim. Na onoj prvoj ( Вероника Бакотић) nisam brisala uglaste zagrade pa opet nije htelo. Ne znam što... – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 20:54 (CET)
:::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: [[Posebno:Diff/42425582|Evo]], trebalo bi da je ovo sređeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:07 (CET)
::::Hvala ti! A kako bih ovde to mogla da sredim? https://sr.m.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D0%B0%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%9B  Da izbrišem ono '&amp;lt;nowiki&amp;gt;'? – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:13 (CET)
:::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Dap, samo izbriši taj tag. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:14 (CET)
::::::Neće opet.  – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:17 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: I dalje su ostale oznake nowiki. Probaj da ideš u uređivanje izvornog koda i ručno ih ukloni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:19 (CET)
::::::::Jel to ovo? 
::::::::https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File:Vjera_Bakoti%C4%87,_1931.jpg&amp;oldid=996334218 
::::::::Sada stvarno ne znam šta treba da radim. 😳 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:34 (CET)
:::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: To je datoteka na Ostavi. Idi do članka na Wikipediju na srpskom i klikni na Uredi, pređi na izvorni oblik uređivanja i ukloni ručno oznaku nowiki. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:36 (CET)
::::::::::Sređeno je. Hvala ti i izvini ako sam bila dosadna! 😬😃 – [[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]] ([[Razgovor s korisnikom:Nika Bako|razgovor]]) 9. februara 2025. u 21:40 (CET)
:::::::::::@[[Korisnik:Nika Bako|Nika Bako]]: Opušteno, sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. februara 2025. u 05:54 (CET)

== Jezero Kivu ==

Ma nisam ja inicijator toga, nego neki kolega (pogledaj sam). Meni se neda biti katica za sve, pa da napišem neki suvisli tekst pola dana ispravljam krive linkove. On je tako nazvao to jezero na stranici Velika jezera-... – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 12. februara 2025. u 09:57 (CET)

== Suspenzija EAP ==

Poštovani kolega tražim da se kolegi Edgaru Allanu Poeu suspendira administratorski status na mjesec dana dok se ne sabere, i razmisli dobro o svojem upornom nametanju iskrvljenih tumačenja pravila pisanja tuđih imena na sh wiki. Po njemu je važnije napisati ponekd ''' Tshombe'''  ili ''' Tchombe'''  (kao da je nekog učinio pametnijim tautološkim navođenjem primjera frankofonske ortografije), nego navesti da je na spskohrvatskom jezičnom prostoru bio znan kao ''' Čombe''' . Čak je u jedmom trenutku i sam naveo da se fonetski izgovara Čombe, ali je nakraju pronašao spasonosno rješenje u IPA francuskom, bolesno uporan da se nigdje ne pojavi Čombe skraćena verzija njegova imena i prezimena po kom je postao zaštitni znak za sve separatiste, i uredno zaključao stranicu da je nitko nemože prepravljati - njegov vrhunski pravnički podnesak.

Sve to možete vidjeti na mojim stranicama za razgovor, na kojoj sam mu i naveo prinjere da se taj slavni Čombe pojavljuje i na enciklopedijama kao ''' Čombe, Moise'''  pa tek u zagradi (Moïse Kapenda Tshombé). Da neduljim dok on drži stranu zaključanom i meni ne dozvoljava da je vratim na varijantu Moise Tshombe znan kao Čombe ja više ne radim na sh wiki, smatram se maltretiranim i onemogućenim da radim, i usput ne želim raditi na kolonijalnoj wiki u kojoj se apriori pretpostavlja da je en wiki sve OK i po kojoj se treba vladati po principu - nadesno ravnajs.
Usput tim što uporno poput pokvarenog gramofona brani svoju iskrivljenu pravničku tezu o poštovanju pravila, time krši  pravilo o jezičnoj ravnopeavnosti na sh wiki -a meni oduzima vrijeme da napišem još pokoji članak o toj velikoj zemlji Kongu, o kom sam dosad napisao valjda oko 80% svih artikala- – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 22. februara 2025. u 13:27 (CET)

:@[[Korisnik:Vitek|Vitek]]: Poštovani, zamerke koje ste izneli su značajne i mogu predstavljati kršenje administratorskih ovlaštenja i/ili drugih pravila projekta. Molim Vas da svoj zahtev iznesete i ispravno argumentirate na stranici [[Wikipedija:Zahtjevi za oduzimanje administratorskog statusa]]. Također bih Vas zamolio da se držite pristojnog tona jer etikete poput &quot;bolesno uporan&quot; i &quot;dok se ne sabere&quot; ne priliče jednom višegodišnjem iskusnom uredniku projekta (v. [[WP:BON]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. februara 2025. u 14:43 (CET)
::Pozdrav obojici. Predlažem da se razgovor nastavi na [[Wikipedija:Administratorska tabla#Ponašanje kolege administratora Edgara Allana Poa]] da se diskusija ne bi cepala — [[Korisnik:Alalch E.|Alalch]] [[Razgovor sa korisnikom:Alalch E.|Emis]] 24. februara 2025. u 00:19 (CET)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] sa stranice [[Skadar]] (13. marta 2025. u 00:02) ==

Aco, ovdi je Goran Batovanja iz Splita. Odakle si dobio informaciju da je &quot;Albanija&quot; ratovala protiv Turaka. To je smiješna i bizarna tvrdnja. Jesi li ti to sam izmislio ili ti je neko to rekao? --[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]] ([[Razgovor s korisnikom:Gogijardajdevišebrate|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:02 (CET)

:@[[Korisnik:Gogijardajdevišebrate|Gogijardajdevišebrate]]: Poštovanje! Ja nisam uređivao tu stranicu. Vidim da su Vam izmene vraćene, pa Vam preporučujem da započnete diskusiju na stranici za razgovor tog članka. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. marta 2025. u 00:06 (CET)

== Vrijedni formalist ==

Nažalost kolega Aca, to se odnosi i na tebe, jer si preveliki formalist, ma kako sam ja (koji gotovo ne poznam ni jedno od wiki pravila trebao formulirati svoj prigovor, kao da pišem žalbu '''ustavnom sudu'''?. Pa ova zajednica treba biti krug prijateljski, dobronamjernih suradnika, a ne neka institucionalna izdavačka kuća u kojoj šefovi vode računa da sve štima. Ti si doista vrijedan, ali pretjeruješ i time vrlo vjerojatno rastjerujuš potencijalne suradnike. Uostalom vidiš i sam da im se broj radikalno smanjio, pa je prava opasnost da ne spadne na manje od prsta jedne ruke.

Moj savjet - brzopleto donesena pravila o pisanju ličnih imena, toponima itd, promjeniti, tako da za svaki općerašireni pojam, ličnost itd, piše orginalno ime na dotičnom jeziku, ali i kako se izgovara na sh jezičnom prostoru dakle '''[[Houari Boumédiène]]''' (Huari Bumedian) i da ima dvostruka preusmjerenja, tako ćemo povećati broj naših čitatelja, a vjerojatno i suradnika. – [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor s korisnikom:Vitek|razgovor]]) 13. marta 2025. u 23:54 (CET)

== Pitanje korisnika [[User:Царевић|Царевић]] (22. maja 2025. u 17:18) ==

Добар дан, приметио сам лажиране податке на једној страници (историјски фалсификат). Хтео сам да их обришем уз одговарајуће образложење али википедија то не допушта. Како даље? --[[Korisnik:Царевић|Царевић]] ([[Razgovor s korisnikom:Царевић|razgovor]]) 22. maja 2025. u 17:18 (CEST)

:@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: О којој страници је реч? Можда ја могу да помогнем. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Царевић|Царевић]]: Урађено, поздрав! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2025. u 20:08 (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Pitanje korisnika [[User:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] (1. jula 2025. u 15:51) ==

Zašto ne mogu objaviti članak kada se odnosi na važnu ličnost o kojoj ne postoji članak na wikipediji --[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]] ([[Razgovor s korisnikom:Usidrenegodine|razgovor]]) 1. jula 2025. u 15:51 (CEST)

:@[[Korisnik:Usidrenegodine|Usidrenegodine]]: Poštovani, Vaša stranica igrališta upravo je vraćena. Drugi administrator verovatno ju je izbrisao greškom. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 17:36 (CEST)
::Naknadni komentar: Administratori projekta utvrdili su da tema o kojoj nameravate izraditi stranicu nije dovoljno [[WP:ZNAČAJ|značajna]]. Zbog toga je stranica izbrisana. Pozivamo vas da izradite stranicu o nekoj drugoj, značajnijoj temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 19:17 (CEST)

== U vezi članka ==

[[1987. na televiziji]], ako budete u prilici da pogledate da li sam u smislu pravopisa,  pravilno napisao dodati tekst o noćnom programu &quot;Noć i dan&quot;. Hvala unaprijed i pozdrav. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 00:33 (CEST)

:@[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]]: Provereno. Tekst je većinom okej, malo sam skratio kako bi fokus bio na suštinu. Televizijske serije i filmove obično pišemo u kurzivu. Treba upotrebljavati perfekat (&quot;promijenila je&quot;), dok narativni/istorijski prezent (&quot;mijenja&quot;) valja izbeći. Ostalo je sve okej. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:06 (CEST)
::Hvala. – [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14. jula 2025. u 01:08 (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Tekst [zatvori] pri vrhu ==

Pozdrav. Zašto ovo piše pri vrhu? Ako nema obavijesti, nije potrebno. Ne mogu prijaviti na [[Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja]], valjda je to stranica za ovu temu. – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-46671-0|&amp;#126;2025-46671-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-46671-0|razgovor]]) 26. augusta 2025. u 14:47 (CEST)

== Mi smo naše planine ==

Hello. 

In the article [[Mi smo naše planine]], can you add current-day information post-2023 about this monument? According to reports, the monument has been vandalized and its surroundings also have been damaged. Damage in the front and in the back of the monument is clearly visible in the photos and videos. According to reports, the Azerbaijani government is considering demolishing the monument. 

This has been added in [[:en:We Are Our Mountains]]. 

Yours sincerely, [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-47091-0|&amp;#126;2025-47091-0]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2025-47091-0|razgovor]]) 27. augusta 2025. u 10:12 (CEST)


== Rat u Gazi ==
Ćao Aco, kako si? &lt;br/&gt;
Po temi rata u Gazi, imam:
* [[Rat u Gazi (2008–2009)]] ;
* [[Rat u Gazi 2014.]] ;
* [[Rat u Gazi]].
Znam da je ovaj zadnji najpoznatiji u štampi kao &quot;rat u Gazi&quot; ali radi dosljedne klasifikacije, je bi ih sve preimenovao prema prvome, dakle &quot;Rat u Gazi (2014)&quot; i &quot;Rat u Gazi (2023)&quot;. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. septembra 2025. u 09:12 (CEST)

:@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Hej, hej! Bilo bi dobro standardizovati ovo pitanje. Koliko znam, u srpskohrvatskim izvorima, godine se retko javljaju uz nazive ratnih sukoba. Kada se jave, uglavnom se navode u zagradama. Na primer, [[Rusko-turski rat (1828–1829)]]. Zato mi je praktičnije rešenje da standardizujemo &quot;Rat u Gazi (2014)&quot;, kao što si predložio. Što se tiče aktuelnog rata, on je već postao glavno značenje termina &quot;rat u Gazi&quot;, s obzirom na trajanje rata, njegove razmere i prevalentnost u štampi i medijima širom sveta, što si spomenuo. Zato bih predložio da on zadrži postojeći naziv. Na vrhu članka možemo dodati naslovnu napomenu (''hatnote'') koja bi spomenula ostala dva istoimena ratna sukoba i služila kao disambigvacija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 00:15 (CEST)

::Da, makes sense. 
::{{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} {{ping|Mladifilozof}} što vi mislite? Raste li kod vas ista trva? XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 13:26 (CEST)
:::Zagrade svakako, što kaže Aca. Međutim, što se tiče termina, osnovni termin ne bi trebao biti fluidan u tom smislu... jer kad ovaj završi, onda opet moramo sve preimenovati pa ako se za 10 godina desi novi - opet tako. Mislim da bi [[Rat u Gazi]] trebao biti naslov za razvrstavanje u kojem će pisati, &quot;'''Rat u Gazi''' može se odnositi na:&quot; i onda će se dolje navesti navedeni sukobi po godinama, uz objašnjenja. To mi se čini kao dugoročno najodrživije rješenje jer ako se desi novi, nemamo nikakvih problema i ne moramo vršiti deset izmjena, nego samo dodamo na popis. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 14:10 (CEST)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Kontam ja sve to, ali tom logikom treba premeštati i članak [[Rat u Bosni i Hercegovini]] na  [[Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)]], jer se može &quot;desiti novi&quot;. Gaza je uništena, Hamas više nema kontrolu nad Gazom, 85% stanovništva je raseljeno, imamo desetine hiljada mrtvih, potvrđenu masovnu glad i genocid koji se događa pred očima celog sveta (slično kao rat u BiH). Sasvim je izgledno da će ovaj rat biti i ostati glavno značenje pojma &quot;rat u Gazi&quot;, pa čak i da se pojavi neki novi privremeni sukob (ako Gaza uopšte nastavi postojati). Sukobi 2014. i 2008/2009. bili su manjih razmera i ograničenog trajanja (uglavnom mesec dana). Zato bih rekao da je ovo glavno značenje za ovaj pojam, na temelju svega spomenutog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 15:30 (CEST)
:::::Pa nije ista logika jer rat u BiH je trenutno bio samo jedan, barem pod tim pojmom. Ovih ratova imamo već tri komada i radi se o ratnoj zoni u kojoj u prosjeku svakih 5-6 godina izbije ratni sukob. Kao i rusko-turski ratovi. Ali, imam ja drugo pitanje, nevezano za nas dvojicu - kako ovo rješavaju druge Wiki? En, de, fr, it, es? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:27 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Što se toga tiče, en.wiki i es.wiki daju &quot;Rat u Gazi&quot;, dewiki daje &quot;Rat u Izraelu i Gazi od 2023.&quot;, dok frwiki daje &quot;Rat u Gazi od 2023.&quot;. S druge strane, it.wiki daje &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. Šareno je. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 16:41 (CEST)
:::::::Ma dobro to, ali oko razvrstavanja i ranijih sukoba? Nije sporan sam termin, nego kako ćemo klasificirati u odnosu na ostale postojeće termine. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 16:54 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: fr i de imaju disambigvaciju, dok preostale tri nemaju. Na itwiki, &quot;rat u Gazi&quot; vodi na spomenuti članak &quot;Rat Izraela i Hamasa&quot;. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. septembra 2025. u 18:16 (CEST)
:::::::::Ha, ništa, onda neka bude tako pa ćemo po potrebi mijenjati! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 29. septembra 2025. u 19:22 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Invitation: Bring Feminism and Folklore to your wiki ==

&lt;div style=&quot;border:4px maroon ridge; padding:4px;&quot;&gt;

[[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]]

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot; style=&quot;padding: 1em 2em;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; width: 100%;&quot;&gt;''{{int:please-translate}}''&lt;/div&gt;

;Hello {{BASEPAGENAME}},

We noticed your dedicated contributions to this wiki. As an experienced editor, your leadership could help bridge the gender gap on Wikipedia.

We are inviting you to '''organize the Feminism and Folklore 2026''' writing competition for your community.

;Why Organize?
The campaign (1 Feb – 31 March) focuses on women’s stories, folk culture, and traditions. By setting up a local page, you help your community document their unique history.

;We have made it easy for you
You do not need to do everything from scratch. The international team has prepared tools to help you:
* '''Article Lists:''' Find missing topics relevant to your culture.
* '''CampWiz Tool:''' Easily manage the contest and track points.

;Want to talk to us first?
If you have questions or want to meet the team, you are welcome to join our Office Hours (live Q&amp;A sessions). ''[[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|Click here to see the Office Hours schedule]]''

;Ready to start?
Please check the project page to see how simple it is to register.

'''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Click here to Learn More and Sign Up]]'''

Thank you for your time and hard work!

'''The Feminism and Folklore 2026 Team'''

----
&lt;small&gt;You received this message because you are a valued contributor. If you have questions, please ask on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta Talk Page]].&lt;/small&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;

--[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 17:49 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26-p&amp;oldid=29949530 --&gt;

== Evropska služba za vanjsko djelovanje ==

Postoji li neki poseban razlog zašto si premjestio članak Evropska služba za vanjsko djelovanje? Koliko vidim članak je originalno bio naslovljen kao Evropska služba za spoljne poslove i napisan je na latinici i ekavici pa se i stari naslov bolje stilski uklapa. Ako je logika bila da je među BHSC hrvatki jezik sa službenim statusom u EU tada bi i naslov trebao biti Europska, ne Evropska. Meni ne izgleda kao da je izmjena naslova članka bila potrebna ili zapravo i opravdana posebno zato što narušava legitiman stilski izbor autora teksta (npr. da si posve preradio i/ili značajno proširio tekst prebacujući ga pritom na ijekavicu bilo bi razumljivo, ali ovako djeluje jako proizvoljno). Možda nešto važno propuštam? Samo eto &quot;for the record&quot; ne sviđa mi se da takve stvari radimo i mislim da to udaljava suradnike. – [[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor s korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 9. februara 2026. u 15:42 (CET)

:@[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]]: Pozdrav! U skladu s [[WP:Jezičke smjernice|jezičkim smernicama]], za naslove članaka primenjujemo posebna pravila kako bismo očuvali doslednost na projektu. Konkretno, načelo [[WP:2:1]] podupire upotrebu ijekavice u naslovu (v. [[ljeto]], [[proljeće]]), a pridev &quot;vanjski&quot; izabran je jer se javlja u službenom prevodu [https://european-union.europa.eu/institutions-law-budget/institutions-and-bodies/search-all-eu-institutions-and-bodies/european-external-action-service-eeas_hr ovde], i opet u skladu s WP:2:1 (v. [[ministar vanjskih poslova]]). Što se tiče spora evropski vs. europski, ponovo prema WP:2:1 prednost ima evropski, što je dosledno i sa: [[Evropska unija]], [[Evropska komisija]] itd. Članak sam premestio u skladu s tim, a takođe uz konsultaciju s [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgarom]]. Nadam se da je sada jasnije zašto je članak premešten. Što se tiče teksta članka, varijanta i sve ostalo ostaje izbor autora. Mislim da premeštanje članaka ne treba nikoga da udaljava. Kolaborativna smo zajednica i svaki članak je slobodan za uređivanje. Smernice su takođe rezultat konsenzusa zajednice, pa ako ne valjaju – mogu se promeniti raspravom, i ja sam uvek za tu soluciju. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. februara 2026. u 18:53 (CET)

== Obavijest o zahtjevu na WP:ZZA ==
Sukladno ranijoj najavi, pokrenut je zahtjev ''[[Wikipedija:Zahtjevi za ovlaštenja/Administratori#Aca – oduzimanje]]''. Ostala teška kršenja pravila, van Sh Wiki, biti će uskoro adekvatno adresirana na drugim projektima, o čemu ćeš tamo biti pravovremeno obaviješten. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 25. februara 2026. u 11:35 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Zahvaljujem na obaveštenju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. februara 2026. u 16:39 (CET)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Koza za tebe! ==

[[Datoteka:Házikecske portré.JPG|left|150px]]
Da testiram jel' radi :P

[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. maja 2026. u 12:46 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;

:Uskoro će biti ažuriran prijevod. Trenutno se i dalje koristi hrvatski prijevod. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. maja 2026. u 17:26 (CEST)

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Aca, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom plasmanu. S više od 40 kilobajta doprinesenog teksta zauzeo si treće mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:57 (CEST)
|}

== Mače ==

[[Datoteka:Kitten (06) by Ron.jpg|left|150px]]
Vipz je hotio da ti pošaljem jedno mače kot znak pažnje. :3

[[Korisnik:Fertile Snowcent|Čirppyöššä]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 31. jula 2026. u 17:54 (CEST)
&lt;br style=&quot;clear: both;&quot;/&gt;

== Kocka ==
Dopunila bi ovaj  članak.  Mislila sam da postavim na igraslište ali ne mogu  evo ti link 
[https://kabinet-matematike.fandom.com/hr/wiki/Kocka Kocka] {{BP|Ptica soko|28. septembra 2026. u 09:12}}

Počela sam novi članak   pa kad  budeš mogao pogledaj [[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] {{BP|Ptica soko|7. oktobra 2026. u 16:24}}
: {{ping|Ptica soko}} Biće pregledano uskoro. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 17:10 (CEST)

:Ok  nema problema  – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 17:18 (CEST)
::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Ovde će biti potrebno nešto detaljnije sređivanje. Nedostaju wikiveze, reference su relativno slabe (wikije ne koristimo kao reference, a članak na Club Z ima dosta nedostataka). Jedan deo treba pojasniti jer je kontradiktoran (označio sam sa potrebna provjera). Sve u svemu, odeljci za projekcije, preseke i antipodno poziciju treba detaljno pregledati, plus formula za prostorni ugao možda nije tačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 18:17 (CEST)
:::dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 7. oktobra 2026. u 18:44 (CEST)
::::Napravila sam neke izmjene – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 9. oktobra 2026. u 08:11 (CEST)
:::::da li si  pogledao  članak  napravila sam  neke izmjene – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 21. oktobra 2026. u 16:26 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Bacim pogled uveče. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. oktobra 2026. u 20:23 (CEST)
:::::::dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 22. oktobra 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::@[[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]]: Stanje je osetno bolje, ali i dalje ima nedostataka. Fale wikiveze, četvrta referenca je kopija članka s Wikipedije i nije pouzdan izvor. Odeljci za projekcije, preseke i antipodnu poziciju treba detaljno pregledati, kao i formulu za prostorni ugao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 22:39 (CET)
:::::::::Dobro – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 30. oktobra 2026. u 08:34 (CET)
::::::::::evo uradila sam nešta    u dijelu
::::::::::Projekcije i vizuelizacija (Sjenke)  nisam izbrisala  uvodni dio   za tabelu nisam sigurna da li je potrebna  ili ne   i za dio teserakt – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 30. oktobra 2026. u 09:08 (CET)

== La Loire et La Loire ==
Bonjour [[Korisnik:Aca|Aca]],&lt;br&gt;
J'ai pensé à renommer [[Loire]] en [[Loire (rijeka)]], à cause du [[Loire (departman)|departement]], mais si c'est nécessaire je ne préfère ne pas le faire moi-même ;&lt;br&gt;
Après, il y a problème [[Châtillon-sur-Colmont|ici]] par exemple, ou [[Chammes|ici]] ; et plus largement dans toutes les villes du [[Šablon:Departman Mayenne u Francuskoj|département Mayenne]], semble-t-il, où &quot;u regionu [[Loire]]&quot; devrait être &quot;u regionu [[Region Loara|Loire]]&quot;…&lt;br&gt;
Pour moi cela devient plus compliqué que de simplement faire des redirections,&lt;br&gt;
Cordialement, –[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] ([[Razgovor s korisnikom:Kontributor 2K|razgovor]]) 25. oktobra 2026. u 20:10 (CEST)

:@[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] : Bonjour, désolé pour ma réponse tardive ! Il se passe beaucoup de choses en Serbie, je suis donc un peu moins actif ici.
:Concernant le renommage de l'article sur le fleuve, je n'y suis pas favorable. Il me semble qu'en serbo-croate, le nom &quot;Loire&quot; désigne avant tout le fleuve en tant qu'entité géographique, son emploi dans un sens administratif étant plus tardif.
:En revanche, je vois bien le problème que vous signalez. Je peux lancer un bot pour effectuer la modification nécessaire. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fu+regionu+%5C%5B%5C%5BLoara%5C%5D%5C%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 Il y a 404 articles à corriger].
:Cordialement, – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 23:05 (CET)
::Je ne peux dire qu'une chose : {{za}},
::Cordialement, –[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] ([[Razgovor s korisnikom:Kontributor 2K|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 08:53 (CET)
:::@[[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]]: C'est fait ! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. novembra 2026. u 05:27 (CET)
::::Merci ; je continue à traquer ce type d'erreurs…  – [[Korisnik:Kontributor 2K|Kontributor 2K]] ([[Razgovor s korisnikom:Kontributor 2K|razgovor]]) 1. novembra 2026. u 09:22 (CET)

== Molba za pomoć ==
Zdravo Aca, nedavno sam napisala novi članak koji možeš pronaći na sljedećem linku: [[Ameboflagelat]]. U članku se koristi Šablon:Cite Q pa sam te htjela pitati, pošto si ti prethodno radio sa tim tipovima šablona, da li bi mogao dodati taj šablon na sh. wiki ili upotrijebiti neki već postojeći kao zamjenu. Ja se nažalost u te stvari baš i ne razumijem. Lijep pozdrav :) – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 28. oktobra 2026. u 21:22 (CET)

:@[[Korisnik:Duma|Duma]]: Trebalo bi da šablon sada radi i ovde. Nažalost, sistem referenci nam je i dalje u haosu. Pred nama je ogroman rad na tom području. Ali zasad će ovo da radi posao. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 00:20 (CET)
::Hvala puno :) – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 29. oktobra 2026. u 10:33 (CET)</text>
      <sha1>rr2eobwuxsbt1z6a7eq4x38jhsci87z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daniel Berrigan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4613280</id>
    <revision>
      <id>42714902</id>
      <parentid>42445203</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:21:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2820" sha1="taa05gyniymjqm5h2fufef9n8rrea7z" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| počasni_prefiks = [[Velečasni|The Reverend]]
| ime = Daniel Berrigan
| počasni_sufiks = [[Society of Jesus|SJ]]
| slika = NLN Dan Berrigan 2008.jpg
| opis = Berrigan godine 2008.
| ime_po_rođenju = Daniel Joseph Berrigan
| datum_rođenja = {{Birth date|1921|05|9|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Virginia, Minnesota|Virginia]], [[Minnesota]], [[SAD]]
| datum_smrti = {{Death date and age|2016|04|30|1921|05|9|df=y}}
| mjesto_smrti = [[The Bronx|Bronx]], [[New York]], [[SAD]]
| državljasntvo = američko
| religija = [[katoličanstvo]]
| zanimanje = svećenik, aktivist, nastavnik
| poznat_po = [[anti-ratni pokret|anti-ratnom]] aktivizmom u vrijeme [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]]
| rodbina = [[Philip Berrigan]] (brat)
}}

'''Daniel Joseph Berrigan''' {{post-nominals|post-noms=[[Society of Jesus|SJ]]}} (9. maj 1921 - 30. april 2016) bio je [[SAD|američki]] [[jezuit]]ski svećenik poznat po [[anti-ratni pokret|anti-ratnom]] aktivizmu, koji je posebno došao do izražaja za vrijeme [[vijenamski rat|vijetnamskog rata]]. Godine 1968. je zajedno sa bratom [[Philip Berrigan|Philipom Berriganom]] sudjelovao u javnom spaljivanju [[vojni rok|regrutacijskih]] kartona u mjestu [[Catonsville, Maryland|Catonsville]] zbog kojeg je osuđen na zatvor na  procesu [[Catonsvilleska devetorica|Catonsvilleskoj devetorici]]. Berrigan je svoja iskustva pretočio u dramu ''The Trial of Catonsville Nine'', koja je 1975. bila ekranizirana u Jugoslaviji kao TV-drama ''[[Suđenje (TV drama)|Suđenje]]'' gdje njegov lik tumači [[Jovan Milićević (glumac)|Jovan Milićević]]. Godine 1980. je osnovao [[Pokret plugova]] koji se zalaže za nuklearno razoružanje u SAD.

==Vanjske veze==
*[https://web.archive.org/web/20120903185739/http://www.craftech.com/~dcpledge/brandywine/plow/Chronology.html Plowshares Movement Chronology]
*{{worldcat id|id=lccn-n79-86322}}
*[https://archive.org/details/BerriganBrothersAndTheHarrisburgSevenTrial Berrigan Brothers And The Harrisburg Seven Trial, 1970–1989] at the [[Internet Archive]]
* [https://web.archive.org/web/20180201215420/http://rmc.library.cornell.edu/EAD/htmldocs/RMM04602.html Daniel and Philip Berrigan Collection, 1880–1995] at Division of Rare and Manuscript Collections, [[Cornell University Library]]
* [http://www.catholicresearch.net/data/ead/html/dep-dpu_ead_mss0098.html Daniel Berrigan Papers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019195242/http://www.catholicresearch.net/data/ead/html/dep-dpu_ead_mss0098.html |date=2017-10-19 }} at Special Collections and Archives, [[DePaul University]]
*{{C-SPAN|Daniel Berrigan}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1921|2016|Berrigan, Daniel}}

[[Kategorija:Američki katolički svećenici]]
[[Kategorija:Američki aktivisti]]
[[Kategorija:Pacifisti]]
[[Kategorija:Anarhisti]]</text>
      <sha1>taa05gyniymjqm5h2fufef9n8rrea7z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan Arefata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4617919</id>
    <revision>
      <id>42714893</id>
      <parentid>42684079</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42714893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33508" sha1="on52gz2w896qlatbf634w34052kgsdt" xml:space="preserve">{{Praznik
| naziv praznika = Dan Arefata
| image          = [[Datoteka:Pilgrims cover Arafat's roads, plains and mountain - Flickr - Al Jazeera English.jpg|250px]]
| opis           = Hodočasnici na brdu [[Arefat]] kod [[Meka|Meke]]
| službeni naziv = {{jez-arap|يوم عرفة}}, ''Javm Arafah''
| nadimak        = 
| praznik u      = [[Arefat]], [[Meka]], [[Saudijska Arabija|KSA]]&lt;br /&gt;(centar hodočašća)
| tip            = islamski
| značenje       = sjećanje na [[Muhamed]]ovu [[Oproštajna propovijed|oproštajnu propovijed]] i završetak poruke [[islam]]a
| početak        = 
| kraj           = 
| datum          = 9. [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]]
| proslave       = 
| običaji        = [[Namaz (islam)|molitva]], učenje, [[pokajanje]],&lt;br /&gt;[[Post u islamu|post]] (ovisno o [[Pravci u islamu|pravcu]])
| povezan sa     = [[Hadž]]om i [[Kurban-bajram]]om
}}
'''Dan Arefata''' ({{jez-arap|يوم عرفة}}, ''Javm Arafah'') je [[Islamski blagdani|islamski blagdan]] koji se obilježava 9. [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]] po lunarnom [[Islamski kalendar|kalendaru]]. Dan se smatra jednim od najboljih dana kod [[Muslimani (vjernici)|muslimana]] jer je jedan od deset odabranih u tom mjesecu, a tokom njega [[Hodočasnik|hodočasnici]] se zaustavljaju i borave na brdu [[Arefat]]u, što je jedan od najvažnijih stubova [[hadž]]a. Samo brdo smješteno je jugoistočno od [[Meka|Meke]], na putu koji je povezuje s [[Taif]]om, i od grada je udaljeno otprilike 22 [[Kilometar|km]]. Postoji više predaja koje govore o tome zašto je Arefat nazvan tim imenom, među kojima se najpouzdanijima smatraju one o [[Islamski pogled na Adama|Ademu]]&lt;ref name=&quot;Sunna&quot;&gt;{{cite web|title=يوم عرفة و عيد الأضحى المبارك|publisher=Sunna|url=http://www.sunna.info/Lessons/islam_439.html|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; i [[Abraham|Ibrahimu]].&lt;ref name=&quot;Islam4u&quot;&gt;{{cite web|title=لماذا سمي يوم عرفة بهذا الاسم؟|publisher=Islam4u|url=http://www.islam4u.com/ar/daily_question_show.php?fq_id=407|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Izlaskom [[Sunce|Sunca]] devetog dana mjeseca zu-l-hidžeta, [[hodočasnik]] ([[hadžija]]) napušta [[Mina (Saudijska Arabija)|Minu]] kretajući se u pravcu Arefata radi boravka na njemu. Boravkom na bilo kojem dijelu područja Arefata realizira se obavezni ritual hadža, bez obzira je li hodočasnik [[pješak]], [[Jahanje|jahač]] ili ležao tamo. Međutim, ukoliko se hodočasnik ne bude nalazio unutar granica označenog arefatskog područja na taj dan, njegov hadž neće biti ispravan.&lt;ref&gt;{{cite web|title=إخراج المني يفسد الصوم|publisher=Fatwa Online|url=http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;lang=A&amp;Id=58377|date=20. 1. 2003|accessdate=13. 5. 2018}}{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Boravak na Arefatu se smatra jednim od najvažnijih stupova hadža i u tom pogledu [[Proroci u islamu|poslanik]] [[Muhamed]] kaže: &quot;Hadž je Arefat, pa tko dođe prije [[sabah-namaz]]a (jutarnja molitva) u noći okupljanja, upotpunit će svoj hadž&quot;.&lt;ref&gt;[[Tirmizi]]: ''[[Sunen Tirmizi|Sunan]]''; [[Ahmed ibn Hanbel]]: ''[[Musnad Ahmad ibn Hanbal|Musnad]]''&lt;/ref&gt;

Prenesene su neke poslaničke predaje koje govore o vrijednosti ovog dana. Među njima je ona koju prenosi [[Abu Hurajra]] od Muhameda, u kojoj kaže: &quot;Allah se ponosi pred stanovnicima nebesa s hodočasnicima prisutnim na Arefatu. On se njima obraća: 'Gledajte u Moje robove, došli su Meni, uprljani, uprašeni'&quot;.&lt;ref&gt;[[Hakim al-Nišapuri]]: ''[[Al-Mustadrak ala al-Sahihain]]''&lt;/ref&gt; Postoji predaja od [[Aiša|Aiše]] koja prenosi Muhamedove riječi: &quot;Nema dana u kom Allah više svojih robova oslobodi od vatre od dana Arefata. On se Svojom manifestacijom približi, a zatim se ponosi hadžijama pred [[meleci]]ma govoreći: 'Što ovi žele? O meleci moji, posvjedočite da Sam ovima oprostio'&quot;.&lt;ref&gt;[[Nesai]]: ''[[Sunen Nesai|Sunan]]''; [[Muslim ibn al-Hadždžadž|Muslim ibn al-Hadžadž]]: ''[[Sahih Muslim]]''&lt;/ref&gt;

Vrijeme boravka na Arefatu je od polovine Dana Arefata pa sve do [[Zora|zore]] narednog dana, a on je prvi dan [[Kurban-bajram]]a. Hodočasnik tog dana dvije obavezne popodnevne molitve ([[Podne-namaz|podne]] i [[Ikindija-namaz|ikindiju]]) obavlja spajajući ih i skraćeno s učenjem jednog [[ezan]]a i dva [[ikamet]]a. Hodočasniku se preporučuje da na Dana Arefata mnogo uči [[Dova|dove]] i [[Telbija|telbiju]] (riječi odazivanja na Božiji poziv), a to proizlazi iz [[Muhamed]]ovih riječi: &quot;Najbolja od svih je dova na Dan Arefata. Najbolje što sam ja kazao i [[Proroci u islamu|vjerovjesnici]] prije mene jest [[zikr]]: Nema boga osim [[Allah]]a, [[Tavhid|Jedinog]], koji nema sudruga, Njegova je vlast i hvala i On može sve&quot;.&lt;ref&gt;[[Tirmizi]]: ''[[Sunen Tirmizi|Sunan]]''; [[Malik ibn Anas]]: ''[[Muvata Imam Malik|Muvata]]''&lt;/ref&gt;

Hodočasnici ostaju na Arefatu sve do zalaska Sunca, kada kreću s Arefata prema [[Muzdalifa|Muzdelifi]] kako bi tamo proveli noć i zajedno obavili dvije noćne molitve (spajajući [[Akšam-namaz|akšam]] i [[Jacija-namaz|jaciju]]) i to nešto kasnije, što znači da će se čekati s akšamom sve dok ne nastupi vrijeme za jaciju. Preporučeno je da tu hodočasnici uče dove i zikre, te pripreme [[kamen]]čiće za Minu.&lt;ref name=&quot;DalilAlhaj&quot;&gt;{{cite web|title=الإفاضة من عرفات إلى مزدلفة|publisher=Dalil-Alhaj|url=http://www.dalil-alhaj.com/alifada_mt.htm|accessdate=13. 5. 2018|archive-date=2018-10-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20181011064719/http://dalil-alhaj.com/alifada_mt.htm}}&lt;/ref&gt; Potom tu provode ostatak noći sve do jutarnje molitve ([[Sabah-namaz|sabaha]]), poslije čega kreću prema Mini kako bi bacali kamenčiće na [[Kamenovanje šejtana|veliki džemret]].

== Imenovanje ==
[[Datoteka:Bu8rton Mount ARatat.gif|mini|desno|225px|[[Richard Francis Burton|Burtonov]] crtež [[Arefat]]a tokom hadža [[1857]]. (1273. [[Islamski kalendar|AH]])]]
Dan Arefata je blagdan stajanja na brdu [[Arefat]] (ili Arefa) u devetom danu mjeseca zul-hidžeta. [[Hakim al-Nišapuri|Nišapuri]] navodi: &quot;Arefat [termin] je [[množina]] riječi arefa&quot;, a [[Šejh Tabarsi|Tabarsi]] piše: &quot;Arefat je ime poznate doline u kojoj je obavezno boraviti, a Dan Arefata je dan boravka u njoj&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=al-Šeik|first=Tarik|title=أسرار الوقوف بعرفة|publisher=Al-Ahram|location=Kairo|url=http://www.ahram.org.eg/NewsQ/434432.aspx|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151025170005/http://www.ahram.org.eg/NewsQ/434432.aspx|date=22. 9. 2015|archivedate=25. 10. 2015|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Više je predaja o porijeklu termina Arefat, a dvije među njima smatraju se najpouzdanijima. Prema prvoj, otac ljudskog roda [[Islamski pogled na Adama|Adem]] sastao se i upoznao s [[Hava|Havom]] upravo na ovom mjestu, nakon što su izgnani iz [[dženet]]a ([[raj]]a), te je stoga ono nazvano Arefatom (termin ima isti konsonantni korijen kao i {{jez-arap|عرف}} odnosno ''urf'', dosl. ''upoznavanje'' i ''spoznaja'').&lt;ref name=&quot;Sunna&quot;/&gt; Prema drugoj, [[melek]] [[Džibril]] je poslaniku [[Abraham|Ibrahimu]] tokom zajedničkog putovanja pokazivao mjesta i propise hodočašća (hadža) i tada ga je upitao: &quot;Jesi li spoznao, jesi li spoznao?&quot;, a Ibrahim je kazao: &quot;Spoznao sam, spoznao sam&quot;, i tako je nazvan Arefat.&lt;ref name=&quot;Islam4u&quot;/&gt; Obje predaje u svom [[Tafsir al-Kurtubi|tafsiru]] navodi [[al-Kurtubi]]:&lt;ref&gt;{{cite web|title=ما سبب تسمية وادي منى وجبل عرفة بهذه أسماء؟|publisher=Fatwa Online|url=http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=52025|date=16. 1. 2002|accessdate=13. 5. 2018|archive-date=2018-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20180513174833/http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=52025|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{citat|Rekli su da je Arefat dobio to ime zato što se ljudi međusobno upoznaju na tom mjestu. Rečeno je da je Džibril putovao sa Ibrahimom i pokazivao mu mjesta (mešahid) i upitao ga: 'Jesi li spoznao (earefte), jesi li spoznao?'. Rečeno je da se Adem, nakon što je spušten iz dženeta, susreo i upoznao sa Havom na tom mjestu.|al-Kurtubi}}

== Pozadina ==

=== Oproštajni hadž ===
{{glavni|Oproštajna propovijed|l1=Oproštajni hadž}}
[[Datoteka:THE PLAN OF ARAFAT (1814).jpg|mini|desno|225px|Karta područja [[Arefat]]a iz [[1814]].]]
U pratnji brojnih [[ashab]]a muslimana, [[Muhamed]] je 10. hidžretske godine iz [[Medina|Medine]] namjeravao otići u [[Meka|Meku]] kako bi izvršio vjersku obavezu [[hadž]],&lt;ref name=&quot;Islamweb&quot;&gt;{{cite web|title=باب قصة حجة الوداع|publisher=Islamweb|url=https://library.islamweb.net/newlibrary/display_book.php?idfrom=5091&amp;idto=5102&amp;bk_no=79&amp;ID=121#docu|accessdate=13. 5. 2018|archivedate=2016-04-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160404174911/https://library.islamweb.net/newlibrary/display_book.php?idfrom=5091&amp;idto=5102&amp;bk_no=79&amp;ID=121#docu|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; koji je postao obavezan 9. hidžretske godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=في أي سنة من الهجرة فرض الحج؟|publisher=Islamqa|url=https://islamqa.info/ar/109291|date=18. 11. 2007|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Nakon što je stigao na mikat (mjesto početka hadžijskog rituala) zul-hilejfa, klanjao je [[Namaz (islam)|namaz]] u džamiji, a odatle je sjeo na svoju devu Kasvu i nastavio dalje učeći glasno [[Telbija|telbije]]: &quot;Odazivam Ti se Bože, odazivam, odazivam Ti se, Ti nemaš sudruga, odazivam Ti se. Hvala, blagodati i vlast pripadaju samo Tebi. Ti nemaš sudruga&quot;. Stigao je do [[Kaba|Kabe]], dotakao ugao i obavio sedam tavafa (ritual kružne šetnje). Ubrzano se kretao tri, a uobičajeno četiri puta. Potom je stigao do mekama Ibrahima, pa je učio: &quot;I obavite namaz kod mekama Ibrahima&quot; ([[Al-Bakara|2:125]]). Zatim je klanjao dva [[rekat]]a i načinio je mjesto (mekam) između njega i Kabe, vratio se do polaznog ugla kojeg je dotakao, te se kroz kapiju uputio prema Safi. Kada se približio, proučio je sljedeći [[ajet]]: &quot;Safa i Merva su neka od Alahovih znamenja&quot; ([[Al-Bakara|2:158]]).

Obred je započeo od Safe, kretajući se do Merve, a kada je obavio posljednje kretanje oko Merve, stojeći na njoj obratio se hodočasnicima ispred sebe rekavši: &quot;Ako primim neku naredbu, ja joj ne okrećem leđa. Nisam potvrdio obavezu klanja kurbana za umru. Onaj tko ne bude imao kurban, nek se opredijeli za obavljanje umre&quot;. Potom je ustao [[Suraka ibn Malik]] pa je rekao: &quot;[[Alah]]ov poslaniče, samo ove godine ili za svagda?&quot;. Potom je Muhamed isprepleo prste jedne ruke s prstima druge i odgovorio: &quot;Ja ću uvijek dva puta činiti umru na hadžu&quot;. [[Ali|Ali ibn Abu Talib]] je pristupio Muhamedu iz pravca [[Jemen]]a i rekao: &quot;Što si kazao kada si hadž učinio obaveznim?&quot;. Odgovoreno mu je: &quot;Rekao sam Bože moj, ja sam sljedbenik onoga što je slijedio tvoj poslanik. Sa mnom je hedj (kurban), a još odluku nisam donio. Bilo je ukupno stotinu kurbana koje je iz pravca Jemena doveo Ali uz one sa kojima je došao poslanik. Ljudi koji su sa sobom imali kurban, donijeli su odluke i učinili taksir osim poslanika&quot;.

U danu tervije uputili su se na [[Mina (Saudijska Arabija)|Minu]] obaviti [[hadž]]ijske obrede. U tom danu Muhamed je klanjao [[Podne-namaz|podne]], [[Ikindija-namaz|ikindiju]], [[Akšam-namaz|akšam]], [[Jacija-namaz|jaciju]] i [[sabah-namaz]]. Zatim je ostao sve dok [[Sunce]] nije izašlo i naredio je da se u džamiji [[Masdžid al-Namira|Namiri]] napravi bina. Odatle je krenuo prema [[Arefat]]u pa je u džamiji Namiri zatekao napravljenu binu, odakle se obratio prisutnima:&lt;ref name=&quot;Islamweb&quot;/&gt;
{{citat|Zaista, vaša krv i imovina su sveti i nepovredivi kao što je svet ovaj dan. U ovom vašem mjesecu, u ovom vašem mjestu. Evo! Sve što se tiče džahilijetskog vremena pod mojim je nogama i ukinuto je. Ukinute su i krvne osvete iz džahilijetskog vremena. Prvi zahtjev za krvnu osvetu koju sam ukinuo odnosio se na sina Rabije ibn Harisa, koji je odrastao u plemenu Sa'd, a ubio ga je Hezil. I ukinuta je lihva iz predislamskog perioda kako se sve i ukidaju, a prva od naših lihvi koja je ukinuta je ona Abasa ibn Abdul-Mutaliba. Bojte se Alaha u pogledu žena! O ljudi, točno je da imate određena prava u odnosu na vaše žene, ali i one imaju prava nad vama. Zapamtite da ste ih uzeli kao svoje žene uz Njegovu dozvolu i da su one Božiji emanet vama. Ako se pridržavaju svojih obaveza prema vama, onda im pripada pravo da ih hranite i odijevate. Dobro postupajte prema svojim ženama i budite ljubazni prema njima jer su vaši partneri i odani pomagači. Vaše je pravo da one ne surađuju s nekima mimo vašeg dopuštenja kako ne bi bile nečasne. Vi ćete biti pitani na Sudnjem danu, [sada mi recite] što biste rekli? Oni [ljudi] su rekli: 'Mi ćemo svjedočiti da si prenio poruku, da si zapečatio ciklus poslanstva te da si dao mudre, iskrene savjete'. On [časni poslanik] je onda podigao ruke prema nebu i tri puta kazao ljudima: 'O Alahu, posvjedoči, Alahu, posvjedoči'!}}
Nakon održanog govora, klanjao je podne i ikindiju s jednim [[ezan]]om i dva [[ikamet]]a, i ništa više nije činio između ta dva namaza. Zatim je jahajući stigao do određenog mjesta (mevkif), spustio se s devom na pustinjski pijesak, ostavivši uzde ispred sebe. Okrenuo se prema [[Kibla|kibli]] i tako stajao sve dok [[Sunce]] nije zašlo i dok nije nestala njegova blaga svjetlost. Potom je stigao u [[Muzdalifa|Muzdelifu]] gdje je klanjao akšam i jaciju s jednim ezanom i dva ikameta, ne dodajući ništa između toga. Zaspao je i u zoru je obavio sabah-namaz. Uzjahao je devu i krenuo putem dok nije stigao do [[Masdžid al-Haram|al-Harama]]. Okrenuo se prema kibli pa je učio [[Dova|dove]], [[tekbir]] i [[tehlil]] sve dok Sunce nije izašlo. Zatim je došao do velikog džemreta koga je kamenovao sa sedam kamenčića. Sa svakim kamenčićem je izgovarao tekbir, potom je skrenuo na mjesto gdje se kolju kurbani, te zaklao svoj kurban. Uzjahao je devu i uputio se prema Kabi, gdje je klanjao podne-namaz i pio vodu sa [[Zemzem]]a.&lt;ref name=&quot;Islamweb&quot;/&gt;

=== Brdo Arefat ===
{{glavni|Arefat}}
[[Datoteka:Covering the mountain - Flickr - Al Jazeera English.jpg|mini|desno|225px|[[Hadžija|Hadžije]] na brdu [[Arefat]] tokom hadža [[2009]]. (1430. [[Islamski kalendar|AH]])]]
[[Arefat]] se nalazi izvan granica [[Masdžid al-Haram|prostora harema]], na putu koji povezuje [[Meka|Meku]] s [[Taif]]om. Smješten je oko 22 [[Kilometar|km]] jugoistočno od centra Meke, 10 km od [[Mina (Saudijska Arabija)|Mine]] i 6,0 km od [[Muzdalifa|Muzdelife]], a ukupna [[površina]] mu je otprilike 10,4 [[km²]]. Arefat je područje koje čini [[ravnica]] s uzvisinom po sredini koja ima oblik [[Luk (matematika)|luka]], čija dužina i širina iznose oko tri kilometra.&lt;ref name=&quot;SatelNews30102012&quot;&gt;{{cite web|title=ماذا تعرف عن جبل عرفه؟ معلومات عن جبل الرحمة|publisher=Satel News|url=http://www.satelnews.com/%D9%85%D8%A7%D8%B0%D8%A7-%D8%AA%D8%B9%D8%B1%D9%81-%D8%B9%D9%86-%D8%AC%D8%A8%D9%84-%D8%B9%D8%B1%D9%81%D9%87-%D8%9F-%D9%85%D8%B9%D9%84%D9%88%D9%85%D8%A7%D8%AA-%D8%B9%D9%86-%D8%AC%D8%A8%D9%84-%D8%A7/|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305161524/http://www.satelnews.com/%D9%85%D8%A7%D8%B0%D8%A7-%D8%AA%D8%B9%D8%B1%D9%81-%D8%B9%D9%86-%D8%AC%D8%A8%D9%84-%D8%B9%D8%B1%D9%81%D9%87-%D8%9F-%D9%85%D8%B9%D9%84%D9%88%D9%85%D8%A7%D8%AA-%D8%B9%D9%86-%D8%AC%D8%A8%D9%84-%D8%A7/|date=30. 10. 2012|archivedate=5. 3. 2016|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Područje Arefata je omeđeno s četiri [[Granica|granice]]. Prva među njima završava na rubu istočnog puta, druga do rubova planine koja se pruža iza područja Arefata, treća kod [[voćnjak]]a koji se nastavljaju na selo Arefat, okrenuto lijevo prema Kabi iz pozicije Arefata. Posljednja odnosno četvrta završava u dolini Arne. Krajem [[20. vijek]]a oko područja Arefata postavljeni su znakovi koji pokazuju njegove granice, tako da se hodočasnici mogu lakše orijentirati.&lt;ref&gt;{{cite web|title=المبحَثُ السَّابِعُ: اشتراطُ أَمْنِ الطَّريقِ لتحقيقِ الاستطاعَةِ|publisher=Dorar|location=Dammam|url=https://dorar.net/feqhia/2903|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Granice Arefata iz pravca harema [[Kaba|Kabe]] su obilježene putokazom u mjestu Zi-l-Medžaz i Araka, a to su područja u kojima hodočasnik ne može boraviti s obzirom da se nalaze izvan granica Arefata. Tamo se nalaze dvije [[Zastava|zastave]], na početku i na kraju područja, a između njih smještena je Arna za koju poslanik [[Muhamed]] kaže: &quot;Sav Arefat je mjesto boravka osim središta Arne&quot;. Sa zapadne strane, Arefat je ograničen dolinom Arne u kojoj je smještena džamija [[Masdžid al-Namira|Namira]]. U novije vrijeme, nakon proširenja, džamija se našla unutar područja Arefata osim njenog prednjeg dijela koji je ostao izvan granica.&lt;ref name=&quot;SatelNews30102012&quot;/&gt;

== Trajanje ==
[[Datoteka:Pilgrims must spend the time within a defined area on the plain of Arafat. - Flickr - Al Jazeera English.jpg|mini|desno|225px|Oznaka granice područja [[Arefat]]a]]
[[Datoteka:Muslims who are not at the Hajj join them in spirit by fasting this day. - Flickr - Al Jazeera English.jpg|mini|desno|225px|Dio džamije [[Masdžid al-Namira|Namire]] gdje se održava [[Podne-namaz|podne]] i [[ikindija-namaz]]]]
Dan Arefata počinje od [[Zora|zore]] devetog dana mjeseca [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]] i traje sve do rađanja zore [[Kurban-bajram|Kurban-bajramskog blagdana]]. Završava nastupanjem [[sabah-namaz]]a, čime završava i vrijeme boravka na [[Arefat]]u za [[hodočasnik]]e ([[Hadžija|hadžije]]), tj. s rađanjem zore dana Eida (Bajrama). Glede početka boravka na Arefatu postoje razlike među [[Pravci u islamu|islamskim pravcima]] i [[mezheb]]ima.

Kod [[Sunizam|sunita]], prema [[Hanefijski mezheb|hanefijama]] i [[Šafijski mezheb|šafijama]] ono je početak Sunčevog zevala ([[zenit]]a) Dana Arefata, dok je prema [[Malikijski mezheb|malikijama]] vrijeme boravka na Arefatu još od noći, budući da je boravak tamo obavezan tokom cijelog [[dan]]a. Ukoliko se bez opravdanog razloga boravak namjerno izostavi, tada podliježe djelima iskupljenja (fedj). Prema [[Hanbelijski mezheb|hanbelijama]], vrijeme boravka počinje od izlaska Sunca na Dan Arefata (9. zul-hidžeta) do rađanja zore bajramskog dana, a Dan Arefata za one koji nisu na hodočašću završava se zalaskom Sunca istog dana.&lt;ref&gt;{{cite web|title=تحديد يوم عرفة بدءاً وانتهاءاً|publisher=Fatwa Online|url=http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=13595|date=16. 1. 2002|accessdate=13. 5. 2018|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807220531/http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=13595|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Boravak na [[Arefat]]u kod sunita predstavlja jedan od stupova [[hadž]]a i stoga je hadž ispravan jedino s njim, a tko izostavi boravak na Arefatu ostao je bez hadža. Ovaj stav argumentiraju [[ajet]]om [[Kuran]]a u kome [[Alah]] kaže: &quot;A kada pođete s Arefata, spominjite Alaha kod [[Masdžid al-Haram|Masdžida al-Harama]]&quot; ([[Al-Bakara|2:198]]), uzimajući tako da je boravak na Arefatu obavezan i da boravak na [[Muzdalifa|Muzdelifi]] slijedi poslije boravka na Arefatu. Dokaze uzimaju i iz [[Suna|sune]], npr. od [[Muhamed]]a se prenosi predaja u kojoj kaže: &quot;Hadž je Arefat&quot;.&lt;ref name=&quot;alAdvani&quot;&gt;{{cite web|last=al-Advani|first=Rašid ibn Muajaz|title=فضل يوم عرفة|url=http://www.saaid.net/mktarat/hajj/155.htm|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Također, u jednom od njihovih [[hadis]]a stoji: &quot;Došao sam [[Muhamed|Alahovom poslaniku]] na Muzdelifi dok je izlazio radi [[Namaz (islam)|namaza]], pa sam rekao: 'Alahov poslaniče, došao sam s planine Taj, iscrpio sam se od putovanja i umoran sam. Alaha mi, nisam prošao ni jednu planinu, a da se nisam zaustavio na njoj. Imam li ja išta od [[hadž]]a?' Alahov poslanik je kazao: 'Tko bude prisutan na ovom našem namazu, boravi s nama sve do napuštanja, tko je boravio na [[Arefat]]u prije toga noću ili danju, njegov hadž će biti potpun, biti će čist od svih [[grijeh]]a'&quot;.&lt;ref name=&quot;Dorar&quot;&gt;{{cite web|title=المبحَثُ السَّادِسُ: الاستطاعَةُ المالِيَّةُ|publisher=Dorar|location=Dammam|url=https://dorar.net/feqhia/2901|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; Pod zaustavljanjem (vukuf) na Arefatu se podrazumijeva boravak na njemu i nikakvo stajanje na nogama nije obavezno, a to se argumentira [[Suna|sunom]] da je Muhamed boravio na Arefatu jašući na svojoj [[Deva|devi]].&lt;ref name=&quot;Dorar&quot;/&gt;

Među [[Šijitizam|šijitima]], [[Imamizam|imamiti]] smatraju da je boravak na Arefatu deveti dan [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]] obavezan (vadžib), a to podrazumijeva od početka popodneva do zalaska Sunca. Dopušteno je odgađanje boravka od zevala (zenita) do mjere u kojoj se može obaviti [[gusul]] (obredno kupanje), te obaviti dva obavezna popodnevna namaza zajedno ([[Podne-namaz|podne]] i [[Ikindija-namaz|ikindija]]). Boravak u ovom točno određenom vremenu je obavezan, a grijeh je u to vrijeme svojevoljno napustiti to mjesto, iako boravak tamo nije sami stup hadža. Izostavljanje boravaka na Arefatu u tom vremenu samo po sebi neće [[hadž]] učiniti nevažećim. Stoga, onaj koji svojevoljno (neopravdano) napusti to mjesto, njegov hadž nije ispravan.

Onaj koji boravak na Arefatu ne izostavi namjerno, nego to učini iz zaborava, neznanja ili sličnih razloga, to ga ispričava, međutim, obavezan mu je boravak na Arefatu jedan dio noći uoči Bajrama (Eida) sa namjerom boravka (vukufa) i njegov hadž će biti ispravan. Ovo se odnosi na onoga koji opravdano nije obavio vukuf na Arefatu i nije mogao prisustvovati obaveznom boravku na njemu. Isto tako, boravak kod Meš’ara prije izlaska sunca mu je obaveza; a ukoliko se on plaši da će to propustiti te noći, obavezno mu je da skrati svoj boravak kod [[Masdžid al-Haram|Masdžida al-Harama]] i njegov hadž će biti ispravan.&lt;ref&gt;{{cite web|last=al-Sistani|first=Ali|authorlink=Ali al-Sistani|title=الوقوف بعرفات|publisher=Sistani|url=http://www.sistani.org/arabic/book/14/3550/|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Kod [[Zejdizam|zejdita]], nastupanje Dana Arefata određuje se tako da će ovisiti o istraživanju. Ukoliko nije bilo istraživanja vukuf (boravak hadžija) nije dopušten, budući da je njegova izvjesnost obavezna. Ukoliko je njegovo nastupanje utvrđeno istraživanjem onda je vukuf dopušten sve dok se pogrešnost nije obistinila, a vremena još uvijek preostalo. Ako je konsenzusom ustanovljeno da nema naznaka o nastupanju dana Arefata onda je dopušteno odložiti ga jedan dan. Ne postoji razlika između osmog, devetog ili desetog dana.

=== Nakon boravka na Arefatu ===
[[Hadžija|Hadžije]] ostaju na Arefatu sve do zalaska [[Sunce|Sunca]], nakon čega hodočasnici hrle k [[Muzdalifa|Muzdelifi]] kako bi tamo proveli [[noć]]. Tu hadžije obavljaju dva noćna [[Namaz (islam)|namaza]] (akšam i jacija), zajedno s malo odlaganja. Dakle, [[Akšam-namaz|akšam]] se ne klanja sve dok ne nastupi vrijeme [[Jacija-namaz|jacije]]. Vjerske su preporuke da hodočasnik dosta uči [[Dova|dovu]] i [[zikr]], te da se pripremi za [[kamenovanje šejtana]] na [[Mina (Saudijska Arabija)|Mini]] tako što će prikupiti dovoljan broj [[kamen]]čića. Na Muzdelifi ostaje sve dok ne obavi [[sabah-namaz]]. Nakon toga hodočasnik kreće prema Mini kako bi na veliki džemret bacio kamenčiće.&lt;ref name=&quot;DalilAlhaj&quot;/&gt;

== Značaj blagdana ==
[[Datoteka:Praying at Arafat - Flickr - Al Jazeera English.jpg|mini|desno|225px|[[Dova]] na Dan Arefata drži se najboljom praksom]]
[[Muslimani (vjernici)|Muslimani]] su jednoglasni u pogledu vrijednosti Dana Arefata,&lt;ref name=&quot;alAdvani&quot;/&gt; zbog toga što je on u svetim [[Mjesec (jedinica)|mjesecima]]: &quot;Broj mjeseci u [[Alah]]a je dvanaest, prema [[Kuran|Alahovoj knjizi]], od dana kada je [[Nebo|nebesa]] i [[Zemlja|Zemlju]] stvorio, a četiri su svijeta&quot; ([[At-Tavba|9:36]]). Također, njegovo bivanje je jedan od dana hadžijskih mjeseci (&quot;Hadž je u određenim mjesecima&quot;, [[Al-Bakara|2:197]]) i jedan je od određenih dana (&quot;Da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Alah opskrbio, Njegovo ime spominjali&quot;, [[Al-Hadž|22:28]]).

[[Abdalah ibn Abas|Ibn Abas]] kaže da su određeni dani (''ejam ma'lumat'') ustvari deset dana [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]], a Dan Arefata je jedan od tih deset dana s kojima se Alaha kune (&quot;Tako mi deset noći&quot;, [[Al-Fadžr|89:2]]). Ibn Abas kaže o njoj: &quot;Tu je deseta noć zul-hidžeta&quot;. [[Ibn Kasir]] kaže: &quot;To je tačno. Shodno onome što kaže [[Muhamed|Alahov poslanik]] o njoj: Nema dana u kojima je dobro djelo Alahu draže od djela u ovim danima, dakle ovih deset dana&quot;. Rekli su: &quot;Alahov poslaniče, čak ni [[džihad]] na Božijem putu?&quot;. Odgovorio je: &quot;Čak ni džihad na Božijem putu izuzev ako čovjek navlastito izađe sa svojim imetkom, i ništa od toga ne vrati&quot;.

Smatra se da je u ovom danu Alah upotpunio [[Islam|islamsku vjeru]], kao što kaže [[Omar|Omar ibn Hatab]]: &quot;Jedan [[Jevreji|Jevrej]] je rekao: 'O [[Amir al-Mu'minin|zapovjedniče vjernika]], postoji [[ajet]] u vašoj knjizi koga vi učite. Da je nama Jevrejima objavljen takav ajet mi bismo taj dan uzeli za blagdan'. Upitao je: 'Koji je to ajet?' On je rekao: 'Danas sam vam vašu vjeru usavršio, svoju blagodat prema vama upotpunio, i zadovoljan sam da vam vjera bude islam'&quot; ([[Al-Ma'ide|5:3]]). Omar je kazao: &quot;Mi znamo za taj dan kada je poslaniku objavljeno dok je stajao na [[Arefat]]u jednog [[Petak|petka]]&quot;.

Kao što se smatra [[Islamski blagdani|blagdanom]] boravak na Arefatu, a to je [[suna]] poslanika islama, pa je Muhamed rekao: &quot;Dan Arefata, dan [[Kurban-bajram|klanja kurbana]] i dani boravka na [[Mina (Saudijska Arabija)|Mini]] su blagdani za nas [[Muslimani (vjernici)|muslimane]]. U njemu je [[dova]] od ogromnnog značaja&quot;. Muhamed je također kazao: &quot;Najbolja dova je ona koja se uči na Dan Arefata jer se putem nje uvećava broj onih koji su oslobođeni vatre&quot;, o čemu dodaje: &quot;Nema dana u kojem Alah oslobodi više robova od vatre od Dana Arefata. Toga dana, [[Alah]] se ponosi pred stanovnicima nebesa s onima koji su prisutni na Arefatu&quot;. U [[hadis]]u je rečeno: &quot;Alah se pred stanovnicima nebesa ponosi [[hadžija]]ma koji se nalaze na Arefatu&quot;. Obzirom da se boravak na Arefatu smatra jednim od stupova [[hadž]]a, Muhamed je kazao: &quot;Hadž je Arefat&quot;.&lt;ref name=&quot;alAdvani&quot;/&gt;

=== Post Dana Arefata ===
Oni koji nisu na hodočašću potiču se da Dan Arefata provedu u [[Post u islamu|postu]] s obzirom na veliku nagradu koju to djelo ima. [[Sunizam|Suniti]] to obrazlažu [[hadis]]om zbirke ''[[Sahih Buhari]]'' koji kaže: &quot;Post na Dan Arefata kod [[Alah]]a se računa oprostom [[grijeh]]a čitave minule godine i narednu godinu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|title=فضل صيام يوم عرفة والعمل الصالح فيه|publisher=Fatwa Online|url=http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=58344|date=25. 1. 2005|accessdate=13. 5. 2018|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807220529/http://fatwa.islamweb.net/fatwa/index.php?page=showfatwa&amp;Option=FatwaId&amp;Id=58344|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za [[Hadžija|hadžije]] post ovog dana nije dopušten s obzirom da je [[Muhamed]] mrsio kada bi stigao na [[Arefat]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=ibn Baz|first=Abd al-Aziz|authorlink=Abd al-Aziz ibn Baz|title=حكم صوم يوم عرفة للحاج وغيره|url=https://binbaz.org.sa/node/620|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150926015709/https://binbaz.org.sa/node/620|archivedate=26. 9. 2015|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt; U jednom od hadisa je preneseno da je Muhamed zabranio post na Dan Arefata na brdu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=al-Zahrani|first=Jahja ibn Musa|title=صوم يوم عرفة|url=http://www.saaid.net/Doat/yahia/7.htm|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

Gledište [[Šijitizam|šijita]] o postu se razlikuje ovisno o specifičnom pravcu, no generalno izvode zaključak da kada se pouzdano pojavi [[Lunarni ciklus|mlađak]] mjeseca [[Zu-l-hidždže|zul-hidžeta]], post na Dan Arefata neće čovjeka oslabiti ni u kojoj mjeri od obavljanja nekih aktivnosti toga dana, te je zato bolje postiti ga. To dokazuju predajom koja kaže: &quot;Post na Dan Arefata ima vrijednost posta čitave godine&quot;. On također kaže da [[Hasan ibn Ali|Hasan]] nije postio ovaj dan, ali je zato postio [[Husein ibn Ali|Husein]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Tusi|first=Abu Džafar Muhamed ibn Hasan|authorlink=Abu Džafar al-Tusi|title=[[Al-Istibsar]]|volume=2|publisher=Dar al-Kutub al-Islamija|location=Teheran|page=133|origyear=1390 AP|year=2011|oclc=247479936}}&lt;/ref&gt;

=== Tekbir ===
{{glavni|Tekbir}}
[[Tekbir]] predstavlja izgovaranje vjerske fraze: &quot;[[Alah]] je najveći, Alah je najveći, nema Boga osim Alaha, Alah je najveći, Alah je najveći i Njemu pripada hvala&quot;. Ili jednostavno samo: &quot;Alah je najveći&quot;. Tako postoji potpuni i ograničeni tekbir. Prvi je onaj koji se izgovara u bilo kom vremenu, a drugi je onaj koji se izgovara poslije obaveznih [[Namaz (islam)|namaza]]. Brojni učenjaci navode da je poseban tekbir onaj koji je povezan sa [[Kurban-bajram]]om. On se uči od [[sabah-namaz]]a na Dan Arefata za one koji nisu na [[hadž]]u. Glede [[hadžija]], on počinje od [[podne]] dana bajrama, a dotad se izgovara [[Telbija|telbiju]] ponavljajući je sve do [[Ikindija-namaz|ikindije-namaza]] posljednjeg dana [[tešrik]]a. [[Suna]] je da [[Muškarac|muškarci]] tekbir izgovaraju na glas, dok [[Žena|žene]] to ne čine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ما صفـة التكبير المطلق، والتكبير المقيد؟|publisher=Islamway|url=https://ar.islamway.net/fatwa/16450/%D9%85%D8%A7-%D8%B5%D9%81%D8%A9-%D8%A7%D9%84%D8%AA%D9%83%D8%A8%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B7%D9%84%D9%82-%D9%88%D8%A7%D9%84%D8%AA%D9%83%D8%A8%D9%8A%D8%B1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D9%82%D9%8A%D8%AF|date=9. 10. 2007|accessdate=13. 5. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Statistika posjećenosti ==
Prema [[Saudijska Arabija|saudijskim]] podacima, posjećenost na Dan Arefata iznosi:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! [[Islamski kalendar|AH]]
! [[Datum]]
! [[Hadžija|Hadžije]]
|-
| 1428.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;&gt;{{cite web|title=الإحصاء: المملكة استضافت  24 مليون حاج في آخر ١٠ سنوات|publisher=Sabq Online Newspaper|location=Riyadh|url=https://sabq.org/%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%AD%D8%B5%D8%A7%D8%A1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D9%85%D9%84%D9%83%D8%A9-%D8%A7%D8%B3%D8%AA%D8%B6%D8%A7%D9%81%D8%AA-%D9%85%D9%84%D9%8A%D9%88%D9%86-%D8%AD%D8%A7%D8%AC-%D9%81%D9%8A-%D8%A2%D8%AE%D8%B1-%D8%B3%D9%86%D9%88%D8%A7%D8%AA|date=15. 8. 2017|accessdate=13. 5. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20190818033339/https://sabq.org/%D8%A7%D9%84%D8%A5%D8%AD%D8%B5%D8%A7%D8%A1-%D8%A7%D9%84%D9%85%D9%85%D9%84%D9%83%D8%A9-%D8%A7%D8%B3%D8%AA%D8%B6%D8%A7%D9%81%D8%AA-%D9%85%D9%84%D9%8A%D9%88%D9%86-%D8%AD%D8%A7%D8%AC-%D9%81%D9%8A-%D8%A2%D8%AE%D8%B1-%D8%B3%D9%86%D9%88%D8%A7%D8%AA|archive-date=2019-08-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| align=right | [[18. 12.]] [[2007]].
| align=right | 2,454.325
|-
| 1429.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[7. 12.]] [[2008]].
| align=right | 2,408.849
|-
| 1430.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[26. 11.]] [[2009]].
| align=right | 2,312.278
|-
| 1431.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[15. 11.]] [[2010]].
| align=right | 2,789.399
|-
| 1432.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[5. 11.]] [[2011]].
| align=right | 2,927.717
|-
| 1433.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[25. 10.]] [[2012]].
| align=right | 3,161.573
|-
| 1434.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[14. 10.]] [[2013]].
| align=right | 1,980.249
|-
| 1435.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[3. 10.]] [[2014]].
| align=right | 2,085.238
|-
| 1436.&lt;ref name=&quot;Sabq1582017&quot;/&gt;
| align=right | [[23. 9.]] [[2015]].
| align=right | 1,952.817
|-
| 1437.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GaStat: The Total number of Pilgrims for the Hajj Season of 1437H is (1,862,909)|publisher=General Authority for Statistics|location=Riyadh|url=https://www.stats.gov.sa/en/news/113|year=2017|accessdate=13. 5. 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| align=right | [[11. 9.]] [[2016]].
| align=right | 1,862.909
|-
| 1438.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GaStat: The Total Number of Pilgrims for the Hajj Season of 1438H. Reached (2,352,122) Pilgrim|publisher=General Authority for Statistics|location=Riyadh|url=https://www.stats.gov.sa/en/news/206|year=2017|accessdate=13. 5. 2018|archive-date=2022-08-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20220810093629/https://www.stats.gov.sa/en/news/206}}&lt;/ref&gt;
| align=right | [[31. 8.]] [[2017]].
| align=right | 2,352.122
|}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* Indžić, Abdulkadir (28. 12. 2007): [http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=2595:tajne-arefata-temeljnog-dijela-hadfdfa&amp;catid=85&amp;Itemid=222 ''Tajne Arefata temeljnog dijela hadždža''], Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
* Karčić, Harun (23. 9. 2015): [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dan-arefata-najvaznija-etapa-hadza ''Dan Arefata, najvažnija etapa hadža''], [[Al Jazeera Balkans]]

[[Kategorija:Praznici|Arefat]]
[[Kategorija:Hadž]]
[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>on52gz2w896qlatbf634w34052kgsdt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Domaslava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619542</id>
    <revision>
      <id>42715006</id>
      <parentid>42695618</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T19:10:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36355" sha1="pt6mn9nw4pp8cpox6oh9odj4qlvvkwy" xml:space="preserve">'''Domaslava''' je hipotetsko [[Osobno ime|ime]] neidentificirane [[Hrvati|hrvatske]] plemkinje, predloženo od strane povjesničara [[Neven Budak|N. Budaka]] na temelju vlastite rekonstrukcije fragmentiranog [[Epigrafika|epigrafskog]] natpisa otkrivenog u zapadnom zidu [[Klis|kliške]] [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkve sv. Vida]]. [[Arheologija|Arheološko]] istraživanje ovog objekta na [[Kliška tvrđava|Kliškoj tvrđavi]] provedeno je [[2001]]. kada je potvrđeno postojanje [[Predromanika|predromaničke]] crkve, konvertirane sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] u [[Osmansko Carstvo|tursku]] džamiju, te potom u [[Mletačka Republika|mletačku]] crkvu. Prilikom ovih [[Novi vijek|novovjekovnih]] prenamjena i intenzivnih pregradnji došlo je do korištenja starijeg srednjovjekovnog [[Građevinski materijal|materijala]], među kojim su [[2011]]. otkrivena i četiri [[kamen]]a ulomka s vladarskim natpisom. Fragmente je pronašao konzervator [[Radoslav Bužančić|R. Bužančić]], ponudivši iste godine studiju prema kojoj se i predromanička crkva i natpisi na temelju arheološko-umjetničkih karakteristika datiraju u [[9. vijek|9. stoljeće]], zajedno s vladarskim [[mecena]]ma istih. Četiri mjeseca kasnije uslijedila je i Budakova kritička analiza koja životni vijek plemkinje ({{jez-lat|regina}}) smješta u prvu polovicu [[10. vijek|10. stoljeća]]. Osim razilaženja oko datiranja, dvojac je ponudio i različita tumačenja natpisa odnosno identifikacije. Prema Bužančiću, tekst spominje neimenovanu vladaricu s titulom [[Slaveni|slavenske]] kraljice, pretpostavljajući da je riječ o [[Trpimir]]ovoj supruzi, dok se prema Budaku radi o dosad nepoznatoj hrvatskoj [[Kraljica|kraljici]] Domaslavi.

== Epigrafski natpis ==

=== Lokalitet ===
{{glavni|Crkva sv. Vida na Klisu|Kliška tvrđava|l1=Crkva sv. Vida}}
[[Datoteka:Pevnost Klis v poloze nad stejnojmennym prusmykem.jpg|mini|desno|225px|Pogled na zapadnu fasadu [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkve sv. Vida]] na kojoj su otkrivena četiri kamena segmenta s vladarskim natpisom]]
[[Kamen]]i fragmenti s vladarskim natpisom pronađeni su [[2011]]. prilikom [[Arheologija|arheoloških]] istraživanja i [[Konzervacija arhitekture|konzervacije]] [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkve sv. Vida]],&lt;ref name=&quot;Vidović32014.22&quot;&gt;[[#Vidović32014|Vidović (2014)]], str. 22.&lt;/ref&gt; među blokovima njene zapadne fasade.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 33-35.&lt;/ref&gt; Crkva je smještena na gornjem dijelu [[Kliška tvrđava|tvrđave]] u [[Klis]]u, posred [[Kasna antika|kasnoantičkog]] i poslije [[Povijest Hrvatske|starohrvatskog]] kaštela,&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 30.&lt;/ref&gt; impostirana je na visokom podnožju koje dominira okolicom.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 31.&lt;/ref&gt; Pristupa joj se s juga, visokim [[Stepenice|stubama]] kroz masivne [[zid]]ove uspinjući se gotovo dva metra od ulice prema središtu građevine, na razinu današnjeg [[pod]]a.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 30-31.&lt;/ref&gt; Unutrašnjost joj je polumračna i oskudno svjetlo ulazi kroz [[vrata]] i četiri [[prozor]]a, po dva na jugu i sjeveru.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt;

Tokom svoje tisućljetne povijesti, građevina je prošla više faza funkcionalne prenamjene, rušenja i radikalne nadogradnje. Prema konzervatoru [[Radoslav Bužančić|R. Bužančiću]], originalna crkva je iz doba postanka [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatske srednjovjekovne države]]&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.29&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 29.&lt;/ref&gt; i može se datirati u [[9. vijek|9. stoljeće]].&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 29-30, 33-34. i 37-38.&lt;/ref&gt; Tipološki se klasificira kao [[privatna crkva]] ({{jez-lat|ecclesia propria}}, {{jez-njem|eigenkirche}}) i upućuje na novi način [[Karolinško Carstvo|franačke]] organizacije teritorija s utvrđivanjem [[Feudalizam|feudalnog]] [[Ordensburg|posjeda]] ({{jez-njem|ordensburg}}).&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.29&quot;/&gt; Crkva je [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]] s [[atrij]]em pred [[Portal|glavnim ulazom]], sagrađenim na način koji odaje posve osobitu arhitektonsku matricu [[Predromanika|predromaničke]] arhitekture [[Karolinška umjetnost|karolinškog doba]] s [[westwerk]]om.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 29-30. i 33.&lt;/ref&gt; Centralnog je oblika i jednostavnog [[Volumen (likovni element)|volumena]], podignutim nad [[kvadrat]]nim [[tlocrt]]om s upisanom [[Kupola|kupolom]] oslonjenom na [[Trompa|trompe]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Od ostataka izvorne građevine znatno je bolje sačuvan atrij na zapadnoj fasadi nego [[svetište]] s [[oltar]]om zatvoreno kamenim septumom koje je stoljećima stajalo neistraženo pod [[Cisterna|cisternom]] istočno od crkve.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Iznimno značenje koje crkva ima u graditeljstvu tog vremena je njena direktna povezanost s visokim [[Hrvati|hrvatskim]] dostojanstvenicima koji su je dali podići.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.29&quot;/&gt; Naime, nalaz [[Skulptura|skulpture]] i [[tekst]]ovi ispisani na [[Oltarna pregrada|oltarnoj pregradi]] pokazuju da se radi o crkvi pripadnika srednjovjekovne vladarske elite, odnosno [[Kapela|kapeli]] [[Hrvatski vladari|hrvatskog vladara]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.29&quot;/&gt;

Nakon [[Bitka kod Klisa 1537.|opsade]] iz [[1537]]. kojom su [[Osmansko Carstvo|osmanlijske]] snage zauzele [[Klis]], sandžak-beg [[Murat-beg Tardić]] na mjestu predromaničke crkve dao je sagraditi [[Džamija|džamiju]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Tlocrt nove bogomolje gotovo je udvostručen širenjem prema sjevernoj strani gdje se nalazila [[klisura]], uz čiju je vertikalu bila podignuta stara crkva.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 32.&lt;/ref&gt; Graditelji džamije su se našli pred velikim građevinskim izazovom i umjesto kompliciranog kopanja [[stijena]] odlučili su samo poravnati vrh klisure i na toj razini započeti novu gradnju.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Taj mukotrpni posao iziskivao je poravnanje stijene na koti koja je gotovo dva [[Metar|metra]] viša od razine poda crkve, te potom rušenje gornjeg dijela građevine kojim je onda zatrpana do razine klisure radi proširenja površine namijenjene postavi novog kvadratičnog tlocrta.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; [[Pod]] džamije je, upravo iz razloga što je poravnanje litice bilo iznimno teško i nikada nije bio do kraja završen, u sjeverozapadnom kutu ostao podignut za visinu jedne [[Stepenice|stube]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; U ovom kutu sagrađen je i vitki [[minaret]],&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; dok je [[kupola]] džamije podignuta je nad osmerokutnim [[tambur]]om i pretpostavlja se da je izvorno imala [[Lim (metalni)|limeni]] pokrov.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt; Prilikom [[Religijska konverzija|konverzije]] građevine došlo je do temeljitog rušenja prijašnje crkve&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; i njen [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovni]] materijal, uključujući kamene fragmente s dedikacijskim vladarskim natpisom, uzidan je u [[zid]]ove džamije iznad razine njezina poda i u vrata minareta.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34.&lt;/ref&gt;

Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]], godine [[1648]]. [[Kliška tvrđava|Klišku tvrđavu]] opsjedaju i zauzimaju [[Mletačka Republika|Mlečani]] predvođeni generalom [[Leonardo Foscolo|L. Foscolom]], tokom čijeg [[Artiljerija|artiljerijskog]] [[Bombardiranje|bombardiranja]] stradava turska džamija i jamačno pada minaret.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Građevina je ponovo postala [[Crkva (zgrada)|kršćanska crkva]], posvećena [[Sveti Vid|sv. Vidu]], kao uspomena na rekonkvistu i povratak [[Klis]]a u [[Kršćanstvo|kršćanske]] ruke.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Mletačkim preuzimanjem kontrole ponovo dolazi do značajnijih [[Građevinarstvo|građevinskih]] zahvata.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt; Nad tjemenom kupole dograđen je tambur približne visine 1,5 [[Metar|m]] iznad kojeg je postavljeno [[Drvo (materijal)|drveno]] krovište s [[kamen]]im pločama, vremenom zamijenjeno pokrovom od [[Kupa kanalica|kupe kanalice]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt; Također, na mjestu porušenog minareta sagrađena je mala preslica sa [[zvono]]m (danas nesačuvana).&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.30&quot;/&gt; Izvorna rekonstrukcija eksterijera ovjerena je na grafikama mletačkih crtača poput [[Giuseppe Santini (inženjer)|G. Santinija]] koji je [[1668]]. izradio [[Veduta|vedute]] tvrđave i tlocrte crkve s tri oltara.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32.33&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 32-33.&lt;/ref&gt; Zapadno od nove crkve, izvan zidova džamije odnosno na mjestu predvorja starohrvatske crkve, stajala je dvokatna jednobrodna građevina koja je u [[17. vijek|17. stoljeću]] služila za smještaj [[vojnik]]a.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32.33&quot;/&gt; Vojarna je podignuta uz samu fasadu s pronađenim vladarskim natpisom, dok je na sjeveru bila prislonjena uz klisuru.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32.33&quot;/&gt; Novi objekt Mlečani su podigli i uz istočni zid crkve, presvođen je bačvastim [[svod]]om i na skicama označen kao [[cisterna]].&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 31-33.&lt;/ref&gt; O višestrukim [[Novi vijek|novovjekovnim]] obnovama crkve svjedoče [[Gotička arhitektura|kasnogotički]] elementi&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; i [[Barokna arhitektura|barokni]] ukrasi iz 17. stoljeća,&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt; zatim datirani [[mramor]]ni natpisi iz [[1658]]. i [[1743]]. godine,&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.31&quot;/&gt; te porušeni ostaci sklopa na istoku s vidljivim tragovima čestih pregradnji.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 31-32.&lt;/ref&gt;

=== Arheološko istraživanje ===
[[Arheologija|Arheološko]] istraživanje [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkve sv. Vida]] provedeno je u ljeto [[2001]]. pod vodstvom arheologa [[Miroslav Katić (arheolog)|M. Katića]]&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 32, ref. 8.&lt;/ref&gt; i rezultati su donijeli nove spoznaje o prijašnjoj građevini, uključujući posebno značajne podatke o izvornoj razini njezina [[pod]]a koji se nalazio 147 [[cm]] ispod kote današnjeg popločenja crkve.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Prije istraživanja, jedini vidljivi ostatak koji je mogao upućivati na postojanje neke starije građevine bio je [[kamen]]i okvir [[vrata]] koja vode iz crkve u [[Svod|presvođenu]] prostoriju na sjeveroistočnom dijelu objekta.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Sam okvir vrata nije na izvornom mjestu i pripadao je [[Gotička arhitektura|kasnogotičkom]] [[portal]]u s tordiranom pletenicom kojom je ukrašen rub njegovog svijetlog otvora.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Arheolozi su pažljivim promatranjem [[Struktura|strukture]] zida uočili dodatne starije elemente [[Konstrukcija|konstrukcije]], sačuvane samo u podnožju južne strane građevine, čija visina ne prelazi razinu poda današnje crkve.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Postalo je jasno da rezultati arheoloških istraživanja interijera crkve provedenih prije 2001. nisu mogli razjasniti njezino [[Predromanika|predromaničko]] oblikovanje, zbog radikalnih pregradnji i temeljitog rušenja prijašnje crkve tokom gradnje džamije.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt;

Iskapanjem i istraživanjem unutrašnjosti razjašnjeno je da je starijoj crkvi pripadala samo polovica površine današnje građevine (njen južni dio), odnosno da je [[tlocrt]] još u [[Osmansko Carstvo|osmanlijsko doba]] gotovo udvostručen proširenjem prema sjeveru.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt; Istovremeno, pri oblikovanju novog [[kvadrat]]ičnog tlocrta došlo je do niveliranja klisure, kao i rušenja gornjeg dijela odnosno zatrpavanja najmanje trećine visine predromaničke crkve.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 32. i 35.&lt;/ref&gt; Arheološkim sondiranjem nije se uspjelo razjasniti raspored [[Svetište|svetišta]] i [[oltar]]a u istočnom dijelu s obzirom da su položeni izvan gabarita džamije tj. u produžetku crkve, na mjestu kasnije [[Mletačka Republika|mletačke]] [[Cisterna|cisterne]], međutim, na zapadu izvan zidova džamije pronađeni ostaci arhitekture koja je identificirana kao zapadno predvorje starohrvatske crkve sv. Vida.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.32&quot;/&gt;

Zidovi zapadne prostorije, namijenjene za boravak mletačkih vojnika, građeni su od vrlo nepravilna lomljena kamena zidana u obilnom [[Vapno|vapnenom]] [[mort]]u, a na njenom [[pod]]u bila je kaldrma od nepriklesana [[kamen]]a.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 33.&lt;/ref&gt; Na zapadnom zidu crkve, na spoju s predvorjem, razabiru se ne posve jasni tragovi ulaznih vrata u prostor stare crkve jer su [[zid]]ovi podnožja [[Džamija|džamije]] bili temeljito prezidani.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;/&gt; [[Prostorija|Prostorije]] su nedvojbeno bile spojene i na isti način uklopljene u sjevernu klisuru, isto kao i istočni dio građevine.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;/&gt; Na osnovi ovih otkrića, arheolozi su zaključili da su pronađeni ostaci [[Rani srednji vijek|ranosrednjovjekovne]] građevine zapadno od crkve po svoj prilici njeno predvorje, po obliku usporedivo s tipičnim primjerima [[westwerk]]a [[9. vijek|9. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;/&gt; Svi nalazi upućuju na to da je u [[16. vijek|16. stoljeću]] porušena vrlo stara srednjovjekovna crkva i pregrađena u tursku džamiju, a pretpostavlja se i da joj je predvorje nakon rušenja fizički odvojeno i da potom imalo funkciju [[Vojarna|vojarne]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;/&gt; Postojanje srednjovjekovne crkve čvrsto potkrepljuju istraživanja zidova koja su pokazala da je kod gradnje džamije ugrađen velik broj [[mramor]]nih ulomaka sakralne [[Skulptura|skulpture]] iz razdoblja od [[9. vijek|9.]] do [[12. vijek|12. stoljeća]],&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.33&quot;/&gt; među kojima su i fragmenti s vladarskim natpisom.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 33-34.&lt;/ref&gt;

=== Kameni fragmenti ===
[[Datoteka:Vladarski natpis crkve sv. Vida u Klisu.png|mini|desno|225px|Četiri ulomka s vladarskim natpisom]]
Ulomke s dedikacijskim natpisom početkom [[2011]]. otkrio je splitski konzervator [[Radoslav Bužančić|R. Bužančić]] i u ljeto iste godine objavio je sveobuhvatni znanstveni članak o pronalascima.&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317.&lt;br /&gt;• [[#Vidović32014|Vidović (2014)]], str. 22.&lt;br /&gt;• [[#Zekan122014|Zekan (2014)]], str. 369, ref. 6.&lt;/ref&gt; Osim četiri fragmenta s [[Latinski jezik|latinskim]] tekstom, pronađena su još dva ukrašena komada bez natpisa.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; Ovih šest ulomaka klesarije su identificirani kao [[Pilastar|pilastri]], [[Plutej (skulptura)|pluteji]] i [[trabeacija]] kamene [[Oltarna pregrada|oltarne pregrade]] (septuma) iz vremena [[Rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; Sav [[Srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovni materijal]] izrađen je od [[Prokoneški marmor|prokoneškog mramora]] i kasnije je uzidan u [[zid]]ove džamije iznad razine njena [[pod]]a, na način da se natpisi i [[Dekoracija|dekoracije]] nisu vidjeli.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; U zapadnom zidu pronađena su četiri ulomka s dijelovima natpisa, za koje je utvrđeno da izvorno pripadaju [[Greda (konstrukcija)|gredi]] ([[arhitrav]]u) oltarne pregrade.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; Od preostala dva ulomka, jedan je otkriven u doprozorniku istočnog [[prozor]]a uz glavni ulaz i originalno pripada gredi pluteja ({{nowrap|19 x 84 x 17 [[cm]]}}), dok je drugi nađen u zazidanim [[Vrata|vratima]] nekadašnjeg [[minaret]]a i izvorno predstavlja pilastar s bazom [[stup]]a pregrade ({{nowrap|114 x 26 x 15 [[cm]]}}).&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; Ova dva ulomka septuma sadrže [[pleter]]ne [[ornament]]e (perece) tipične za [[Predromanika|predromaničku umjetnost]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; Dekoracije se također javljaju i na dva veća komada s natpisom, u vidu karakterističnog ukrasa s kukama iznad vrpce grede oltarne pregrade na kojoj se nalazi tekst.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34&quot;/&gt; [[Spirala|Spiralne]] kuke prvog ispisanog ulomka nakošene su na desnu, odnosno drugog na lijevu stranu (Bužančićeva numeracija).&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 36. i 39.&lt;/ref&gt; Prvi fragment ({{nowrap|21 x 35 x 11 [[cm]]}}) sadrži tekst s formulom vladara &lt;tt&gt;ORUM&amp;#8239;FILIU&lt;/tt&gt;, na drugom ({{nowrap|21 x 37 x 11 [[cm]]}}) je napisano &lt;tt&gt;MEA&amp;#8239;DOMAS&lt;/tt&gt;, a na trećem ({{nowrap|10 x 16 x 11 [[cm]]}}) i četvrtom ({{nowrap|10 x 19 x 11 [[cm]]}}) sačuvan je samo ulomak natpisa &lt;tt&gt;LAVA&lt;/tt&gt; i u nastavku &lt;tt&gt;REGINA&lt;/tt&gt;, koji se spajaju a riječi nastavljaju:&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34, 36. i 39.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Br.
! [[Dimenzija|Dimenzije]]
! [[Slovo|Grafemi]]
|-
| align=center | '''1'''
| align=right | 21 x 35 x 11 [[cm]]
| align=center | '''&lt;big&gt;&lt;tt&gt;ORUM&amp;#8239;FILIU&lt;/tt&gt;&lt;/big&gt;'''
|-
| align=center | '''2'''
| align=right | 21 x 37 x 11 [[cm]]
| align=center | '''&lt;big&gt;&lt;tt&gt;MEA&amp;#8239;DOMAS&lt;/tt&gt;&lt;/big&gt;'''
|-
| align=center | '''3'''
| align=right | 10 x 16 x 11 [[cm]]
| align=center | '''&lt;big&gt;&lt;tt&gt;LAVA&lt;/tt&gt;&lt;/big&gt;'''
|-
| align=center | '''4'''
| align=right | 10 x 19 x 11 [[cm]]
| align=center | '''&lt;big&gt;&lt;tt&gt;REGINA&lt;/tt&gt;&lt;/big&gt;'''
|}

Uz šest navedenih ulomaka [[Oltarna pregrada|oltarne pregrade]], tokom radova na obnovi [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkve sv. Vida]] pronađena je i jedna ploča s [[Reljef (skulptura)|reljefom]] ({{nowrap|46 x 24 x 11,5 [[cm]]}}), uzidana ploštimice kao [[građevinski kamen]] u prstenastom zidu [[tambur]]a.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.40&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 40.&lt;/ref&gt; Ovaj ulomak ranosrednjovjekovne figuralne plastike također je izrađen od [[Prokoneški marmor|prokoneškog mramora]]&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.40&quot;/&gt; i prikazuje motiv [[Maiestas Domini|Krista u slavi]] ({{jez-lat|Maiestas Domini}}).&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 29. i 40.&lt;/ref&gt; Od [[Kompozicija (likovna)|kompozicije]] je sačuvan samo dio, centralni lik [[Isus|Krista]] u [[Mandorla|mandorli]] i [[anđeo]] s njegove desne strane.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.40&quot;/&gt; Sudeći prema obliku, reljef je mogao pripadati nadvratniku [[portal]]a ranosrednjovjekovne crkve, premda bi se prema utoru na njegovoj gornjoj strani moglo jednako tako pretpostaviti da je ulomak nekog kamenog [[namještaj]]a koji se sastojao od [[stup]]ova i [[Greda (konstrukcija)|greda]].&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.41&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 41.&lt;/ref&gt; Po [[skulptura]]lnim karakteristikama, kliški reljef srodan je [[Srednjovjekovna umjetnost|ranosrednjovjekovnim]] reljefima s prikazima ljudskih likova iz [[Solin]]a i [[Split]]a,&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.41&quot;/&gt; na osnovi čega ga se može datirati u isti period tj. drugu polovicu [[11. vijek|11.]] ili početak [[12. vijek|12. stoljeća]].&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 45-47.&lt;/ref&gt; Ovo pak implicira da sama predromanička crkva nije plod jednog vremena nego se umjetnički razvijala u više etapa ([[9. vijek|9]]–[[12. vijek|12. st]]),&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 33. i 46-47.&lt;/ref&gt; što je od važnosti za datiranje životnog vijeka plemkinje s natpisa.&lt;ref&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317. i 320.&lt;/ref&gt; Generalno, arheološka istraživanja diljem srednje [[Dalmacija|Dalmacije]] provedena od [[1970-ih]] dovela su do novih spoznaja o graditeljskoj baštini i dan danas se teško uklapaju u starije teze.&lt;ref&gt;[[#Zekan122014|Zekan (2014)]], str. 368-369, ref. 6.&lt;/ref&gt;

== Prijevodi i identifikacije ==
Rekonstrukciju fragmentiranog teksta s [[prijevod]]om dosad su ponudili [[Radoslav Bužančić|R. Bužančić]] i [[Neven Budak|N. Budak]], oba u publikacijama objavljenim [[2011]]. godine. Četiri ulomka u niz (1–4) numerirao je Bužančić, fokusiravši se na tumačenje posljednja tri.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34. i 36.&lt;/ref&gt; On ističe da se zadnja dva ulomka (zajedno dajući &lt;tt&gt;LAVA&amp;#8239;REGINA&lt;/tt&gt;) pouzdano mogu spojiti iz više razloga, iako je mjesto loma [[Klesarstvo|preklesano]], a najočitiji je onaj koji upućuje na to da su komadi bili jednako tretirani u sekundarnoj upotrebi kada im je odstranjen gornji dio mramornog ukrasa i tek su potom razdvojeni.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.36&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 36.&lt;/ref&gt; Puno problematičnijom smatra vezu između drugog i trećeg ulomka, budući da je potonji naknadno preklesan u pravilan [[kvadar]] pa je mjesto loma uništeno.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.36&quot;/&gt; Prilikom kasnije obrade oštećen je i završni [[Slovo|grafem]] drugog ulomka (&lt;tt&gt;MEA&amp;#8239;DOMAS&lt;/tt&gt;), no posve je sigurno da se radi o slovu &lt;tt&gt;S&lt;/tt&gt;.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.36&quot;/&gt; Prema Bužančiću, iako se radi o razdvojenim komadima, potpuno je jasno da je posrijedi dio jedinstvenog natpisa na kojem se spominje [[vladar]]ova žena.&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 36-37.&lt;/ref&gt; Nadalje navodi da tekst sadrži kraljevsku [[Titula|titulu]] žene vladara i nudi vlastito čitanje, pri čemu radi dvije proizvoljne intervencije (označene zagradama):&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34.36.40.Budak122011.317&quot;&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34, 36. i 40.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317.&lt;/ref&gt;
:&lt;tt&gt;MEA&amp;#8239;DOM(N)A&amp;#8239;S(C)LAVA&amp;#8239;REGINA&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.34.36.40.Budak122011.317&quot;/&gt;
Svoju prvu intervenciju Bužančić opravdava pokušajem dobivanja ženske vladarske titule ''domna'', pandana muškoj tituli ''[[Dominus (titula)|dominus]]'', poznate iz nekoliko [[Primarni izvori|izvora]] koji govore o hrvatskim vladarima [[9. vijek|9. stoljeća]].&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 37-38.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 318.&lt;/ref&gt; Među takvim primjerima su natpis iz crkve sv. Mihovila u [[Nin]]u (knez [[Branimir]] kao &lt;tt&gt;DOMNO B[ra]NNIMERO DUX SLCAUORUM…&lt;/tt&gt;), natpis septuma crkve sv. Petra u Otresu kod [[Bribir (Vinodol)|Bribira]] (Branimir kao &lt;tt&gt;DOMNO [br]ANNI[mero]&lt;/tt&gt;), ulomak iz [[Samostanski vrt sv. Lovre|crkve sv. Lovre]] u šibenskom [[Donje Polje|Donjem Polju]] (&lt;tt&gt;TEM[pori]BUS DOMNO D…&lt;/tt&gt;), te [[Čedadsko evanđelje|Čedadski evanđelistar]] ([[Trpimir]] kao ''Domno Tripimiro'' i ''Domno Trepimiro'').&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 37-38. i 40.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 318, ref. 4.&lt;/ref&gt; Bužančićevo umetanje slova &lt;tt&gt;N&lt;/tt&gt; u jasno čitljivu riječ &lt;tt&gt;DOMA&lt;/tt&gt; kritizirano je od strane Budaka koji to opisuje [[Metodologija|metodološkom]] pogreškom, ističući da bi takvo umetanje bilo dopustivo jedino ako bi iznad slova &lt;tt&gt;M&lt;/tt&gt; stajao znak kraćenja, no njega nema.&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 318.&lt;/ref&gt; Budak dodaje da u literaturi inače nema poznatih komparativnih primjera kraćenja &lt;tt&gt;MN&lt;/tt&gt; s &lt;tt&gt;M&lt;/tt&gt; iznad kojeg bi bila vodoravna crta.&lt;ref&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 318, ref. 5.&lt;/ref&gt;

Kod druge intervencije, sam Bužančić navodi da čitanje &lt;tt&gt;S(C)LAVA&lt;/tt&gt; nije toliko pouzdano jer se može čitati i kao &lt;tt&gt;SLAVA&lt;/tt&gt;, zbog čega ostaje sporno radi li se tu o [[Osobno ime|imenu]] ili rodu plemkinje, ili pak o njezinoj tituli &lt;tt&gt;SCLAVA&amp;#8239;REGINA&lt;/tt&gt; kao izvedenici iz &lt;tt&gt;REGINA&amp;#8239;SCLAVORUM&lt;/tt&gt; (dosl. slavenska kraljica ili kraljica [[Slaveni|Slavena]]).&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.37&quot;&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 37.&lt;/ref&gt; Bužančić i u ovom slučaju izdvaja analogne primjere koji uključuju spomenuti ninski natpis o Branimiru (&lt;tt&gt;SLCAUORUM&lt;/tt&gt; ili &lt;tt&gt;SCLAUORUM&lt;/tt&gt;), septum crkve sv. Bartula u [[Ždrapanj|Ždrapnju]] kod [[Skradin]]a s istom Branimirovom titulom (&lt;tt&gt;DUCE[m]&amp;#8239;CLAVITNORV[m]&lt;/tt&gt;), [[Gottschalk iz Orbaisa|Gottschalkov]] tekst koji Trpimira naziva ''rex Sclavorum'', pismo pape [[Papa Ivan VIII|Ivana VIII]] iz [[879]]. u kojem se [[Zdeslav]]u obraća s ''glorioso comiti Sclavorum'', te titulu ''rex Sclavorum'' koju je u drugoj polovici [[11. vijek|11. stoljeća]] ponovo nosio [[Dmitar Zvonimir|Zvonimir]].&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 37-38.&lt;/ref&gt; Budak također kritizira i umetanje slova &lt;tt&gt;C&lt;/tt&gt; uz opaske da nije sačuvano u fragmentu i da se radi o pretpostavci koja se ne zasniva na bilo kakvom materijalnom dokazu ili barem indiciji, navodeći pritom da je oblik ''Sclava regina'' sporan (što priznaje i Bužančić) jer bi ispravan glasio ''Sclavorum regina''.&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;

Najznačajnijim otkrićem Bužančić smatra dio teksta u kojem se vladarica neosporno naziva ''regina'', iz čega se može zaključiti da je njezin muž (subjekt natpisa) vladar koji nosi titulu ''rex'' ([[kralj]]).&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.37&quot;/&gt; To pak znači da se radi o prvom natpisu na kojem se izravno spominje titula hrvatske [[Kraljica|kraljice]], koja nosi taj naziv kao vladareva [[supruga]].&lt;ref&gt;[[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34. i 37.&lt;/ref&gt; Prije pronalaska ulomaka iz kliške crkve, najstariji poznati [[artefakt]] s napisanom kraljevskom titulom u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bio je [[Nadgrobni natpis kraljice Jelene|epitaf sa sarkofaga]] kraljice [[Jelena Slavna|Jelene]] iz kasnog [[10. vijek|10. stoljeća]],&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 34. i 37.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 319.&lt;/ref&gt; na kojem se dotična ipak direktno ne oslovljava titulom ''regina''.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.37&quot;/&gt; U ranijim vremenima, [[hrvatski vladari]] se u dokumentima [[9. vijek|9. stoljeća]] ne spominju s titulom kralja (''rex'') nego se najčešće nazivaju [[Knez|kneževima]] (''[[dux]]'') ili gospodarima (''[[comes]]''), uz izuzetak spomenutog Gottschalkova teksta gdje je [[Trpimir]] naveden kao slavenski kralj (''rex Sclavorum'').&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 37.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 319.&lt;/ref&gt; Na temelju vlastite rekonstrukcije natpisa (&lt;tt&gt;DOMNA&amp;#8239;SCLAVA&amp;#8239;REGINA&lt;/tt&gt;), spomena Trpimira s titulama ''rex'' i ''domno'', kao i arheološko-umjetničkih karakteristika [[Predromanika|predromaničke]] građevine, Bužančić u konačnici zaključuje da bi votivni natpis mogao pripadati vladaru iz prve polovice 9. stoljeća, po svoj prilici [[Trpimir]]u, odnosno da je neimenovana kraljica njegova supruga.&lt;ref&gt;Vidi:&lt;br /&gt;• [[#Bužančić82011|Bužančić (2011)]], str. 38. i 40.&lt;br /&gt;• [[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317, ref. 2.&lt;/ref&gt; Dodatan argument mu je da se sama [[Crkva sv. Vida na Klisu|crkva sv. Vida]] može pripisati [[Kapela|kapeli]] dugo tražene Trpimirove rezidencije na [[Klis]]u.&lt;ref name=&quot;Bužančić82011.29&quot;/&gt;

Povjesničar [[Neven Budak|N. Budak]] zbog gore navedenih opaski tvrdi da Bužančićev prijedlog čitanja nije prihvatljiv,&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt; kao ni njegovo datiranje i identifikacija.&lt;ref name=&quot;Budak122011.317&quot;&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 317.&lt;/ref&gt; Budak u svom osvrtu izostavlja analiziranje arhitekture, opisujući ga svejedno nedvojbeno važnim za datiranje, te se više fokusira na punu rekonstrukciju natpisa.&lt;ref name=&quot;Budak122011.317&quot;/&gt; Sadržaj prvog ulomka s tekstom &lt;tt&gt;ORUM&amp;#8239;FILIUS&lt;/tt&gt; pokazuje da se radi o muškoj osobi, što je i očekivano uzimajući u obzir da zasad ne postoje natpisi koji spominju isključivo ženu kao nalogodavca gradnje ili opremanja [[Crkva (zgrada)|crkve]].&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt; &lt;tt&gt;ORUM&lt;/tt&gt; kao nastavak [[genitiv]]a [[Množina|množine]] znači da se tu nalazila riječ koja nije određivala rodbinski odnos spomenutog [[sin]]a, nego je vjerojatno bila dio njegove vladarske [[Titula|titule]] (&lt;tt&gt;CROATORUM&lt;/tt&gt; ili &lt;tt&gt;SCLAVORUM&lt;/tt&gt;).&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt; Dotični je dakle bio vladar [[Hrvati|Hrvata]] ili [[Slaveni|Slavena]], a u tekstu se pobliže određivalo njegovo porijeklo time što se navodilo čiji je bio sin.&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt; Iako veći dio natpisa nedostaje, Budak pretpostavlja da je na natpisu stajalo:&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
:&lt;tt&gt;EGO ''xy'' REX CROATORUM FILIUS ''xy-i''.&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
Ili:
:&lt;tt&gt;EGO ''xy'' REX SCLAVORUM FILIUS ''xy-i''.&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
Budak također ostavlja mogućnost da je umjesto titule [[kralj]]a (''rex'') stajala ona [[knez]]a (''[[dux]]'').&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt; Riječ &lt;tt&gt;MEA&lt;/tt&gt; govori da je [[kraljica]] koja se spominje bila u nekom [[Rodbina|rodbinskom]] odnosu s prijespomenutim vladarom, te bi vjerojatno bilo ispravno čitati:&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
:&lt;tt&gt;UNA CUM CONIUGE MEA.&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
Ili:
:&lt;tt&gt;UNA CUM MATRE MEA.&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Budak122011.318&quot;/&gt;
Za komparativan primjer Budak navodi da je [[Željko Rapanić|Ž. Rapanić]], slijedeći rješenja [[Ljubo Karaman|Lj. Karamana]], na sličan način rekonstruirao tekst na zabatu oltarne pregrade iz crkve sv. Petra Starog u [[Split]]u (&lt;tt&gt;[CUM CONIU]GE MEA EDIFICAVI DOMUS DEI AD ONORE S(AN)C(T)I PETRI ET S(AN)C(T)I ANDREA&lt;/tt&gt;), te da je još analognih primjera zabilježeno u [[Bijaći]]ma, [[Ždrapanj|Ždrapnju]], [[Uzdolje|Uzdolju]], [[Donje Biljane|Donjim Biljanima]] i [[Novalja|Novalji]] na [[Pag]]u.&lt;ref&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 318-319.&lt;/ref&gt; Iza riječi &lt;tt&gt;MEA&lt;/tt&gt; bi moralo slijediti ime dotične žene, a ono počinje, kako natpis potvrđuje, slovima &lt;tt&gt;DOMAS&lt;/tt&gt;.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 319.&lt;/ref&gt; Budak se slaže s Bužančićevom pretpostavkom da su drugi i treći ulomak bili fizički spojeni, međutim, odbacuje njegovu ideju umetanja dodatnih slova i čita postojeći sadržaj kao &lt;tt&gt;DOMASLAVA&lt;/tt&gt;.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; To implicira da se dotična [[kraljica]] zvala Domaslava.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt;

Kao i Bužančić, Budak također pokušava datirati životni vijek vladarice na temelju titule ''regina'' odnosno muškog pandana ''rex'', ali ne na osnovi [[Trpimir]]a kao iznimke već na kontinuiranoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Naime, budući da se [[Hrvatski vladari|hrvatske vladare]] počelo nazivati kraljevima tek u [[10. vijek|10. stoljeću]], Budak zaključuje da se natpis s imenom kraljice Domaslave ne može se datirati u 9. nego najranije u 10. stoljeće.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Sukladno tome, ističe i da je vjerojatnije da se u nesačuvanoj vladarskoj tituli spominju [[Hrvati]], a ne [[Slaveni]], s obzirom da se hrvatsko ime u 10. stoljeću pojavljuje češće od onog slavenskog, što stoljeće ranije nije bio slučaj.&lt;ref&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 319-320.&lt;/ref&gt; Budak navodi da se o točnim rodbinskim vezama Domaslave može samo nagađati.&lt;ref name=&quot;Budak122011.320&quot;&gt;[[#Budak122011|Budak (2011)]], str. 320.&lt;/ref&gt; S obzirom da je žena [[Mihajlo Krešimir II.|Mihajla Krešimira II]] otprije poznata ([[Jelena Slavna|Jelena]]), najizglednija mogućnost je da se radi o njegovoj majci, ili majci nekog od njegovih neposrednih prethodnika.&lt;ref name=&quot;Budak122011.320&quot;/&gt; Kada se uzme da izradu natpisa prema njegovim umjetničkim karakteristikama treba staviti prije u ranije nego kasnije razdoblje, manje je vjerojatno da ga je dao napraviti netko od [[Stjepan Držislav|Držislavovih]] sinova (u kojem slučaju bi Domaslava bila Držislavova žena).&lt;ref name=&quot;Budak122011.320&quot;/&gt; Budak naposljetku zaključuje da je Domaslava po svoj prilici hrvatska kraljica iz prve polovice 10. stoljeća, što pak osnažuje tvrdnju da su hrvatski vladari već od [[Tomislav]]a koristili titulu ''rex'', te u skladu sa svim iznesenim nudi prijedlog potpune rekonstrukcije natpisa:&lt;ref name=&quot;Budak122011.320&quot;/&gt;
:&lt;tt&gt;EGO ''xy'' REX CROATORUM FILIUS ''xy-i'' REGIS UNA CUM CONIUGE MEA DOMASLAVA REGINA (HOC OPUS) FIERI IUSSI.&lt;/tt&gt;&lt;ref name=&quot;Budak122011.320&quot;/&gt;
Nedostatak Budakove analize, prema njegovom vlastitom navođenju, jest taj što hipotetsko [[Osobno ime|ime]] Domaslava nije poznato u hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj [[Onomastika|onomastici]], pa ni u [[Primarni izvori|izvorima]] iz kasnijih stoljeća.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Ipak, ime je uobičajene tvorbe i najsrodnije muško ime je Domagoj, a to što nije sačuvano u tekstovima ne znači da nije postojalo.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Budak kao komparativni primjer navodi muško ime Domaslav iz [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]], gdje je korišteno od [[13. vijek|13. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Nadalje ističe mogućnost da je dotična bila porijeklom iz Češke, ali da samo ime ne može biti argument za takvu tvrdnju.&lt;ref name=&quot;Budak122011.319&quot;/&gt; Komentirajući Budakovo predloženo ime, lingvist i onomastičar [[Domagoj Vidović|D. Vidović]] naglašava da bi ono bilo tek treće zabilježeno osobno ime jedne hrvatske vladarice (uz Marušu i dvije Jelene), odnosno da su sve do pojave sustavnoga vođenja matičnih knjiga sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] zapisi osobnih imena bili gotovo isključivo muška povlastica, uz pokoju rijetku udovicu, sluškinju ili robinju.&lt;ref name=&quot;Vidović32014.22&quot;/&gt; Ime Domaslava spadalo bi u imenski fond karakterističan za razdoblje do prve polovice 10. stoljeća kada su hrvatski narodni vladari (i Hrvati općenito) nosili gotovo isključivo hrvatska narodna imena, najčešće dvočlana od kojih je većina sadržavala tvorbeni formant ''-mir'' ili ''-slav''.&lt;ref name=&quot;Vidović32014.22&quot;/&gt;

== Reference ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|ref=Budak122011|last=Budak|first=Neven|authorlink=Neven Budak|title=O novopronađenom natpisu s imenom kraljice Domaslave iz crkve sv. Vida na Klisu|journal=[[Historijski zbornik]]|volume=64|issue=2|publisher=[[Društvo za hrvatsku povjesnicu]]|location=Zagreb|pages=317-320|url=http://www.historiografija.hr/Budak_HZ_2-2012.pdf|date=decembar 2011|issn=0351-2193|oclc=985190862|archive-url=https://web.archive.org/web/20180416012850/http://www.historiografija.hr/Budak_HZ_2-2012.pdf|archive-date=2018-04-16|access-date=2018-06-04|url-status=dead}}
* {{cite journal|ref=Bužančić82011|last=Bužančić|first=Radoslav|authorlink=Radoslav Bužančić|title=Crkve sv. Vida na Klisu i sv. Marije u Blizni Gornjoj: Prilog proučavanju vladarske predromaničke arhitekture IX. stoljeća|journal=[[Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji]]|volume=42|issue=1|publisher=Konzervatorski odjel [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] za područje Splitsko-dalmatinske županije|location=Split|pages=29-67|url=http://bib.irb.hr/datoteka/546649.PPUD_42_Buzancic.pdf|date=august 2011|issn=0555-1145|access-date=2018-06-04|archive-date=2015-02-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20150215150410/http://bib.irb.hr/datoteka/546649.PPUD_42_Buzancic.pdf}}
* {{cite journal|ref=Vidović32014|last=Vidović|first=Domagoj|authorlink=Domagoj Vidović|title=Od Domaslave do Sarah|journal=[[Hrvatski jezik (časopis)|Hrvatski jezik]]|volume=1|issue=1|publisher=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]|location=Zagreb|pages=22-24|url=https://www.bib.irb.hr/705489/download/705489.Hrv_jezik_1401_kb_05.pdf|date=mart 2014|issn=1849-3394}}
* {{cite journal|ref=Zekan122014|last=Zekan|first=Mate|authorlink=Mate Zekan|title=Što je Durana (Hurania, Doranua) iz srednjovjekovnih izvora - Dvorine ili Vranjic?|journal=[[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]]|volume=107|issue=1|publisher=[[Arheološki muzej u Splitu]]|location=Split|pages=367-384|url=https://hrcak.srce.hr/file/196511|date=decembar 2014|issn=1849-5672|archive-date=2015-06-19|access-date=2018-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20150619002910/http://hrcak.srce.hr/file/196511|url-status=dead}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20181028033851/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=69339 ''Domaslava''] u [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatskoj enciklopediji (LZMK)]]

{{Normativna kontrola}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]</text>
      <sha1>pt6mn9nw4pp8cpox6oh9odj4qlvvkwy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fototranzistor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659924</id>
    <revision>
      <id>42715569</id>
      <parentid>42503311</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T11:50:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2115" sha1="0186oi2h5kzm8a0f6cqmk93uf7yo117" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fototranzystor.jpg|mini|desno|130p|Fototranzistor sa metalnim kućištem]]
'''Fototranzistor'''&lt;ref&gt;''Pravopis srpskoga jezika''. Matica srpska. 2010. t. 84. str. 89&lt;/ref&gt; je [[tranzistor]] čija se kolektorska struja mijenja pod uticajem [[svjetlost]]i koja pada na njega. Zbog te osobine, nalazi primjenu kao elektronski [[senzor]] (osjetilo) i pojačavač. Bitna osobina fototranzistora je da on osim detekcije, vrši i ulogu [[pojačavač]]a, za razliku od [[fotodioda|fotodiode]].

Fototranzistor je načinjen od [[poluprovodnik|puluprovodnog]] materijala kao i obični bipolarni tranzistor. Baza fototranzistora je otvorena za ulaz svjetlosti. Ako su [[foton]]i svjetlosti koji padaju dovoljno visoke frekvencije (dovoljne energije), stvoriće struju baze, koja pojačana postaje znatna struja kolektora. Pošto je baza u stvari detektor, fototranzistori najčešće nemaju poseban bazni izvod već samo dva, kolektor i emiter.

== Primjena ==
Zbog brze reakcije na svjetlosni nivo, koriste se za većinu primjena u optoelektronici. Postoje mnoge vrste koje su osjetljive na [[infracrveni spektar|infracrveni dio spektra]]. Primjer upotrebe su optički izolacioni parovi (optokapleri), senzori pozicije (enkoderi), brojači proizvoda na fabričkoj traci i drugi.

== Materijal ==
Materijal je [[silicijum]] (Si), kao i za obični [[bipolarni tranzistor]]. Postoje [[NPN]] i [[PNP]] tipovi.

== Simbol ==
Simbol fototranzistora je prikazan na slici.
[[Datoteka:Phototransistor.symbol.npn.svg|mini|desno|130p|Simbol fototranzistora]]

== Prednosti i mane ==
Prednosti su niska cijena i brz rad (u odnosu na [[fotootpornik]]). Mana je nešto sporije vrijeme reakcije od fotodiode.

== Reference ==

{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Optoelektronika]]
* [[Fotootpornik]]
* [[Fotodioda]]

== Vanjske veze ==
* &lt;small&gt;{{en}}&lt;/small&gt; [https://web.archive.org/web/20070513103510/http://instruct1.cit.cornell.edu/courses/ee476/FinalProjects/s2007/bl222_wh84/bl222_wh84/index.html Korištenje fototranzistora u robotu za praćenje linija]

[[Kategorija:Elektroničke komponente]]
[[Kategorija:Optoelektronika]]</text>
      <sha1>0186oi2h5kzm8a0f6cqmk93uf7yo117</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fediverse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4675578</id>
    <revision>
      <id>42715530</id>
      <parentid>42559402</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:36:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22697" sha1="ihtmfv5gjqrah6s4t5by76ojj6wkoh4" xml:space="preserve">'''Fedivers''' ({{jez-en|fediverse}}, iz [[portmanteau]] &quot;'''''fed'''eration''&quot; + &quot;''un'''iverse'''''&quot; - federacije i svemira) skup je međusobno povezanih (federiranih) internet poslužitelja koji se koriste za web objavljivanje (tj. društveno umrežavanje, mikroblogging, bloganje ili web stranice) i hosting datoteka, ali koji, iako neovisno hostirani, mogu međusobno komunicirati. Na različitim poslužiteljima (tehnički instancama) korisnici mogu kreirati identitete. Ovi identiteti mogu komunicirati preko granica instanci jer softver koji radi na poslužiteljima podržava jedan ili više komunikacijskih protokola koji prate otvoreni standard.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://mastoguide.info/Pages/fedFAQ.html |title= Fed FAQ | work = Mastodon User Guide|archive-url= https://web.archive.org/web/20170409030653/http://mastoguide.info/Pages/fedFAQ.html |archive-date=2017-04-09|url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Kao identitet na fediverseu, korisnici mogu objavljivati tekst i druge medije ili pratiti objave drugih identiteta.&lt;ref&gt;{{cite web | work = New Atlas |url= https://newatlas.com/what-is-the-fediverse/56385/ |title=What on Earth is the fediverse and why does it matter?|date= 18 September 2018 }}&lt;/ref&gt; U nekim slučajevima korisnici mogu prikazati ili podijeliti podatke (video, audio, tekstualne i druge datoteke) javno ili odabranoj grupi identiteta i dopustiti drugim identitetima da uređuju podatke drugih korisnika (kao što su kalendar ili adresar).

== Historija ==
Godine 2008. [[Evan Prodromou]] je osnovao društvenu mrežu [[identi.ca]]. Objavio je softver [[GNU social]] pod [[slobodnom licencom]] ([[GNU Affero General Public License]], AGPL). Definirao je [[OStatus]] protokol. Osim poslužitelja, identi.ca, bilo je samo nekoliko drugih instanci koje su vodile osobe za vlastitu upotrebu. To se promijenilo 2011–2012. kada je identi.ca prešla na drugi softver pod nazivom [[pump.io]]. Stvoreno je nekoliko novih GNU društvenih instanci. U isto vrijeme kad i ''GNU social'', drugi projekti poput [[Friendica]], [[Hubzilla]],&lt;ref name=&quot;Hubzilla gnusoc&quot;&gt;https://framagit.org/hubzilla/addons/tree/master/gnusoc&lt;/ref&gt; [[Mastodon (softver)|Mastodon]] i [[Pleroma (softver)|Pleroma]] integrirali su OStatus protokol, čime su proširili fediverse{{cn}} (iako su Mastodon i Pleroma od tada odustali od OSStatusa&lt;ref name=&quot;Mastodon&quot;&gt;https://github.com /tootsuite/mastodon/releases/tag/v3.0.0&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;git.pleroma.social&quot;&gt;{{Cite web |url=https://git.pleroma.social/pleroma/pleroma/merge_requests/1854 |title=Archive copy |access-date=2022-12-06 |archive-date=2019-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230044645/https://git.pleroma.social/pleroma/pleroma/merge_requests/1854 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; u korist ActivityPub-a). U međuvremenu su se razvili drugi komunikacijski protokoli koji su u različitim stupnjevima integrirani u platforme.

U siječnju 2018. [[World Wide Web Consortium|W3C]] predstavio je [[ActivityPub]] protokol s ciljem poboljšanja interoperabilnosti između platformi. {{Od |2018|8}} ovaj je protokol podržavalo trinaest platformi (pogledajte tablicu u nastavku) i bio je dominantan protokol korišten u fediversu.

== Komunikacijski protokoli koji se koriste u fediverseu ==
[[Datoteka:A view into the Fediverse.png|thumb|Izvadak uobičajenih protokola i platformi u Fediversu (2023.)]]
Ovi [[komunikacijski protokoli]], koji implementiraju [[Otvoreni standard|otvorene standarde]], koriste se u fediversu:
&lt;!-- Abecedni red --&gt;
* [[ActivityPub]]
* [[Dijaspora (društvena mreža)|Mreža dijaspora]]
* [[OStatus]]
* [[Zot (protokol)|Zot &amp;amp; Zot/6]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://macgirvin.com/wiki/mike/Zot%2BVI/Home |access-date=2022-12-06 |archive-date=2018-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181228223255/https://macgirvin.com/wiki/mike/Zot+VI/Home |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://web.archive.org/web/20180818020949/https://project.hubzilla.org/help/en/developer/zot_protocol&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://zotlabs.org/page/zotlabs/home |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211029093920/https://zotlabs.org/page/zotlabs/home }}&lt;/ref&gt;
{{-}}

==Softverske platforme Fediversa==
[[Datoteka:Fediverse branches 1.2.png|thumb|Različite platforme Fediversa, kao i druge objedinjene mreže, vizualizirane kao stablo]]
Softver koji obuhvaća fedivers je [[besplatni i otvoreni softver|FOSS]]. Neki od njih podsjećaju na [[Twitter]] stilom (na primjer, [[Mastodon (softver)|Mastodon]], Misskey, [[GNU social]] i Pleroma, koji su svi slični u svojoj funkciji [[microblogging]] ), dok drugi uključuju više mogućnosti komunikacije i transakcija koje se mogu usporediti s [[Google+]] ili [[Facebook]] (kao što je slučaj s [[Friendica]] i [[Hubzilla]]).

Sljedeće softverske platforme obuhvaćaju fediverse korištenjem navedenih komunikacijskih protokola:
&lt;!-- Abecedno sortiranje. Nije moguće postaviti zadano sortiranje za tablicu. --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Naziv platforme
! Tip
![[ActivityPub]]
![[Dijaspora (društvena mreža)|Dijaspora&lt;br/&gt;Mreža]]
![[OStatus]]
![[Zot (protokol)|Zot&lt;br /&gt;Zot/6]]
|-
| [[Aardwolf-Social]]&lt;ref name=&quot;Aardwolf-Social&quot;&gt;{{cite web |last1=Aardwolf-Social |title=Aardwolf-Social |url=https://github.com/Aardwolf-Social |website= Aardwolf-Social (GitHub) |datum pristupa=23. listopada 2022.}}&lt;/ref&gt;
| [[Društvena mreža]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Anfora
| Hosting slika
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{ne|U tijeku}}&lt;ref&gt;{{cite web | rad = Anfora|title=Implementirajte krajnje točke API-ja mastodonta #23 | izdavač = Git hub |url= https://github.com/anforaProject/anfora/issues/23|access-date=2018-12-10}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[BookWyrm]]&lt;ref name=&quot;BookWyrm&quot;&gt;https://bookwyrm.social&lt;/ref&gt;
| Katalogizacija knjiga
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Calckey&lt;ref name=&quot;Calckey&quot;&gt;{{cite web |url=https://codeberg.org/thatonecalculator/calckey | title=Calckey | access-date=2022-11-09}}&lt;/ref&gt;
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Kastopod
| Podcasting
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Yes}}&lt;ref&gt;{{cite web | title=Značajke kastopoda | url=https://docs.castopod.org/#features | access-date=2022-11-07}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Dijaspora (softver)|dijaspora*]] (softver)
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{ne}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=diaspora*|title=Support ActivityPub #7422|website=[[GitHub]]|url=https://github.com /diaspora/diaspora/issues/7422|access-date=2018-08-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=diaspora*|title=Razgovarajmo o ActivityPub|date=13. svibnja 2017.| url=https://discourse.diasporafoundation.org/t/lets-talk-about-activitypub/741|access-date=2018-08-18}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| distbin
| Pastebin
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Drupal]]
| [[Blog]]ging, [[Content Management System|CMS]], Galerija slika, Hosting datoteka, [[Microblogging]], [[Društvena mreža]], [[Web stranica]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Yes}}&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Kristof |first=De Jaeger (swentel) |date=2019-02-23 |title=ActivityPub |url=https://www.drupal.org/project/activitypub |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220306102802/https://www.drupal.org/project/activitypub |archive-date=2022 -03-06 |access-date=2022-03-06 |website=Drupal.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{Da}}&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jason |first=Chambers (rurri) |date=2012-03-02 |title=Diaspora Pod |url=https://www.drupal.org/project/diaspora |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220306113946/https://www.drupal.org/project/diaspora |archive-date= 2022-03-06 |access-date=2022-03-06 |website=Drupal.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- OSStatus --&gt; {{ne|U tijeku}}&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stefan |first=Auditor (sanduhrs) |date=2011-04-19 |title=OStatus |url=https://www.drupal.org/sandbox/sanduhrs/1132580 |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20220306114413/https://www.drupal.org/sandbox/sanduhrs/1132580 |archive-date=2022-03-06 |access-date=2022-03-06 |website=Drupal.org |language=en}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Epicion
| [[Društvene mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Friendica]]&lt;br /&gt;(f. Friendika; orig. Mistpark)
| [[Društvena mreža]], [[Makroblogovanje]], Bloganje, Galerija slika, Planer događaja, Grupe
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Funkwhale]]&lt;ref name=&quot;Funkwhale&quot;&gt;{{cite web |url=https://funkwhale.audio |author=funkwhale|title=Funkwhale |access-date=2019-05-02}}&lt;/ref&gt;
| Audio, hosting zvuka
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[GNU MediaGoblin]]
| datoteka, slika, audio, video hosting
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{ne|Predloženo}}&lt;ref&gt;{{cite web|author=GNU MediaGoblin|title=Premjestite kod federacije u ActivityPub specifikaciju #5503|url=https://issues.mediagoblin.org /ticket/5503|access-date=2018-08-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411162137/https://issues.mediagoblin.org/ticket/5503|archive-date =2017-04-11|url-status=mrtav}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[GNU social]]&lt;br /&gt;(f. StatusNet; orig. Laconica)
| [[Makro bloganje]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=GNU social|title=Milestone: ActivityPub - GNU Social v3|url=https://www.gnusocial.rocks/v3/ milestone-activitypub.html|access-date=2022-07-18}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Guppe
| grupe
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=immers-space|title=Decentralizirane društvene grupe za ActivityPub|url=https://github.com/immers-space/guppe |access-date=2022-11-22}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Gakati
| [[Društvena mreža]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Hubzilla]]&lt;br/&gt;(f. RedMatrix; orig. Friendica-Red)
| [[Content Management System|CMS]], [[Društvena mreža]], [[Macroblogging]], [[Wiki]], [[Blog]]ging, Galerija slika, Hosting datoteka
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{Da}}&lt;ref name=&quot;Hubzilla gnusoc&quot; /&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{Da}}
|-
|Inventaire
|Katalogizacija, recenziranje i razmjena knjiga
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Yes}}&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-12-07 |title=Inventaire toot |url=https://mamot.fr/@inventaire/107405333892235843 |url -status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220828151206/https://mamot.fr/@inventaire/107405333892235843 |archive-date=2022-08-28 |access-date= 2022-10-17 |web-stranica=mamot.fr}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| kibou
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
|[[Lemmy (softver)|Lemmy]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://join-lemmy.org/ |title=join-lemmy.org |access-date=2021-07-12}}&lt;/ref&gt;
|[[Agregacija društvenih mreža|Agregator veza]], [[Servis društvenih mreža|Društvena mreža]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Littr.me
|[[Agregacija društvenih mreža|Agregator veza]], [[Servis društvenih mreža|Društvena mreža]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Ne|U tijeku}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| lotide&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://sr.ht/~vpzom/lotide/ |title=lotide |access-date=2020-10-29}}&lt;/ref&gt;
|[[Agregacija društvenih mreža|Agregator veza]], [[Servis društvenih mreža|Društvena mreža]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Mastodon (softver)|Mastodon]]
| [[Mikrobloging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=Mastodon|title=ActivityPub support #1557|website=[[GitHub]]|url=https://github.com/ tootsuite/mastodon/issues/1557|access-date=2018-08-18}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- OStatus --&gt; {{ne|Ukinuto}}&lt;ref name=&quot;Mastodon&quot;/&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| mikroblog.pub
| [[Mikrobloging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Misskey&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://misskey.io/ |title=Misskey |access-date=2019-05-02}}&lt;/ref&gt;
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Mobilizon]]
| Upravljanje događajima i grupama
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Nextcloud Social]]
| Hosting datoteka
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Yes}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=Nextcloud|title=Nextcloud uvodi društvene značajke, pridružuje se fediverse|url=https://nextcloud.com/blog/nextcloud- uvodi-društvene-značajke-pridružuje se-fediverzu/|access-date=2018-12-10}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
|OStatus&lt;ref name=&quot;OStatus&quot;&gt;https://ostatus.net/about.php{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| OLKi&lt;ref name= &quot;OLKi&quot;&gt;{{cite web |url= https://olki.loria.fr/platform |title=olki |access-date= 2020-10-23}}&lt;/ref&gt;
| Hosting datoteka/setova podataka
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Owncast]]&lt;ref name=&quot;Owncast&quot;&gt;{{cite web |url=https://owncast.online/releases/owncast-0.0.11 |title=Owncast v0.0.11 |date=2022-03-05 }}&lt;/ref&gt;
| Video prijenos uživo
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| PeerPx
| Hosting slika
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[PeerTube]]
| Video hosting
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Pixelfed]]&lt;ref name=&quot;Pixelfed&quot;&gt;{{cite web |url=https://pixelfed.org|author=Pixelfed|title=Pixelfed|access-date=2019-05-02}}&lt;/ref&gt;
| Hosting slika
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{yes}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=Pixelfed|title=Pixelfed se sada udružuje.|date=25. prosinca 2018.|url=https://mastodon.social/@pixelfed /101301109645686324|access-date=2018-12-31}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[Pleroma (softver)|Pleroma]]
| [[Mikrobloging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- OStatus --&gt; {{ne|Ukinuto}}&lt;ref name=&quot;git.pleroma.social&quot;/&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Plume&lt;ref name=&quot;Plume&quot;&gt;{{cite web |url=https://joinplu.me |author=joinplu.me|title=Plume |access-date=2019-05-02}}&lt;/ref&gt;
| [[Blog]]ovanje
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Prismo
| Dijeljenje veze
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Pubcast (f. Metapodi)
| [[Podcast|Netcasting]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[pump.io]]
| [[Mikrobloging]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{ne|Predloženo}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=pump.io|title=ActivityPub support #1241|website=[[GitHub]]|url=https://github.com/pump-io/pump.io/issues/1241|access-date=2018-08-18}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- OSStatus --&gt; {{ne|Ukinuto}}&lt;ref&gt;{{cite web|author=pump.io|title=OStatus #8|website=[[GitHub]]|url=https://github .com/pump-io/pump.io/issues/8|access-date=2018-08-18}}{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Čitaj.kao
| [[Agregator vijesti|Čitač feedova]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Yes}}&lt;ref&gt;{{cite web |author=Read.as|title=Long-form ActivityPub omogućen čitač|website=[[GitHub]]|url=https://github.com/writeas/Read.as|access-date=2018-08-29}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Društveni dom
| [[Web stranica]], [[Društvena mreža]], [[Microblogging]], [[Blog]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{yes}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne|Predloženo}}&lt;ref&gt;{{cite web | url= https://git.feneas.org/socialhome/socialhome/issues/479 | title= Implementacija Zota | prvi= Jason | zadnji= Robinson | date= 19. svibnja 2018 | access-date= 2022-12-06 | archive-date= 2019-10-26 | archive-url= https://web.archive.org/web/20191026185028/https://git.feneas.org/socialhome/socialhome/issues/479 | dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;
|-
| Streams&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://codeberg.org/streams/streams|title=streams|website=codeberg.org|accessdate=2. studenog 2022}}&lt;/ref&gt;
| [[Društvena mreža]], [[Macroblogging]], [[Wiki]], [[Blog]]ging, Galerija slika
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{yes}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{da}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{da}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{da}}
|-
| [[Tumblr]]
| [[Društvena mreža]], [[Microblogging]], [[Blog]]
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{ne|U tijeku}}&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Perez |first=Sarah |date=2022-11-21 |title=Tumblr za dodavanje podrške za ActivityPub, društveni protokol koji pokreće Mastodon i druge aplikacije |url=https://techcrunch.com/2022/11/21/tumblr-to-add-support-for-activitypub-the-social-protocol-powering-mastodon-and-other- aplikacije/ |access-date=2022-11-21 |website=TechCrunch |language=en-US }}{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| [[WordPress]]
| [[Blog]]ovanje
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{yes}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Pfefferle|first=Matthias|url=https://wordpress.org/plugins/activitypub/|title=ActivityPub|access-date=2022- 11-28}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{yes}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=wordpress.com|url=https://wordpress.org/plugins/tags/diaspora/|title=Diaspora|access-date=2022 -11-28}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- OStatus --&gt; {{yes}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Pfefferle|first=Matthias|url=https://wordpress.org/plugins/ostatus-for-wordpress/|title=OStatus|access- datum=2022-11-28}}&lt;/ref&gt;
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Write.as / [[WriteFreely]]
| [[Blog]]ovanje
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{ne}}
|-
| Zap
| [[Društvena mreža]], Macroblogging, Galerija slika, Hosting datoteka
| &lt;!-- ActivityPub --&gt; {{Da}}
| &lt;!-- Mreža dijaspore --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Status --&gt; {{ne}}
| &lt;!-- Zot/6 --&gt; {{Da|Zot/6}}
|}

== Statistika korisnika ==
Brojni programeri objavljuju statistiku uživo o fediverseu na stranicama za praćenje&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://git.feneas.org/feneas/fediverse/-/wikis/instance-monitoring-sites |access-date=2022-12-06 |archive-date=2021-11-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211129150322/https://git.feneas.org/feneas/fediverse/-/wikis/instance-monitoring-sites |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; poput the-federation.info.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=https://the-federation.info/ |access-date=2022-12-06 |archive-date=2017-04-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170406180143/https://the-federation.info/ }}&lt;/ref&gt; Statistika na ovim stranicama pokazatelj je razine korištenja, a ne potpuna evidencija, jer postoje samo skupni podatci iz instanci koje koriste [[NodeInfo]] protokol za objavljivanje statistike korištenja. Ne postoji jamstvo da su sve instance poznate tim stranicama, a neke instance mogu onemogućiti NodeInfo ili koristiti softver koji ga nije implementirao. Neka od tih mjesta uključuju podatke iz bilo kojeg saveznog softvera koji ih objavljuje pomoću NodeInfo, a ne samo fediverse softvera.
&lt;!--
== Povezano ==
* [[Usporedba softvera i protokola za distribuirano društveno umrežavanje]]
* [[IndieWeb]]
--&gt;

==References==
&lt;references /&gt;

== Dodatna literatura ==
* 2022. [https://arxiv.org/pdf/2204.12709.pdf Toksičnost u decentraliziranom webu i potencijal za dijeljenje modela]
* 2021. [https://arxiv.org/pdf/2110.13500.pdf Istraživanje moderiranja sadržaja na decentraliziranom webu: slučaj Pleroma]
* 2019. [https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/1369118X.2019.1648536 Krajolik dezinformacija i zaključavanje društvenih platformi] {{slobodan pristup}}
* 2019. [https://arxiv.org/abs/1909.05801 Izazovi na decentraliziranom webu: slučaj Mastodont]
* 2018. [https://arxiv.org/abs/1811.09292 Korisnici koji preporučuju: Koga pratiti na federalnim društvenim mrežama]
* 2018. [https://arxiv.org/abs/1807.05013 Dijalog s više zadataka i prepoznavanje osjećaja na Mastodonu]
* 2015. [http://twentysix.fibreculturejournal.org/fcj-190-building-a-better-twitter-a-study-of-the-twitter-alternatives-gnu-social-quitter-rstat-us-and- twister/ FCJ-190 Izgradnja boljeg Twittera: Studija Twitter alternativa GNU social, Quitter, rstat.us i Twister] {{slobodan pristup}}
* 2015. [https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2056305115604338 Slučaj za alternativne društvene medije] {{otvoreni pristup}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [https://web.archive.org/web/20230902075448/https://fediverse.observer/ Fediverse Observer] – karta, statistika, pregled softvera
* [https://fediverse.party Fediverse Party] - povijest, tematske grupe, pregled softvera
* [https://fedidb.org FediDB] - web stranica koja prikazuje informacije o različitim Fediverse softverima i njihovu statistiku

{{Authority control}}

[[Kategorija:Slobodni softver]]
[[Kategorija:Društvene mreže]]</text>
      <sha1>ihtmfv5gjqrah6s4t5by76ojj6wkoh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42714894</id>
      <parentid>42714877</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:05:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42714894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5664" sha1="774fzda6iszvlz29q7ay50tnxuswhfl" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard

{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u severoistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Ovo područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni rijeke [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Nalazi se na teritoriji opštine [[Kanjiža]] i okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste ptica poput [[Orao ribar|orla ribara]] (lat. Pandion haliaetus)tokom migracije, zapadnog močvarnog lunja, bijelorepog orla te mnoge vrste patki i trstike. I sami jaraši stanište su modrovrane, male sive žune (''Picus canus''), sjeverni pšenični trnac, a ponekad čak i kamenjar.

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine.

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
 File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
&lt;/gallery&gt;


== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>774fzda6iszvlz29q7ay50tnxuswhfl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714960</id>
      <parentid>42714894</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42714960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6054" sha1="ss0veh1p2chqqxlk4bc2mypjrf5ncaw" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard

{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Ppodručje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni rijeke [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste ptica poput [[Orao ribar|orla ribara]] (lat. ''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjeverni pšeničar (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjar.

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine.

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>ss0veh1p2chqqxlk4bc2mypjrf5ncaw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714964</id>
      <parentid>42714960</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42714964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6169" sha1="lbnjer8dihyifzdeq1rspz3lexgo5mj" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard

{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Ppodručje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni rijeke [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste ptica poput [[Orao ribar|orla ribara]] (lat. ''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjeverni pšeničar (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjar.

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine.

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>lbnjer8dihyifzdeq1rspz3lexgo5mj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715028</id>
      <parentid>42714964</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T21:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42715028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8505" sha1="dskygndxxds6jjvipgbvuyjzqi7buq9" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard

{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjara. Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kroz planove posebne namjene, ovaj predeo se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>dskygndxxds6jjvipgbvuyjzqi7buq9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715045</id>
      <parentid>42715028</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:44:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42715045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8598" sha1="trk4jf8fl5hwbnw00ldt6a3eqlj00cz" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard

{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjara. Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kroz planove posebne namjene, ovaj predeo se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:Falco vespertinus 1 (Martin Mecnarowski).jpg|[[Siva vetruška]] (''Falco vespertinus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>trk4jf8fl5hwbnw00ldt6a3eqlj00cz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715049</id>
      <parentid>42715045</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:49:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42715049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8743" sha1="ics9voe893ly996i59ffx0sizo4n7md" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.maglocistac.rs/kultura/oaza-mira-ciste-prirode-i-ptica-cudotvorni-stogodisnji-bunari-sa-izvorom-lekovite-vode-u-kanjizi-foto-galerija
{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjara. Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kroz planove posebne namjene, ovaj predeo se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:Falco vespertinus 1 (Martin Mecnarowski).jpg|[[Siva vetruška]] (''Falco vespertinus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>ics9voe893ly996i59ffx0sizo4n7md</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715565</id>
      <parentid>42715049</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T11:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42715565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8816" sha1="nr82t3573cp03gv3l8wbb3rngef8hog" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard
https://www.maglocistac.rs/kultura/oaza-mira-ciste-prirode-i-ptica-cudotvorni-stogodisnji-bunari-sa-izvorom-lekovite-vode-u-kanjizi-foto-galerija
{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Planina Rudnik&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rudnik 08.jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Šumadija
| najbliži_grad        = [[Kragujevac]], [[Gornji Milanovac]], [[Topola]] {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 100.37
| oznaka               = Vrsta: [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]]&lt;br/&gt;Značaj: I kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite I (13,95 ha, odnosno 0,14% ), II (205,76 ha, odnosno 2,07%) i III (9.798,03 ha, odnosno 97,79%,) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2024.&lt;ref name=&quot;Rudnikk&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;PLANINA RUDNIK&quot; |work= (&quot;Sl. glasnik RS&quot;, br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Turistička organizacija Kragujevac 
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjara. Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kroz planove posebne namjene, ovaj predeo se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:Falco vespertinus 1 (Martin Mecnarowski).jpg|[[Siva vetruška]] (''Falco vespertinus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]
[[Kategorija:Kanjiža]</text>
      <sha1>nr82t3573cp03gv3l8wbb3rngef8hog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eufuizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676868</id>
    <revision>
      <id>42715509</id>
      <parentid>42406415</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4846" sha1="d3u34ej8oiktvv4p8agmefkr9lqpiyn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Euphues._The_anatomy_of_wit.jpg|thumb|right|290px|''Euphues'' (1578) autora [[John Lyly|Johna Lylyja]].]]
'''Eufuizam''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''euphuism''), engleski književni pravac koji je se razvio krajem [[16. vijek]]a.

==Pojam==
Eufuizam je nazvan prema [[John Lyly|Lylyjevom]] djelu  ''Euphues'' (1578-1580). Tim književnim krajevima su se ophodili [[Prijevod|prevoditelji]] iz [[16. vijek]]a kao što su [[John Bourchier]], [[George Pettie|Pettie]], [[Thomas Watson (pjesnik)|Thomas Watson]] a usavršio ih je [[John Lyly|Lyly]]. Eufuizam preuzima [[Latinski jezik|latinsku]] strukturu iz proze [[Giovanni Boccaccio|Giovannija Boccaccia]] i talijanskih (''[[marinizam]]'') i španjolskih (''[[gongorizam]]'') [[Humanizam|humanista]], ukrašavajući ju [[Retorika|retoričkim]] sredstvima, sofisticiranim pridjevima i složenim [[metafora]]ma. Lylyjeva proza, koja je u to vrijeme bila vrlo popularna i koju su prisvojili mnogi autori [[roman]]a iz [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]a, također je utjecala na pisce umjetničke proze – kao što je [[Thomas Browne|Browne]] – i imala je veliki broj sljedbenika ne samo u [[Parodija|parodiji]] – na primjer u ''[[Love's Labour's Lost|Uzaludnom ljubavnom trudu]]'' i u ''[[Romeo and Juliet|Romeu i Juliji]]'' – anticipirajući razmjenu blistavih duhovitosti (tzv. ''wit'') i slikoviti jezik [[Komedija|komedije]] u dobi monarhijske obnove [[17. vijek|17. stoljeća]].

{{izdvojeni citat|It is virtue, yea virtue, gentlemen, that maketh gentlemen; that maketh the poor rich, the base-born noble, the subject a sovereign, the deformed beautiful, the sick whole, the weak strong, the most miserable most happy. There are two principal and peculiar gifts in the nature of man, knowledge and reason; the one commandeth, and the other obeyeth: these things neither the whirling wheel of fortune can change, neither the deceitful cavillings of worldlings separate, neither sickness abate, neither age abolish.|[[John Lyly|J. Lyly]], ''Euphues, the Anatomy of Wit''.}}

Naziv potiče iz navedenog romana ''Euphues ili anatomija duhovitosti''{{efn|Euphues: the Anatomy of Wit'', 1578.}} ([[1578]]) od [[John Lyly|Ivana Lilija]]. Lylyjevo djelo je nadahnuto djelom [[Roger Ascham|Rogera Aschama]] ''Scholemaster'' iz [[1570.]], gdje je se navodi [[Platon]]ova ''[[Država (Platon)|Republika]]'', i gdje nalazimo grčki izraz εὐφυής{{efn|εὐφυής – «prirodno nadaren», tako fizički kako mentalno.}}. U Lylyjevom romanu, Euphues je [[Antička Atena|atenski]] junak uhvaćen u neobuzdanu [[Korupcija|korupciju]] grada [[Napulj]]a. Riječ «anatomija» u naslovu, vrlo popularna u to vrijeme, upućivala je na analizu jedne aktualne teme, dok je riječ «duhovitost» upućivala na želju za znanjem, tipičnu za [[Renesansa|renesansu]], koje je dostižno putem duhovitoti i kroz [[pojam]].

Inače [[Sintaksa|sintaktička]] struktura eufuističkog teksta je vrlo razrađena, a eruditske digresije su česte te ponekad i pedantne. [[William Shakespeare|Shakespeare]] u svom ''Henriku IV.'' stavlja u usta komičnog lika [[Falstaff]]a moralne rečenice ocrtavajući strukturu eufuizma, na taj način ismijavajući književnu modu koja je vladala na [[Elizabeta I|Elizabetinom dvoru]], a koja je, unatoč ruganju, bitno utjecala na Shakespeara. Na dvoru Elizabete I. je se u to vrijeme formirao krug konceptualnih intelektualaca, sklonih viziji idealističnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] koja je se suprostavljala suvremenom vladajućem [[Niccolò Machiavelli|makijavelizmom]].

== Djela ==
* [[George Pettie]], ''A Petite Pallace of Pettie his pleasure'' (1576)
* [[John Lyly]], ''Euphues'' (1578)
* [[John Lyly]], ''Euphues and His England'' (1579)

== Vanjske veze ==

== Povezano ==
* [[Engleska književnost]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* Child, Clarence Griffin (1894). [https://archive.org/stream/johnlylyandeuph00chilgoog#page/n10/mode/2up ''John Lyly and Euphuism'']. Leipzig: A. Deichert.
* {{Cite EB1911|wstitle= Euphuism |volume= 9 |last= Gosse |first= Edmund William |author-link= Edmund William Gosse| pages = 898&amp;ndash;900 |short = 1}}
* Hunt, T.W. (1889). [http://digital.library.cornell.edu/cgi/t/text/pageviewer-idx?c=nwng;cc=nwng;rgn=full%20text;idno=nwng0050-3;didno=nwng0050-3;view=image;seq=0199;node=nwng0050-3%3A3 &quot;Euphuism in Literature and Style,&quot;] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''New Englander and Yale Review,'' Vol. L, br. 228, str. 189–200.
* [[Walter Pater|Pater, Walter]] (1885). [https://archive.org/stream/mariusepicurean05pategoog#page/n100/mode/2up &quot;Euphuism.&quot;] u djelu: ''Marius the Epicurean''. London: Macmillan &amp; Co., str. 94–111.
{{refend}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Engleska književnost]]</text>
      <sha1>d3u34ej8oiktvv4p8agmefkr9lqpiyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2023.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681969</id>
    <revision>
      <id>42715510</id>
      <parentid>42705567</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T06:27:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="236221" sha1="j32uxqjfvrv8mdfd4m24tti8y8net1z" xml:space="preserve">{{Za razlikovati-tekst|srpski nacionalni izbor za Pesmu Evrovizije 2023|[[Pesma za Evroviziju ’23]]}}
{{Infokutija Pjesma Eurovizije
| ekavica = da
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2023
| izvorni_slogan = {{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}
| slika = ESC 2023 Logo.png
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = 
| polufinale1 = [[9. maj]] [[2023]].
| polufinale2 = [[11. maj]] [[2023]].
| finale = [[13. maj]] [[2023]].
| mesto_održavanja = {{zas|UK}} [[Liverpul arena]], [[Liverpul]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| voditelji = [[Julija Sanina]]&lt;br /&gt;[[Hana Vadingem]]&lt;br /&gt;[[Ališa Dikson]]&lt;br /&gt;[[Grejam Norton]]{{efn|Grejam Norton je bio voditelj samo u finalu}}
| režiser = Niki Parsons&lt;br /&gt;Ričard Valentajn&lt;br /&gt;Oli Bartlet
| izvršni_supervizor = [[Martin Esterdal]]
| izvršni_producent = [[Endru Kartmel]]
| emiter = [[Datoteka:BBC.svg|25p]] -{[[BBC]]}-
| broj_pesama = 37
|zemlje_debitanti= 
|zemlje_povratnice=
| povukle_se = {{Evrovizija|Bugarska}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Severna Makedonija}}&lt;br /&gt;{{Evrovizija|Crna Gora}}
| mapa = ESC 2023 Map.svg
| legenda = {{colorbox|#22b14c}} Države učesnice finala&lt;br&gt;{{colorbox|#d40000}} Države koje su ispale u polufinalima&lt;br&gt;{{colorbox|#ffc20e}} Države koje su učestvovale nekada u prošlosti, ali ne i 2024.
| sistem_glasanja = Zemlje učesnice dodeljuju bodove od 1—8, 10 i 12 poena za svojih 10 favorita, jedan set u polufinalima od publike, dva seta u finalu od publike i žirija. I u polufinalima i u finalu publika iz svih država koje ne učestvuju zajedno dodeljuje jednom bodove od 1—8, 10 i 12 poena.
| nula_poena = {{Evrovizija|Rumunija}} (u drugom polufinalu)&lt;br /&gt;{{Evrovizija|San Marino}} (u drugom polufinalu)
| pobednička_pesma = {{Evrovizija|Švedska}} — ''{{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}''
| prethodna = 2022
| naredna = 2024
| naziv = Pesma Evrovizije
| fusnote = 
}}

'''Pesma Evrovizije 2023.''' ({{jez-engl|Eurovision Song Contest 2023}}; {{jez-fr|Concours Eurovision de la chanson 2023}}) je bio 67. po redu izbor za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]]. U organizaciji [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU) i domaćina [[BBC|Britanske radiodifuzne korporacije]] (BBC), takmičenje se održalo u [[Liverpul arena]], u [[Liverpul]]u, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], nakon što [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]] kao pobednik takmičenja 2022. godine sa pesmom ''{{jez|uk-latn|[[Stefania (pesma)|Stefania]]}}'' koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} nije bila u mogućnosti da bude domaćin iz bezbednosnih razloga praćenih [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruskom invazijom na Ukrajinu]]. Bio je ovo deveti put da se takmičenje održi u Ujedinjenom Kraljevstvu, a prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1998.|1998.]] godine. Takmičenje se sastojalo iz dva polufinala koja su se održala 9. i 11. maja i finala koje se održalo 13. maja 2023. Voditeljke sve tri večeri su bile [[Julija Sanina]], [[Hana Vadingem]] i [[Ališa Dikson]], a [[Grejam Norton]] im se pridružio u finalu.

37 zemalja je učestvovalo na takmičenju. {{BZEvrovizija|Bugarska}}, {{BZEvrovizija|Severna Makedonija}} i {{BZEvrovizija|Crna Gora}} su se povukle sa takmičenja, najviše zbog ekonomskog uticaja energetske krize.

Pravila glasanja su izmenjena, te od 2023. godine samo publika odlučuje koje države će se plasirati u finale. Uvelo se i glasanje „ostatka sveta”, država koje ne učestvuju na takmičenju, koje dodeljuje po 1 set poena u sve 3 takmičarske večeri.

Švedska je ostvarila svoju sedmu pobedu na takmičenju sa pesmom sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali [[Jimmy Jansson|Džimi Jansen]], [[Jimmy Thörnfeldt|Džimi „Džoker” Ternfeld]], {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}, [[Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker]], [[Peter Boström|Peter Bostrem]] i [[Thomas G:son|Tomas Dži-sen]], a koju izvodi {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}; nakon što je država pobedila 1974, 1984, 1991, 1999, 2012. i 2015. godine. Time se Švedska izjednačila sa Irskom po najvećem broju pobeda. ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.

== Lokacija ==
[[Datoteka:M&amp;S Bank Arena 1.jpg|levo|mini|Mesto održavanja Pesme Evrovizije 2023 — [[Liverpul arena]]]]

Na takmičenju [[Pesma Evrovizije 2022.|2022.]] godine pobedila je {{BZEvrovizija|Ukrajina}}, kojoj je prvo bilo ponuđeno domaćinstvo takmičenja, po evrovizijskoj tradiciji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15 January 2017 |title=How it works |url=https://eurovision.tv/about/how-it-works |access-date=7 May 2022 |website=Eurovision.tv |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Ovo bi bio treći put da Ukrajina bude domaćin, posle [[Pesma Evrovizije 2005.|2005.]] i [[Pesma Evrovizije 2017.|2017.]] Međutim, zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|ruske invazije na Ukrajinu 2022]], spekulisalo se o domaćinstvu neke druge države koja pripada ''[[Velika petorka (Evrovizija)|velikoj petorci]]'' (Francuske, Nemačke, Italije, Španije i drugoplasirane 2022. godine, Ujedinjenog Kraljevstva).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Ukraine wins 2022 Eurovision song contest as UK finishes second in Turin|last=Belam|first=Martin|last2=Cvorak|first2=Monika|publisher=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/may/15/ukraine-wins-2022-eurovision-song-contest-as-uk-finishes-second-in-turin|date=15 May 2022|access-date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. maja 2022, Mikola Černoticki, predsedavajući član ukrajinskog emitera {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}}, je izjavio da Ukrajina želi da održi takmičenje u mirnoj Ukrajini koja može da zagarantuje bezbednost svih takmičara i delegacija.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Suspilne Wants the Contest to be Held in a Peaceful Ukraine |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/eurovision-2023-suspilne-host-peaceful-ukraine/ |access-date=2022-05-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Naknadno, ukrajinski predsednik [[Volodimir Zelenski]] je izjavio da se nada da će takmičenje biti u [[Mariupolj]]u.&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CdjmOB7IRZU|user=zelenskiy_official|last=Zelenskyy|first=Volodymyr|author-link=Volodymyr Zelenskyy|script-title=uk:Naša mužnіstь vražaє svіt, naša muzika pіdkorює Єvropu! Nastupnogo roku Ukraїna priйmatime «Єvrobačennя»! Vtretє u svoїй іstorії. І vіrю – ne vostannє. Mi zrobimo vse, щob odnogo dnя učasnikіv і gosteй «Єvrobačennя» priйmav ukraїnsьkiй Marіupolь. Vіlьniй, mirniй, vіdbudovaniй! Dяkuю za peremogu @Kalush.official ta vsіm, hto vіddav za nas svoї golosi! Vpevneniй, ne za gorami naš peremožniй akord u bitvі z vorogom. Slava Ukraїnі!|language=uk|date=15 May 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://fakenews.rs/2022/05/20/ne-zelenski-nije-najavio-evroviziju-2023-u-mariupolju/|title=Ne, Zelenski nije najavio Evroviziju 2023. u Mariupolju|date=2022-05-20|website=FakeNews Tragač|language=en-US|access-date=2022-05-23}}&lt;/ref&gt; Černoticki je kasnije izjavio da će {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} početi pregovore sa [[Evropska radiodifuzna unija|ERU]] o domaćinstvu takmičenja 20. maja.&lt;ref&gt;{{Cite press release |last= |date=2022-05-17 |title=Mikola Černoticьkiй: Rozpočinaєmo konsulьtacії z ЄMS щodo provedennя Єvrobačennя-2023 v Ukraїnі |trans-title=Mykola Chernotytskyi: We are starting consultations with the EBU on holding Eurovision 2023 in Ukraine |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5023 |access-date=2022-05-17 |website=suspilne.media |publisher=[[Suspilne]] |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-05-17 |title=🇺🇦 Eurovision 2023: Discussions with Ukraine and the EBU Regarding Hosting to Commence on Friday |url=https://eurovoix.com/2022/05/17/eurovision-2023-discussions-with-ukraine-and-the-ebu-regarding-hosting-to-commence-on-friday/ |access-date=2022-05-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Sledeće države su bile izjavile zainteresovanost za domaćinstvo u slučaju da to Ukrajina nije mogla da učini: Italija,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bonetti |first=Andrea |date=15 May 2022 |title=Eurovision 2023, Coletta: la Rai a disposizione per l'edizione in Ucraina |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/05/15/eurovision-2023-coletta-rai-ucraina/ |access-date=15. 5. 2022 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Holandija,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-05-15 |title=Songfestivalregisseur zet editie in Rotterdam weer in optie |url=https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan |access-date=2022-05-17 |website=RTL Boulevard |language=nl |archive-date=2022-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220515113529/https://www.rtlboulevard.nl/special/songfestival/artikel/5308674/songfestivalregisseur-denkt-dat-editie-rotterdam-weer-kan }}&lt;/ref&gt; Poljska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=15. 5. 2022 |title=Poland: TVP is Willing to Help Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/05/15/%F0%9F%87%B5%F0%9F%87%B1-poland-tvp-is-willing-to-help-host-eurovision-2023/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; Ujedinjeno Kraljevstvo,&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Dixon |first1=Hayley |last2=Vasilyeva |first2=Nataliya |date=15. 5. 2022 |title=Eurovision winner Oleh Psiuk heads home to serve Ukraine |newspaper=[[The Daily Telegraph]] |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/05/15/eurovision-italy-thwarts-cyber-attacks-pro-russian-hackers/ |url-access=subscription |accessdate=16. 5. 2022}}&lt;/ref&gt; Švedska,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McCaig |first=Ewan |date=10. 5. 2022. |title=Eurovision 2022: Mayor Of Stockholm Offers To Host Eurovision 2023 In Event Of Ukraine Win |url=https://eurovoix.com/2022/05/10/🇮🇹-eurovision-2022-mayor-of-stockholm-offers-to-host-eurovision-2023-in-event-of-ukraine-win/ |work=Eurovoix}}&lt;/ref&gt; i Španija (koja je kasnije odustala od svoje ponude).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-14 |title=Spain: RTVE no longer in contention to host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/06/14/spain-contention-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Dana 16. juna 2022. godine ukrajinska televizija {{jez|uk|iskošeno=ne|-{Suspіlьne}-}} i ERU su održali sastanak kako bi uvideli mogućnosti održavanja takmičenja 2023. u Ukrajini.&lt;ref name=&quot;UAprep&quot;&gt;{{Cite press release |last= |title=Suspіlьne Movlennя spіlьno z Kabmіnom prezentuvali peršі kroki pіdgotovki do provedennя Єvrobačennя-2023 |trans-title=Suspilne together with the Cabinet of Ministers presented the first steps of preparation for Eurovision 2023 |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5088 |access-date=2022-06-16 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk, en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-15 |title=Eurovision 2023: UA:PBC and Ukrainian Government Commence Preparations For Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/15/eurovision-2023-uapbc-ukrainian-government-preparations/ |access-date=2022-06-16 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Međutim, 17. juna 2022. ERU je dala zvanično saopštenje da se takmičenje 2023. neće održati u Ukrajini zbog izrazito lošeg političkog i ratnog stanja izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu, te je ERU započela pregovore sa -{[[Bi-Bi-Si]]}--jem, kao drugoplasiranim na takmičenju 2022. za potencijalno održavanje takmičenja u Ujedinjenom Kraljevstvu. Biće to prvi put posle [[Pesma Evrovizije 1980.|1980.]] da se takmičenje ne održi u zemlji koja je pobedila prethodne godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=EBU Statement on Hosting of 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-2023-eurovision-hosting |access-date=2022-06-17 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union (EBU) |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Kao odgovor na odluku ERU-a, Černotski je u pismu ERU-u koje su potpisali i pobednici Evrovizije [[Ruslana]], [[Džamala]] i [[Kalush Orchestra|Oleh Psijuk]] (osnivač grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}}) zahtevao dalje razgovore sa ERU.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: UA:PBC Requests Further Meetings with EBU After Ukraine Rejected as Host Country |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-ukraine-further-meetings/ |access-date=2022-06-17 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Waterson |first=Jim |date=2022-06-17 |title=UK is asked to host Eurovision in 2023 after Ukraine ruled out |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2022/jun/17/uk-is-asked-to-host-eurovision-in-2023-after-ukraine-ruled-out |access-date=2022-06-17 |website=The Guardian |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Marshall |first=Alex |date=2022-06-17 |title=Eurovision rules out Ukraine as host of next year’s song contest. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/06/17/world/europe/eurovision-uk-ukraine.html |access-date=2022-06-17}}&lt;/ref&gt; Na to je ERU odgovorila da razume razočarenje ukrajinske delegacije zbog odluke, uz objašnjenje da takmičenje ne može biti održano u Ukrajini iz bezbednosnih razloga. Takođe, ERU insistira da proces izbora zemlje domaćina ne sme biti korišćen u političke svrhe. Usled presedana da se prvi put od uvođenja polufinalnih večeri takmičenje neće održati u zemlji koja je prethodne godine pobedila, još u početku je bilo nepoznato da li će Ukrajina kao pobednik takmičenja 2022. dobiti direktan plasman u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-23 |title=EBU Statement on Hosting of the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://eurovision.tv/mediacentre/release/ebu-statement-on-hosting-of-the-2023-eurovision |access-date=2022-06-23 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Dana 25. jula 2022, ERU objavljuje da će Ujedinjeno Kraljevstvo biti domaćin takmičenja u saradnji sa ukrajinskim emiterom, a da će se Ukrajina direktno plasirati u finale.&lt;ref name=UKHost&gt;{{Cite news |date=2022-07-25|title=United Kingdom to host Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovision.tv/story/united-kingdom-host-eurovision-song-contest-2023 |access-date=2022-07-25}}&lt;/ref&gt;

=== Konkurs za domaćinstvo ===

{{Location map many|United Kingdom|width=230|float=right|caption=Lokacije gradova kandidata za domaćinstvo; gradovi koji su samo iskazali interesovanje su obeleženi sivom; gradovi koji su prezentovali kandidature su obeleženi crvenom; gradovi koji su ušli u uži izbor su obeleženi zelenom. Izabrani grad domaćin je označen u plavo.|places=
|label1={{small|[[Aberdin]]}}|lat1=57.15|long1=-2.11|position1=right|mark1=Red pog.svg
|label3={{small|[[Birmingem]]}}|lat3=52.48|long3=-1.9025|position3=bottom|mark3=Yellow pog.svg
|label4={{small|[[Brajton]]}}|lat4=50.82838|long4=-0.13947|position4=bottom|mark4=Black pog.svg
|label5={{small|[[Bristol]]}}|lat5=51.45|long5=-2.583333|position5=bottom|mark5=Red pog.svg
|label7={{small|[[Edinburg]]}}|lat7=55.953|long7=-3.189|position7=right|mark7=Red pog.svg
|label8={{small|[[Glazgov]]}}|lat8=55.861111|long8=-4.25|position8=bottom|mark8=Green pog.svg
|label9={{small|[[Lids]]}}|lat9=53.800268|long9=-1.549721|position9=right|mark9=Yellow pog.svg
|label10={{small|'''[[Liverpul]]'''}}|lat10=53.4075|long10=-2.991944|position10=left|mark10=Blue pog.svg
|label11={{small|[[London]]}}|lat11=51.507222|long11=-0.1275|position11=right|mark11=Red pog.svg
|label12={{small|[[Mančester]]}}|lat12=53.479444|long12=-2.245278|position12=bottom|mark12=Yellow pog.svg
|label13={{small|[[Notingem]]}}|lat13=52.953333|long13=-1.15|position13=right|mark13=Black pog.svg
|label14={{small|[[Njukasl na Tajnu|Njukasl]]}}|lat14=54.98|long14=-1.61|position14=left|mark14=Yellow pog.svg
|label15={{small|[[Šefild]]}}|lat15=53.380368|long15=-1.469701|position15=right|mark15=Yellow pog.svg
|label17={{small|[[Sanderlend]]}}|lat17=54.906|long17=-1.381|position17=right|mark17=Black pog.svg
|label18={{small|[[Belfast]]}}|lat18=54.607|long18=-5.926|position18=bottom|mark18=Red pog.svg
|label19={{small|[[Deri]]}}|lat19=54.9975|long19=-7.32|position19=top|mark19=Black pog.svg
|label20={{small|[[Kardif]]}}|lat20=51.481667|long20=-3.179167|position20=left|mark20=Black pog.svg
|label21={{small|[[Vulverhempton]]}}|lat21=52.5868|long21=-2.1257|position21=left|mark21=Black pog.svg
|label22={{small|[[Darlington]]}}|lat22=54.5236|long22=-1.5595|position22=right|mark22=Red pog.svg}}

Odmah nakon što je ERU objavio da Ukrajina neće biti domaćin, mnogi gradovi u UK su izrazili interes za domaćinstvo: [[Aberdin]], [[Belfast]], [[Birmingem]], [[Brajton]], [[Bristol]], [[Kardif]], [[Edinburg]], [[Glazgov]], [[Lids]], [[Liverpul]], [[London]], [[Mančester]], [[Njukasl na Tajnu|Njukasl]], [[Šefild]], [[Sanderland]] i [[Vulverhempton]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lombardini |first=Emanuele |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: piovono candidature per l'ipotesi Regno Unito |trans-title=Eurovision 2023: applications are raining for the United Kingdom hypothesis |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/06/18/eurovision-2023-candidature-regno-unito/ |access-date=2022-06-18 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ryan |first=Tom |date=2022-07-10 |title=Bristol launches bid to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/07/10/bristol-launches-bid-to-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-07-10 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; [[Notingem]] i [[Deri]] su naknadno izrazili interes za domaćinstvo, nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision in Nottingham would be 'boost for city' |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-nottinghamshire-62309502 |access-date=2022-07-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-08-02 |title=Eurovision 2023: Derry Investigates Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/eurovision-2023-derry-bid/ |access-date=2022-08-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je UK potvrđen kao domaćin takmičenja, {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}} je 25. jula 2022. godine otvorio konkurs za domaćinstvo. Sledeći gradovi su istog dana potvrdili da su poslali svoje ponude za domaćinstvo: Aberdin,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Britton |first=Ruaraidh |date=2022-07-25 |title=UK confirmed as Eurovision 2023 hosts as Aberdeen bid to host contest |url=https://www.aberdeenlive.news/news/uk-world-news/uk-confirmed-eurovision-2023-hosts-7376876 |access-date=2022-08-03 |website=Aberdeen Live |language=en}}&lt;/ref&gt; Lids,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-07-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 to be hosted in the UK as Leeds to make bid |url=https://www.yorkshireeveningpost.co.uk/whats-on/arts-and-entertainment/eurovision-song-contest-2023-to-be-hosted-in-the-uk-as-leeds-to-make-bid-on-behalf-of-ukraine-3780711 |access-date=2022-07-29 |website=yorkshireeveningpost.co.uk |language=en}}&lt;/ref&gt; Liverpul&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Edrich |first=Patrick |date=2022-07-25 |title=Eurovision confirmed for UK as Liverpool steps up host city bid |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/news/liverpool-news/eurovision-2023-confirmed-uk-liverpool-24580632 |access-date=2022-08-03 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt; i Mančester.&lt;ref name=&quot;Manchester&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: Manchester will officially bid to host competition |url=https://esctoday.com/187558/eurovision-2023-manchester-will-officially-bid-to-host-competition}}&lt;/ref&gt; Nakon njih, 26. jula 2022. zainteresovanost iskazuju Bristol,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Bristol Reaffirms Bid to Host Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-bristol-reaffirms-bid/ |access-date=2022-07-27 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Glazgov&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; i Šefild,&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2022-07-26 |title=Eurovision: Sheffield makes Ukraine solidarity bid to host 2023 contest |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-south-yorkshire-62306815 |access-date=2022-07-27}}&lt;/ref&gt; dok je Birmingem poslao svoju ponudu 27. jula 2022. godine.&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;&gt;{{cite web |title=Birmingham Confirms Bid to Host Eurovision 2023 at Resorts World Arena |url=https://eurovoix.com/2022/07/27/eurovision-2023-birmingham-confirms-bid}}&lt;/ref&gt;

Početkom avgusta, Brajton,&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot; /&gt; Kardif,&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot; /&gt; Deri&lt;ref name=&quot;noderry&quot; /&gt;, Notinhem&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot; /&gt; i Sanderland povlače svoje predloge za domaćinstvo.&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot; /&gt; Šefild, Bristol, Lids i Liverpul su svoje zvanične kandidature potvrdili 9. avgusta 2022.&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-sheffield-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sheffield Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-liverpool-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Liverpool Submits Bid to Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-leeds-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Leeds Submits Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/eurovision-2023-bristol-submits-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Bristol Submits Its Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;

Tokom prve faze procesa nadmetanja, {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} je primio izraze interesovanja iz 20 britanskih gradova, od kojih je sedam ušlo u uži izbor 12. avgusta 2022: Birmingem, Glazgov, Lids, Liverpul, Mančester, Njukasl i Šefild.&lt;ref name=&quot;shortlist&quot;&gt;{{Cite press release |title=BBC announces seven cities shortlisted to host the 2023 Eurovision Song Contest |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/bbc.com/mediacentre/2022/eurovision-2023-host-city-shortlist-announcement/ |access-date=2022-08-12 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt; Kriterijumi za izbor grada domaćina prethodnih godina uključivali su: prostor koji može da primi najmanje 10.000 gledalaca, pres centar za najviše 1.500 novinara, laku dostupnost međunarodnog aerodroma i hotelski smeštaj za najmanje 2.000 delegata, novinara i gledalaca.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-if-in-the-united-kingdom-then-in-which-city|title=Eurovision 2023: Which UK cities have what it takes to host?|date=2022-06-25|website=Eurovisionworld|language=en-gb|access-date=2022-08-24}}&lt;/ref&gt;

Dana 27. septembra 2022, ERU i {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}} su objavili da je izbor grada domaćina sužen na dva grada: Glazgov i Liverpul i da će konačna odluka o odabiru grada domaćina biti doneta u oktobru 2022. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision 2023: It’s Glasgow or Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-its-glasgow-or-liverpool |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |access-date=27. 9. 2022 |date=27. 9. 2022}}&lt;/ref&gt; Dana 7. oktobra 2022. objavljeno je da će domaćin takmičenja biti Liverpul, i da će se takmičenje održati u Liverpul areni.&lt;ref name=&quot;Host city&quot;&gt;{{Cite web|date=2022-10-07|title=Liverpool will host Eurovision 2023|url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023|url-status=live|access-date=7. 10. 2022|website=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union (EBU)|language=en-gb}}&lt;/ref&gt;

;Legenda
{{Color box|#CEDFF2|†|border=darkgray}} Izabran domaćin&lt;br&gt;
{{Color box|#D0F0C0|‡|border=darkgray}} Uži izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#FFFFCC|'''*'''|border=darkgray}} Širi izbor&lt;br&gt;
{{Color box|#F2E0CE|^|border=darkgray}} Prezentovali kandidaturu
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
|+ Gradovi koji su iskazali interesovanje i prezentovali svoje kandidature
|-
! scope=&quot;col&quot; | Grad
! scope=&quot;col&quot; | Arena
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Aberdin]]^
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[P&amp;J Live]]}}
| —
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: MSPs &amp; MPs Back Potential Aberdeen Eurovision Bid |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-aberdeen-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Belfast]]^
| [[Arena SSE]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2011. godine
|&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot;&gt;{{Cite news |date=2022-06-17 |title=Eurovision Song Contest: Which UK cities could host 2023 show? |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/entertainment-arts-61844328 |access-date=2022-06-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heap |first=Steven |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Calls to Bring Eurovision to Belfast |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-belfast/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Birmingem]]'''*'''
| [[Arena Risorts vorld]]
| Domaćin Komonvelt igara 2022. godine
|&lt;ref name=&quot;Birmingham&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Brajton]]
| —
| Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;nobrighton&quot;&gt;{{Cite web |last=Green|first=Daniel|date=2022-08-11 |title=Brighton ruled out of race to host Eurovision 2023 |url=https://www.theargus.co.uk/news/20623343.brighton-ruled-race-host-eurovision-2023/ |access-date=2022-08-11 |website=The Argus|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Brighton Will Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-brighton/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot;
| [[Bristol]]^
| [[Hangar Brabazon]]
| Bilo bi potrebno renoviranje.
|&lt;ref name=&quot;bristolofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=10. 7. 2022|access-date=12 July 2022|title=Eurovision 2023: Bristol announces host city bid…with plans for pop-up arena at Brabazon Hangars|url=https://wiwibloggs.com/2022/07/10/eurovision-2023-bristol-announces-host-city-bid-with-plans-for-pop-up-arena-at-brabazon-hangars/272897/|website=Wiwibloggs|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Vulverhempton]]
| [[Hala Vulverhempton Sivik]]
| Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023 in UK: British cities express interest as United Kingdom likely to host |url=https://wiwibloggs.com/2022/06/17/eurovision-2023-host-uk-potential-host-cities/272745/ |access-date=2022-06-19 |website=wiwibloggs |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Stadion Molino]]
| Neophodna je izgradnja krova.
|-bgcolor=&quot;#D0F0C0&quot; 
| [[Glazgov]] ‡
| [[Arena OVO Hajdro]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2014. godine
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2022-07-26 |title=Eurovision 2023: Glasgow Confirms Bid to Host Contest |url=https://eurovoix.com/2022/07/26/eurovision-2023-glasgow-confirms-bid/ |access-date=2022-07-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#F2E0CE&quot;
| [[Darlington]]^
| [[Darlington arena]]
| Predlog zavisio od konstrukcije krova da pokrije arenu; predlog podržala lokalna vlada.
|&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite web |title=Darlington confirms it WILL bid to host the Eurovision Song Contest in 2023 |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20616763.darlington-launches-bid-host-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=10 August 2022 |website=The Northern Echo |date=10 August 2022 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=How Darlington Arena was going to host Eurovision with giant Ukraine flag for roof |url=https://www.thenorthernecho.co.uk/news/20625709.watch-darlington-arena-going-host-eurovision-2023-won/ |access-date=13 August 2022 |website=The Northern Echo |date=12 August 2022 }}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Deri]]
| —
| Povlači predlog 8. avgusta 2022, zbog nedostatka neophodne ugostiteljske infrastrukture i mesta za održavanje.
|&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;noderry&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/08/eurovision-2023-derry/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Derry Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-08 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Anderson |first=Gillian |date=2022-08-01 |title=Derry considering bid to host Eurovision 2023 |url=https://www.belfastlive.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/derry-considering-bid-host-eurovision-24637765 |access-date=2022-08-03 |website=BelfastLive |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#F2E0CE&quot; |[[Edinburg]]^
| [[Hala Ašer]]
| Domaćin [[Pesma Evrovizije 1972.|Pesme Evrovizije 1972.]] Ne ispunjava kriterijume ERU.
| rowspan=&quot;2&quot; |&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-18 |title=Edinburgh throws its hat in the ring to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/18/edinburgh-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Izložbeni centar Rojal Hajlend]]
| —
|-
| [[Kardif]]
| [[Stadion Milenijum|Stadion Principaliti]]
| Domaćin [[Finale UEFA Lige šampiona 2017.|finala UEFA Lige šampiona 2017.]] Povlači predlog 11. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja stadiona.
|&lt;ref name=&quot;nocardiff&quot;&gt;{{Cite web |last=Lewis |first=Ffion |date=2022-08-03 |title=Cardiff will not host Eurovision in 2023 |url=https://www.walesonline.co.uk/whats-on/whats-on-news/eurovision-cardiff-2023-latest-updates-24659301 |access-date=2022-08-03 |website=WalesOnline |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. 6. 2022|access-date=12. 7. 2022|title=Cardiff express interest in a bid for Eurovision 2023|url=https://escxtra.com/2022/06/17/cardiff-express-interest-in-a-bid-for-eurovision-2023/|last=Picot|first=Nathan|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#CEDFF2;&quot;
| '''[[Liverpul]]''' †
| '''[[Liverpul arena]]'''
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2008. godine
|&lt;ref name=&quot;liverpoolofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Liverpool Intends to Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-liverpool-bid/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-bgcolor=&quot;#FFFFCC&quot;
| [[Lids]]'''*'''
| [[Arena First dajrekt]]
| —
|&lt;ref name=&quot;leedsofficial&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Leeds Expresses Interest in Hosting Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-🇬🇧-leeds-expresses-interest-in-hosting-eurovision/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| bgcolor=&quot;#F2E0CE&quot; rowspan=&quot;3&quot; |[[London]]^{{efn|London je ispunjavao kriterijume, ali nije ušao u uži izbor pošto je britanska vlada izrazila želju da se „više događaja i prilika izveze iz prestonice”}}
| [[Arena Vembli]]
| Domaćin MTV Evropskih dodela nagrada 2017. godine
| rowspan=&quot;3&quot; |&lt;ref name=&quot;BBC host cities&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-06-17 |title=Eurovision 2023: Mayor of London Expresses Support For Capital to Host |url=https://eurovoix.com/2022/06/17/eurovision-2023-mayor-london-support-host/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;London&quot;&gt;{{cite web |title=London and Manchester launch bids to host Eurovision 2023 |url=https://www.harrowtimes.co.uk/news/national/20516773.london-manchester-launch-bids-host-eurovision-2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Koper boks]]
| —
|-
| [[Arena O2 (London)|Arena O2]]
| Domaćin [[Tenis masters kup|ATP finala]] od 2009. do 2020. godine kao i turnira u gimnastici i košarci na [[Letnje Olimpijske igre 2012.|letnjim Olimpijskim igrama 2012. godine]]
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Mančester]]'''*'''
| [[Mančester arena]]
| Domaćin Komonvelt igara 2002. godine. Predlog podržala vlada glada.
|&lt;ref name=&quot;Manchester&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;
|-
| [[Notingem]]
| [[Notingem arena]]
| Povlači predlog 9. avgusta 2022, zbog nemogućnosti da predloženo mesto održavanja ispuni kriterijume ERU.
|&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nonottingham&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/nottingham-will-not-bid-for-eurovision-2023-%f0%9f%87%ac%f0%9f%87%a7/ |title=Nottingham Will Not Bid For Eurovision 2023 🇬🇧 |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Njukasl]]'''*'''
| [[Arena Njukasl Utilita]]
| —
|&lt;ref name=&quot;shortlist&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-07-12 |title=Eurovision 2023: Newcastle Preparing Bid to Host Eurovision |url=https://eurovoix.com/2022/07/12/eurovision-2023-newcastle-preparing-bid/ |access-date=2022-07-13 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Sanderland]]
| [[Stadion svetlosti]]
| Povlači predlog 10. avgusta 2022, zbog nemogućnosti korišćenja arene.
|&lt;ref name=&quot;nosunderland&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/11/eurovision-2023-sunderland-will-not-bid/ |title=Eurovision 2023: 🇬🇧 Sunderland Will Not Bid To Host |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-11 |website=Eurovoix |language=en-GB |access-date=2022-08-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-06-19 |title=Sunderland councillor wants the Stadium of Light to host Eurovision 2023 |url=https://escxtra.com/2022/06/19/sunderland-eurovision-2023/ |access-date=2022-06-19 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2022-02-01 |title=Plans outlined for 10,000-capacity arena in Sunderland |url=https://www.thestadiumbusiness.com/2022/02/01/plans-outlined-for-10000-capacity-arena-in-sunderland/ |access-date=2022-06-19 |website=The Stadium Business |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#FFFFCC&quot;
| [[Šefild]]'''*'''
| [[Arena Šefild]]
| —
|&lt;ref name=&quot;sheffieldofficial&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Grace |first=Emily |date=2022-06-18 |title=Eurovision 2023: Sheffield Councillors Interested in Bidding For Eurovision Hosting Rights |url=https://eurovoix.com/2022/06/18/eurovision-2023-sheffield/ |access-date=2022-06-19 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|}

== Države učesnice ==
{{Vidi još|Države na Pesmi Evrovizije}}
[[File:ESC_2023_Semi-Finals.svg|mini|desno|200p|&lt;small&gt;{{legend|#FF0000|Učesnice prvog polufinala}}{{legend|#FFAAAA|Glasaju u prvom polufinalu}}{{legend|#000080|Učesnice drugog polufinala}}{{legend|#99CCFF|Glasaju u drugom polufinalu}}&lt;/small&gt;]]Dana 20. oktobra 2022. godine ERU je objavila da će na takmičenju 2023. godine učestvovati 37 zemalja, što je najmanji broj učesnika od [[Pesma Evrovizije 2014.|2014.]] godine. Bugarska, Severna Makedonija i Crna Gora su se povukle sa takmičenja iz finansijskih razloga.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-20 |title=Eurovision 2023: Here are the 37 countries competing in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-here-are-37-countries-competing-liverpool |access-date=2022-10-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Češka na Pesmi Evrovizije|Češka]] se prvi put takmičila pod svojim skraćenim engleskim imenom, „{{jez|en|iskošeno=ne|Czechia}}” umesto pod formalnim „{{jez|en|iskošeno=ne|Czech Republic}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Czechia |url=https://eurovision.tv/country/czechia |access-date=2023-02-10 |website=eurovision.tv |language=en}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Učesnici Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Liverpool 2023&quot;&gt;{{cite web |title=Participants of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230326012242/https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/participants |archive-date=26. 3. 2023 |access-date=28. 3. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union|EBU]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Izvođač(i)
! scope=&quot;col&quot; | Pesma
! scope=&quot;col&quot; | Jezik
! scope=&quot;col&quot; | Autor(i)
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| [[İctimai Television|İTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| [[engleski jezik|engleski]]
| {{Hlist|Nihad Alijev|Tunar Tahijev|[[TuralTuranX|Tural Bagmanov]]|[[TuralTuranX|Turan Bagmanov]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| [[albanski jezik|albanski]]{{efn|name=&quot;AlbaniaLanguage&quot;|I to [[gegijski jezik]]}}
| {{hlist|Enis Muljaj|Erioma Rušiti}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|hy|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|ՀՀՀ]]}} (AMPTV)
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| engleski, [[jermenski jezik|jermenski]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (singer)|Brunette]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| [[Special Broadcasting Service|SBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (australijski bend)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| engleski
| {{Hlist|Aleks Kanion|Ešli Dudkort|Danijel Estrin|Skot Kej|Simon Dau}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| [[ORF (broadcaster)|ORF]]
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| engleski{{efn|name=&quot;AustriaLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[italijanski jezik|italijanski]]}}
| {{Hlist|Pele Roliano|Ronald Janeček|[[Salena (singer)|Selina Marija Edbauer]]|[[Teya (singer)|Teodora Špirić]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| [[VRT (broadcaster)|VRT]]
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Gustav (pevač)|Gustav]]|Žaload Aloul}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Czech Television|ČT]]
| [[Vesna (band)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| engleski, [[ukrajinski jezik|ukrajinski]], [[Češki jezik|češki]], [[bugarski jezik|bugarski]]
| {{Hlist|Adam Albreht|Mičal Jiranj|Patricija Kanjok Fuksova|Šimon Martinek|Tanita Jankova|Katerina Vatčenko}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| [[DR (broadcaster)|DR]]
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|Bord Bonsaksen|Hilda Stenmalm|[[Rajli (pevač)|Rani Petersen]]|Sivert Hjeltnes Hagtvet}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]]
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Alika Milova]]|{{ill|Vouter Hardi|en|Wouter Hardy}}|{{ill|Ravvel|en|Ravvel|lt=Nina Sampermans}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| [[Yle]]
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| [[finski jezik|finski]]
| {{Hlist|Aleksi Nurmi|Johanes Naukarinen|[[Käärijä|Jere Pejhenen]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}”
| [[francuski jezik|francuski]]
| {{Hlist|{{ill|Banx &amp; Ranx|en|Banx &amp; Ranx}}|Beni Adam|{{jez|fr|iskošeno=ne|[[La Zarra]]}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| {{jez|ka|iskošeno=ne|[[Georgian Public Broadcasting|სსმ]]}} (GPB)
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| engleski
| {{Hlist|Džordž Kuhianidze|Beni Kadagidze|[[Iru Hečanovi]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| {{jez|el|iskošeno=ne|[[Hellenic Broadcasting Corporation|ΕΡΤ]]}} (ERT)
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| engleski
| [[Viktor Vernikos|Viktor Vernikos Jergensen]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| {{Hlist|Damir Martinović Mrle|Zoran Prodanović}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| engleski{{efn|name=&quot;IsraelLanguage&quot;|Sadrži par fraza na [[hebrejski jezik|hebrejskom]]}}
| {{Hlist|{{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}|Mej Sfadija|[[Noa Kirel]]|{{ill|Jinon Jahel|en|Yinon Yahel}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| [[RTÉ]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Wild Youth (muzička grupa)|Konor O'Donohju]]|Edvard Porter|{{ill|Jergen Elofsen|en|Jörgen Elofsson}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| [[RÚV]]
| [[Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Diljau|Diljau Petursdoutir]]|Palmi Ragnar Asgeirson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| [[RAI]]
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| [[italijanski jezik|italijanski]]
| {{Hlist|{{ill|David Petrela|en|Davide Petrella}}|David Simoneta|[[Marko Mengoni]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Cyprus Broadcasting Corporation|CyBC]]
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Džimi Jansen|en|Jimmy Jansson}}|{{ill|Džimi Ternfeld|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}|Markus Vinter-Džon|Tomas Stengard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| [[Latvijas Televīzija|LTV]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| engleski{{efn|Sadrži 2 fraze koje se ponavljaju na [[letonski jezik|letonskom]]}}
| {{Hlist|Andrejs Reinis Zitmanis|Karlis Matis Zitmanis|Karlis Vartinš|Martinš Matis Zemitis}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| engleski{{efn|name=&quot;LithuaniaLanguage&quot;|Sadrži jednu frazu na [[litvanski jezik|litvanskom]] koja se ponavlja}}
| {{Hlist|Kristis Indrišonoks|[[Monika Linkite]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| [[Public Broadcasting Services|PBS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| engleski
| {{Hlist|David Meilak|Žan Pol Borg|Metju Džejms Borg|Miceal Džo Sini|Šon Miačen}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Teleradio-Moldova|TRM]]
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele și luna}}”
| [[rumunski jezik|rumunski]]
| {{Hlist|Andrei Vulpe|Katalin Temičiuk|[[Paša Parfeni]]|Julijana Parfeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| [[NRK]]
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| engleski, italijanski{{efn|name=&quot;NorwayLanguage&quot;|Sadrži frazu na [[latinski jezik|latinskom]]}}
| {{Hlist|[[Alesandra Mele]]|Hening Olerud|Linda Dejl|Stenli Ferdinandez}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| [[AVROTROS]]
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| engleski
| {{Hlist|[[Dion Kuper|Dion Kuiper]]|[[Dankan Lorens|Dankan de Mur]]|Jordan Garfild|Luk van der Grinten|[[Mia Nikolaj]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| [[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]{{efn|U ime nemačkog konzorcijuma javnih emitera -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]}--a&lt;ref&gt;{{cite web |title=Alle deutschen ESC-Acts und ihre Titel |trans-title=All German ESC acts and their songs |url=https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |website=www.eurovision.de |publisher=ARD |access-date=12. 6. 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230612084259/https://www.eurovision.de/teilnehmer/vorentscheid386_glossaryPage-25.html |archive-date=12. 6. 2023. |language=de |url-status=live}}&lt;/ref&gt;}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood &amp; Glitter}}”
| engleski
| {{Hlist|Kris Harms|Rupert Keplinger|Antoni Braun|Paj Stofers}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Telewizja Polska|TVP]]
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| engleski
| {{Hlist|Bartolomej Rzecicki|[[Blanka Stajkov]]|Macijej Pučalski|Marcin Gorecki|Mikolaj Tribulec|Marija Broberg|Julija Sundberg}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| [[portugalski jezik|portugalski]]
| {{Hlist|Luis Pereira|[[Mimiket|Marisa Mena]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[TVR (TV network)|TVR]]
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| rumunski, engleski
| {{Hlist|Mikhail Jahed|[[Teodor Andrej|Teodor-Oktavijan Andrej]]|Luka de Meco|Luka Stefan Udaceanu}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| [[San Marino RTV|SMRTV]]
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| engleski
| {{Hlist|Andrea Lacareti|Frančesko Bini|Marko Sgaramela|Tomaso Oliveri}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{lang|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| [[slovenački jezik|slovenački]]
| {{Hlist|Bojan Cvjetićanin|Jan Peteh|Jure Maček|Kris Guštin|Nace Jordan}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija}}
| [[Radio-televizija Srbije|RTS]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| [[srpski jezik|srpski]], engleski
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| engleski
| {{Hlist|Argajl Sing|{{ill|Ešli Hicklin|en|Ashley Hicklin}}|Mikolaj Tribulec}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| [[RTVE]]
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| [[španski jezik|španski]]
| {{Hlist|[[Blanka Paloma]]|Hoze Pablo Polo|Alvaro Tato}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| [[Sveriges Television|SVT]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}”
| engleski
| {{Hlist|Džimi Janson|Džimi „Džoker” Ternfeld|[[Loreen|Loren]]|{{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|lt=Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}|{{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}}|{{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| -{[[BBC]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Mej Maler]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| engleski
| {{Hlist|{{ill|Karen Pul|en|Karen Poole}}|[[Mej Maler]]|Luis Tompson}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| [[Suspilne|Suspіljne]]
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| engleski, ukrajinski
| {{Hlist|Andrij Hutsulijak|Jimoh Augustus Kehinde}}
|}
=== Ostale države ===

{{poseban članak|Države na izborima za Pesmu Evrovizije}}
Da bi određena država mogla da stekne pravo učešća na izboru za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]], ona mora da bude aktivna članica [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (ERU-a).‍&lt;ref name=Eligibility&gt;{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=https://eurovision.tv/about/rules|website=eurovision.tv|publisher=EBU|accessdate=22. 5. 2014}}&lt;/ref&gt;
ERU je poslao poziv za učešće na Pesmi Evrovizije 2023. godine svim aktivnim članovima, kojih je trenutno 54.‍&lt;ref name=Eligibility/&gt; Pridruženoj članici [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australiji]] nije potrebna pozivnica za takmičenje 2023. godine, pošto je prethodno imala dozvolu da učestvuje najmanje do 2023. godine.

==== Aktivni članovi ERU ====
&lt;!-- Pri navođenju emitera koristiti prvo puni naziv televizije ili odrednicu kojom se označava (po mogućnosti sa adekvatnom unutrašnjom vezom), a potom skraćenicu u zagradi.

Na primer: „[[LRT (litvanska TV stanica)|Litvanska nacionalna {{nowrap|radio-televizija}}]] (-{LRT}-)”. --&gt;
* {{Evrovizija|Andora}} - 26. maja 2022, Dani Ortola, urednik programa -{[[Ràdio i Televisió d'Andorra|RTVA]]}-, je potvrdio da je malo verovatno da će se Andora vratiti na takmičenje u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-26 |title=Andorra: RTVA Unlikely to Participate in Eurovision in the Short or Medium Term |url=https://eurovoix.com/2022/05/26/andorra-participate-eurovision-short-medium-term/ |access-date=2022-05-26 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bosna i Hercegovina}} - 14. oktobra 2022. [[Bosanskohercegovačka radio-televizija]] je potvrdila da se Bosna i Hercegovina neće vratiti na takmičenje 2023. godine ali ni narednih godina dok se ne reši problem sa višegodišnjim budžetom javnog servisa zbog čega je ERU uvela sankcije bosanskoj delegaciji. Bosanskohercegovačka televizija je pred gašenjem zbog čega je tužila Radio televiziju Republike Srpske jer je, kako [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] tvrdi, poslednjih pet godina neovlašćeno prisvojila budžet predviđen za napredak rada BHRT, zbog čega je bosanska televizija u manjku od 32 miliona evra koliko [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] duguje [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=24. 3. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT on Verge of Shutting Down |url=https://eurovoix.com/2022/03/24/%f0%9f%87%a7%f0%9f%87%a6-bosnia-herzegovina-bhrt-on-verge-of-shutting-down/ |access-date=24. 3. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇧🇦 Bosnia &amp; Herzegovina: BHRT Will Not Return To Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/bosnia-herzegovina-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Bugarska}} - 14. oktobra 2022. bugarska televizija je potvrdila da se Bugarska povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog male zainteresovanosti emitera. Takođe su izjavili da je malo verovatno da će se Bugarska vratiti na takmičenje u skorijoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Favios |first=Christos |date=14. 10. 2022. |title=ΒΟΥΛΓΑΡΙΑ: -ΕΠΙΣΗΜΟ- Δεν θα λάβει μέρος στη Eurovision 2023 και επιφυλάσσεται για το μέλλον! |url=https://ogaegreece.com/voylgaria-episimo-den-tha-lavei-meros-sti-eurovision-2023-kai-epifylassetai-gia-to-mellon/ |access-date=14. 10. 2022. |website=OGAE Greece |language=el |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014085705/https://ogaegreece.com/voylgaria-episimo-den-tha-lavei-meros-sti-eurovision-2023-kai-epifylassetai-gia-to-mellon/ |archive-date=2022-10-14 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Luksemburg}} - 2. avgusta 2022. luksemburška televizija je potvrdila da se Luksemburg neće vratiti na takmičenje 2023. godine, uz napomenu da je luksemburška televizija sada više koncentrisana na informativni program umesto na muzički i zabavni program.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ibrayeva |first=Laura |date=2. 8. 2022 |title=Luxembourg: RTL Will Not Return to Eurovision in 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/08/02/luxembourg-eurovision-2023-participation/ |access-date=2. 8. 2022 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Monako}} - 22. novembra 2021, objavljena je vest da su u monegaškom budžetu odvojene pare za učešće na Pesmi Evrovizije.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Granger|first=Anthony|date=2021-11-22|title=Monaco: Returning to the Eurovision Song Contest in 2023?|url=https://eurovoix.com/2021/11/22/monaco-returning-to-eurovision-song-contest-2023/|access-date=2021-11-22|website=Eurovoix|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Ipak, planovi su odloženi jer će novi nacionalni emiter početi sa radom negde između juna i septembra 2023. umesto kasno u 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Tang|first=Isabella|date=2022-04-25|title=Launch of Monaco’s Monte-Carlo Riviera TV delayed until 2023|url=https://escxtra.com/2022/04/25/launch-of-monacos-monte-carlo-riviera-tv-delayed-until-2023/|access-date=2022-05-15|website=ESCXTRA|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; 5. septembra 2022. MMD je potvrdio da Monako neće učestvovati na takmičenju 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |date=2022-09-05 |title=Monaco: MMD will not participate at Eurovision 2023 |url=https://esctoday.com/187943/monaco-mmd-will-not-participate-at-eurovision-2023/ |access-date=2022-09-05 |website=ESCToday |language=en}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Severna Makedonija}} - 14. oktobra 2022. makedonska televizija je potvrdila da se Severna Makedonija povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=14. 10. 2022 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=14. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Slovačka}} - 10. juna 2022, slovački emiter -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}- je izjavio da se Slovačka neće vratiti na takmičenje 2023, a kao razlog su naveli lošu finansijsku situaciju i nisku gledanost tokom učešća.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Jiandani |first=Sanjay |last2= |first2= |last3= |first3= |last4= |date=2022-06-10 |title=Slovakia: RTVS will not return to Eurovision in 2023 |url=https://esctoday.com/187150/slovakia-rtvs-will-not-return-to-eurovision-in-2023/ |access-date=2022-06-10 |website=ESCToday |language=en-US}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija|Crna Gora}} - 13. oktobra 2022, [[RTCG|Radio-televizija Crne Gore]] je potvrdila da se Crna Gora povlači sa takmičenja 2023. godine, zbog finansijskih poteškoća, nezainteresovanosti sponzora i loših rezultata.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=13. 10. 2022 |title=Montenegro: RTCG Will Not Compete in Eurovision 2023|url=https://eurovoix.com/2022/10/13/montenegro-eurovision-2023/ |access-date=13. 10. 2022 |website=Eurovoix |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

==== Pridruženi članovi ERU ====
* {{zas|Kazahstan}} [[Države na izborima za Pesmu Evrovizije|Kazahstan]] - U oktobru 2022, TV producent Žan Mukanov izjavio je da je kazahstanski emiter -{Habar Agenttіgі}- u pregovorima sa ERU o debitovanju Kazahstana na takmičenju 2023, tvrdeći da „postoji svaka mogućnost da država učestvuje na ''odrasloj'' Pesmi Evrovizije sledeće godine&quot; i da učešće države na [[Dečja pesma Evrovizije 2022.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2022.]] ima „značajan uticaj&quot; na šanse za učešće.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|title=Kazakhstan: Broadcaster says there is “every chance” for them to take part at Eurovision 2023|website=Wiwibloggs|last=Arth|first=Rick|date=6. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|archive-date=2022-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127121749/https://wiwibloggs.com/2022/10/06/kazakhstan-eurovision-2023-broadcaster-says-possible/273490/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ortcom.kz/ru/novosti/1664963888|title=Vsё budet horošo i «vkusno». Prodюser Žan Mukanov rasskazal o planah na «Junior Eurovision 2022»|trans-title=Everything will be good and &quot;delicious&quot;. Producer Zhan Mukanov spoke about plans for Junior Eurovision 2022|website=ortcom.kz|date=5. 10. 2022|access-date=8. 10. 2022|language=ru}}&lt;/ref&gt; Ipak, Kazahstan se nije našao na listi učesnika objavljenoj 20. oktobra 2022.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;

==== Nisu članovi ERU ====
* {{zastava|Kosovo}} - Dana 16. maja 2022, generalni direktor [[Radio-televizija Kosova|RTK]]-a Škumbin Ahmetdžekaj je izjavio da emiter želi da se prijavi za članstvo u ERU krajem godine i da ako bude dobio članstvo, Kosovo bi moglo da učestvuje na takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-05-16 |title=Kosovo: RTK Aiming to Apply For EBU Membership By End of Year |url=https://eurovoix.com/2022/05/16/kosovo-ebu-membership-end-2022/ |access-date=2022-08-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Po pravilima za članstvo u ERU, potrebno je da emiter bude član [[Međunarodna telekomunikaciona unija|Međunarodne telekomunikacione unije]].&lt;ref name=&quot;Eligibility&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.itu.int/online/mm/scripts/gensel8|title=International Telecommunication Union Member States|access-date=3 September 2019|publisher=International Telecommunication Union}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Lihtenštajn}} - U avgustu 2022, lihtenštajnski emiter [[1 FL TV]] je izjavio da više ne pokušava da se pridruži [[Evropska radiodifuzna unija|Evropskoj radiodifuznoj uniji]], što isključuje debitovanje Lihtenštajna u bliskoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://eurovoix.com/2022/08/09/liechtenstein-1fltv-ebu-membership/ |title=🇱🇮 Liechtenstein: 1 FL TV Rules Out Applying For EBU Membership |last=Grejndžer |first=Entoni |date=2022-08-09 |website=eurovoix.com |access-date=2022-08-09 }}&lt;/ref&gt;

=== Izvođači koji su učestvovali ranije ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
! Izvođač(i)
! Država
! Komentar
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| {{Evrovizija|Švedska}} || Predstavljala je Švedsku [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Euphoria}} i pobedila.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Paša Parfeni]]
| {{Evrovizija|Moldavija}} || Predstavljao je Moldaviju [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]] sa pesmom {{jez|ro|iskošeno=ne|Lăutar}} i bio prateći vokal i pijanista na sceni za moldavsku predstavnicu {{Egod|2013}}. [[Aliona Moon|Alionu Mun]].
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Marko Mengoni]]
| {{Evrovizija|Italija}} || Predstavljao je Italiju [[Pesma Evrovizije 2013.|2013.]] sa pesmom {{jez|it|iskošeno=ne|L'essenziale}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Monika Linkite]]
| {{Evrovizija|Litvanija}} || Predstavljala je Litvaniju [[Pesma Evrovizije 2015.|2015.]] zajedno sa [[Vaidas Baumila|Vaidasom Baumilom]] sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|This Time}}.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Stef Gustav|Gustav]]
| {{Evrovizija|Belgija}} || Bio je prateći vokal za predstavnike Belgije [[Pesma Evrovizije 2018.|2018.]] [[Laura Groeseneken|Senek]] i [[Pesma Evrovizije 2021.|2021.]] -{[[Hooverphonic]]}-.
|-
! scope=&quot;row&quot; | [[Iru Hečanovi]]
| {{Evrovizija|Gruzija|d}} || Predstavljala je Gruziju na [[Dečja pesma Evrovizije 2011.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2011.]] kao članica grupe {{jez|en|iskošeno=ne|Candy}} sa pesmom {{jez|en|iskošeno=ne|Candy Music}} i pobedila.
|}

== Produkcija ==
Pesma Evrovizije 2023. je bila u produkciji {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-ja. Ukrajinski javni emiter Suspіljne je radio u saradnji sa {{jez|en|iskošeno=ne|BBC}}-jem kako bi se u grafičkom fizajnu, revijalnim delovima, muziku, izbor domaćina, razglednice i druge elemente uključili ukrajinski elementi.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |last=Adams |first=Oliver |date=25 July 2022 |title=United Kingdom will host Eurovision 2023 after BBC accepts EBU offer |url=https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220726045435/https://wiwibloggs.com/2022/07/25/united-kingdom-uk-to-host-eurovision-2023/272975/ |archive-date=26. 7. 2022 |access-date=26. 7. 2022 |website=[[Wiwibloggs]] |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Rejčel Ešdon je bila glavna komisionerka, a komisija supervizije je uključila i predstavnika Suspіljne.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=BBC Entertainment confirms Commissioning Team |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2022/bbc.com/mediacentre/2022/bbc-confirms-ents-commissioning-team/ |access-date=2022-09-29 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en}}&lt;/ref&gt;

Produkcijski tim se sastojao od Martina Grina kao upravnog direktora, Rejčel Ešdaun kao vodećeg komisionara, Endrua Kartmela kao izvršnog producenta, Lija Smitursta i Tvena van de Niuvenhajzena kao glavnih i odgovornih urednika takmičenja i Džejmsa O'Brajana kao izvršnog urednika zaduženog u produkciji.&lt;ref name=&quot;AnnounceProdTeam&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-17 |title=BBC announces Eurovision Song Contest 2023 senior production team |url=https://eurovision.tv/story/bbc-announces-eurovision-song-contest-2023-senior-production-team |access-date=2022-10-26 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Dodatni produkcijski tim je uključio i multi-kamera režisere takmičenja Niki Parsons, Ričarda Valentajna i Olija Bartleta, vodećeg kreativnog direktora Dena Šiptona, muzičkog direktora Kojoa Samjuela, dizajnera scene za takmičenje Hulija Imedea, glavnog i odgovornog urednika za zvuk i tehniku Roberta Edvardsa i urednika za osvetljenje Tima Rutledža. Produkcijski tim iz Ukrajine su vodili Oskana Sibinska, Tetijana Semenova i German Nenov.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-12-20 |title=BBC reveals further production team details for Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/story/bbc-reveals-further-production-team-details-liverpool-2023 |access-date=2022-12-20 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Grafički dizajn ===
Dana 7. oktobra 2022, zajedno sa objavom grada domaćina, ERU je predstavio generični logo za takmičenje 2023. godine. Evrovizijsko srce, koje obično sadrži zastavu države domaćina u sredini, sadrži [[Zastava Ukrajine|zastavu Ukrajine]] ove godine kako bi bila oslikana pobeda ove države [[Pesma Evrovizije 2022.|prethodne godine]]. Pred imenom grada domaćina prvi put će biti ispisano i ime zemlje domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rossini |first=Federico |date=2022-10-07 |title=Eurovision 2023: ufficiale, è Liverpool la città ospitante! |url=https://www.eurofestivalnews.com/2022/10/07/eurovision-2023-a-liverpool/ |access-date=2022-10-07 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

Grafički dizajn takmičenja 2023. je predstavljen 30. januara 2023. Istog dana je predstavljen i slogan takmičenja koji glasi „{{jez|en|iskošeno=ne|United by Music}}” (Ujedinjeni muzikom).&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-01-30 |title=Eurovision 2023: Logo and Slogan &quot;United by Music&quot; Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/01/30/eurovision-2023-logo-slogan/ |access-date=2023-01-30 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Sledećeg dana je predstavljen i logotip takmičenja koji se sastoji od šarenog efekta elektrokardiograma koji proizvodi niz srca, od kojih svako reaguje na ritam i zvuk kako bi se ilustrovao otkucaj srca. Boje na logotipu predstavljaju kombinaciju boja zastava Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine kako bi predstavili radost i raznolikost na takmičenju i time doprineli svetlijem izgledu u odnosu na prethodne godine kad su dominirale tamne boje. Za potrebe izrade logotipa, korišćen je font {{jez|en|Penny Lane}}, inspirisan natpisima od livenog gvožđa iz 20. veka koji prikazuju imena ulica u Liverpulu i prikazuje bogato nasleđe grada.&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |date=2023-01-31 |title=‘United By Music’: Liverpool 2023 theme revealed|url=https://eurovision.tv/story/united-music-liverpool-2023-theme-revealed |access-date=2023-01-31 |website=Eurovision.tv |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Voditelji ===
22. februara 2023. godine, britanska televizija je objavila da će voditelji sve tri večeri takmičenja biti britanska pevačica [[Ališa Dikson]], britanska glumica [[Hana Vadingem]] i ukrajinska pevačica grupe -{[[The Hardkiss]]}- [[Julija Sanina]], dok će irski voditelj i tradicionalno britanski komentator takmičenja [[Grejam Norton]] biti voditelj zajedno sa njima u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=|first=|date=2023-02-22|title=Eurovision 2023: Hosts revealed for Liverpool|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-hosts-revealed-liverpool|access-date=2023-02-22|website=Eurovision.tv}}&lt;/ref&gt;

=== Razglednice ===
„Razglednice“ su video-uvodi od 40 sekundi koji se prikazuju na televiziji dok se bina priprema za sledeći nastup. Snimane su između februara i aprila 2023. u režiji Toma Kuka, a Karlo Masarela i Džejn Mek Goldrik su bili izvršni producenti. Razglednice su zasnovane na temi takmičenja „ujedinjeni muzikom“. Koristeći tehnologiju dronova od 360°, svaka razglednica će početi na odabranoj lokaciji u Ukrajini, zatim preći u Ujedinjeno Kraljevstvo, pre nego što se preseli u zemlju koja nastupa sledeća, gde će izvođač učestvovati u aktivnosti po svom izboru. Tri lokacije koje se pojavljuju na svakoj razglednici povezane su jedinstvenom temom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-2023-szwecja-wygrywa-final-plebiscytu-nasz-faworyt-czy-bedzie-triumf-w-anglii-bukmacherzy-przed-probami-delegacje-przed-wylotem-pocztowki-objasnione-trzy-etapy/|title=Eurowizja 2023: Szwecja wygrywa finał plebiscytu „Nasz Faworyt”! Czy będzie triumf w Anglii? • Bukmacherzy przed próbami, delegacje przed wylotem • Pocztówki objaśnione – trzy etapy, trzy kraje, trzy podróże|last=Blazewicz|first=Maciej|date=2023-04-29|website=Dziennik-Eurowizyjny.pl|language=pl-PL|access-date=2023-04-29}}&lt;/ref&gt; Razglednice su producirali londonska producentska kuća {{jez|en|iskošeno=ne|{{ill|Windwall Films|en|Windwall Films}}}} i ukrajinska producentska kuća 23/32, uz muziku u pozadini koju je komponovao Dmitro Šurov.&lt;ref&gt;{{Cite press release|title=BBC announces new commissions ahead of the Eurovision Song Contest 2023|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-new-commissions|access-date=2023-02-20|publisher=[[BBC]]|last1=Sullivan|first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Postcards&quot;&gt;{{Cite press release|date=2023-04-11|title=111 locations, 37 acts: Eurovision 2023 Postcards announced|url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-postcards-revealed/|access-date=2023-04-11|publisher=[[BBC]]|last1=Milsom|first1=Alex}}&lt;/ref&gt; Sledeće lokacije razglednica se koriste u segmentima koji se fokusiraju na izvođače koji učestvuju:

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders mw-collapsible&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto&quot;
|+ class=&quot;nowrap&quot; | Lokacije razglednica
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Država
! rowspan=&quot;2&quot; | Tema
! colspan=&quot;3&quot; scope=&quot;colgroup&quot; | Lokacije&lt;ref&gt;{{Citation |title=All 37 Postcards from the Eurovision Song Contest 2023 |date=13 May 2023 |url=https://www.youtube.com/watch?v=mpAhfmrBxXc |work=[[YouTube]] |access-date=14 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | U Ukrajini
! scope=&quot;col&quot; | U Ujedinjenom Kraljevstvu
! scope=&quot;col&quot; | U državi učesnici
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Albanija}}
| Gradski parkovi
| [[Sofijski park]], [[Uman]]
| {{ill|Seftonski park|en|Sefton Park}}
| {{ill|Veliki park Tirane|en|Grand Park of Tirana}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Australija}}
| Mostovi
| {{ill|Most preko Ulice Svetog Volodimira|en|Bridge over Saint Volodymyr Descent|lt=Stakleni most}}, [[Kijiv]]
| {{ill|Viseći most Klifton|en|Clifton Suspension Bridge}}, [[Bristol]]
| {{ill|Most Matagarup|en|Matagarup Bridge}}, [[Pert]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Austrija}}
| Gradske skupštine
| {{ill|Gradska skupština Lavova|en|Lviv Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Šefilda|en|Sheffield Town Hall}}
| {{ill|Gradska skupština Beča|en|Vienna City Hall}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| Gradski trgovi
| [[Trg nezavisnosti (Kijev)|Trg nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Vekovni trgen||Centenary Square}}
| {{ill|Bulevar Bakua|en|Baku Boulevard}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Belgija}}
| Spomenici
| [[Spomenik nezavisnosti (Kijev)|Spomenik nezavisnosti]], [[Kijiv]]
| {{ill|Anđeo severa|en|Angel of the North}}
| [[Atomijum]], [[Briselski region|Brisel]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Danska}}
| Opere
| {{ill|Lavovsko pozorište opere i baleta|en|Lviv Theatre of Opera and Ballet}}
| {{ill|Velški milenijumski centar|en|Wales Millennium Centre}}
| [[Opera u Kopenhagenu]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Estonija}}
| Tornjevi
| {{ill|Vodeni toranj Vinjicija|en|Vinnytsia water tower}}
| {{ill|Toranj u Blekpulu|Blackpool Tower}}
| {{ill|Talinski TV toranj|Tallin TV Tower}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Gruzija}}
| Stari gradovi
| Stari grad, [[Lavov]]
| {{ill|Port Sanlajt|en|Port Sunlight}}, [[Merzisajd]]
| Stari grad, [[Tbilisi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Grčka}}
| Ruševine
| {{ill|Tvrđava Tarakaniv (Ukrajina)|en|Tarakaniv fortress, Ukraine|lt=Tvrđava Tarakaniv}}, [[Rovenjska oblast]]
| {{ill|Danluska tvrđava|en|Dunluce Castle}}
| [[Posejdonov hram, Sunion]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Izrael}}
| Stene
| Stene Uritski u {{ill|Skoljivski Beskidi|en|Skole Beskids|lt=Skoljivskim Beskidima}}
| [[Stounhendž]]
| [[Masada]], [[Judejska pustinja]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Irska}}
| Planinski putevi
| Planinski put u [[Ivano-Frankovska oblast|Ivano-Frankovskoj oblasti]]
| {{ill|Put A3055|en|A3055 road}}
| {{ill|Put R759 (Irska)|en|R759 road (Ireland)|lt=Sali Gep}}, [[Viklou (okrug)|okrug Viklou]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Island}}
| Vodopadi
| {{ill|Manjavski vodopad|en|Maniava waterfall}}
| {{ill|Pistil Redr|en|Pistyll Rhaeadr}}, {{ill|Povis|en|Powys}}
| {{ill|Kvernufos|it|Kvernufoss}}, [[Skogar|regija Skogar]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Italija}}
| Velodromi
| Kijivski velodrom
| Pamp trek Vejls, {{ill|Rejdir|en|Rhayader}}
| [[Cirkus Maksimus]], [[Rim]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Jermenija}}
| Botaničke bašte
| Botanička bašta [[Univerzitet u Lavovu|Univerziteta u Lavovu]]
| {{ill|sl|Projekat Eden|sl|Projekt Eden}}, [[Kornvol]]
| {{ill|Jerevanska botanička bašta|en|Yerevan Botanical Garden}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Kipar}}
| Plaže
| {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|Kijivski rezervoar}}
| [[Brighton|Plaža Brajtona]], [[Istočni Saseks]]
| Plaža Akti Olimpion, [[Limasol]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Letonija}}
| Peščani kampovi
| Ekospejs kapsule, {{ill|Kijevski rezervoar|en|Kyiv Reservoir|lt=Kijivski rezervoar}}
| Kolibe na {{ill|Boske|en|Boscombe}} plaži, [[Bornmut]] 
| {{ill|Melnsils|en|Melnsils}}, {{ill|Talsi (opština)|mk|Talsi (opština)|lt=opština Talsi}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Litvanija}}
| Utvrđenja
| [[Hotina trvđava]], [[Černovačka oblast]]
| {{ill|Elen Donan|mk|Elen Donan}} {{ill|Škotsko visočje|hr|Škotske visine}}
| [[Zamak na ostrvu Trakaj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Malta}}
| Autobusi
| {{ill|Lavovski autobus|en|Lviv bus}}
| {{ill|Londonski autobusi|en|Buses in London}}
| Stari autobus u {{ill|Meliheća|en|Mellieħa|lt=Meliheći}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Moldavija}}
| Šume
| {{ill|en|Nacionalni park Skolovski Beskidi|en|Skole Beskids National Nature Park|lt=Šuma Skolovski Beskidi}}, [[Lavov]]
| [[Sherwood (šuma)|Šervudska šuma]], [[Notingamšir]]
| {{ill|Nacionalni park Orhej|en|Orhei National Park}}, {{ill|Trebujeni|en|Trebujeni}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nemačka}}
| Kanali
| {{ill|Rusanivka|en|Rusanivka}}
| {{ill|Kanal Bridžvoter|en|Bridgewater Canal}}, [[Širi Mančester]]
| Kerviderflit, [[Hamburg]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Norveška}}
| Biblioteke
| {{ill|Nacionalna biblioteka Ukrajine Vernadcki|en|Vernadsky National Library of Ukraine}}
| {{ill|Liverpulska centralna biblioteka|en|Liverpool Central Library}}
| [[Biblioteka Dajhman|Javna biblioteka Osla]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Poljska}}
| Univerziteti
| {{ill|Univerzitet Černivecki|en|Chernivtsi University}}
| {{ill|Koledž Triniti (Kembridž)|en|Trinity College, Cambridge}}
| Fakultet fizike [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| Crkve
| [[Saborni hram Svete Sofije u Kijevu|Saborni hram Svete Sofije]], [[Kijiv]]
| [[Katedrala u Elyju|Katedrala u Eliju]], [[Kembridžšir]]
| {{ill|Crkva Santa Engracija|en|Church of Santa Engrácia}}, [[Lisabon]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Rumunija}}
| Statue
| Statua [[Taras Ševčenko|Tarasu Ševčenku]], [[Lavov]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Beatles]]}} statua 
| Skulptura ''Kolica sa klovnom'', [[Bukurešt]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|San Marino}}
| Zamkovi
| [[Tvrđava Kamjanjec-Podiljski]], [[Hmeljnička oblast]]
| {{ill|Zamak Hertsmons|en|Herstmonceux Castle}}, [[Istočni Saseks]]
| {{ill|Guaita|en|Guaita}}, [[Monte Titano]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
| Galerije
| Park3020, [[Lavov]]ski region
| {{ill|en|Tate Liverpool|en|Tate Liverpool|Tejt Liverpul}}
| [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]], [[Beograd]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Slovenija}}
| Krovovi
| Krov Tetris hale, [[Kijiv]]
| Gudnes Grejšs bar na krovu, [[Liverpul]]
| Krov zgrade [[Radiotelevizija Slovenija|Radio-televizije Slovenije]], [[Ljubljana]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|UK}}
| Reke
| [[Dnjepar]], [[Kijiv]]
| [[Merzi]], [[Liverpul]]
| [[Tauerbridž]], [[London]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Ukrajina}}
| Ulični murali
| Ulični murali u [[Kijiv]]u
| Ulični murali u [[Belfast]]u
| Art-Zavod platforma, [[Kijiv]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Finska}}
| Panoramski točkovi
| Panoramski točak u {{ill|Podil|en|Podil|lt=Podilu}}
| {{ill|Liverpulski točak|en|Wheel of Liverpool}}
| {{ill|SkyWheel Helsinki|en|SkyWheel Helsinki}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Francuska}}
| Palate
| {{ill|Palata Potocki (Lavov)|en|Potocki Palace, Lviv|lt=Palata Potocki}}
| {{ill|Kuća Houptaun|en|Hopetoun House}}
| [[Dvorac Fontenblo]], [[Sena i Marna]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Nizozemska}}
| Raznobojna arhitektura
| Komfort Taun, [[Kijiv]]
| {{ill|Portmeirion|en|Portmeirion}}, [[Gvinet]]
| [[Zandam]], [[Severna Holandija]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| Lavirinti
| Zeleni lavirint, [[Žitomir (grad)|Žitomir]]
| Lavirint mira, {{ill|Castlewellan|en|Castlewellan|lt=Kaslvelan}}
| Jev lavirint, [[Loučenj|Dvorac Loučenj]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Hrvatska}}
| Luke
| {{ill|Rečna luka Kijeva|en|Kyiv River Port|lt=Rečna luka Kijiva}}
| {{ill|Vitbi|en|Whitby|Luka Vitbi}}, [[Severni Jorkšir]]
| {{ill|Luka Rijeka|hr|Luka Rijeka}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| Ostrva
| {{ill|Ostrvo Anti-Kirka|en|Anti-Circe Island}}
| {{ill|Ostrvo Svete Katarine|en|St Catherine's Island}}
| {{ill|Enholmen|sv|Enholmen}}, [[Gotland]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| Jezera
| Jezero Bučak, [[Čerkaška oblast]]
| [[Loh Nes]]
| [[Ciriško jezero]]
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Evrovizija|Španija}}
| Pozorišta
| Amfiteatar, [[Užgorod]]
| [[Minak teatar]], [[Kornvol]]
| {{ill|Rimsko pozorište Sagunto|en|Teatro romano de Sagunto|lt=Rimsko pozorište}} u [[Sagunto|Saguntu]]
|}

== Format ==
=== Izmena pravila u glasanju ===
{{See also|Glasanje na Pesmi Evrovizije}}
Dana 22. novembra 2022, ERU je objavila izmene pravila o glasanju za takmičenje 2023.&lt;ref name=&quot;newrules&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-11-22 |title=Voting changes announced for Eurovision Song Contest 2023|url=https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122131325/https://eurovision.tv/story/voting-changes-announced-eurovision-song-contest-2023 |archive-date=22. 11. 2022. |access-date=22. 11. 2022. |website=Eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Rezultati oba polufinala će biti odlučeni samo [[teleglasanje]]m, kao što je bio slučaj od {{escyr|2004}}. do {{escyr|2007}},{{efn|Samo teleglasanje u polufinalima je korišćeno i {{escyr|2008}}. i {{escyr|2009}}, ali je samo 9 finalista birano na taj način, dok je najbolje plasirana pesma po glasovima rezervnog žirija koja već nije prošla u finale bila deseti finalista}} dok će rezultati finala biti odlučeni teleglasanjem i glasanjem žirija, kao što je bio slučaj prethodnih godina. U polufinalima, u slučaju da neka država ne može da dostavi legitimne glasove publike, koriste se glasovi rezervnog žirija.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 April 2023 |title=Voting Changes FAQ 2023 |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |access-date=23 May 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU)}}&lt;/ref&gt; Ako se problem sa teleglasanjem ponovi u finalu, koristi se algoritam da automatski izračuna glasove te države na osnovu glasova prethodno odabrane grupe država. Ako to nije moguće, onda se koriste glasovi žirija i u svrhu teleglasanja. Ako žiri neke zemlje ne može da dostavi validan rezultat, glasovi teleglasanja te zemlje se koriste i za svrhe glasanja žirija.&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 |title=Voting Procesures 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en |access-date=2023-04-12 |archive-date=2023-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230412120220/https://eurovision.tv/about/voting-liverpool-2023 }}&lt;/ref&gt;

Takođe se uvelo i onlajn glasanje za gledaoce u zemljama koje ne učestvuju na takmičenju, koji su zajedno dodelili po jedan set bodova 1—8, 10 i 12 poena u sve 3 takmičarske večeri preko onlajn platforme -{www.esc.vote}- za čije korišćenje je potrebna [[kreditna kartica|kreditna]] ili [[debitna kartica]] za verifikaciju.&lt;ref name=&quot;newrules&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;voting2023new&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;newrulesfaq&quot;&gt;{{cite web |url=https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |title=Voting changed 2023 FAQ |date=22. 11. 2022. |website=eurovision.tv |publisher=[[Evropska radiodifuzna unija]] |access-date=22. 11. 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221122133421/https://eurovision.tv/voting-changes-2023-faq |archive-date=22. 11. 2022. |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Ove godine je bila planirana promena sistema proglašenja finalista, te bi se za razliku od prethodnih godina gde izvođači sede u zelenoj sobi dok se objavljuju finalisti, svi izvođači pridružili voditeljima na sceni tokom objave finalista, slično onome što se može videti na takmičenjima kao što je „{{jez|en|iskošeno=ne|[[X Factor]]}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: Major Changes Revealed For Semi-Final Qualifiers Announcement |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-changes-semi-final-results/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt; Ipak, ova promena je istog dana ukinuta usled negativnih reakcija fanova i novinara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-08 |title=Eurovision 2023: EBU Revert Semi-Final Qualifiers Announcement Changes |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/eurovision-2023-ebu-revert-semi-final/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1655617427223244801 |user=ESCdiscord |title=BREAKING: The EBU has REVERTED the new qualifier announcement system, as just revealed in a press release sent to accredited press.}}&lt;/ref&gt;

=== Žreb za polufinala ===
Žreb za polufinala je održan 31. januara 2023. godine u Liverpulu. Zemlje učesnice, sem direktnih finalista (velike petorke; domaćin Ujedinjeno Kraljevstvo je članica velike petorke i prethodni pobednik Ukrajina), su podeljene u šest šešira, formiranih na osnovu istorijata razmene poena među državama u poslednjih 15 godina, po čemu su kasnije izvučeni učesnici po polufinalima.&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-01-10 |title=Eurovision 2023: AJ &amp; Rylan to host Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-aj-rylan-host-allocation-draw |access-date=2023-01-10 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;

Sastav šešira je bio sledeći:‍&lt;ref name=&quot;Allocation Watch&quot;&gt;{{cite web |date=30. 1. 2023 |title=How to watch the Eurovision 2023 Semi-Final Allocation Draw |url=https://eurovision.tv/story/how-watch-eurovision-2023-semi-final-allocation-draw |access-date=30. 1. 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 1
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 2
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 3
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 4
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 5
|-
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Albanija}}
* {{Evrovizija|Austrija}}
* {{Evrovizija|Slovenija}}
* {{Evrovizija|Srbija|g=2023}}
* {{Evrovizija|Hrvatska}}
* {{Evrovizija|Švajcarska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Australija}}
* {{Evrovizija|Danska}}
* {{Evrovizija|Estonija}}
* {{Evrovizija|Island}}
* {{Evrovizija|Norveška}}
* {{Evrovizija|Finska}}
* {{Evrovizija|Švedska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
* {{Evrovizija|Gruzija}}
* {{Evrovizija|Izrael}}
* {{Evrovizija|Jermenija}}
* {{Evrovizija|Letonija}}
* {{Evrovizija|Litvanija}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Grčka}}
* {{Evrovizija|Irska}}
* {{Evrovizija|Kipar}}
* {{Evrovizija|Malta}}
* {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
* {{Evrovizija|San Marino}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija|Belgija}}
* {{Evrovizija|Moldavija}}
* {{Evrovizija|Poljska}}
* {{Evrovizija|Rumunija}}
* {{Evrovizija|Holandija}}
* {{Evrovizija|Češka}}
|}

== Pregled takmičenja ==
=== Prvo polufinale ===
Prvo polufinale se održalo 9. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot;&gt;{{Cite web |date=2022-10-07 |title=Liverpool will host Eurovision 2023 |url=https://eurovision.tv/story/liverpool-will-host-eurovision-2023 |access-date=2022-10-07 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Cite web |date=2019-03-13 |title=Eurovision Calendar 2023 |url=https://eurovision.tv/calendar |access-date=2022-12-09 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt; Ukupno 15 zemalja je učestvovalo u prvom polufinalu. Pravo glasa su takođe imali i publika iz [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italije]], [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačke]], [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuske]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;&gt;{{Cite web|last=Groot|first=Evert|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-allocation-draw-results|title=Eurovision 2023: Allocation Draw results  |publisher=[[Eurovision Song Contest]]|date=31. 1. 2023|website=eurovision.tv|access-date=31. 1. 2023|archive-url=|archive-date=31. 1. 2023|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Prvo polufinale je otvoreno plesnim skečom sa pesmom „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Together in Electronic Dreams]]}}”, pre kog je prikazan prethodno snimljen segment u kom se pojavljuju [[Paul Hollywood|Pol Holivud]],  [[Charles III|kralj Čarls -{III}-]] i [[Kraljica Kamila]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sister Sister (drag queen)|Sister Sister]]}}, [[Ricky Tomlinson|Riki Tomlinson]] i [[Paul O'Grady|Pol O'Grejdi]] posthumno.&lt;ref name=&quot;PinkNews1&quot;&gt;{{cite news |last=Iftkhar |first=Asyia |date=10 May 2023 |title=Paul O'Grady's posthumous Eurovision 2023 cameo moves fans to tears: 'We love and miss you, Paul' |work=[[PinkNews]] |url=https://www.thepinknews.com/2023/05/10/eurovision-2023-paul-o-grady-intro-fans-reaction/ |accessdate=10 May 2023}}&lt;/ref&gt; Posle skeča je ko-voditeljka [[Julija Sanina]] izvela svoju pesmu {{jez|uk-latn|Mayak}} sa svojim mužem i kolegom iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Hardkiss]]}}.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Heydor |first=Oksana |date=9 May 2023 |title=Юlія Sanіna feєrično vistupila na Єvrobačennі u vognяnomu vbrannі |trans-title=Yuliya Sanina performed enchantingly at the Eurovision Song Contest in a fiery outfit |url=https://scotch.glavcom.ua/showbiz/julija-sanina-fejerichno-vistupila-na-jevrobachenni-2023-z-potuzhnoju-pisneju-925911.html |access-date=30 May 2023 |website=scotch.glavcom.ua |language=uk}}&lt;/ref&gt; Tokom pauze, [[Aljoša (pevačica)|Aljoša]] je sa [[Rebeka Ferguson|Rebekom Ferguson]] izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|[[Ordinary World (song)|Ordinary World]]}}” koju u originalu izvodi grupa [[Duran Duran]], a potom je [[Rita Ora]] je izvela splet svojih pesama „{{jez|en|iskošeno=ne|Ritual}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|Anywhere}}”, „{{jez|en|iskošeno=ne|I Will Never Let You Down}}” i predstavila novi singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Praising You}}”.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=2023-05-08 |title=[UPDATE!] Eurowizja 2023: Pierwsza próba generalna zakończona kontrowersją. Nowa forma podawania wyników w ogniu krytyki • Spojlery: Co zobaczymy we wtorek? Co nowego wiemy o występach i pocztówkach? • Eurowizyjne stacje radiowe na RMF ON! |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/08/eurowizja-2023-pierwsza-proba-generalna-zakonczona-kontrowersja-nowa-forma-podawania-wynikow-w-ogniu-krytyki-spojlery-co-zobaczymy-we-wtorek-co-nowego-wiemy-o-wystepach-i-pocztowkach/ |access-date=2023-05-09 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Christou |first=Costa |date=2023-05-08 |title=LIVE: Eurovision 2023: Semi-Final One first dress rehearsal |url=https://escxtra.com/2023/05/08/live-eurovision-2023-semi-final-one-first-dress-rehearsal/ |access-date=2023-05-09 |website=ESCXTRA.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-08 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final One Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-one-jury-show/ |access-date=2023-05-09 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{{Legend|navajowhite|Kvalifikanti}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati prvog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-03-22 |title=Eurovision Song Contest 2023 Semi-Final running orders revealed! |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-semi-final-running-orders-revealed |access-date=2023-03-22 |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Semi1&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 First Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/first-semi-final|title=First Semi-Final of Liverpool 2023|work=Eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|access-date=14 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 01 
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 6.
| 102
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Malta}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Dance (Our Own Party)}}”
| 15.
| 3
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 03
| {{Evrovizija|iskošeno=ne|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 10.
| 37
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Letonija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| „{{jez|lv|iskošeno=ne|Aijā}}”
| 11.
| 34
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;| 05
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 9.
| 74
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Irska}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|We Are One}}”
| 12.
| 10
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 8.
| 76
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 08
| data-sort-value=&quot;Hrvatskv&quot; | {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 7.
| 97
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 127
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| {{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}
| 5.
| 109
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 11
| data-sort-value=&quot;Hrvatskg&quot; | {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 2.
| 135
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Azerbejdžan}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tell Me More}}”
| 14.
| 4
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| data-sort-value=&quot;Hrvatskb&quot; | {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}
| 4.
| 110
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Holandija}}
| [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Burning Daylight}}”
| 13.
| 7
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 1.
| 177
|}

=== Drugo polufinale ===
Drugo polufinale se održalo 11. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Ukupno 16 zemalja je učestvovalo u drugom polufinalu. Pravo glasa du takođe imati i publika iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije|Ukrajine]], [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španije]] i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta”.&lt;ref name=&quot;draw&quot;/&gt;

Tokom drugog polufinala se pojavljuje komad {{ill|izgovorene reči|hr|spoken word|lt=izgovorenih reči}} o istoriji takmičenja koju priča glumac [[Luk Evans]] u pauzi između takmičarskih nastupa,&lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Charlotte Moore announces a range of quintessentially BBC content |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/charlotte-moore-announces-range-of-quintessentially-bbc-content |access-date=2023-04-21 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Osborn |first1=Michelle}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-11 |title=Tonight: Semi-final 2 of the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovisionworld.com/esc/tonight-eurovision-2023-semi-final-2 |access-date=2023-05-11 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; dok je u pauzi izveden splet poznatih ukrajinskih dela „{{jez|en|iskošeno=ne|Music Unites Generations}}” (Muzika ujedinjuje generacije) koji su izveli [[Marija Jaremčuk]], {{Ill|Otoy|uk|OTOY|lt=Otoj}} i [[Zlata Džijunka]]. Takođe, tri [[drag kraljica|drag kraljice]], Mis Diminor, Mis Mercedes Bendz i Tomara Tomas, su izvele plesni skeč pod imenom {{jez|en|Be Who You Wanna Be}} (Budi ono što želiš da budeš) sa plesnim asamblom Podilja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Cafarelli |first=Donato |date=13 April 2023 |title=Eurovision 2023: tra gli interval act delle semifinali Rita Ora, Mariya Yaremchuck e Alyosha |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/04/13/eurovision-2023-interval-act-rita-ora-mariya-yaremchuk/ |access-date=13 April 2023 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DZEguests23&quot;&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=29 April 2023 |title=Eurowizja: Let3 i Luke Black w Anglii. Jak ich &quot;odprawiono&quot;? • Centrum Prasowe bez zmian. EBU nie stać na dłuższą pracę dziennikarzy • Openings/Intervals: Nowe informacje o występach gościnnych |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/04/29/eurowizja-let3-i-luke-black-w-anglii-jak-ich-odprawiono-centrum-prasowe-bez-zmian-ebu-nie-stac-na-dluzsza-prace-dziennikarzy-openings-intervals-nowe-informacje-o-wystepach/ |access-date=30 April 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=James |first=Alaistar |date=11 May 2023 |title=Eurovision 2023: Luke Evans, Peppa Pig, and Scooch – surprises and highlights of Semi-Final 2 |url=https://www.attitude.co.uk/culture/eurovision-2023-highlights-of-semi-final-2-434066/ |access-date=11 May 2023 |website=Attitude Magazine}}&lt;/ref&gt; Tokom skeča se čuju pesme {{jez|en|Free Yourself}} pevačice [[Džesi Ver]], „{{jez|en|iskošeno=ne|Free Your Mind}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[En Vogue]]}}, „{{jez|en|iskošeno=ne|Free}}” pevačice [[Ultra Nejt]]e i „{{jez|en|iskošeno=ne|We Got Love}}” pevačice [[Džesika Mauboj|Džesike Mauboj]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-05-10 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Semi-Final Two Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/10/live-from-liverpool-eurovision-2023-semi-final-two-jury-show/ |access-date=2023-05-11 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati drugog polufinala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;order&quot;/&gt;&lt;ref name=Semi2&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2023 Second Semi-Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final/|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2023|date=31. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Second Semi-Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/second-semi-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! Država‍
! class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Danska}}
| [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Breaking My Heart}}”
| 14.
| 6
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 6.
| 99
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Rumunija}}
| [[Teodor Andrej]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|D. G. T.}} {{jez|en|iskošeno=ne|(Off and On)}}”
| 15.
| 0{{efn|Iako su dve države završile sa 0 poena, u tom slučaju pravila prelamanja izjednačenja daju prednost državi koja je ranije nastupila, u ovom slučaju Rumuniji|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 10.
| 74
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 8.
| 90
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 06
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 7.
| 94
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Island}}
| [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Power}}”
| 11.
| 44
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Grčka}} 
| [[Viktor Vernikos]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|What They Say}}”
| 13.
| 14
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 09  
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 3.
| 124
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 10  
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 5.
| 103
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Gruzija}}
| [[Iru Hečanovi|Iru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Echo}}”
| 12.
| 33
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|San Marino}}
| {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Like an Animal}}”
| 16.
| 0{{efn|name=SF2tie}}
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Selina-Marija Edbauer|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell Is Edgar?}}”
| 2.
| 137
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 14 
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 9.
| 83
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 15 
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 4.
| 110
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: navajowhite;&quot; | 16 
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 1.
| 149
|}

=== Finale ===
[[File:Eurovision 2023 - Jury Final - Interval Act - Liverpool Songbook (14).jpg|thumb|[[Dankan Lorens]] je izveo nastup sa drugim gostujućim izvođačima i prezenterima kao deo nastupa u pauzi finala. [[Ruslana]] je na LED ekranu u pozadini u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u]]
Finale se održalo 13. maja 2023. u 20:00 po lokalnom vremenu (21:00 po centralnoevropskom vremenu).&lt;ref name=&quot;2023Liverpool&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Dvadeset šest država je učestvovalo u finalu i to: pobednička država prethodne godine tj. Ukrajina, [[Velika petorka (Evrovizija)|članice „velike petorke”]] (među njima i država domaćin, Ujedinjeno Kraljevstvo) i po 10 najbolje plasiranih iz oba polufinala. Sve 37 države učesnice, kao i zemlje koje su deo glasanja „ostatka sveta” sz glasale u finalu. Redosled nastupa u finalu je objavljen 12. maja 2023.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 May 2023 |title=Eurovision 2023: Running order for the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-running-order-in-the-grand-final |access-date=30 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila sa 583 poena sa pesmom ''{{jez|en|[[Tattoo (Loreen song)|Tattoo]]}}'' koju su komponovali i napisali {{ill|Džimi Jansenen|en|Jimmy Jansson}}, {{ill|Džimi Ternfelden|en|Jimmy Thörnfeldt|lt=Džimi „Džoker” Ternfeld}}, [[Loreen|Loren]], {{ill|Kazi Opeja|en|Cazzi Opeia|Moa „Kazi Opeja” Karlbeker}}, {{ill|Peter Bostrem|en|Peter Boström}} i {{ill|Thomas G:son|en|Thomas G:son|lt=Tomas Dži-sen}}, a koju izvodi {{jez|en|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}.&lt;ref name=&quot;Sweden&quot;&gt;{{cite web |title=Loreen |url=https://eurovision.tv/participant/loreen-2023 |publisher=European Broadcasting Union |access-date=29 June 2023}}&lt;/ref&gt; Švedska je pobedila u glasanju žirija. Finska je završila na drugom mestu sa 526 poena. Finska je pobedila u glasanju publike. Izrael, Italija, Norveška, Ukrajina, Belgija, Estonija, Australija i Češka su takođe završile u prvih deset, dok su Albanija, Portugal, Srbija, Ujedinjeno Kraljevstvo i nemačka završili u poslednjih 5.&lt;ref name=&quot;GF_results&quot; /&gt;

Finale je otvorila grupa {{jez|en|iskošeno=ne|[[Kalush Orchestra]]}} sa njihovom pobedničkom pesmom „{{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Stefania (song)|Stefania]]}}” i njihovim singlom „{{jez|en|iskošeno=ne|Changes}}”. Među osobama koje su se pojavila u prethodno snimljenim delovima otvaranja su bili {{jez|en|iskošeno=ne|Bolt Strings}}, [[Endru Lojd Veber]], [[Džos Stoun]], {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ballet Black]]}}, {{jez|en|iskošeno=ne|[[Ms Banks]]}} i [[Ketrin, princeza od Velsa]].&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13 May 2023 |title=Eurovision: Catherine, Princess of Wales, makes surprise appearance |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-65586380 |access-date=16 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Yeates |first=Cydney |date=13 May 2023 |title=Princess of Wales stuns fans with surprise cameo at Eurovision 2023 final |url=https://metro.co.uk/2023/05/13/eurovision-2023-princess-of-wales-stuns-fans-with-surprise-cameo-18779312/ |access-date=15 May 2023 |work=[[Metro (British newspaper)|Metro]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Potom je nastupila parada zastava, gde je predstavljeno svih 26 finalista, praćeni nastupima četiri prethodnih takmičara Pesme Evrovizije za Ukrajinu u miksu sa britanskim klasicima: {{jez|en|iskošeno=ne|[[Go A]]}} with {{Lang|uk-latn|Shum}}, [[Džamala]] sa svojom pobedničkom pesmom „[[1944 (pesma)|1944]]”, [[Tina Karol]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Show Me Your Love}}” i [[Verka Serdjučka]] sa „{{jez|en|iskošeno=ne|Dancing Lasha Tumbai}}”. U pauzi je [[Sem Rajder (pevač)|Sem Rajder]] izveo svoj singl „{{jez|en|iskošeno=ne|Mountain}}” sa [[Rodžer Tejlor (bubnjar)|Redžerom Tejlorom]] iz grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Queen (band)|Queen]]}},&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Green |first=Alex |date=12 May 2023 |title=Queen's Roger Taylor to join Sam Ryder on stage during Eurovision grand final |url=https://www.standard.co.uk/culture/music/roger-taylor-queen-brian-may-turin-graham-norton-b1080785.html |access-date=12 May 2023 |website=Evening Standard |language=en}}&lt;/ref&gt; kao i „Liverpulska pesmarica”, omaž muzičkom nasleđu Liverpula koji izvode šest prethodnih takmičara sa svojim verzijama pesama iz tog grada: [[Alesandro Mamud|Mamud]] je izveo „{{jez|en|iskošeno=ne|Imagine}}” [[Džon Lenon|Džona Lenona]], [[Neta Barzilaj]] je izvela „{{jez|en|iskošeno=ne|[[You Spin Me Round (Like a Record)]]}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Dead or Alive (band)|Dead or Alive]]}}, [[Dadi Frejr]] je izveo pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Whole Again}}” grupe {{jez|en|iskošeno=ne|[[Atomic Kitten]]}}, [[Kornelija Jakobs]] je izvela pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|I Turn to You}}” pevačice [[Melani Si]], a {{ill|Sonja (pevačica)|en|Sonia (singer)|lt=Sonja}} je izvela svoju pesmu „{{jez|en|iskošeno=ne|Better the Devil You Know}}”, a [[Dankan Lorens]] je sa prethodno pomenutim izvođačima, prezenterima i [[Ruslana|Ruslanom]] u prethodno snimljenom nastupu ispred [[Zlatna kapija u Kijevu|Zlatne kapije]] u [[Kijiv]]u izveo pesmu „[[You'll Never Walk Alone]]” iz mjuzikla „[[Carousel (mjuzikl)|Karusel]]”. [[Bjorn Ulveus|Bjern Ulveus]] iz grupe [[ABBA]] se pojavio u kratkom video klipu o komercijalnom uspehu izvođača sa takmičenja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Megrath |first=Christopher |date=12 May 2023 |title=Liverpool classics to be performed at Eurovision Grand Final |url=https://www.liverpoolecho.co.uk/whats-on/music-nightlife-news/liverpool-classics-performed-eurovision-grand-26901417 |access-date=12 May 2023 |website=Liverpool Echo |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Blazewicz |first=Maciej |date=12 May 2023 |title=Eurowizja: Tak wyglądać będzie finał konkursu! Relacja i spojlery z próby generalnej. |url=https://dziennik-eurowizyjny.pl/2023/05/12/eurowizja-tak-wygladac-bedzie-final-konkursu-relacja-i-spojlery-z-proby-generalnej-artykul-aktualizowany/ |access-date=13 May 2023 |website=Dziennik-Eurowizyjny.pl |language=pl-PL}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=12 May 2023 |title=Live From Liverpool: Eurovision 2023 Grand Final Jury Show |url=https://eurovoix.com/2023/05/12/eurovision-2023-grand-final-jury-show/ |access-date=13 May 2023 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Santos |first=Pedro |date=13 May 2023 |title=Eurovision 2023: All about the Grand Final |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-all-about-the-grand-final |access-date=13 May 2023 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Legend|gold|Pobednik}}
{| class=&quot;sortable wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+Rezultati finala Pesme Evrovizije 2023.&lt;ref name=&quot;Participating countries&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision 2023: The Grand Final running order |date=2023-05-11 |url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2023-grand-final-running-order |website=Eurovision.tv |publisher=EBU |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Final&quot;&gt;{{cite web |title=Eurovision Song Contest 2023 Grand Final|url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final/ |website=eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union|accessdate=12. 1. 2023|date=12. 1. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Grand Final of Liverpool 2023 |url=https://eurovision.tv/event/liverpool-2023/grand-final |access-date=2023-05-14 |website=Eurovision.tv |publisher=European Broadcasting Union}}&lt;/ref&gt;
|-
! {{abbr|#‍|Broj nastupa}}
! scope=&quot;col&quot; | Država‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Izvođač(i)‍
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | Pesma‍
! scope=&quot;col&quot; | &lt;small&gt;{{nowrap|Plasman}}&lt;/small&gt;
! scope=&quot;col&quot; class=unsortable | &lt;small&gt;{{nowrap|Poeni}}&lt;/small&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija|Austrija}}
| [[Teodora Špirić|Teja]] i [[Salena (pevačica)|Salena]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Who the Hell is Edgar?}}”
| 15.
| 120
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}}
| [[Mimiket]]
| „{{jez|pt|iskošeno=ne|Ai coração}}”
| 23.
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija|Švajcarska}}
| [[Remo Forer]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Watergun}}”
| 20.
| 92
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija|Poljska}}
| [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Solo}}”
| 19.
| 93
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija|Srbija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| „[[Samo mi se spava]]”
| 24.
| 30
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 06 
| {{Evrovizija|Francuska}}
| [[La Zara]]
| „{{jez|fr|iskošeno=ne|Évidemment}}” 
| 16.
| 104
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija|Kipar}}
| [[Andriju Lambru]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Break a Broken Heart}}”
| 12.
| 126
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija|Španija}}
| [[Blanka Paloma]]
| „{{jez|es|iskošeno=ne|Eaea}}”
| 17.
| 100
|-style=&quot;font-weight:bold; background: gold;&quot;
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center; font-weight: bold; background: gold;&quot; | 09
| {{Evrovizija|Švedska}}
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Loreen]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Tattoo}}”
| 1.
| 583
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija|Albanija}}
| [[Aljbina Kelmendi|Aljbina]] i {{jez|sq|iskošeno=ne|Familja Kelmendi}}
| „{{jez|sq|iskošeno=ne|Duje}}”
| 22.
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija|Italija}}
| [[Marko Mengoni]]
| „{{jez|it|iskošeno=ne|Due vite}}”
| 4.
| 350
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija|Estonija}}
| [[Alika Milova|Alika]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Bridges}}”
| 8.
| 168
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija|Finska}}
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Käärijä]]}}
| „{{jez|fi|iskošeno=ne|Cha Cha Cha}}”
| 2.
| 526
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija|Češka}}
| [[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|My Sister's Crown}}”
| 10.
| 129
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija|Australija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager (muzička grupa)|Voyager]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Promise}}”
| 9.
| 151
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija|Belgija}}
| [[Gustav (pevač)|Gustav]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Because of You}}”
| 7.
| 182
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija|Jermenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Future Lover}}”
| 14.
| 122
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija|Moldavija}}
| [[Paša Parfeni]]
| „{{jez|ro|iskošeno=ne|Soarele şi Luna}}”
| 18.
| 96
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| {{Evrovizija|Ukrajina}}
| {{jez|uk-latn|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Heart of Steel}}”
| 6.
| 243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| {{Evrovizija|Norveška}}
| [[Alesandra Mele|Alesandra]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Queen of Kings}}”
| 5.
| 268
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| {{Evrovizija|Nemačka}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Blood and Glitter}}”
| 26.
| 18
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| {{Evrovizija|Litvanija}}
| [[Monika Linkite]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Stay}}”
| 11.
| 127
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| {{Evrovizija|Izrael}}
| [[Noa Kirel]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|Unicorn}}”
| 3.
| 362
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| {{Evrovizija|Slovenija}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| „{{jez|la|iskošeno=ne|Carpe diem}}”
| 21.
| 78
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
| {{Evrovizija|Hrvatska}}
| [[Let 3]]
| „Mama ŠČ!”
| 13.
| 123
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| {{Evrovizija|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| [[Mej Maler]]
| „{{jez|en|iskošeno=ne|I Wrote a Song}}”
| 25.
| 24
|}

== Rezultati ==
=== Rezultati prvog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u prvom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;19&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
! rowspan=&quot;15&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Norveška'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''102'''
| 10 || 4 || 5 || 10 || 8 || 2 || 2 || 1 || 10 || 3 ||3  ||6 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 10 || 10 ||   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
|  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  1 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Srbija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''37'''
| 1 ||  ||  || 5 ||  ||  || 3 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 1 || 3 || 2  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Letonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 34
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  || 1 || 4 || 6 || 3 || 3 || 1 || 4 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || 8  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 2 ||  || 7 || 4 || 4 || 1 ||  || '''12''' || 2 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 3 || 2 || '''12''' || 3 || 4 || 2 || 6  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 10
|  || 1 ||  || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 3 || 1 ||  ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''76'''
| 5 || 7 || 2 ||  || 3 || 5 ||  ||  || 6 || 10 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4 || 5 || 5 || 5 || 4 || 3  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švajcarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''97'''
| 4 || 3 || 8 || 6 || 7 || 7 || 7 || 6 || 8 || 8 || 5 || 2 || 1 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 8 || 5 ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''127'''
| 6 || 8 || 4 || 8 || '''12''' || 6 || '''12''' || 8 || 1 || 2 || 7 || 7 || 7 || 5 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || '''12''' || '''12'''  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Moldavija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''109'''
| '''12''' || 6 || 3 || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 3 || 4 || 6 || 2 || 6 || 6 || 7 || 4  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''135'''
| 3 || 10 || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 5 || 5 || 4 || 8 || 4 || 6 || 10 || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 7  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 4
|  || 2 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Češka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || 5 || 6 || 2 || 5 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 7 || 6 || 8 || 8 || 7 || 4 || 10 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Holandija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 7
|  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 2 ||  ||   
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Finska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''177'''
| 7 || '''12''' || 10 || 7 || 6 || '''12''' || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 || 10  
|}

==== 12 poena u prvom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u prvom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 7
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Izrael|Irska|Letonija|Nemačka|Norveška|Hrvatska|Švedska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|Azerbejdžan|Moldavija|Češka|Ostatak sveta}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Portugal|ime=Portugal}} || {{hlist|Francuska|Švajcarska}}
|-
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Malta|Holandija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Finska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati drugog polufinala ===
{{Legend|navajowhite|Plasirale se za finale}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Detaljni rezultati glasanja u drugom polufinalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot; | Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! colspan=&quot;20&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;16&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 6
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Jermenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''99'''
| 3 || 4 || 4 || '''12''' || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 6 ||  || 10 || 2 ||  || 10 || '''12''' || 1 || 8 || 8 || 1 ||  || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Rumunija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  ||  ||  ||  ||  ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Estonija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''74'''
| 8 || 10 || 3 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 2 || 5 || 3 || 3 || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 3 || 2 ||10  || 2 ||2
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''90'''
| 1 || 5 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 1 || 3 ||  || 7 || 4 || 7 || 8 || 8 || 3 || 7 || 1 || 3 || 5 || 6 ||5
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''94'''
| 4 || 1 || 2 || 4 || 5 || 10 || 7 || 4 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 || 3 || 5 || 4 || '''12''' || 6 || 4 || 4 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 44
|  || 7 || 1 || 1 || 2 ||  || || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12''' ||  || 6 || 3 ||  || 1 || 2 || 1 ||3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
|  ||  ||  ||  ||  || 2 || || ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''124'''
| '''12''' || 2 || 7 || 7 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 10 || 6 ||  || 7 || 4 || 8 || 8 || 5 || 7 || '''12''' || 10 ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Slovenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''103'''
| 6 ||  || 10 || 3 || 7 || 5 ||'''12''' ||'''12''' ||1  ||2  || 8 || 2 || '''12''' || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 4 || 7 || 3 ||6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| 2 || 3 ||  ||  || 1 || '''12''' || 1|| 2||  ||  ||1  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 3 ||  || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 0
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''137'''
| 5 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 6 || 3 || 10 || 7 || 8 || 5 || '''12''' || 6 || 6 || 4 || 10 || 6 || 10 || 6 || 7 || 8
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Albanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''83'''
|  ||  || 6 ||  8||  || 7 ||4 ||8 || 2 || 1 || 3 || 3 || 2 ||  || '''12''' || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || '''12'''
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Litvanija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''110'''
| 10 || '''12''' || 5 || 5 || 10 ||  || 6 || 1|| 4 || 8 || 6 || 5 || 5 || 10 || 2 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 4
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; |'''149'''
| 7 || 6 || 8 || 6 || '''12''' || 4 || 8|| 10|| '''12''' || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 7 || 7 || 6 || 4 || '''12''' || 8 || 8 || 7
|}

==== 12 poena u drugom polufinalu ====
Tabela ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u drugom polufinalu.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena publike u prvom polufinalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Albanija|Estonija|Island}}
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || {{hlist|Poljska|Rumunija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Albanija}} || {{hlist|Slovenija|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Belgija|Gruzija}}
|-
| {{Evrovizija|Litvanija}} || {{hlist|San Marino{{efn|name=SanMarino|Zbog nemogućnosti San Marina da organizuje teleglasanje, za njihove poene su korišćeni glasovi žirija}}|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || {{hlist|Litvanija|Ukrajina}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Australija
|-
| {{Evrovizija|Belgija}} || Austrija
|-
| {{Evrovizija|Gruzija}} || Jermenija
|-
| {{Evrovizija|Grčka}} || Kipar
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Island}} || Danska
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati finala ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;float:right; margin:10px&quot;
|-
|+ Zasebni glasovi publike i žirija u finalu
|- 
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Plasman
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Kombinovano
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Žiri
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Teleglasanje
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Poeni
|- 
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 1.
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|583
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|340
| {{Esc|Finland}}
| 376
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 2.
| {{Esc|Finland}}
| 526
| {{Esc|Israel}}
| 177
| bgcolor=gold|{{Esc|Sweden}}
| bgcolor=gold|243
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 3.
| {{Esc|Israel}}
| 362
| {{Esc|Italy}}
| 176
| {{Esc|Norway}}
| 216
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 4.
| {{Esc|Italy}}
| 350
| {{Esc|Finland}}
| 150
| {{Esc|Ukraine}}
| 189
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 5.
| {{Esc|Norway}}
| 268
| {{Esc|Estonija}}
| 146
| {{Esc|Israel}}
| 185
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 6.
| {{Esc|Ukraine}}
| 243
| {{Esc|Australia}}
| 130
| {{Esc|Italy}}
| 174
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 7.
| {{Esc|Belgium}}
| 182
| {{Esc|Belgium}}
| 127
| {{Esc|Croatia}}
| 112
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 8.
| {{Esc|Estonija}}
| 168
| {{Esc|Austria}}
| 104
| {{Esc|Poland}}
| 81
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 9.
| {{Esc|Australia}}
| 151
| {{Esc|Spain}}
| 95
| {{Esc|Moldova}}
| 76
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 10.
| {{Esc|Češka}}
| 129
| {{Esc|Češka}}
| 94
| {{Esc|Albania}}
| 59
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 11.
| {{Esc|Lithuania}}
| 127
| {{Esc|Lithuania}}
| 81
| {{Esc|Cyprus}}
| 58
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 12.
| {{Esc|Cyprus}}
| 126
| {{Esc|Armenija}}
| 69
| {{Esc|Belgium}}
| 55
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 13.
| {{Esc|Croatia}}
| 123
| {{Esc|Cyprus}}
| 68
| {{Esc|Armenija}}
| 53
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 14.
| {{Esc|Armenija}}
| 122
| {{Esc|Switzerland}}
| 61
| {{Esc|France}}
| 50
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 15.
| {{Esc|Austria}}
| 120
| {{Esc|Ukraine}}
| 54
| {{Esc|Lithuania}}
| 46
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 16.
| {{Esc|France}}
| 104
| {{Esc|France}}
| 54
| {{Esc|Slovenia}}
| 45
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 17.
| {{Esc|Spain}}
| 100
| {{Esc|Norway}}
| 52
| {{Esc|Češka}}
| 35
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 18.
| {{Esc|Moldova}}
| 96
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 43
| {{Esc|Switzerland}}
| 31
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 19.
| {{Esc|Poland}}
| 93
| {{Esc|Slovenia}}
| 33
| {{Esc|Estonija}}
| 22
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 20.
| {{Esc|Switzerland}}
| 92
| {{Esc|Moldova}}
| 20
| {{Esc|Australia}}
| 21
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 21.
| {{Esc|Slovenia}}
| 78
| {{Esc|Albania}}
| 17
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 16{{efn|name=16poena|Iako su Srbija, Austrija i Portugal završili sa istim brojem poena u teleglasanju, Srbija i Austrija su imale bolji plasman jer su dobile poene od više država. Dalje, Srbija i Austrija su dobile isti broj 12, 10, 8 i 7 poena, ali je Srbija dobila veći broj 6 poena (1) od Austrije (0), te je Srbija se bolje plasirala.}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 22.
| {{Esc|Albania}}
| 76
| {{Esc|United Kingdom}}
| 15
| {{Esc|Austria}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 23.
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 59
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 14
| {{Esc|Portugal|ime=Portugal}}
| 16{{efn|name=16poena}}
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 24.
| {{Esc|Srbija|g=2023}}
| 30
| {{Esc|Poland}}
| 12
| {{Esc|Germany}}
| 15
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 25.
| {{Esc|United Kingdom}}
| 24
| {{Esc|Croatia}}
| 11
| {{Esc|United Kingdom}}
| 9
|-
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | 26.
| {{Esc|Germany}}
| 18
| {{Esc|Germany}}
| 3
| {{Esc|Spain}}
| 5
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja žirija u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| Način glasanja:&lt;br&gt;{{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;37&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 1 || 1 ||  ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 2 || '''12''' || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 8 || 6 || 10 ||  || 7 || 6 || 7 ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 || 7 ||  || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 5 || 3 || 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 3 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 4 ||  || 6 || 6 ||  ||  ||  || 4 || 4 || 3 || 10 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 2 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  || 1 || 2 || 7 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || 4 || 4 ||  ||  ||  ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
| ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 1 ||  ||  ||  ||  || 7 ||   ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 6 || 5 ||  || 10 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  || 6 ||  || 5 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || 10 || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 ||  || 3 || 5 ||  || 1 || 1 || 3 ||  ||  || 4 || 4 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
| ||  || 8 || 7 ||  || 3 ||  || 2 || 7 ||  ||  ||  || 6 || 7 || 10 || 6 || 2 || 6 ||  ||  || 3 || 3 || 6 || 1 || 3 || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 3 || 2 ||  || 1 ||  || 5 
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340 
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| '''12''' || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 4 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || 8 || '''12''' || 5 || 10 || '''12''' || 10 || 7 || 10 || 7 || 5 || '''12''' || 10 || 6 || 7 || '''12''' || '''12''' ||'''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 10 || 7 || 6 || '''12''' ||'''12'''  || '''12''' 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59 
| ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174 
| 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 ||  || 10 || 10 ||  || '''12''' || 6 ||'''12''' || 2 || 6 || 7 || 4 ||  || '''12''' || 5 ||  || 6 || '''12''' ||  || 2 || 5 || 6 || 8 || 1 ||  || 10 ||  || 7 || 8 || 4 || '''12''' ||  || 2 || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22 
| 5 || 6 || '''12''' ||  ||  || 7 ||  || 10 || 1 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 8 || 8 ||  ||  ||  ||  || 10 || 8 ||  || 7 || 5 || 2 || 5 || 2 || 10 ||  || 8 || 5 || 6 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| ||  ||  || 10 || 8 ||  || 8 ||  || 3 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 ||  ||  || 7 || 10 || 8 ||  ||  || 10 || 7 || 3 || '''12''' ||  || 5 || 8 || 1 || 8 || '''12''' || 1 || 5 ||  ||  ||  || 3 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35 
| 7 || 7 ||  || 8 ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 || 4 || 8 || 3 || 5 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 || 1 || 4 || '''12''' ||  ||  ||  || 4 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
| 8 ||  ||  ||  ||  || 5 || 4 || 5 || 5 ||  ||  ||  || 4 || 8 || '''12''' ||  || 8 ||  || 4 || 3 || '''12''' ||  || 8 || 5 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  ||  ||  || 2 || 7 || 4 || 5 || 3 || 4 || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  || 2 || 2 || 4 ||  ||  || 10 || 7 ||  || 3 ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 ||  || 6 ||  || 5 || 2 || 5 ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 3 || 4 || 3 ||  || '''12''' ||  || 5 || '''12''' || 5 || 7 || 7 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
| || 5 || 1 ||  ||  || 2 || 6 ||  ||  || 1 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  || 4 ||  || 5 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 || 8 ||  ||  || 10 ||  || 3 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
|  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 ||  || ||  ||   ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||   || 7 ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 4 ||  ||  || 6 ||  ||  || 2 || || 1 ||   ||  ||  ||  ||  || 7 || 3 ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  || 4 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 ||  || 10 || 2 || 10 || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 10 || 3 || 7 ||  || 4 ||  || 1 || 8 ||  || 7 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 || 4 ||  ||  ||  || 6 ||  || 8 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || '''12''' || 5 || 2 || 7 ||  || 7 ||  || '''12''' ||  || '''12''' ||  || 10 ||  ||  || 8 || 4 || '''12''' || '''12''' || 4 ||  || 10 || 7 || 3 || 1 || ||  ||8 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 7 ||  ||  || 8 || 6 || 10 || 4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
| 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||   ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 4 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | 
|}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
|+Detaljni rezultati glasanja publike u finalu Pesme Evrovizije 2023.
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| {{nowrap|{{legend|#A4D1EF|Žiri|outline=#AAAAAA}}}}{{nowrap|{{legend|#EFA4A9|Teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/td&gt;
! rowspan=&quot;3&quot; | Zbiran&lt;br /&gt;{{nowrap|broj poena}}
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;žirija
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:bottom;&quot; | Ukupno&lt;br&gt;poena&lt;br&gt;{{abbr|tele|teleglasanja}}
! colspan=&quot;38&quot; | Države koje glasaju
|-
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ukrajina}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Italija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Letonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Holandija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Malta}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Moldavija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Irska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|San Marino}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Azerbejdžan}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Austrija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Francuska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Finska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Belgija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Nemačka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Portugal}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Hrvatska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Estonija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Jermenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Poljska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Rumunija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Island}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Srbija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Kipar}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Norveška}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švajcarska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Australija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Danska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Španija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Izrael}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Švedska}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Gruzija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Češka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Slovenija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Grčka}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Albanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Litvanija}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
! scope=&quot;col&quot; {{vert header|nb=y|Ostatak sveta}}
|-
| style=&quot;background: #A4D1EF;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
| style=&quot;background: #EFA4A9;&quot; |
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | Takmičari
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  || 3 ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Portugal
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 43
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 61
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 31
|  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 2 ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  || 4 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 4 ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 12
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| '''12''' ||  ||  || 2 ||  || 4 || 8 || 1 ||  ||  ||  ||  || 4 || 4 ||  ||  || 3 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7 ||  || 2 || 6 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || 1 || 8 || 8 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 30
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 14
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 16
|  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 104
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 50
|  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  || 2 ||  ||  ||10  ||   || 3 || 4 || 1 || 3 || 8 ||  || 2 ||  ||  || 1 || 2 ||  ||  || 3 || 3 || 3 || 1 ||  ||  1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 126
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 58
|  ||  ||  ||  ||  ||3  ||  || 5 || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 || 4 || 1 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  || 8 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 7 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 100
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 95
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  2  
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''583'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 340
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | 243
| 3 || 3 || 8 || 8 || 10 || 8 || 6 || 8 || 10 || 4 || 3 ||  || 10 || 1 || 7 || 2 || 10 || 7 || 7 || 8 || 10 || 6 || 8 || 10 || 5 ||10 ||8  || 5||  4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 6 || 4 || 8 || 10 || 7 || 5 || 7   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 17
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 59
|  || 7 ||  ||  ||  3||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 || 8 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 350
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 176
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 174
|  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||3  || '''12''' || 5 ||  || 7 || 4 || 8|| 7 ||   || 7 || 10 || 6 || 8 || 2 || 3 ||   || 7 || 1 || 2 || 6 || 7 || 10 ||  || 3 || 6 || 7 || 6 || 5 || 1 || 8 || 5 || '''12''' || 6 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 168
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 146
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 22
|  ||  || 6 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 526
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 376
| 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 8 ||7  || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || '''12''' || 10 || 10 || '''12''' || 6 ||  10 || 10 || '''12''' || '''12''' || 7 || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || 10 || 10 || 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 129
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 94
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 35
| 2 || 2 || 1 ||  ||  || 1 ||  ||  || 3 ||  ||  || 10 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 1 ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 151
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 130
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
|  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 182
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
|  ||  ||  || 10 ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||2  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 1 ||  ||  ||  ||   ||  || 6 ||  ||  || 4 ||  || 3 || 6 || 3 ||  ||7 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  || 6 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 122
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 53
|  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||   ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || '''12''' || 2 ||  || 2 ||  ||  ||  || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 96
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 20
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| 6 || '''12''' ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 3 ||  || || 8 || 3 ||  ||  || 8 || 1 ||  ||  ||   || '''12''' ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 1 || 1 || 5 ||  || 3 || 5 ||  ||  ||  || 2 || 1 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 243
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 54
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 189
| style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || 7 ||  || 5 || '''12''' || 7 || 6 || 7 || 5|| 4 ||   || 1 || 7 || '''12''' ||  || 8 || 1 ||  '''12''' || 4 || 2 ||  || 10 ||  1||  ||  || 7 || 10 || 8 || 4 || 10 || '''12''' ||  ||  ||  || 10 || 4 || 5 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 268
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 52
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 216
| 7 || 10 || 3 || 7 || 7 || 6 || 5 || 4 || 2 || 7 || 1 || '''12''' || 8 || 5 || 4 || 5 || 7 || 4 || 8 || 5 || 8 || 5 ||5  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 6 || 10 || 8 || 10 || 10 || 2 || 7 || 5 || 6 || 4 ||  || 7 ||4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 18
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 3
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
|  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  || 5 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 127
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 81
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 46
| 4 ||  || 10 ||  ||  ||  || 10 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 362
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 177
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 185
| 1 || 5 || 5 || 6 || 6 || 10 || 1 || 10 || '''12''' || 1 || 10 ||  || 5 ||  || 5 || 4 ||  || '''12''' || 5 || 6 ||  ||7  || '''12''' || 3 || 3 || 5||  ||7 ||  style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 6 || 8 ||  || 7 || 5 || 3 || 3 || '''12'''   
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 78
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 33
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 45
|  ||  ||  2||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || '''12''' || 1 ||  || 2 || 2 ||  || 8 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  ||  ||  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 123
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 11 
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 112
| 8 || 4 || 4 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 10 ||  || 4 ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 6 ||  || 5 || 10 ||  ||  || 6 || 4 ||  ||  || 6 || 5 || 1 ||4  || '''12''' ||  || 8 ||  4||  ||3  
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ujedinjeno Kraljevstvo
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 24
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 15
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 9
| 5 ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  
|}

==== 12 poena u finalu ====
Tabele ispod sadrže informacije o dodeljivanjima maksimalnih 12 poena u finalu. Zemlje u trećoj koloni čija su imena podebljana dodelile su 24 poena (maksimalnih 12 poena žirija i maksimalnih 12 poena teleglasanja) istoj državi.

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena žirija u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 15
| {{Evrovizija|Švedska}} || {{hlist|Albanija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Kipar|Litvanija|Malta|Moldavija|Nemačka|Ujedinjeno Kraljevstvo|Ukrajina|Finska|Holandija|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 5
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|Italija|'''Jermenija'''|Poljska|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Austrija|Rumunija|San Marino|Slovenija|Hrvatska}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 3
| {{Evrovizija|Belgija}} || {{hlist|Australija|Gruzija|Grčka}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Australija}} || {{hlist|Island|Portugal}}
|-
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|'''Norveška'''|'''Švedska'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;5&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Austrija}} || Belgija
|-
| {{Evrovizija|Estonija}} || Letonija
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Srbija
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || '''Češka'''
|-
| {{Evrovizija|Češka}} || Švajcarska
|}
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;margin:-6px 0 10px 2px; width:33.85%; font-size:85%;&quot;
|-
|+ Zasebna dodeljivanja 12 poena glasanja publike u finalu
|-
! style=&quot;width:  14%;&quot; | Broj&lt;br /&gt;dobijenih&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  17%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;dobijaju&lt;br /&gt;12 poena
! style=&quot;width:  69%;&quot; | Zemlje koje&lt;br /&gt;daju 12 poena
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 18
| {{Evrovizija|Finska}} || {{hlist|Australija|Austrija|Belgija|Danska|Estonija|Izrael|Irska|Island|Letonija|Litvanija|Nemačka|'''Norveška'''|San Marino|Srbija|Ujedinjeno Kraljevstvo|Holandija|'''Švedska'''|Španija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 4
| {{Evrovizija|Izrael}} || {{hlist|'''Azerbejdžan'''|'''Jermenija'''|Kipar|Ostatak sveta}}
|-
| {{Evrovizija|Ukrajina}} || {{hlist|Moldavija|Poljska|Portugal|'''Češka'''}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 2
| {{Evrovizija|Italija}} || {{hlist|Albanija|Malta}}
|-
| {{Evrovizija|Jermenija}} || {{hlist|Gruzija|Francuska}}
|-
| {{Evrovizija|Moldavija}} || {{hlist|Italija|Rumunija}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; style=&quot;text-align:center; &quot; | 1
| {{Evrovizija|Albanija}} || Švajcarska
|-
| {{Evrovizija|Kipar}} || Grčka
|-
| {{Evrovizija|Norveška}} || Finska
|-
| {{Evrovizija|Poljska}} || Ukrajina
|-
| {{Evrovizija|Slovenija}} || Hrvatska
|-
| {{Evrovizija|Hrvatska}} || Slovenija
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

== Međunarodni prenosi i prezenteri ==
=== Prezenteri rezultata žirija ===
Redosled prezentovanja glasova žirija je objavljen na dan finala.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-13 |title=Eurovision 2023 Spokespersons – Who will announce the points? |url=https://eurovisionworld.com/esc/eurovision-2023-spokespersons-who-will-announce-the-points |access-date=2023-05-13 |website=Eurovisionworld |language=en-gb}}&lt;/ref&gt;
{{Div col|colwidth=2}}
# {{Evrovizija|Ukrajina}} — [[Zlata Ognjevič]] &lt;small&gt;(ukrajinska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2013.|2013]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Italija}} — Kaze
# {{Evrovizija|Letonija}} — [[Janis Petersons]]
# {{Evrovizija|Holandija}} — {{jez|nl|iskošeno=ne|[[S10 (pevačica)|S10]]}} &lt;small&gt;(holandska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Malta}} — [[Rajan Hili]]
# {{Evrovizija|Moldavija}} — [[Doina Stimpovsči]]
# {{Evrovizija|Irska}} — [[Nijam Kavanag]] &lt;small&gt;(irska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993.]] i [[Pesma Evrovizije 2010.|2010]]; pobednica [[Pesma Evrovizije 1993.|1993]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|San Marino}} — [[Džon Kenedi O'Konor]]
# {{Evrovizija|Azerbejdžan}} — [[Narmin Salmanova]]
# {{Evrovizija|Austrija}} — [[Filip Hanza]]
# {{Evrovizija|Francuska}} — [[Angun]] &lt;small&gt;(francuska predstavnica {{Egod|2012}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Finska}} — [[Bess (pevačica)|Bess]]
# {{Evrovizija|Belgija}} — [[Bart Kanaerts]]
# {{Evrovizija|Nemačka}} — [[Aleksandar Dušat Elton|Elton]]
# {{Evrovizija|Portugal}} — [[Marijana Seka|Maro]] &lt;small&gt;(portugalska predstavnica {{Egod|2022}})&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Hrvatska}} — [[Maja Ciglenečki]]
# {{Evrovizija|Estonija}} — [[Ragnar Klavan]]
# {{Evrovizija|Jermenija}} — [[Malena Foks|Malena]] &lt;small&gt;(pobednica [[Dečja pesma Evrovizije 2021.|dečje pesme Evrovizije 2021.]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Poljska}} — [[Ida Novakovska]] &lt;small&gt;(voditeljka [[Dečja pesma Evrovizije 2019.|dečje pesme Evrovizije 2019.]] i [[Dečja pesma Evrovizije 2020.|dečje pesme Evrovizije 2020]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Rumunija}} — [[Eda Markus]]
# {{Evrovizija|Island}} — [[Ejnar Stefanson]]
# {{Evrovizija|Srbija}} — [[Dragana Kosjerina]]
# {{Evrovizija|Kipar}} — [[Lukas Hamacos]]
# {{Evrovizija|Norveška}} — [[Ben Adams]]
# {{Evrovizija|Švajcarska}} — [[Kjara Dubej]]
# {{Evrovizija|Australija}} — [[Ketrin Martin]]
# {{Evrovizija|Danska}} — [[Tina Miler]]
# {{Evrovizija|Španija}} — [[Rut Lorenco]] &lt;small&gt;(španska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2014.|2014]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Izrael}} — [[Ilanit]] &lt;small&gt;(izraelska predstavnica [[Pesma Evrovizije 1973.|1973]]. i [[Pesma Evrovizije 1977.|1977]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|Švedska}} — [[Farah Abadi]]
# {{Evrovizija|Gruzija}} — [[Arčil Sulakvelidze]]
# {{Evrovizija|Češka}} — [[Radka Rosicka]]
# {{Evrovizija|Slovenija}} — [[Melani Mekicar]]
# {{Evrovizija|Grčka}} — [[Fotis Sergulopulos]]
# {{Evrovizija|Albanija}} — [[Andri Džahu]]
# {{Evrovizija|Litvanija}} — [[Monika Lju]] &lt;small&gt;(litvanska predstavnica [[Pesma Evrovizije 2022.|2022]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija|UK}} — [[Ketrin Tejt]]
{{Div col end}}

=== Prenosi i komentatori ===
Sve zemlje učesnice mogu da imaju komentatora na licu mesta ili na daljinu koji pružaju gledaocima podatke, kao i informacije vezane za glasanje gledaocima iz svoje države. Iako svi emiteri moraju da prikažu polufinale u kojem učestvuju ili glasaju kao i finale, skoro svi emiteri emituju sve tri takmičarske večeri. Takođe, neki emiteri koji ne učestvuju takođe emituju takmičenje. Evropska radiodifuzna unija takođe obezbeđuje prenos oba polufinala i finala kroz svoj zvanični {{jez|en|iskošeno=ne|[[YouTube]]}} kanal Pesme Evrovizije, kao i preko {{jez|en|iskošeno=ne|[[TikTok]]}}-a.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7 July 2022 |title=How can I watch the Eurovision Song Contest? |url=https://eurovision.tv/how-to-watch |access-date=12 April 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24 March 2023 |title=TikTok to partner with the Eurovision Song Contest in Liverpool |url=https://eurovision.tv/story/tiktok-partners-with-eurovision-in-liverpool |access-date=24 March 2023 |website=Eurovision.tv |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) }}&lt;/ref&gt; ERU je dala izveštaj da je takmičenje uživo na televiziji pratilo 162 miliona gledalaca što je za 1 milion više u odnosu na 2022. godinu. Onlajn prenose je gledalo 15.6 miliona ljudi.&lt;ref name=&quot;2023viewers&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-25 |title=Eurovision Song Contest 2023 reaches 162 million viewers with record breaking online engagement and musical impact |url=https://www.ebu.ch/news/2023/05/eurovision-song-contest-2023-reaches-161-million-viewers-with-record-breaking-online-engagement-and-musical-impact |access-date=2023-05-25 |website=ebu.ch |publisher=[[European Broadcasting Union]] (EBU) |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na početku prenosa prvog polufinala su se desile tehničke poteškoće, te su komentatori većine zemalja izgubili vezu sa svojim emiterima na oko 15 minuta.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=MA-XVTu2Ivc |title=Duška Vučinić za Telegraf otkrila pozadinu problema prenosa uživo, pa spomenula organizaciju |date=11 May 2023 |time=0:29 |access-date=11 May 2023 |quote=Moram da te pitam šta se desilo te prve polufinalne večeri? [...] Dakle veze su pukle gotovo svima. Nije to bio slučaj samo ka Srbiji. Ja sam konstantno bila u komunikaciji telefonom i sa mojim kolegom odnosno jako dobrim prijateljem Duškom Ćurlićem iz Hrvatske koji me je pitao 'Draga šta se dešava', ja kažem 'Ja ne znam šta se dešava' [...] Ja sam dobila signal iz Beograda 'Nemoj se truditi, nisi u programu'. Oni su čuli preko moje linije čuli na primer [moje] kolege iz Italije, Grčke i ne znam koga još i tako su se mešali signali [...] Trajalo je nekih petnaestak minuta |people=Duška Vučinić |trans-quote=I have to ask you what happened on that first semi-final night? [...] So almost everyone's connections broke. This was not the case only for Serbia. I was constantly in communication on the phone with my colleague, that is, my very good friend, Dusko Ćurlić from Croatia, who asked me 'Darling, what's going on', I said 'I don't know what's going on' [...] I received a signal from of Belgrade 'Don't bother, you're not on air'. They heard through my feed, for example, [my] colleagues from Italy, Greece and I don't know who else and the feeds were getting mixed up [...] That lasted for some 15 minutes |work=Telegraf.rs}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama učesnicama
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref.|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Azerbejdžan}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[İctimai Television|İTV]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Azer Silejmanli|en|Azer Suleymanli}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mammadli |first=Hussein |date=2023-05-04 |title=Avrovi̇zi̇ya 2023 şərhçİmi̇z Azər Süleymanli olacaq |trans-title=Azer Suleymanli will be our Eurovision 2023 commentator |url=https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ |access-date=2023-05-04 |website=12xal |language=az |archive-date=2023-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504093003/https://12xal.com/2023/05/04/avroviziya2023serhcimizazersuleymanli/ }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Albanija}}
| -{[[RTSH]]}-
| -{[[RTSH#Televizija|RTSH 1]]}-, {{jez|sq|iskošeno=ne|[[RTSH#Televizija|RTSH Muzikë]]}}, -{[[Radio Tirana]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Andri Džahu|en|Andri Xhahu}}
| &lt;ref name=&quot;2023ALBbroadcast&quot;&gt;{{Cite Instagram|postid=CroA7_ftkXe|user=andrixhahu|title=Jam tejet i emocionuar të ndaj me ju këtë lajm! I am beyond thrilled to share this amazing news with you! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|#‍|Broj nastupa}}commentator #spokesperson #eurovision2023|date=2023-04-29|author=[[Andri Xhahu]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Australija}}
| -{[[Special Broadcasting Service|SBS]]}-
| -{[[SBS (Australian TV channel)|SBS]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mis Varhurst|en|Myf Warhurst}} i {{ill|Džoel Krisi|en|Joel Creasey}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Webster |first=Liv |date=2022-11-14 |title=Australia opts for internal selection for Eurovision 2023 |url=https://www.aussievision.net/post/australia-opts-for-internal-selection-for-eurovision-2023 |access-date=2022-11-14 |website=Aussievision}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2022-11-14 |title=Australia: SBS Confirms Internal Selection For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/11/14/australia-internal-selection-eurovision-2023/ |access-date=2022-11-14 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=19 April 2023 |title=Australia: SBS Announces Eurovision 2023 Coverage Plans |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/australia-sbs-announces-eurovision-2023-coverage-plans/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Austrija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ORF (broadcaster)|ORF]]}-
| -{[[ORF 1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Endi Knol|en|Andi Knoll}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest 2023: TEYA &amp; SALENA treten für Österreich in Liverpool an |url=https://tv.orf.at/stories/esc124.html |access-date=2023-02-16 |website=tv.ORF.at |publisher=[[ORF (broadcaster)|ORF]] |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Eurovision Song Contest 2023: &quot;ESC – Der Countdown&quot; und &quot; ESC – Die Aftershow&quot; live aus Liverpool am 13. Mai in ORF 1 |url=https://der.orf.at/unternehmen/aktuell/esc136.html |access-date=2023-03-29 |website=der.ORF.at |publisher=ORF |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Germany, Austria and Switzerland to Broadcast Joint Eurovision Warm-Up and After Shows |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/germany-austria-switzerland-joint-eurovision-warm-up-after-shows/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[FM4]]}-
| Finale
| {{ill|Jan Beherman|en|Jan Böhmermann}} and {{ill|Oli Šulc|en|Olli Schulz}}
|&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-04-09 |title=Jan Böhmermann und Olli Schulz kommentieren für FM4 den Eurovision Song Contest |url=https://fm4.orf.at/stories/3032771/ |access-date=2023-04-09 |website=fm4.ORF.at |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Austria: Jan Böhmermann &amp; Olli Schulz to Host FM4's Eurovision 2023 Coverage |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/jan-bohmermann-olli-schulz-fm4s-eurovision/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;4&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Belgija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[VRT (broadcaster)|VRT]]}-
| -{[[VRT 1]]}-
| Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Peter van de Vejre|en|Peter Van de Veire}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ontdek het voorjaar 2023 van Eén |url=https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |access-date=2022-12-22 |website=communicatie.een.be |language=nl-BE |archive-date=22. 12. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221222205539/https://communicatie.een.be/ontdek-het-voorjaar-2023-van-een |url-status= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Beleef het Eurovisiesongfestival bij VRT |url=https://www.vrt.be/nl/over-de-vrt/nieuws/2023/04/27/beleef-het-eurovisiesongfestival-bij-vrt/ |website=[[VRT (broadcaster)|VRT]] |access-date=7 May 2023 |language=nl |date=27 April 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Radio 2 (Belgium)|Radio 2]]
| Finale
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[RTBF]]
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[Tipik (TV channel)|Tipik]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;2&quot; | Žan-Luj Lahaj i {{ill|Morin Lojs|en|Maureen Louys}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Première demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e |publisher=[[RTBF]] |access-date=26 April 2023 |language=fr |archive-date=2023-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230426112416/https://www.rtbf.be/tipik/grille/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828731053668&amp;idschedule=173da244c68c7d5fa03c2f32aafd835e }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Deuxième demi-finale du concours Eurovision de la chanson 2023 |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3828716914668&amp;idschedule=e4b6433994b8d629a415200873705ad3 |publisher=[[RTBF]] |access-date=28 April 2023 |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Finale |url=https://www.rtbf.be/tv/guide-tv/detail_concours-eurovision-de-la-chanson-2023?uid=3848809267668&amp;idschedule=adb6868bfd45e23520bee748ccfacf4b |access-date=2023-04-30 |publisher=RTBF |language=fr}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|fr|iskošeno=ne|[[La Une]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Gruzija}}
| -{[[Georgian Public Broadcasting|GPB]]}-
| -{[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}-
| Sve večeri
| Nika Lobiladze
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://1tv.ge/video/2023-wlis-evroviziis-simgheris-konkursi-9-11-13-maisi-2300-pirdapiri-translacia-saqartvelos-pirvel-arkhze/ |title= ევროვიზია 2023 - 9, 11, 13 მაისი, 23:00, პირდაპირი ტრანსლაცია საქართველოს პირველ არხზე |language=ka |date=2023-05-05 |access-date=2023-05-05 |website=1tv.ge |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/EurovisionGeorgia/posts/628961492581985 |title=👉 ევროვიზია 2023-ის პირდაპირ ტრანსლაციას საქართველოს პირველ არხზე ნიკა ლობილაძე გაუძღვება 📌 დღეს 23:00 უყურე პირველ ნახევარფინალს პირველ არხზე 🇬🇪 საქართველოს წარმომადგენელი მაყურებლის წინაშე კი 11 მაისს წარდგება |language=ka |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |publisher=[[First Channel (Georgian TV channel)|1TV]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Grčka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]]}-
| -{[[ERT1]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| Marija Kozaku i Dženi Melita
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-16 |title=Τζένη Μελιτά για την παρουσίαση της Eurovision: «Θα δουλέψω σαν το σκυλί» |url=https://www.protothema.gr/life-style/article/1350460/tzeni-melita-gia-tin-parousiasi-tis-eurovision-tha-doulepso-san-to-skuli/ |access-date=2023-03-16 |website=Proto Thema |language=el-GR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Η Μαρία Κοζάκου και η Τζένη Μελιτά το νέο δίδυμο που θα παρουσιάσει τη Eurovision 2023 |url=https://www.ertnews.gr/eidiseis/politismos/i-maria-kozakou-kai-i-tzeni-melita-to-neo-didymo-pou-tha-parousiasei-ti-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-30 |website=ertnews.gr |publisher=[[Hellenic Broadcasting Corporation|ERT]] |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-03-30 |title=Greece: Maria Kozakou &amp; Jenny Melita Confirmed As Commentators For Liverpool |url=https://eurovoix.com/2023/03/30/greece-maria-kozakou-jenny-melita-confirmed-as-commentators-for-liverpool/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=CrQ_xfsoq9T|user=ertofficial_|title=Μα πόσο πολύ αγαπάει το Ηνωμένο Βασίλειο τη #Eurovision...;; Συνεχίζουν οι ερωτήσεις της @mariakozakou στον @victorvernicos και την @melitajenny, έτσι για μια προθέρμανση μέχρι την #Eurovision2023!|date=2023-04-20|language=el}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|he|iskošeno=ne|[[Second Programme|Deftero Programma]]}}
| Dimitris Meidanis, Marija Kozaku i Dženi Melita
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Danska}}
| -{[[DR (broadcaster)|DR]]}-
| -{[[DR1]]}-
| Sve večeri
| Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision &amp; Melodi Grand Prix 2023 |url=https://www.dr.dk/event/melodigrandprix |access-date=2023-04-26 |website=dr.dk |publisher=[[DR (broadcaster)|DR]] |language=da-DK}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Estonija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[Estonian Public Broadcasting|ERR]]}-
| -{[[Eesti Televisioon|ETV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Marko Rejkop|en|Marko Reikop}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-01 |title=Estonia: ERR Eurovision 2023 Coverage Revealed |url=https://eurovoix.com/2023/05/01/estonia-eurovision-2023-coverage/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisiooni lood said taas eesti viipekeelse tõlke |url=https://menu.err.ee/1608966244/eurovisiooni-lood-said-taas-eesti-viipekeelse-tolke |publisher=[[Estonian Public Broadcasting|ERR]] |access-date=5 May 2023 |language=et |date=3 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[ETV+]]}-
| Aleksandr Hobotov i Juluja Kalenda
|-
| -{[[ETV2]]}-
| Finale
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Izrael}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Israeli Public Broadcasting Corporation|IPBC]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Kan 11]], {{ill|Kan 88|he|כאן 88}}}-
| Sve večeri
| {{ill|Asaf Liberman|he|אסף ליברמן}} and {{ill|Akiva Novik|he|עקיבא נוביק}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=23 February 2022 |title=ישראל: אלו הפרשנים שילוו את משדרי האירוויזיון השנה |trans-title=Israel: These are the commentators who will accompany the Eurovision broadcasts this year |url=https://www.euromix.co.il/2023/02/23/%d7%99%d7%a9%d7%a8%d7%90%d7%9c-%d7%90%d7%9c%d7%95-%d7%94%d7%a4%d7%a8%d7%a9%d7%a0%d7%99%d7%9d-%d7%a9%d7%99%d7%9c%d7%95%d7%95-%d7%90%d7%aa-%d7%9e%d7%a9%d7%93%d7%a8%d7%99-%d7%94%d7%90%d7%99%d7%a8%d7%95/ |access-date=23 February 2022 |website=EuroMix |language=he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Washak |first=James |date=2023-02-23 |title=Israel: Asaf Liberman &amp; Akiva Novick Return as Commentators for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/02/23/israel-asaf-liberman-akiva-novick-return-as-commentators/ |access-date=2023-02-28 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Zeikner |first=Avi |date=2023-05-02 |title=דורון מדלי יחליף את עקיבא נוביק בגמר אירוויזיון 2023 - אירוויזיון 2023 |trans-title=Doron Medalie will replace Akiva Novick in the Eurovision 2023 final |url=https://www.euromix.co.il/2023/05/02/דורון-מדלי-יחליף-את-עקיבא-נוביק-בגמר-אי/ |access-date=2023-05-04 |website=EuroMix |language=he-IL}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| {{ill|Doron Medali|en|Doron Medalie}}
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Irska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RTÉ]]}-
| -{[[RTÉ One]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Marti Velan|en|Marty Whelan}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Byrne |first=John |date=2023-02-03 |title=Tubs talks Eurovision: 'I think we could win this one' |url=https://www.rte.ie/entertainment/2023/0203/1353476-tubs-talks-eurovision-i-think-we-could-win-this-one/ |access-date=2023-03-20 |website=rte.ie |publisher=[[RTÉ]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hanley |first=Saoirse |date=2 May 2023 |title=How can I watch Eurovision 2023? Here’s when and where the song contest will be broadcast |url=https://www.independent.ie/entertainment/television/tv-news/how-can-i-watch-eurovision-2023-heres-when-and-where-the-song-contest-will-be-broadcast/a1660521539.html |access-date=2023-05-04 |website=Independent.ie |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Television Listings {{!}} RTÉ |url=https://www.rte.ie/entertainment/listings/television/#!/rte2/2023-05-11 |publisher=[[RTÉ]] |access-date=4 May 2023 |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RTÉ2]]}-
| Drugo polufinale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Island}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[RÚV]]}-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| {{ill|Gisli Martein Baldurson|en|Gísli Marteinn Baldursson}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dagskrá {{!}} RÚV Sjónvarp |url=https://www.ruv.is/sjonvarp/dagskra/ruv/2023-05-13/5293877 |access-date=2023-04-10 |website=ruv.is |language=is}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Iceland: Gísli Marteinn Baldursson Confirmed as Commentator For Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/gisli-marteinn-baldursson-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[RÚV (TV channel)|RÚV 2]]}-
| ''znakovni jezik:'' razni rukozborci
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Italija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | -{[[RAI]]}-
| -{[[Rai 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Gabrijele Korsi|it|Gabriele Corsi}} i {{ill|Mara Majonči|en|Mara Maionchi}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-02-09 |title=Eurovision 2023: la trasmissione delle due semifinali passa da Rai 1 a Rai 2 |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/02/09/eurovision-2023-semifinali-rai-2/ |access-date=2023-02-09 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-10 |title=Eurovision Song Contest: le tre prime serate dell'edizione 2023 in onda sulla Rai. La finale su Rai1 |url=https://www.rainews.it/articoli/2023/03/eurovision-song-contest-tre-prime-serate-rai-per-ledizione-2023-la-finale-su-rai1-02341f6f-ef5e-490a-9e0e-9af74bfa5bd9.html |access-date=2023-03-10 |website=RaiNews |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Dammacco |first=Beppe |date=2023-03-29 |title=Eurovision 2023: via Malgioglio, Mara Maionchi al commento insieme a Gabriele Corsi |url=https://www.eurofestivalnews.com/2023/03/29/eurovision-2023-mara-maionchi-e-gabriele-corsi-al-commento/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurofestival News |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-03-29 |title=Mara Maionchi e Gabriele Corsi i conduttori di Eurovision Song Contest 2023 |url=https://www.rai.it/ufficiostampa/articoli/2023/03/Mara-Maionchi-e-Gabriele-Corsi-i-conduttori-di-Eurovision-Song-Contest-2023--7219ace7-a3c2-4239-b519-7f39fa3a5078.html |access-date=2023-03-29 |website=RAI Ufficio Stampa |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-29 |title=Italy: RAI Reveal Eurovision 2023 Commentary Team |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/italy-rai-reveal-eurovision-2023-commentary-team/ |access-date=2023-03-30 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[Rai 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[Rai Radio 2]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Mariolina Simon|it|Mariolina Simone}}, Dileta Parlangeli i {{ill|Saverio Raimondo|it|Saverio Raimondo}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Jermenija}}
| -{[[Public Television Company of Armenia|AMPTV]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Public Television Company of Armenia|Armenia 1]]}}
| Sve večeri
| Hračuhi Utmazjan i Hamler Arakeljan
| &lt;ref&gt;{{Cite Instagram|postid=Cr0b-Q2qt82|user=armpublictv|title=Համաեվրոպական երգի մեծ տոնը` Առաջինի ուղիղ եթերում: «Եվրատեսիլ 2023»-ում Հայաստանը ներկայացնում է Բրյունետը «Future Lover» երգո  «Եվրատեսիլ». դիտեք մայիսի 9-ին, 11-ին և 13-ին, ժամը 23:00-ին, Առաջինով:|date=2023-05-04|author=[[Public Television Company of Armenia]]|language=hy|trans-title=The great celebration of the pan-European song on the live broadcast of the First Channel. In &quot;Eurovision 2023&quot;, Armenia is represented by Brunette with the song &quot;Future Lover&quot;. &quot;Eurovision&quot;. watch on May 9, 11 and 13 at 11:00 PM on the First Channel.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite Instagram |postid=CsA4OFGsVI6 |user=armpublictv |title=Դիտեք «Եվրատեսիլը» մեզ հետ. Համաեվրոպական երգի մրցույթն այս տարի Առաջինի ուղիղ եթերում մեկնաբանելու են Հրաչուհի Ութմազյանը և Համլետ Առաքելյանը. |date=2023-05-09 |access-date=2023-05-09 |trans-title=Watch Eurovision with us! Hrachuhi Utmazyan and Hamlet Arakelyan will commentate the Eurovision Song Contest this year on the First Channel live}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Kipar}}
| -{[[Cyprus Broadcasting Corporation|RIK]]}-
| -{[[RIK 1]], [[RIK Sat]]}-
| Sve večeri
| Melina Karageorgiju i Aleksandros Taramuntas
| &lt;ref&gt;{{cite news |title=Κύπρος: Αυτοί θα είναι οι σχολιαστές του φετινού διαγωνισμού της Eurovision! |trans-title=Cyprus: These will be the commentators of this year's Eurovision contest! |url=https://showbiz.cyprustimes.com/media-news/kypros-aftoi-tha-einai-oi-scholiastes-tou-fetinou-diagonismou-tis-eurovision-apokleistiko/ |access-date=26 April 2023 |work=ShowBiz |date=25 April 2023 |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Πρόγραμμα Εβδομάδας : 08/05/2023 - 14/05/2023 |url=http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |website=[[Cyprus Broadcasting Corporation]] |access-date=29 April 2023 |archive-date=2023-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230607161520/http://cybc.com.cy/schedule/?date=2023-05-08 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Letonija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Latvijas Televīzija|LTV]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[LTV1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Toms Grevinš|lv|Toms Grēviņš}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-05-02 |title=Eirovīzijas nedēļā Latvijas Televīzijā – “V.I.P.” ar “Sudden Lights”, diskusijas un krāšņas konkursa tiešraides no Liverpūles |url=https://ltv.lsm.lv/lv/informacija-medijiem/raksts/292767/eirovizijas-nedela-latvijas-televizija-vip-ar-sudden-lights-diskusijas-un-krasnas-konkursa-tiesraides-no-liverpules |access-date=2023-05-04 |website=ltv.lsm.lv |language=lv}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| Toms Grevinš i {{ill|Lauris Reiniks|en|Lauris Reiniks}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Litvanija}}
| -{[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]]}-
| -{[[LRT televizija]], [[LRT Radijas]]}-
| Sve večeri
| {{Ill|Ramunas Zilnis|lt|Ramūnas Zilnys}}
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=TV / Radijo programa savaitei - LRT |url=https://www.lrt.lt/programa |website=www.lrt.lt |publisher=[[Lithuanian National Radio and Television|LRT]] |access-date=7 May 2023 |language=lt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Malta}}
| -{[[Public Broadcasting Services|PBS]]}-
| -{[[Television Malta|TVM]]}-
| Sve večeri
| {{N/A|align=left|''Bez komentatora''}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=DIRETT: L-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/eurovision-illejla-jkantaw-the-busker/ |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Television Malta|TVM]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ARA: The Busker bi prestazzjoni sabiħa fl-ewwel semifinali tal-Eurovision |url=https://tvmnews.mt/news/ara-the-buskers-bi-prestazzjoni-sabiha-fl-ewwel-semifinali-tal-eurovision/ |publisher=[[Television Malta|TVM]] |access-date=2023-05-10}}&lt;/ref&gt;
|-
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Moldavija}}
| -{[[Teleradio-Moldova|TRM]]}-
| -{[[Moldova 1]], [[Radio Moldova]], Radio Moldova Muzical}-
| Sve večeri
| Ion Jalba
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision-2023 – la Radio Moldova şi Radio Moldova Muzical |url=https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |publisher=[[Teleradio Moldova]] |access-date=2023-05-10 |language=ro-MD |archive-date=2023-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230604023343/https://trm.md/ro/radio-moldova-promo/eurovision-2023-la-radio-moldova-si-radio-moldova-muzical |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Nemačka}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[ARD (broadcaster)|ARD]]/[[Norddeutscher Rundfunk|NDR]]}-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[One (German TV channel)|One]]}}
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Peter Urban (voditelj)|en|Peter Urban (presenter)|lt=Peter Urban}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=ESC 2023: Alle Infos zum Eurovision Song Contest in Großbritannien |url=https://www.eurovision.de/news/ESC-2023-Alle-Infos-zum-Eurovision-Song-Contest-in-Grossbritannien,grossbritannien854.html |access-date=2023-02-01 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-03-22 |title=Peter Urban verabschiedet sich vom ESC |trans-title=Peter Urban says goodbye to the ESC |url=https://www.eurovision.de/news/Peter-Urban-verabschiedet-sich-vom-ESC,urban324.html |access-date=2023-03-22 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2023-03-22 |title=Germany: Peter Urban to Step Down as Commentator After Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/03/22/germany-peter-urban-step-down-commentator-after-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-22 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Alle Sendungen zum ESC 2023 online und im TV |url=https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html |access-date=2023-03-29 |website=eurovision.de |publisher=NDR |language=de |archive-date=2023-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230320183716/https://www.eurovision.de/news/Alle-Sendungen-zum-ESC-2023-online-und-im-TV,sendetermine508.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Das Erste]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
|-
| {{jez|de|iskošeno=ne|[[Deutsche Welle]]}}
| {{jez|de|iskošeno=ne|DW Deutsch, DW Deutsch+}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-06 |title=Germany: Deutsche Welle Broadcasting the Grand Final of Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/06/deutsche-welle-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-06 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sondersendung |url=https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |website=DW.com |access-date=7 May 2023 |language=de-DE |archive-date=22. 05. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230522101126/https://www.dw.com/de/sondersendung/s-12584 |url-status= }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Norveška}}
| -{[[NRK]]}-
| -{[[NRK1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Marte Stokstad|no|Marte Stokstad}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sand |first=Camilla |date=2023-03-15 |title=Adresse Liverpool |url=https://www.nrk.no/presse/programomtaler/adresse-liverpool-1.16326473 |access-date=2023-03-16 |website=nrk.no |publisher=[[NRK]] |language=nb-NO}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-16 |title=Norway: Adresse Liverpool Celebrity Panel Announced |url=https://eurovoix.com/2023/03/16/adresse-liverpool-celebrity-panel/ |access-date=2023-03-16 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Poljska}}
| -{[[Telewizja Polska|TVP]]}-
| -{[[TVP1]]}-, {{jez|pl|iskošeno=ne|[[TVP Polonia]]}}
| Sve večeri
| {{ill|Aleksander Sikora|pl|Aleksander Sikora}} i {{ill|Marek Sijerocki|pl|Marek Sierocki}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 1. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-1-polfinal/6447ad9bd0341098fb0c0a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 - 2. półfinał |url=https://www.tvp.pl/program-tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-2-polfinal/644a510ad0341084d4198a2d |access-date=2023-04-29 |website=tvp.pl |publisher=[[Telewizja Polska|TVP]] |language=pl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Konkurs Piosenki Eurowizji - Liverpool 2023 |url=https://www.telemagazyn.pl/tv/konkurs-piosenki-eurowizji-liverpool-2023-3112974/ |access-date=2023-05-03 |website=telemagazyn.pl |language=pl}}&lt;/ref&gt; 
|-
! scope=&quot;row&quot;| {{Flagu|Portugal|ime=Portugal}}
| -{[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]]}-
| -{[[RTP1]]}-, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}}, {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}}
| Sve večeri{{efn|Drugo polufinale je prenošeno sa odlaganjem; na -{[[RTP1]]}- i {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP Internacional]]}} u 21:30 [[Western European Summer Time|WEST]] (20:30 [[Coordinated Universal Time|UTC]]), a na {{lang|pt|iskošeno=ne|[[RTP África]]}} u 2:45 -{WEST}- (1:45 -{UTC}-) 12. maja&lt;ref name=&quot;RTP2&quot; /&gt;}}
| Žoze Karloš Malato i Nuno Galopim
| &lt;ref name=&quot;RTP2&quot;&gt;{{cite web |title=2ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e2 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Diogo |first=João |date=2023-04-26 |title=Portugal: Nuno Galopim e José Carlos Malato comentam a Eurovisão 2023 na RTP1 |url=https://www.escportugal.pt/2023/04/portugal-nuno-galopim-e-jose-carlos.html |access-date=2023-04-27 |website=escportugal.pt |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=1ª Semifinal - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e1 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Final - Festival Eurovisão da Canção 2023 |url=https://www.rtp.pt/programa/tv/p43916/e3 |access-date=28 April 2023 |website=rtp.pt |publisher=[[Rádio e Televisão de Portugal|RTP]] |language=pt}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Rumunija}}
| -{[[TVR (TV network)|TVR]]}-
| -{[[TVR 1]], [[TVRi]]}-
| Sve večeri
| Bogdan Stanesku i Kiri Mendel
| &lt;ref name=&quot;TVR&quot;&gt;{{cite web |title=Program TV |url=http://www.tvr.ro/program.html |publisher=[[TVR (TV network)|TVR]] |access-date=4 May 2023 |language=ro}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|San Marino}}
| -{[[San Marino RTV]]}-
| -{[[San Marino RTV (TV channel)|San Marino RTV]]}-, -{Radio San Marino}-
| Sve večeri
| Lija Fjorio i Điđi Restivo
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Guida programmi tv San Marino RTV |url=https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |publisher=[[San Marino RTV]] |access-date=4 May 2023 |language=it |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504083314/https://www.sanmarinortv.sm/programmi/palinsesto |archive-date=2023-05-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;3&quot; scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Slovenija}}
| rowspan=&quot;3&quot;| [[Radiotelevizija Slovenija|RTVSLO]]
| {{ill|TV SLO 2|sl|TV SLO 2}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | {{Ill|Andrej Hofer (voditelj)|sl|Andrej Hofer (televizijski voditelj)|lt=Andrej Hofer}}
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Joker Out pred odhodom v Liverpool |url=https://www.rtvslo.si/rtv/za-medije/sporocila-za-javnost/joker-out-pred-odhodom-v-liverpool/665570 |access-date=22 April 2023 |work=rtvslo.si |publisher=[[Radiotelevizija Slovenija]] |language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • torek, 9. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-09|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 2 • četrtek, 11. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs2/2023-05-11|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=TV Slovenija 1 • sobota, 13. maj. 2023|url=https://www.rtvslo.si/tv/spored/tvs1/2023-05-13|access-date=8 May 2023|website=RTVSLO.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Glodbe: Evrovizija čez 3, 2, 1|url=https://val202.rtvslo.si/podkast/jutro-202/173251476/174955976|access-date=2023-05-08|website=Val 202|publisher=RTVSLO|language=sl}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|TV SLO 1|sl|TV SLO 1}}
| Finale
|-
| {{ill|Radio Val 202|en|Radio Val 202}}, {{ill|Radio Maribor|sl|Radio Maribor}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
| Maja Stepančić, {{ill|Maruša Kerec|sl|Maruša Kerec}} i Neja Jerant
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Srbija}}
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Radio-televizija Srbije|RTS]] 
| [[RTS Svet]]
| Sve večeri
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Duška Vučinić-Lučić|Duška Vučinić]]
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite news|title=Saopštenje Radio-televizije Srbije povodom Pesme Evrovizije |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://rts.rs/rts/pesma-evrovizije/Pesma-Evrovizije2023/vesti/5187143/saopstenje-radio-televizije-srbije-povodom-pesme-evrovizije.html |access-date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Pesma Evrovizije 2023, finale, prenos |language=sr |work=[[Radio-televizija Srbije]] |url=https://www.rts.rs/tv/rts1/5190109/pesma-evrovizije-2023-finale-prenos.html |access-date=12 May 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 3]]
| Polufinala
|-
| [[RTS 1]]
| Finale
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| rowspan=&quot;6&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC]]}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC One]]}}
| Polufinala
| {{ill|Skot Mils|en|Scott Mills}} i {{ill|Rajlan Klark|en|Rylan Clark}}
| rowspan=&quot;6&quot; | &lt;ref name=&quot;BBC2023MediaPack&quot;&gt;{{Cite press release |date=2023-04-19 |title=Eurovision Song Contest 2023 on the BBC |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/mediapacks/eurovision-2023-on-the-bbc |access-date=2023-04-19 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |language=en |last1=Sullivan |first1=Gail}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-02-22 |title=Meet our Eurovision 2023 family! |url=https://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6f2e0053-e405-4548-b330-e1741d2c9198 |access-date=2023-02-22 |publisher=[[BBC]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-03-09 |title=Mae Muller set to represent United Kingdom at Eurovision 2023 with I Wrote A Song |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-song-contest-uk-mae-muller/ |access-date=2023-03-11 |website=bbc.co.uk |publisher=BBC |last1=Waller |first1=Lucy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite press release |title=Rylan and Scott Mills announced as Radio 2's hosts for Eurovision Song Contest Grand Final and Paddy O'Connell to host Semi-Finals |url=https://www.bbc.co.uk/mediacentre/2023/eurovision-rylan-scott-mills-radio-2-hosts-grand-final-paddy-oconnell-host-semi-finals/ |access-date=19 April 2023 |publisher=[[BBC]] |date=19 April 2023 |last1=Adams |first1=Kate}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=2023-05-02 |title=Eurovision: Alternative Scouse commentator is revealed |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/uk-england-merseyside-65442153 |access-date=2023-05-04}}&lt;/ref&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| [[Grejam Norton]] i {{ill|Mel Gjedrojs|en|Mel Giedroyc}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC iPlayer]]}}
| ''znakovni jezik'': razni rukozborci
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[BBC Radio 2]], [[BBC Radio Merseyside]]}}
| Polufinala
| {{ill|Pedi O Konel|en|Paddy O'Connell}}
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio 2}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Finale
| Skot Mils i Rajan Klark
|-
| {{jez|en|iskošeno=ne|BBC Radio Merseyside}}
| {{ill|Kler Svini|en|Claire Sweeney}} i Pol Kvin
|-
! scope=&quot;rowgroup&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{flagu|Ukrajina}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|uk|iskošeno=ne|-{[[Suspilne|Suspіlьne]]}-}}
| {{ill|Suspіlьne Kulьtura|en|Suspilne Kultura|Suspіljne Kuljtura}}
| rowspan=&quot;2&quot; | Sve večeri
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Timur Mirošničenko]]
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last= |title=Ogološeno vedučih ta komentatorіv Єvrobačennя-2023 u Lіverpulі |trans-title=The presenters and commentators of Eurovision 2023 in Liverpool have been announced |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/5928 |access-date=2023-02-22 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |date=2023-05-08 |title=Єvrobačennя-2023: de divitisя ta яk golosuvatimutь ukraїncі |trans-title=Eurovision 2023: where to watch and how Ukrainians will vote |url=https://corp.suspilne.media/newsdetails/6299 |access-date=2023-05-08 |website=suspilne.media |publisher=Suspilne |language=uk}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{ill|Радио Проминь|uk|Radio Promin|Radіo Promіnj}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;6&quot; | {{flagu|Finska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Yleisradio|Yle]]}-
| -{[[Yle TV1]]}-
| rowspan=&quot;3&quot; | Sve večeri
| {{ill|Miko Silvenojnen|en|Mikko Silvennoinen}}
| &lt;ref name=&quot;YLE&quot;&gt;{{Cite web |date=2023-05-03 |title=Näin seuraat Euroviisuja ja äänestät suosikkiasi – tässä kootusti viisuviikon tärkeimmät |trans-title=This is how you follow Eurovision and vote for your favorite - here is a summary of the most important dates of Eurovision week |url=https://yle.fi/aihe/a/20-10004791 |access-date=2023-05-03 |website=yle.fi |publisher=[[Yleisradio|Yle]] |language=fi}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fi|iskošeno=ne|[[Yle Radio Suomi]]}}
| Sana Pirkalajnen
| rowspan=&quot;3&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 9.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160310/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-09 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 11.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160411/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-11 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Radio-opas {{!}} Ohjelmat ti 13.5.2023 |url=https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 |website=areena.yle.fi |publisher=[[Yle]] |access-date=3 May 2023 |language=fi |archive-date=2023-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503160439/https://areena.yle.fi/podcastit/opas?t=2023-05-13 }}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|sv|iskošeno=ne|[[Yle X3M]]}}
| {{ill|Eva Franc|fi|Eva Frantz}} i Johan Lindrus
|-
| -{[[YleX]]}-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ill|Sini Lajtinen|fi|Sini Laitinen}}
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{ill|Yle Areena|fi|Yle Areena}}
| Sve večeri
| {{ubl|''švedski:'' Eva Franc i Johan Lindrus|''inarskolaponski:'' Heli Huovinen|''severnolaponski:'' {{ill|Aslak Palto|fi|Aslak Paltto}}}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref name=&quot;YLE&quot; /&gt;
|-
| Prvo polufinale&lt;br&gt;i finale
| {{ubl|''ruski:'' Levan Tvaltvadze|''ukrajinski:'' Galjna Sergejeva}}
|-
! rowspan=&quot;2&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{flagu|Francuska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France Télévisions]]}}
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Culturebox]]}}
| Polufinala
| [[Angun]] i {{ill|Andre Manukijan|en|André Manoukian}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovision |url=https://www.france.tv/france-2/eurovision/ |publisher=[[France Télévisions]] |access-date=18 April 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Concours Eurovision de la chanson 2023 - Les demi-finales |trans-title=Eurovision Song Contest - The semi-finals |url=https://www.francetvpro.fr/contenu-de-presse/52124965 |access-date=18 April 2023 |website=francetvpro.fr |publisher=[[France Télévisions]] |language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=France: Eurovision 2023 Commentators Announced Including Anggun |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/france-eurovision-2023-commentators/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|fr|iskošeno=ne|[[France 2]]}}
| Finale
| {{ill|Lorens Bokolini|en|Laurence Boccolini}} i {{ill|Stefan Bern|en|Stéphane Bern}}
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;2&quot; | {{Flagu|Holandija}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Nederlandse Publieke Omroep (organisation)|NPO]]/[[AVROTROS]]}-
| -{[[NPO 1]], [[BVN]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Kornald Mas|en|Cornald Maas}} i {{ill|Jan Smit (pevač)|en|Jan Smit (singer)|Jan Smit}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovisie Songfestival |url=https://www.avrotros.nl/eurovisie-songfestival/home/ |access-date=2023-04-17 |website=avrotros.nl |publisher=[[AVROTROS]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Eenennaam |first=Alexander |date=2023-04-20 |title=Jan Smit verzette zich tegen keuze voor Mia en Dion als songfestivalact en stapt uit de selectiecommissie |url=https://www.ad.nl/show/jan-smit-verzette-zich-tegen-keuze-voor-mia-en-dion-als-songfestivalact-en-stapt-uit-de-selectiecommissie~a2bf2f4c/ |access-date=2023-04-20 |website=[[Algemeen Dagblad]] |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival 2023 |url=https://www.bvn.tv/programma/eurovisie-songfestival-2023/ |website=[[BVN]] |access-date=28 April 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eurovisie Songfestival Finale |url=https://www.nporadio2.nl/uitzendingen/eurovisie-songfestival-finale/208b7b83-be29-4a40-84be-4941794b87f8/2023-05-13-eurovisie-songfestival-finale |website=[[NPO Radio 2]] |access-date=7 May 2023 |language=nl}}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[NPO Radio 2]]}-
| Finale
| {{ill|Vouter van der Gos|en|Wouter van der Goes}} i {{Ill|Frank van d Hof|nl|Frank van 't Hof}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{flagu|Hrvatska}}
| [[Hrvatska radio-televizija|HRT]]
| [[HRT 1]]
| Sve večeri
| {{ill|Duško Ćurlić|hr|Duško Ćurlić}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Liverpool: Izbor za pjesmu Eurovizije 2023. - 1. polufinalna večer |url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/liverpool-izbor-za-pjesmu-eurovizije-2023-1-polufinalna-vecer-prijenos-10750249 |access-date=2023-05-03 |website=hrt.hr |publisher=[[Croatian Radiotelevision|HRT]] |language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{Flagu|Češka}}
| -{[[Czech Television|ČT]]}-
| -{[[ČT2]]}-
| Sve večeri
| Jan Maksijan
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TV program: 9. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/09.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=[[Czech Television|Česká televize]] |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 11. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/11.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |title=TV program: 13. 5. 2023 |url=https://www.ceskatelevize.cz/tv-program/13.05.2023/ |access-date=2023-04-30 |website= |publisher=Česká televize |language=cs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-29 |title=Czechia: ČT2 Remains the Home of Eurovision For 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/04/29/czechia-ct2-eurovision-2023/ |access-date=2023-04-29 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! rowspan=&quot;6&quot; scope=&quot;rowgroup&quot; | {{Flagu|Švajcarska}}
| rowspan=&quot;6&quot; | -{[[Swiss Broadcasting Corporation|SRG SSR]]}-
| {{lang|de|iskošeno=ne|[[SRF zwei]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''nemački:'' {{ill|Sven Epinej|en|Sven Epiney}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Remo Forrer mit «Watergun» für die Schweiz am «Eurovision Song Contest» 2023 |url=https://medien.srf.ch/-/remo%C2%A0forrer-mit-%C2%ABwatergun%C2%BB-f%C3%BCr-die-schweiz-am-%C2%ABeurovision-song-contest%C2%BB-2023 |access-date=2023-03-07 |website=Medienportal |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ESC 2023 - Svizra prenda part cun «Watergun» |url=https://www.rtr.ch/cultura/musica/esc-2023-svizra-prenda-part-cun-watergun |access-date=2023-03-07 |website=rtr.ch |date=7 March 2023 |publisher=[[Radiotelevisiun Svizra Rumantscha]] |language=rm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sendetermine - Eurovision Song Contest |url=https://www.srf.ch/play/tv/sendung/eurovision-song-contest/sendetermine?id=7546da88-1064-4416-951f-c37a031126c1 |publisher=[[Schweizer Radio und Fernsehen|SRF]] |access-date=4 May 2023 |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-04-11 |title=Switzerland: Sven Epiney Confirmed as SRF's Eurovision 2023 Commentator |url=https://eurovoix.com/2023/04/11/sven-epiney-eurovision-2023-commentator/ |access-date=2023-04-11 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;
|-
| -{[[SRF 1]]}-
| Finale
|-
| -{[[RTS 2 (Swiss TV channel)|RTS 2]]}-
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''francuski:'' {{ill|Žan-Mark Ričard (voditelj)|en|Jean-Marc Richard (TV and radio presenter)|lt=Žan-Mark Ričard}}, Nikolas Taner i Prisila Formaz
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rts.ch/dossiers/eurosong/13838429-watergun-remo-forrer-fait-son-entree-dans-leurovision-avec-force.html |title='Watergun': Remo Forrer fait son entrée dans l'Eurovision avec force |access-date=2023-03-07 |website=rts.ch |date=7 March 2023 |publisher=Radio Télévision Suisse |language=fr-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Switzerland: RTS Announces Commentary Team for Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/rts-commentary-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[RTS 1 (Swiss TV channel)|RTS 1]]
| Finale
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 2]]}}
| Polufinala
| rowspan=&quot;2&quot; | ''italijanski:'' Elis Kavalini i Đan-Andrea Kosta
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rsi.ch/musica/eurovision/Eurovision-Song-Contest-2023-Remo-Forrer-in-gara-per-la-Svizzera-con-Watergun-16072504.html |title=Eurovision Song Contest 2023 - Remo Forrer in gara per la Svizzera con 'Watergun' |access-date=2023-03-07 |website=rsi.ch |publisher=[[Radiotelevisione svizzera|RSI]] |language=it-CH}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 09.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-09 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 11.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-11 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Guida TV – 13.05.2023 |url=https://www.rsi.ch/play/tv/guida-programmi/2023-05-13 |access-date=2023-05-04 |website=Play RSI |language=it}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{lang|it|iskošeno=ne|[[RSI La 1]]}}
| Finale
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;3&quot; | {{flagu|Švedska}}
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[Sveriges Television|SVT]]}-
| rowspan=&quot;2&quot; | -{[[SVT1]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Edvard af Silen|en|Edward af Sillén}}
| rowspan=&quot;2&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite press release |date=2023-04-18 |title=Edward af Sillén och Måns Zelmerlöw kommenterar ESC 2023 |trans-title=Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw comment on ESC 2023 |url=https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |access-date=2023-04-18 |website=media.melodifestivalen.se |publisher=[[Sveriges Television]] |language=sv |archive-date=2023-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230419165845/https://media.melodifestivalen.se/post/edward-af-sillen-och-mans-zelmerlow-kommenterar-esc-2023 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sweden: Edward af Sillén and Måns Zelmerlöw Announced as Eurovision 2023 Commentators|url=https://eurovoix.com/2023/04/14/sweden-edward-af-sillen-mans-zelmerlow-commentators/ |access-date=2023-04-15 |website=Eurovoix |date=14 April 2023 |publisher=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
| Finale
| [[Måns Zelmerlöw|Mons Selmerlev]]
|-
| -{[[Sveriges Radio|SR]]}-
| -{[[Sveriges Radio P4|SR P4]]}-
| Sve večeri
| {{ill|Karolina Noren|en|Carolina Norén}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Melodifestivalen &amp; Eurovision song contest i P4 - alla avsnitt |url=https://sverigesradio.se/melodifestivalen?flik=kommande |access-date=2023-04-14 |website=sverigesradio.se |publisher=[[Sveriges Radio]] |language=sv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=19 April 2023 |title=Sweden: Sveriges Radio P4 to Broadcast Eurovision 2023 Live |url=https://eurovoix.com/2023/04/19/sveriges-radio-p4-eurovision-2023/ |website=Eurovoix}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; rowspan=&quot;4&quot; | {{Flagu|Španija}}
| rowspan=&quot;4&quot; | -{[[RTVE]]}-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 2 (Spanish TV channel)|La 2]]}}
| Prvo polufinale
| rowspan=&quot;3&quot; | {{ill|Toni Agiljar (radio voditelj)|en|Tony Aguilar (radio personality)|lt=Toni Agiljar}} i {{ill|Hulija Varela|en|Julia Varela}}
| rowspan=&quot;4&quot; | &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Rodriguez |first=Gabriel |date=2023-03-28 |title=TVE volverá a emitir las semifinales de Eurovisión en La 1 |url=https://eurovision-spain.com/tve-volvera-a-emitir-las-semifinales-de-eurovision-en-la-1/ |access-date=2023-03-28 |website=eurovision-spain.com |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-03-29 |title=Spain: RTVE Confirms Eurovision 2023 Broadcast Plans |url=https://eurovoix.com/2023/03/29/spain-eurovision-2023-broadcast-plans/ |access-date=2023-03-29 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet|number=1651954911716753408|user=eurovision_tve|title=¡Queda muy poquito para que comience Eurovisión! Primera Semifinal: martes 9 de mayo a las 21:00h en @la2_tve. Segunda semifinal: jueves 11 de mayo a las 21:00h en La 1|language=es-ES}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Especial RNE Final de Eurovisión 2023 |url=https://www.rtve.es/play/videos/directo/eurovision-2022-emisiones-directo/especial-rne-final-eurovision-2023/18914/ |access-date=2023-05-08 |website=rtve.es |publisher=RTVE |language=es-ES}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[La 1 (Spanish TV channel)|La 1]]}}
| Drugo polufinale&lt;br&gt;i finale
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[TVE Internacional]]}}
| Sve večeri
|-
| {{jez|es|iskošeno=ne|[[Radio Nacional (Spanish radio station)|Radio Nacional]]}}
| Finale
| David Asensio, Imanol Duran, Irena Vakero i Angela Fernandes
|-
|}

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot;
|-
|+ Prenosi i komentatori u zemljama i teritorijama koje ne učestvuju
|-
! scope=&quot;col&quot; | Država
! scope=&quot;col&quot; | Emiter
! scope=&quot;col&quot; | Prenos
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Večeri|Pokazuje koje večeri se prenose.}}
! scope=&quot;col&quot; | Komentatori
! scope=&quot;col&quot; | {{abbr|Ref|Reference}}
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zas|Kosovo}}
| [[Radio-televizija Kosova|RTK]]
| [[RTK1]]
| Sve večeri
| Jeta Čitaku i Jlber Aslanaj
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-05 |title=Kosovo: RTK Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/05/kosovo-rtk-broadcasting-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/1265128271040066/ |title=Rita Ora sonte performon në Eurovision si e ftuar speciale |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.facebook.com/rtklivecom/videos/594546912649894/ |title=Promo - Eurovision 2023 |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.rtklive.com/sq/news-single.php?ID=637089 |title=Nis Eurovision 2023, Shqipëria pritet të performojë në natën e dytë |access-date=2023-05-10 |publisher=[[Radio Television of Kosovo|RTK]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|SAD}}
| [[NBC]]
| {{jez|en|iskošeno=ne|[[Peacock (striming)|Peacock]]}}
| Sve večeri
| [[Džoni Vir]]
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Forristal |first=Lauren |date=2023-02-09 |title=Peacock lets subscribers watch live episodes with their favorite stars in real time |url=https://techcrunch.com/2023/02/09/peacock-feature-lets-subscribers-watch-live-episodes-with-stars/ |access-date=2023-04-04 |website=[[TechCrunch]] }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite tweet |number=1653875646810996831 |user=Eurovision |title=You can all watch all shows on @peacock |date=2023-05-04 |access-date=2023-05-05}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Severna Makedonija}}
| [[Makedonska radio-televizija|MRT]]
| [[MRT 1]]
| Sve večeri
| Aleksandra Jovanovska i Eli Tanaskovska
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Farren |first=Neil |date=2022-10-14 |title=North Macedonia: MRT Withdraws From Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2022/10/14/north-macedonia-mrt-withdraws-eurovision-2023/ |access-date=2022-10-15 |website=Eurovoix }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=van Waarden |first=Franciska |date=2023-05-03 |title=🇲🇰 North Macedonia: MRT Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/03/mrt-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-03-05 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://mrt.com.mk/node/79533|title=MRT odluči da ne učestvuva na „Evrovizija 2023“|access-date=7 May 2023|work=[[Nova Makedonija]]}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Slovačka}}
| -{[[Radio and Television of Slovakia|RTVS]]}-
| -{[[Rádio FM]]}-
| Finale
| Danije Balaž, Lucija Haverlik, Pavol Hubinak i Juraj Maliček
| &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM Broadcasting the Eurovision Song Contest 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/02/slovakia-radio_fm-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ntinos |first=Fotios |date=2023-05-02 |title=Slovakia: Rádio_FM will broadcast the Eurovision Song Contest 2023! |url=https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |access-date=2023-05-02 |website=Eurovision Fun |language=en-GB |archive-date=2023-05-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230502143537/https://eurovisionfun.com/en/2023/05/slovakia-radio_fm-will-broadcast-the-eurovision-song-contest-2023/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Eurovízia s Balážom a Hubinákom|url=https://www.facebook.com/events/785403433021491/?ref=newsfeed|access-date=2 May 2023|website=facebook.com|language=sk}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Farska ostrva}}
| colspan=&quot;2&quot; | -{[[Kringvarp Føroya|KVF]]}-
| Sve večeri
| ''danski:'' Nikolaj Molbeč
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - týsdagur, 9. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-09 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - hósdagur, 11. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-11 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SKRÁIN - SJÓNVARP - leygardagur, 13. mai 2023 |url=https://kvf.fo/nskra/sv?date=2023-05-13 |access-date=2023-05-07 |website=kvf.fo |publisher=[[Kringvarp Føroya]] |language=fo}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Crna Gora}}
| [[Radio-televizija Crne Gore|RTCG]]
| [[TVCG 2]]
| Sve večeri
| Dražen Bauković i Tijana Mišković
| &lt;ref&gt;{{cite web |title=Programska šema |url=https://www.rtcg.me/tv/programska-sema.html?broadcastId=178&amp;typeId=0&amp;day=0 |publisher=[[Radio and Television of Montenegro|RTCG]] |access-date=4 May 2023 |language=cnr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2023|url=https://www.rtcg.me/tv/tvcg-2/ostalo/425104/eurosong-2023.html|website=rtcg.me|publisher=[[RTCG]]|access-date=8 May 2023|language=cnr|date=8 May 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Granger |first=Anthony |date=2023-05-08 |title=Montenegro: RTCG Broadcasting Eurovision 2023 |url=https://eurovoix.com/2023/05/08/montenegro-rtcg-broadcasting-eurovision-2023/ |access-date=2023-05-08 |website=Eurovoix |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot; | {{zastava|Čile}}
| colspan=&quot;2&quot; | {{jez|es|iskošeno=ne|[[Canal 13 (Chilean TV channel)|Canal 13]]}}
| Finale
| {{Ill|Serđio Lagos|es|Sergio Lagos}} and {{ill|Rajen Araja|en|Rayén Araya}}
| &lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ |title=Por primera vez en Chile: Canal 13 da el golpe y transmitirá en vivo la final de Eurovisión |website=TVD al Día |date=2023-04-30 |accessdate=2023-04-30 |language=es |archive-date=2023-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230430213119/https://tvdaldia.cl/television/por-primera-vez-en-chile-canal-13-da-el-golpe-y-transmitira-en-vivo-la-final-de-eurovision/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.13.cl/programas/tu-dia/momentos/la-final-de-eurovision-2023-esta-en-canal-13-sergio-lagos-y-rayen-araya |title=La final de Eurovision 2023 está en Canal 13 |website=Canal 13 |language=es |date=8 May 2023 |accessdate=8 May 2023 }}&lt;/ref&gt;
|}

== Službeni album ==
{{Infokutija Album
| italic_title = no
| ime_albuma = {{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}
| ime_izvođača = [[Pesma Evrovizije]]
| tip = kompilacija
| boja = 
| slika = ESC 2023 album.jpg
| veličina_slike = 
| žanr = [[Pop muzika|pop]]
| datum = [[28. april]] [[2023]].
| izdavač = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}
| trajanje = 52:26 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;1)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;53:49 &lt;small&gt;(-{CD}-&amp;nbsp;2)&lt;/small&gt;
| godina1 = 2023
| producent = 
| ovaj_album = '''{{jez|en|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Liverpool 2023}}}}'''
| album_pre = [[Pesma Evrovizije 2022.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Turin 2022}}]]
| album_posle = [[Pesma Evrovizije 2024.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Malmö 2024}}]]
| godina0 = 2022
| godina2 = 2024
}}
'''{{jez|en|Eurovision Song Contest: Liverpool 2023}}''' je službeni [[kompilacijski album]] takmičenja održanog 2023. godine, koji je sastavila [[Evropska radiodifuzna unija]], a [[28. april]]a [[2023]]. godine je izdala [[Izdavačka kuća|kuća]] {{jez|en|iskošeno=ne|[[Universal Music Group]]}}. Album sadrži svih 37 pesama izvedenih na Pesmi Evrovizije 2023. godine, uključujući i polufinalne numere koje nisu dobile pravo učešća u finalu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Eurovision Song Contest Liverpool 2023 by Various Artists |date=2023-04-14 |url=https://music.apple.com/nz/album/eurovision-song-contest-liverpool-2023/1679320437 |website=[[Apple Music]] |language=en-AU |access-date=2023-04-14}}&lt;/ref&gt;

{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 1
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 52:26
| naziv1 = {{jez|sq|Duje}}
| beleška1 = [[Albanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Albanija]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Enis Muljaj&lt;br&gt;Tekst: Erioma Rušiti&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Aljbina Keljmendi|Aljbina]] i porodica Keljmendi
| trajanje1 = 3:02
| naziv2 = {{jez|en|Future Lover}}
| beleška2 = [[Jermenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Jermenija]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Elen Jeremjan&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Brunette (pevačica)|Brunette]]}}
| trajanje2 = 2:44
| naziv3 = {{jez|en|Who the Hell is Edgar}}
| beleška3 = [[Austrija na izboru za Pesmu Evrovizije|Austrija]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodora Špirić, Selina-Marija Edbauer, Ronald Janeček i Pele Lorijano&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Teja (pevačica)|Teja]] i [[Salena-Marija Edbauer|Salena]]
| trajanje3 = 2:38
| naziv4 = {{jez|en|Promise}}
| beleška4 = [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australija]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}, Met Klark i Met Templmen&lt;br&gt;Tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Voyager}}&lt;/small&gt;
| dodatna4 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Voyager]]}}
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|en|Tell Me More}}
| beleška5 = [[Azerbejdžan na izboru za Pesmu Evrovizije|Azerbejdžan]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Nihad Alijev, Tunar TagijevTural Bagmanov i Turan Bagmanov&lt;/small&gt;
| dodatna5 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[TuralTuranX]]}}
| trajanje5 = 2:58
| naziv6 = {{jez|en|Because of You}}
| beleška6 = [[Belgija na izboru za Pesmu Evrovizije|Belgija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Stef Gustav i Žoad Alju&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Stef Gustav|Gustav]]
| trajanje6 = 2:59
| naziv7 = {{jez|en|Watergun}}
| beleška7 = [[Švajcarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švajcarska]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aržil Sajn, Ešli Hiklin i Mikolaj Tribulec&lt;/small&gt;
| dodatna7 = [[Remo Forer]]
| trajanje7 = 2:51
| naziv8 = {{jez|en|Break a Broken Heart}}
| beleška8 = [[Kipar na izboru za Pesmu Evrovizije|Kipar]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Džimi Janson, Džimi Džoker Tornfelt, Markus Vinter-Džon i Tomas Stengard&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Andriju Lambru]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|My Sister's Crown}}
| beleška9 = [[Češka na izboru za Pesmu Evrovizije|Češka]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Katrin Vatčenko, Patrisi Fuksova, Tanita Jankova, Production Lovers&lt;/small&gt;
| dodatna9 = -{[[Vesna (muzička grupa)|Vesna]]}-
| trajanje9 = 2:55
| naziv10 = {{jez|en|Blood and Glitter}}
| beleška10 = [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačka]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Entoni Džejms Braun, Kris Harms, Pi Štofers i Rupert Keplinger&lt;/small&gt;
| dodatna10 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Lord of the Lost]]}}
| trajanje10 = 2:57
| naziv11 = {{jez|en|Breaking My Heart}}
| beleška11 = [[Danska na izboru za Pesmu Evrovizije|Danska]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Bord Matijas Bonsaken, Hilda Stenmalm, Rani Petersen i Sivert Hjeltnes Hagtvet&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Rajli (pevač)|Rajli]]
| trajanje11 = 2:44
| naziv12 = {{jez|en|Bridges}}
| beleška12 = [[Estonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Estonija]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alika Milova, Vauter Hardi i Nina Sampermans&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Alika Milova|Alika]]
| trajanje12 = 3:05
| naziv13 = {{jez|es|Eaea}}
| beleška13 = [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španija]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alvaro Tato, Blanka Paloma Ramos i Hose Pablo Polo&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Blanka Paloma]]
| trajanje13 = 2:58
| naziv14 = {{jez|fi|Cha Cha Cha}}
| beleška14 = [[Finska na izboru za Pesmu Evrovizije|Finska]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Aleksi Nurmi, Johanes Naukarinen i Jere Pejhenen&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Kerije]]
| trajanje14 = 2:55
| naziv15 = {{jez|fr|Évidemment}}
| beleška15 = [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuska]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika: Fatima Zara Hafdi i Ahmed Sagir&lt;br&gt;Tekst: Fatima Zara Hafdi, Ahmed Sagir, Janik Rastogi i Zakari Rejmond&lt;/small&gt;
| dodatna15 = [[La Zara]]
| trajanje15 = 2:58
| naziv16 = {{jez|en|I Wrote a Song}}
| beleška16 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Holi Mej Muler, Luis Tompson i Karen Pul&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Mej Muler]]
| trajanje16 = 2:43
| naziv17 = {{jez|en|Echo}}
| beleška17 = [[Gruzija na izboru za Pesmu Evrovizije|Gruzija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Giorgi Kukijanidze, Beni Kadagidze i Iru Hečanovi&lt;/small&gt;
| dodatna17 = [[Iru Hečanovi|Iru]]
| trajanje17 = 3:01
| naziv18 = {{jez|en|What They Say}}
| beleška18 = [[Grčka na izboru za Pesmu Evrovizije|Grčka]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Viktor Vernikos Jorgensen&lt;/small&gt;
| dodatna18 = [[Viktor Vernikos]]
| trajanje18 = 2:59
}}
	
{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = -{CD}- 2
| zasluge_pisanje  = da
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 53:49
| naziv1 = Mama ŠČ!
| beleška1 = [[Hrvatska na izboru za Pesmu Evrovizije|Hrvatska]]
| autor1 = &lt;small&gt;Muzika: Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović &lt;br /&gt; Tekst: Damir Martinović Mrle&lt;/small&gt;
| dodatna1 = [[Let 3]]
| trajanje1 = 2:31
| naziv2 = {{jez|en|We Are One}}
| beleška2 = [[Irska na izboru za Pesmu Evrovizije|Irska]]
| autor2 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Ed Porter, Konor O'Donoho i Jergen Elofson&lt;/small&gt;
| dodatna2 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Wild Youth (muzička grupa)|Wild Youth]]}}
| trajanje2 = 2:49
| naziv3 = {{jez|en|Unicorn}}
| beleška3 = [[Izrael na izboru za Pesmu Evrovizije|Izrael]]
| autor3 = &lt;small&gt;Muzika: Doron Medali&lt;br&gt;Tekst: Doron Medali, Mej Sfadija, Jinon Jahel i Noa Kirel&lt;/small&gt;
| dodatna3 = [[Noa Kirel]]
| trajanje3 = 2:49
| naziv4 = {{jez|en|Power}}
| beleška4 = [[Island na izboru za Pesmu Evrovizije|Island]]
| autor4 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Diljau Petursdoutir i Palmi Ragnar Asgejrson&lt;/small&gt;
| dodatna4 = [[Diljau Petursdoutir|Diljau]]
| trajanje4 = 3:02
| naziv5 = {{jez|it|Due vite}}
| beleška5 = [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italija]]
| autor5 = &lt;small&gt;Muzika: Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;br&gt;Tekst: Marko Mengoni, Davide Petrela i Davide Simoneta&lt;/small&gt;
| dodatna5 = [[Marko Mengoni]]
| trajanje5 = 3:02
| naziv6 = {{jez|en|Stay}}
| beleška6 = [[Litvanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Litvanija]]
| autor6 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Monika Linkite i Krists Indrišonoks&lt;/small&gt;
| dodatna6 = [[Monika Linkite]]
| trajanje6 = 2:56
| naziv7 = {{jez|lv|Aijā}}
| beleška7 = [[Letonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Letonija]]
| autor7 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Andrejs Rejnis Zitmanis, Karlis Matis Zitmanis, Karlis Vartinš i Martinš Matis Zemitis&lt;/small&gt;
| dodatna7 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Sudden Lights]]}}
| trajanje7 = 2:55
| naziv8 = {{jez|ro|Soarele şi Luna}}
| beleška8 = [[Moldavija na izboru za Pesmu Evrovizije|Moldavija]]
| autor8 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Paša Parfeni, Andrej Vulpe i Julijana Parfeni&lt;/small&gt;
| dodatna8 = [[Paša Parfeni]]
| trajanje8 = 2:57
| naziv9 = {{jez|en|Dance (Our Own Party)}}
| beleška9 = [[Malta na izboru za Pesmu Evrovizije|Malta]]
| autor9 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: David Mejlak, Žan Pol Borg, Šon Mičen, Metju Džejms Borg i Majkl Džo Sini&lt;/small&gt;
| dodatna9 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[The Busker]]}}
| trajanje9 = 2:49
| naziv10 = {{jez|en|Burning Daylight}}
| beleška10 = [[Holandija na izboru za Pesmu Evrovizije|Holandija]]
| autor10 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Dankan Lorens, Džordan Garfild, Mia Nikolaj, Dion Kuper i Lek van der Grinte &lt;/small&gt;
| dodatna10 = [[Mia Nikolaj]] i [[Dion Kuper]]
| trajanje10 = 3:02
| naziv11 = {{jez|en|Queen of Kings}}
| beleška11 = [[Norveška na izboru za Pesmu Evrovizije|Norveška]]
| autor11 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Alesandra Mele, Henimg Olerud, Linda Dejl i Stenli Ferdinandez&lt;/small&gt;
| dodatna11 = [[Alesandra Mele]]
| trajanje11 = 2:27
| naziv12 = {{jez|en|Solo}}
| beleška12 = [[Poljska na izboru za Pesmu Evrovizije|Poljska]]
| autor12 = &lt;small&gt;Muzika: Blanka Stajkov, Maciej Puhalski, Mikolaj Tribulec, Bartlomiej Ržečučki, Marcin Gorecki&lt;br&gt;Tekst: Blanka Stajkov, Marija Broberg i Julija Sundberg&lt;/small&gt;
| dodatna12 = [[Blanka Stajkov|Blanka]]
| trajanje12 = 2:34
| naziv13 = {{jez|pt|Ai coração}}
| beleška13 = [[Portugal na izboru za Pesmu Evrovizije|Portugal]]
| autor13 = &lt;small&gt;Muzika: Marisa Mena i Luis Pereira&lt;br&gt;Tekst: Marisa Mena&lt;/small&gt;
| dodatna13 = [[Mimikat]]
| trajanje13 = 2:53
| naziv14 = {{jez|ro|D. G. T.}} {{jez|en|(Off and On)}}
| beleška14 = [[Rumunija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rumunija]]
| autor14 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Teodor Andrej, Luka De Meco, Mikail Jahed i Luka Udaceanu&lt;/small&gt;
| dodatna14 = [[Teodor Andrej]]
| trajanje14 = 2:52
| naziv15 = [[Samo mi se spava]]
| beleška15 = [[Srbija na izboru za Pesmu Evrovizije 2023.|Srbija]]
| autor15 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Luka Ivanović&lt;/small&gt;
| dodatna15 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Luke Black]]}}
| trajanje15 = 2:53
| naziv16 = {{jez|en|[[Tattoo (pesma Loren)|Tattoo]]}}
| beleška16 = [[Švedska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švedska]]
| autor16 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Piter Bostrem, Džimi Janson, Tomas Džison, Džimi Džoker Tornfelt, Kaci Opeja i Loren&lt;/small&gt;
| dodatna16 = [[Loreen]]
| trajanje16 = 3:01
| naziv17 = {{jez|la|Carpe diem}}
| beleška17 = [[Slovenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Slovenija]]
| autor17 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|en|iskošeno=ne|Joker Out}}&lt;/small&gt;
| dodatna17 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Joker Out]]}}
| trajanje17 = 2:45
| naziv18 = {{jez|en|Like an Animal}}
| beleška18 = [[San Marino na izboru za Pesmu Evrovizije|San Marino]]
| autor18 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: {{jez|it|iskošeno=ne|Piqued Jacks}}&lt;/small&gt;
| dodatna18 = {{jez|it|iskošeno=ne|[[Piqued Jacks]]}}
| trajanje18 = 2:53
| naziv19 = {{jez|en|Heart of Steel}}
| beleška19 = [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije 2022.|Ukrajina]]
| autor19 = &lt;small&gt;Muzika i tekst: Jimoh Augustus Kehinde i Andrij Hutsulijak&lt;/small&gt;
| dodatna19 = {{jez|en|iskošeno=ne|[[Tvorchi]]}}
| trajanje19 = 2:33
}}

== Napomene ==
&lt;references group=&quot;α&quot;/&gt;
----
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske veze ==
* {{Commonscat-inline|Eurovision Song Contest 2023}}
* {{URL|https://eurovision.tv/event/liverpool-2023|Pregled takmičenja 2023.}} na [https://eurovision.tv zvaničnom sajtu Pesme Evrovizije]

{{Pjesma Eurovizije}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Eurosong po godinama|2023.]]
[[Kategorija:Muzički festivali 2023.|Eurovizija]]
[[Kategorija:Liverpool]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo na Eurosongu]]
[[Kategorija:Ukrajina na Eurosongu]]</text>
      <sha1>j32uxqjfvrv8mdfd4m24tti8y8net1z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42715514</id>
      <parentid>42714864</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:17:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409715" sha1="r41bcelbdn51kmjoygxkg7vh5ulv2us" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. 8. aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom SD policije iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta [[Sicherheitsdienst|SD policije]] u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa DM-om. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je — preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]], jednog od najbližih saradnika DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>r41bcelbdn51kmjoygxkg7vh5ulv2us</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715515</id>
      <parentid>42715514</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409718" sha1="iohvqa21du4f3lu92lane1k5adtzczg" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom SD policije iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta [[Sicherheitsdienst|SD policije]] u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa DM-om. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je — preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]], jednog od najbližih saradnika DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>iohvqa21du4f3lu92lane1k5adtzczg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715518</id>
      <parentid>42715515</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:32:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409718" sha1="98um1eisxpg38ff3ufu3zd0k0ysvk4q" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa DM-om. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je — preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]], jednog od najbližih saradnika DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>98um1eisxpg38ff3ufu3zd0k0ysvk4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715520</id>
      <parentid>42715518</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:37:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409705" sha1="af9337emgs3klmlohnkvve47nnkgp5n" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa DM-om. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>af9337emgs3klmlohnkvve47nnkgp5n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715521</id>
      <parentid>42715520</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:40:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409716" sha1="ppd5j6vtnwz2gsltfkrzqt4bzoftl2d" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa D. Mihailovićem. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>ppd5j6vtnwz2gsltfkrzqt4bzoftl2d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715522</id>
      <parentid>42715521</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:42:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409739" sha1="hpz9ah4yxhn20w4pjjqhk8colj2ekk2" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o odnosu snagâ na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa D. Mihailovićem. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, Draža Mihailović bio u stanju da mobiliše čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>hpz9ah4yxhn20w4pjjqhk8colj2ekk2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715524</id>
      <parentid>42715522</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409742" sha1="97472c6j0njmquimts9md6sst929znw" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o odnosu snagâ na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa Dražom Mihailovićem. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, Draža Mihailović bio u stanju mobilisati čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>97472c6j0njmquimts9md6sst929znw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715525</id>
      <parentid>42715524</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T07:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409726" sha1="eqxermwk34ayhs1rbtxfpcojbs6cg2t" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o odnosu snagâ na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa Dražom Mihailovićem. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju mobilisati čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>eqxermwk34ayhs1rbtxfpcojbs6cg2t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715526</id>
      <parentid>42715525</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T08:09:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42715526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="409742" sha1="czaeptv2tzj7vz06fjj39ver2ixi2hi" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

{{TranslitN|Kolaboracija četnika s Trećim Reichom|Колаборација четника с Трећим Рајхом}}
'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio bandi D. Mihailovića iskreno želi da se bori protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angebot des Oberstlt Mihailowitsch, seine Banden zum gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zur Verfügung zu stellen, wurde abgelehnt und bedingungslose Kapitulation gefortdert[sic!]. Mihailowitsch hat geantwortet, er müsse erst seine Unterführer fragen. Mihailowitsch verlangte Waffen zur Bekämpfung der Kommunisten! Ein Spiel mit den Waffen, Kampf um die Futtergrippe[sic!] zwischen den einzelnen Banden! Immerhin scheint da einen Teil der Mihailowitsch–Banden mit dem Kampf gegen die Kommunisten ernst zu sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za septembar 1941 (30. 9. 1941.).}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [tj. general Franz Böhme — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Iako su iz [[Berlin]]a bili jasno upozoreni da pregovori s »banditima« ne dolaze u obzir, njemački komandanti u okupiranoj Srbiji jasno prepoznaju potencijal&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt; za razbijanje jedinstva u ustaničkom pokretu u trenutku kada je, inicirano s Mihailovićeve strane, nastupilo otvoreno neprijateljstvo između četnika i partizana:
{{izdvojeni citat|Pukovnik Mihailović, komandant ustaničkih četničkih grupa, koji se do sada nalazio u iščekivanju u planinama između Čačka i Valjeva, pod prinudom i pritiskom prilika, saopštio je tokom poslednjih dana da je on sada odlučio da napadne komuniste... Dejstvo našeg zahteva o bezuslovnoj kapitulaciji njegovih jedinica mora se sačekati. Međutim, u svakom slučaju, zauzimanje stava protiv komunista od strane Mihailovića, znači slabljenje ustanika.|Izveštaj načelnika štaba Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. novembra 1941, feldkomandanturama i krajskomandanturama o proceni vojno-političke situacije kod ustanika u Srbiji od 30. oktobra do 8. novembra 1941.}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u Berlinu koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čiji je centar bilo [[Užice]]:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Nakon rata, pukovnik [[Branislav Pantić]] je u pisanoj izjavi jednom [[ZBOR|ljotićevskom]] autoru u emigraciji detaljno objasnio okolnosti u kojima je došlo do odluke da se vode pregovori sa Nijemcima. Pukovnik Pantić se prisjeća da je prethodno održan sastanak u Mihailovićevom štabu, na kom je sačinjen spisak uslovâ koje je trebalo postaviti pred okupatora. Međutim, osnovni razlog pregovora je bio da se četnicima daju odriješene ruke i pruži pomoć za »borbu protiv komunista«, tj. Titovih partizana: 
{{izdvojeni citat|Posle duže diskusije složili smo se da Nemcima treba podneti ove zahteve:

1. Moja [Mihailovićeva — prim.] akcija ima se posmatrati isključivo kao borba protivu komunizma. A kako je ta borba u neposrednom interesu i Nemaca, potrebno je, da se mojim oružanim odredima ostavi sloboda akcije i da se oni, svim sredstvima, pomognu.

2. Spremni smo da kooperišemo u svakoj borbi protivu komunista, koju bi izvodile nemačke oružane snage.

3. Kako su za borbu protivu komunista potrebna sredstva to, da mi se iz nemačkog ratnog plena, za prvi momenat, stavi na raspoloženje: &lt;br /&gt; — 20.000 pušaka; &lt;br /&gt; — 200 mitraljeza; &lt;br /&gt; — 2.000 puškomitraljeza; &lt;br /&gt; — 100 lakih bacača; &lt;br /&gt; — 100.000 ručnih bombi; &lt;br /&gt; — municija: 500 metaka na pušku; po 2.000 metaka na mitraljez i puškomitraljez i po 100 bombi na svaki bacač. &lt;br /&gt; Celokupno naoružanje, po vrstama, da bude istog modela i kalibra. &lt;br /&gt; — 20.000 jugoslovenskih vojničkih uniformi &lt;br /&gt; — 20.000 pari vojničkih cipela. [...]

Iz prednjih izlaganja jasno se vidi, da je glavni i jedini cilj sastanka i razgovora sa Nemcima bio: DA NAM OMOGUĆE ODSUDNU BORBU SA KOMUNISTIMA, DAKLE NJIHOVO UNIŠTENJE, A TIME I OBUSTAVU KRVAVIH NEMAČKIH ODMAZDA. DAKLE ONO ŠTO JE ZAHTEVAO CEO NAROD.&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115—116.&lt;/ref&gt;}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

27. avgusta 1942, komandant Bosanskih četničkih odreda kapetan [[Rade Radić]] naređuje načelniku štaba (»poručniku bratu«) [[Vukašin Marčetić|Vukašinu Marčetiću]] sljedeće:
{{izdvojeni citat|Ova komanda stavila ti je u dužnost, da odmah stupiš u vezu sa Nemačkim vojnim vlastima u B. Luci, povodom zauzimanja Mrkonjić-Grada od strane komunista i njihovim daljim nadiranjem ka Manjači, a u cilju organizovanja zajedničke akcije protiv komunista.

Kako iz primljenog izveštaja ne vidimo, šta si po ovome do sada uradio, naređuje ti se, da se odmah vratiš u B. Luku, da stupiš u vezu sa komandantom Nemačkih trupa radi izvršenja zadatka koji ti je stavljen u dužnost...

Nemačkog komandanta isto tako upozori na činjenicu, da se danas u Bos. Krajini nalaze komunisti, koji su proterani iz svih srpskih zemalja: Srbije, Crne Gore, Hercegovine, Istočne i srednje Bosne sa celokupnim vođstvom i naoružanjem. 

Krajina im služi kao glavno uporište.

Srpski narod u Krajini isto tako kao i u ostalim pokrajinama srpstva je u ogromnoj većini protivkomunistički raspoložen, ali ovaj srpski narod nije dovoljno naoružan, da bi suzbio ovu komunističku najezdu...

Na osnovu svega ovoga zahtevaj od Nemačkog komandanta, ako slučajno [ne] bi bilo dovoljno pušaka, municije a naročito automatskog oružja u njihovim magacinima, da se razoružaju Hrvatske jedinice, a naročito ustaške formacije i da se oružje preda u naše ruke, a mi ćemo naoružati svoje rezerve u ljudstvu i voditi uspešne borbe protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_1_153.htm Naređenje komandanta bosanskih četničkih odreda od 27. avgusta 1942. načelniku štaba za organizaciju sadejstva nemačkim snagama u sprečavanju prodora partizana ka Banjaluci]&lt;/ref&gt;}}

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;br /&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;br /&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;br /&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;br /&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;br /&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;br /&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;br /&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;br /&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;br /&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], komandant njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

General Lüters zapaža i kako je, u tom trenutku, situacija u partizanskom taboru gotovo bezizgledna:
{{izdvojeni citat|
II. NEPRIJATELJSKA SITUACIJA

Neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom je slomljen. [...] Ostaci ustanika, bez izuzetka teško tučene jedinice sa malo municije i ishrane, deprimirane nemačkim udarima i zadržavane mnogobrojnim ranjenicima i bolesnicima, stoje za sada južno od linije [[Konjic]] — [[Prozor (BiH)|Rama]]. Oni su na severu pritisnuti nemačkim jedinicama, na jugu četnicima, i pokušavaju da se izvuku prema jugoistoku, dolinom Neretve, na teritoriju Crne Gore.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=373&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II.) FEINDLAGE: &lt;/br&gt; Der feindliche Widerstand gegenüber den deutschen angreifenden Divisionen ist im wesentlichen zerschlagen. &lt;/br&gt; Reste der Aufständischen, durchweg schwer angeschlagene Verbände mit wenig Munition und Verpflegung, durch die deutschen Schläge deprimiert und durch zahlreiche Verwundete und Kranke behindert, stehen z.Zt. südlich der Linie KONJIC–RAMA. Sie werden im Norden durch deutsche Verbände und im Süden durch Cetniks bedrängt und versuchen nach SO durch das NARENTA–Tal in montenegrinisches Gebiet auszuweichen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;br /&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području Nezavisne Države Hrvatske (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;br /&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;br /&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način analizira djelovanje Mihailovićevih četnika (većinom onih koji su bili obuhvaćeni [[Saradnja četnika s Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Četnički odredi u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]] kooperiraju s njemačkim okupatorom, između ostalog, i na taj način što navode njegovu [[Avijacija|avijaciju]] kako bi ova preciznije tukla po položajima partizanskih jedinicâ:
{{izdvojeni citat|Izviđački izvještaj — 14,50 h: &lt;/br&gt; Četnici napuštaju kotu 366 (16 km ji. od [[Banja Luka|Banje Luke]]) i povlače se na kotu 346 (1 km z-jz. od kote 366). Prema instrukcijama četnikâ, po šumi ist. od kote 366 dejstvovano je bombama i mitraljeskom vatrom iz letjelica. &lt;/br&gt; Uočeni pojedinačni partizani u blizini kote 471 (2 km ist. od kote 366). Vatra sa zemlje dolazi iz šume duž željez. pruge (Banja Luka — Kotor Varoš).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=258&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000255.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Aufklärungsmeldung 14.50 Uhr: &lt;/br&gt; Cetniks verlassen Höhe 366 (16 km SO Banja Luka) und ziehen sich auf Höhe 346 (1 km WSW Höhe 366) zurück. Der Wald ostwärts Höhe 366 wurde auf Weisung der Cetniks mit Bomben und Bordwaffen bekämpft. &lt;/br&gt; Bei Punkt 471 (2 Ost Punkt 366) einzelne Partisanen. Aus Wald an Bahnlinie (Banja Luka – Kotos Varos) Erdbeschuss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram Komande avijacije /Hrvatska/ (19. IX 1943.).}}

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. godine, sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe, i kojim se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;br /&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;br /&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije »Prinz Eugen«]], inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju 7. SS brdske divizije »Prinz Eugen« od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kao karakteristično za odnošenje prema četnicima na području NDH (u konkretnom slučaju, riječ je o odredu sa [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren]]a), može se uzeti telegram komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj od 30. septembra 1943, proslijeđen od strane [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], uz napomenu da se o bilo kakvim pregovorima mora obavezno dojaviti višoj instanci:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Sporazumi sa četnicima'' &lt;/br&gt; 1. U lokalnim vanrednim prilikama, komandanti divizija i vođe samostalnih borbenih grupa mogu se naći u situaciji da, kao izuzetak, moraju sklopiti vremenski i prostorno ograničene sporazume sa četničkim grupama, u svrhu zajedničkog nastupanja protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=566&amp;broj=685 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000681.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Abmachungen mit Cetniks &lt;/br&gt; Bez. Pz.A.O.K.2, Ic/AO, Nr. 293/43 geh. &lt;/br&gt; 1. Bei örtlichen Notlagen können die Div.Kdre. und Führer selbstständiger Kampfgruppen in die Lage kommen, ausnahmweise zeitlich und örtlich begrenzte Abmachungen mit Cetnik–Banden zum gemeinsamen Vorgehen gegen Kommunisten treffen zu müssen. &lt;/br&gt; 2. Derartige Abmachungen sind umgehend an XV. (Geb.) A. K., Ic, zu melden. &lt;/br&gt; 3. Politische Verhandlungen sind grundsätzlich verboten. Wird deren Aufnahme für zweckentsprechend gehalten, ist dies zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Telegram štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Njemačkom štabu za osiguranje željeznica u Hrvatskoj, 30.09.43.}}

Detaljna analiza stava koje su četničke jedinice s teritorije hrvatske marionetske države pokazale prema okupatoru tokom jeseni 1943. sadržana je u izvještaju [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] od 28. X:
{{izdvojeni citat|Držanje četnika ostalo je ambivalentno. Pojedine manje grupe su prešle komunistima. Opasnost od saradnje [sa komunistima], kako se pokazalo ovog mjeseca, postoji ondje gdje su male četničke grupe vezane uz određeno područje (npr. područja Olova i Vareša); u takvim slučajevima nedostaje trajne volje za otporom tokom sukoba. S druge strane, zatvorene operativne četničke jedinice bez porodičnih veza i bez straha od odmazde usuđuju se da se suoče sa većim komunističkim jedinicama. U oblasti j. od Višegrada četnici su prvi put uspjeli poraziti jednu od Titovih brigada (1. krajišku). U jugoistočnoj Bosni četnici su djelovali otvoreno neprijateljski prema njemačkim trupama; krajem mjeseca pripadnici 1. sarajevske brigade izveli su sabotažu na željeznici. U čitavoj preostaloj bivšoj zoni odgovornosti Korpusa veće četničke grupe (jedinice Drenovića, Đujića, Ozrenski odred, kao i one u Hercegovini) zadržale su lojalan stav, dijelom uspješno sarađujući sa njem. trupama protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=95 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000090.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K: Ic Lagebericht vom 27.9.43 bis 27.10.43. &lt;br /&gt; 2.) Cetniks &lt;br /&gt; Die Haltung der Cetniks ist nach wie vor zwiespältig geblieben. Einzelne kleinere Gruppen sind in den Kommunisten aufgegangen. Die Gefahr eines Zusammenwirkens besteht, wie der Verlauf dieses Monats gezeigt hat, dort, wo die kleineren Cetnikgruppen ortsgebunden sind (Umgebung Olovo, Vares). Überall dort fehlt bei Zusammenstössen der nachhaltige Widerstandswille. Wo dagegen geschlossene operative Cetnikeinheiten ohne Familienbindung und also ohne Furcht vor Racheakten in dem Befehlsbereich eingedrungen sind, lassen sie es auch auf Kämpfe mit grösseren Kommunisteneinheiten ankommen. Im Raum S Visegrad ist es dabei den Cetniks erstmalig gelungen, eine der Brigaden Titos (I.Kraj.Brig.) zu schlagen. &lt;br /&gt; Die Cetniks sind in Südost–Bosnien offen feindselig auch gegen deutsche Truppen vorgegangen; gegen Ende des Monats haben Angehörige der I.Sarajevo–Brig. Bahnsabotage betrieben. &lt;br /&gt; Im gesamten übrigen früheren Korpsbereich haben die grösseren Cetnik–Gruppen (Drenovic –, Djujic –, Ozren–Verbände, in der Herzegovina) eine loyale Haltung bewahrt, z.T. auch erfolgreich im Kampf gegen die Kommunisten mit der deutschen Truppe zusammengewirkt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. arm. korpusa, Obavještajno odjeljenje, izvještaj o stanju od 27. septembra do 27. oktobra 1943. godine}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;br /&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;br /&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;br /&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943—1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

21. novembra 1943, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] daje svojevrsno objašnjenje potčinjenim njemačkim komandama o logici vođenja pregovora i sklapanja sporazuma sa četničkim odredima u Srbiji. Prva tačka ovog strogo povjerljivog dokumenta glasi:
{{izdvojeni citat|Kao rezultat pregovora koje duže vremena vode, u najužoj saradnji, specijalni opunomoćenik Ministarstva spoljnih poslova i komandant Jugoistoka sa vođama četničkih odreda, sklopljen je sporazum koji predviđa oružano primirje ograničeno na određeni prostor i povremeno zajedničko vođenje borbe protiv komunizma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o sklapanju sporazuma s komandantima četničkih odreda Draže Mihailovića]&lt;/ref&gt;}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;br /&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

Neposredni rezultati potpisanih sporazuma mogli su se uočiti učešćem četničkih jedinica u [[Operacija Kugelblitz|operaciji »Kugelblitz«]], gdje se, uz jednog od potpisnika ugovorâ (majora Vojislava Lukačevića, naime), s njemačkim i bugarskim trupama borio i poručnik [[Filip Ajdačić]], komandant Crnogorske brigade JVuO:
{{izdvojeni citat|Stanje operacijâ „Kugelblic” i „Citen” na dan 13. 12. 1943. u 24:00 časa. „Kugelblic” (1. brdska divizija): [...] Namjera: prebacivanje grupe Lukačevića u rejon Pljevlja–Prijepolje 16/17. decembra. [...] Vojni zapovjednik Jugoistoka: 24. bugarska divizija (3 bataljona) i četnička grupa Ajdačića sporo napreduju iz rejona Bajine Bašte, krećući se uzvodno Drinom, bez kontakta sa neprijateljem, ka određenoj odbrambenoj liniji.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=80&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frames no. 6287983—6287984.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;LAGE &quot;KUGELBLITZ&quot; UND &quot;ZIETHEN&quot; STAND VOM 13.12.43. 2400 UHR &lt;br /&gt; &quot;KUGELBLITZ&quot; &lt;br /&gt; 1. GEB. DIV. &lt;br /&gt; ABSICHT: ZUFUEHRUNG GRUPPE LUKACEVIC 16./17. 12 RAUM PL[J]EVLJA – PRIJEPOLJE. &lt;br /&gt; MIL. BFH. SUEDOST: &lt;br /&gt; 24. BULG. DIV. 3 BTL. U. CETNIK–GRUPPE AIDACIC IM SCHLEPENDEN VORGEHEN AUS RAUM BANJA [sic] BASTA DRINA AUFWAERTS OHNE FEINDBERUEHRUNG IN BEFOHLENE ABWEHRFRONT.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Vrhovne komande Wehrmachta o operacijama »Kugelblitz« i »Ziethen« od 14. decembra 1943. godine}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;br /&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;br /&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;br /&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

Već 11. novembra, obavještajni oficiri 114. divizije javljaju kako su četnički odredi bili ekspeditivni u izvršavanju ove naredbe okupacijskih vlasti:
{{izdvojeni citat|Zahtjev da civilno stanovništvo — a posebice naoružane skupine, uključujući četnike — posjeduje identifikacijske isprave, kako je to naredila divizija, nije polučio očekivane rezultate sve dok nisu primijenjene mjere prisile. Glavni razlog tomu bila je sporost u radu hrvatskih upravnih tijelâ. S druge strane, četničke postrojbe promptno su postupile prema zapovijedima; danas su one bolje opskrbljene identifikacijskim ispravama nego hrvatsko civilno stanovništvo. &lt;/br&gt; Odnosi s četničkim postrojbama su dobri; međutim, unutar [[Hrvatsko domobranstvo|hrvatskih oružanih snagâ]] i [[Ustaše|ustaških postrojbi]] često je potrebno poduzeti odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovarajućeg nadzora i raširenog osjećaja ravnodušnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=555&amp;broj=752 NARA, T314, Roll 555, frame no. 000746.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die von der Division befohlene Ausweispflicht für die Zivilbevölkerung und insbesondere für die bewaffnete Verbände einschliessl. der Cetniks, führte nicht die früher zu dem erwarteten Erfolg, als bis mit Zwangsmassnahmen durchgegriffen wurde. Schuld ist in erster Linie der schleppenden Geschäftsgang der kroat. Verwaltungsdienststellen. Dagegen haben die Cetnikverbände sich schnell die Befehlen gefügt, und sind heute besser mit Ausweisen aufgestattet, als die kroat. Zivilbevölkerung. &lt;/br&gt; Das Verhältnis zu den Cetnikverbände ist gut, bei der kroat. Wehrmacht und den Ustaschaverbänden must oft gegen mangelnde Dienstaufsicht und Gleichgültigkeit durchgegriffen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 114. lovačke divizije (11. XI 1943. godine)}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;br /&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;br /&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;br /&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;br /&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;br /&gt; 1 Brotportion, &lt;br /&gt; 1 Gemüseportion, &lt;br /&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;br /&gt; 1 Salzportion, &lt;br /&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;br /&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

Snabdijevanje četnikâ hranom i municijom bilo je pod konstantnim nadzorom nadležnih njemačkih službi:
{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;br /&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;br /&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;br /&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;br /&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

Dnevni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta od 6. prosinca 1943. godine pruža uvid u to koliko su četničke jedinice pod komandom vojvode Momčila Đujića bile integrisane sa okupacionim trupama:
{{izdvojeni citat|U noći 5/6. decembra i tokom jutarnjih časova, neprijatelj je više puta napadao [[Obrovac|obrovački]] [[mostobran]] iz pravca jugoistoka, istoka, sjevera i sjeverozapada. Napadačke snage sastojale su se od manjih do srednje velikih odmetničkih skupina, podržane teškim pješadijskim naoružanjem — prvenstveno minobacačima srednjeg kalibra. Ustaše su napustile svoje položaje na mostobranu. U poslijepodnevnim časovima situacija je razriješena protivudarima naših snaga, uz podršku tenkova, u pravcu ji. i z.-sjz. &lt;/br&gt; Neprijateljski gubici: 18 poginulih, 2 zarobljena, 4 prebjega. &lt;/br&gt; Vlastiti gubici: 6 palih četnika, 11 ranjenih, 7 nestalih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=840&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000834.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic Beitrag zur Tagesmeldung. &lt;/br&gt; Feind vor Brückenkopf Obrovac griff während Nacht zum 6.12. und in Vormittagsstunden Brückenkopf wiederholt mit schwächeren und mittleren Banden aus SO, O, N und NW Richtung mit Unterstützung schwerer Inf. Waffen, besonders mittlerer Gr. Werfer, an. Ustaschen flüchteten aus Brückenkopfstellung. In Nachmittagsstunden gelang Entlastung durch eigene Vorstösse mit Panzerunterstützung in SO und WNW Richtung wenden. &lt;/br&gt; Feindverluste: 18 Tote, 2 Gefangene, 4 Überläufer. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: 6 Cetniks gefallen, 11 verwundet, 7 vermisst.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje (Ic), dodatak dnevnom izvještaju za 6. XII 1943.}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943—1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta [[Cetinje|cetinjskog]] bataljona major Zdravko Kasalović. Za [[Nikšić|nikšićki]] bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez [[Šavnik|šavnički]]. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Koliko su četnici u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u bili od koristi njemačkom okupatoru za zaustavljanje partizanske ofanzive ka Srbiji, svjedoče i navodi iz izvještaja Komande Jugoistoka polovinom februara 1944. godine.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=15 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000011.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In einer Aussprache mit General Foertsch (H.Gr.F) wird festgestellt, dass der Vertrag mit Lukacevic in Geltung bleiben muß, weil dessen Cetniks in Montenegro zur Bekämpfung der Roten benötigt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt; Naime, i nakon stavljanja van snage [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovorâ]] potpisanih krajem 1943. i početkom 1944, major [[Vojislav Lukačević]] je ostao jedini četnički komandant s kojim sporazum nije raskinut:
{{izdvojeni citat|U razgovoru sa načelnikom štaba Armijske grupe »F« generalom (Hermannom) Foertschom, zaključeno je da sporazum sa Lukačevićem ostane na snazi, zato što su četnici u Crnoj Gori potrebni za borbu protiv crvenih.|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi njemačkih oružanih snaga od 16. februara 1944. godine}}

Četnički odredi s teritorije Crne Gore i Sandžaka su, tokom zime i proljeća 1944. godine, njemačkom okupatoru bili krucijalno važni u smislu zatvaranja jugozapadne granice [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]] od [[Prodor Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Srbiju|upada partizanskih jedinicâ]]. Iz strogo povjerljive naredbe od 17. III 1944. vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] (upućene i Feldkomandanturi 610 za teritoriju Crne Gore) ovo postaje bjelodano:
{{izdvojeni citat|1.— 2. i 5. crvena div. približavaju se s prethodnicama jugozapadnoj granici Srbije. Prednji delovi na liniji Zmajevac (12 km ji. od Vardišta) — visovi južno od Vardišta. Dalje snage u nastupanju preko Strmice (10 km jz. od Višegrada).

2.— Potrebno je što pre tačno ustanoviti grupisanje snaga i jačinu četničkih odredâ Đurišića i [[Vuk Kalaitović|Kalaitovića]], koji se nalaze duž granice.

3.— 1. bug. okup. korpus povući će svoje isturene snage ispred nadmoćnog neprijateljskog pritiska na liniju Mokra Gora — Semegnjevo — Palisad. Ovu treba po svaku cenu držati blagovremenim angažovanjem rezervi.

4.— Ojačani peš. p. i art. divizion, koji su određeni za rezervu vojnoupr. k-ta Jugoistoka prebaciće se železnicom u rejon Užice—Požega. Angažovanje i delova istog samo uz saglasnost vojnoupr. k-ta Jugoistoka.

5.— Naročito je važno blagovremeno saznati težište neprijateljskog napada. U tu svrhu treba stalno vršiti izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_34.htm Naređenje vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 17. marta 1944. nemačkom štabu za vezu pri 1. bugarskom okupacionom korpusu za preduzimanje mera u vezi pokreta 2. proleterske i 5. NOU divizije prema jugozapadnoj Srbiji]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000277.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Dt.Verb.Stab b.I.Bulg.Okk.Korps &lt;br /&gt; Nachr. 24.Bulg.Division über Dt.Verb.Offz. &lt;br /&gt; F.K. 610 &lt;br /&gt; 1.) Rote 2. und 5. Div. nähern sich mit Anfängen der Südwestgrenze Serbiens. Vorderste Teile in Linie Zmajevac (12 SO Vardiste), Höhen südlich Vardiste. Weitere Kräfte im Nachziehen über Strmica. (10 SW Visegrad) &lt;br /&gt; 2.) Baldige Klarheit über Kräftegruppierung und Stärke längs der Grenze stehenden Cetnikverbände des Djuirisic [sic] und Kalaitovic ist erforderlich. &lt;br /&gt; 3.) I.Bulg.Okk.Korps nimmt seine vorgeschobenen Kräfte vor überlegenem Feindruck auf die Linie Mokragora–Semegnjevo–Palisat zurück. Diese ist unter allen Umständen unter rechtzeitigem Einsatz von Reserven zu halten. &lt;br /&gt; 4.) Das als Reserve des Mil.Befh.Südost bestimmte verstärkte Inf.Rgt. einschl. Art.Abt. wird mit Eisenbahn in den Raum Uzice – Pozega herangeführt. Einsatz auch von Teilen nur mit Zustimmung des Mil.Befh.Südost. &lt;br /&gt; 5.) Rechtzeitiges Erkennen des Schwerpunktes des feindl. Angriffs ist besonders wichtig. Hierzu ständige Aufklärung geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;br /&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;br /&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;br /&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;br /&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;br /&gt; 3.) Leitung: &lt;br /&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;br /&gt; 4.) Führung: &lt;br /&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;br /&gt; 5.) Durchführung: &lt;br /&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;br /&gt; 6.) Feindverluste: &lt;br /&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;br /&gt; Beute: &lt;br /&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;br /&gt; Eigene Verluste: &lt;br /&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;br /&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;br /&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;br /&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;br /&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;br /&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;br /&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

Prilikom jedne manje akcije u blizini granice sa [[Hercegovina|Hercegovinom]] došlo je do oružanog okršaja lokalnih četnika i snagâ [[NOVJ]]. U izvještaju 21. brdskog armijskog korpusa Wehrmachta za 16. mart 1944. godine, četnički se gubici računaju kao sopstveni:
{{izdvojeni citat|[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. pješadijska divizija]]: Četnici, koji su napredovali 4 km sjeverno od [[Grahovo (Nikšić)|Grahova]], povukli su se u Grahovo pred neprijateljskim napadom. Gubici neprijatelja: 8 poginulih (izbrojano), 20 poginulih i ranjenih (procijenjeno). Sopstveni gubici (četnici): 1 poginuo, 8 ranjenih. Namjera: nastavak nasilnog izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=663&amp;broj=137 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000130.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 16.3.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div.: Bis 4 N Grahovo vorgegangene Cetniks vor angreifenden Feind wieder auf Grahovo zurückgegangen. &lt;br /&gt; Feindverluste 8 gezählte Tote, 20 geschäzte Tote und Verwundete. &lt;br /&gt; Eigene Verluste (Cetniks) 1 Toter, 8 Verwundete. &lt;br /&gt; Absicht: Fortsetzung der gewaltsamen Aufklärung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;br /&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;br /&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;br /&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;br /&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;br /&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;br /&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;br /&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;br /&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;br /&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;br /&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;br /&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

U dijelu dnevnog izvještaja za 28. april 1944. godine koji se odnosi na Crnu Goru, vojnoupravni komandant Jugoistoka [[Hans-Gustav Felber]] (dokument potpisuje general Kurt von Geitner, načelnik štaba) zabilježio je:
{{izdvojeni citat|Ustrajni pritisak crvenih na vlastite i četničke snage u centralnoj C. Gori.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Montenegro. Anhaltender roter Druck auf eigene und Cetnik–Kräfte in Mittel–Montenegro.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju za januar 1944. godine, koji je štabu [[LXVIIII rezervnog korpusa]] Wehrmachta poslao 12. februara Viši SS i policijski vođa u Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]'' [[Konstantin Kammerhofer]], ujedno i predstavnik ''[[Reichsführer]]a'' SS-a [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]] za Hrvatsku, podvučena je stalno prisutna politička tenzija među saveznicima (tj. [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]), usljed njemačkog protežiranja četnikâ:
{{izdvojeni citat|Često se ističe kako je njemački Wehrmacht stekao sve veći upliv na angažiranje četničkih jedinica protiv odmetništva. Ovakav razvoj događaja ne posmatra se [od strane ustašâ — prim.] kao vojna nužnost, već kao zahtjev diktiran srpskim interesima — zahtjev koji je u suprotnosti s interesima [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. [...] Na poticaj njemačkih vlasti, zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su četnici i lokalne milicije (sastavljene prvenstveno od [[Bošnjaci|Muslimana]]) udružili snage kako bi zaštitili svoja sela od „crvenih” (npr. [[Trnovo (FBiH)|Trnovo]]). Četnici su od strane [[V SS brdskog korpusa]] sve više korišteni za suzbijanje partizana, kao i za zaštitu određenih područja naseljenih [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] stanovništvom, pri čemu su se oni, u okviru svojih mogućnosti, dobro pokazali.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=1548&amp;broj=179 NARA, T314, Roll 1548, frames no. 000173—00179.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Immer wieder stark empfunden wird, daß die deutsche Wehrmacht mehr und mehr Einfluß auf den Einsatz von Cetnikverbänden gegen das Bandentum gewonnen hat. Diese Tatsache wird nicht als militärische Notwendigkeit, sondern immer wieder als gegen die Interessen des Unabhängigen Staates Kroatien gerichtete Forderung des Serbentum gewertet. &lt;/br&gt; Auf deutsche Anregung ist es in einzelfällen sogar schon dazu gekommen, daß sich die Cetniks mit den örtlichen Milizen (meist Muselmanen) zum gemeinsamen Schutz ihrer Dörfer gegen die Roten zusammen gefunden haben (z.B. Trnovo). &lt;/br&gt; Die Cetniks waren seitens des SS–Ge. Korps in vermehrten Umfange bei den Bekämpfung der Partisanen und zun Schutz bestimmter pravoslavischer Wohngebiete eingesetzt und haben sich im Rahmen ihrer Möglichkeit bewährt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;br /&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;br /&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;br /&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;br /&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;br /&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;br /&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;br /&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''Gruppenführera'' Konstantina Kammerhofera za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;br /&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;br /&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH, respektivno — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;br /&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;br /&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;br /&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;br /&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, četnici u sjevernoj i istočnoj Bosni (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije general [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnikâ JVuO (najvjerovatnije vojvode Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;br /&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;br /&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;br /&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;br /&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;br /&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;br /&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;br /&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;br /&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi [s Nijemcima — prim.] od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Saradnja JVuO sa njemačkim okupatorom na Kosovu (1944) ===
{{main|Kosovo i Metohija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}
Proljeća 1944. godine, u vrijeme [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodora Udarne grupe divizije NOVJ u dolinu Ibra]], dolazi do čvrste saradnje između četnika na [[Kosovo|Kosovu]] i njemačkog okupatora u borbi protiv [[NOP]]. Osmog aprila 1944. godine, kapetan [[Živojin Marković]], komandant Drugog kosovskog korpusa JVuO, obavještava&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt; generala Dragoljuba Mihailovića da se sastao sa njemačkim šefom [[Sicherheitsdienst|SD policije]] iz [[Kosovska Mitrovica|Mitrovice]], koji mu je obećao hvatanje komunista sa Kosova (i [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]]):

{{izdvojeni citat|Obećao je da će da pohvata sve komuniste sa Kosova, bilo Srbe bilo Arnaute o čemu smo dali dokaze i podatke... Učinio sam pokušaj da dobijem i municiju od Nemaca. Obećali su, jer sam im predstavio strašno stanje u vezi sa partizanima.}}

Kapetan Živojin Marković upozoravao je generala Mihailovića na posljedice javne i otvorene saradnje sa okupatorima, tj. na četničku kompromitaciju pred stanovništvom. Kapetan Marković piše 23. aprila 1944. kako je nastupila potpuna konfuzija, budući kako se protiv snagâ NOVJ zajedno bore: „Mi [tj. JVuO — prim.], Nemci, Bugari, nedićevci, dobrovoljci, [[Albanci|Arnauti]] dobrovoljci, Albanska legija.“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 246a, reg. br. 1/1–23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 358.&lt;/ref&gt;

11. juna 1944. kapetan Marković izveštava komandanta SD policije u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]] o borbama koje vodi protiv jedinica NOP. Pored toga, kapetan Živojin Marković izvještava njemačkog oficira o spuštanju engleskih i američkih padobranaca na teren pod kontrolom snagâ JVuO:
{{izdvojeni citat|Nastojaću da proverim tačno gde su pali i ko ih je uhvatio i gde će se nalaziti, pa ću vas izvestiti. Ja sam na položaju sa celim korpusom. Noćas sam blokirao dva srpska sela i uhvatio jednu komunističku trojku koju sam odmah likvidirao... Ako me sada ne pomognete u najtežoj situaciji u borbi sa partizanima, biću prinuđen da se povučem.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Sjutradan, 12. juna 1944, uslijedio je odgovor njemačkog komandanta SD policije iz Mitrovice:
{{izdvojeni citat|Mnogo Vam hvala za Vaša dva izveštaja. Juče sam imao duži razgovor sa Vašim oficirom za vezu koji Vas je sigurno već sada o svemu što smo razgovarali izvestio. Raduje me mnogo što imate takve uspehe u borbi protiv komunista i čestitam Vam na tome... Primite puno pozdrava i moje želje da postignete još mnogo uspeha i slave u borbi protiv komunista.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;}}

Polovinom septembra 1944. godine, saradnja kosovskih četnika sa njemačkim okupatorom postaje legalna. Štab 2. kosovskog korpusa JVuO dobija od Nijemaca 10. septembra 1944. „tri vagona municije i ukupno 800.000 metaka od 7,9 mm”. U [[Raška|Raškoj]] su se mogli vidjeti njemački vojnici skupa sa četnicima. Krajem oktobra 1944. godine u [[Zvečan]]u pregovaraju predstavnici četnika, Nijemaca i [[Balli Kombëtar|albanskih kvislinga]] o zajedničkoj borbi protiv NOV i PO Jugoslavije.&lt;ref&gt;Архив Музеја жртава геноцида, дигитализована грађа, Лични фонд „Бранислав Божовић“, збирке: Немачка грађа, Косово и Метохија; нерегистрована грађа&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941—1945. годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 453—454.&lt;/ref&gt;

Komanda [[Armijska grupa E|Armijske grupe »E«]] javljala je 29. oktobra 1944. godine o susretu generalštabnog potpukovnika Warnstorffa sa kapetanom Markovićem, vjerovatno radi dogovora o zajedničkom povlačenju na zapad:
{{izdvojeni citat|
''29. 10. 1944. Operat. odeljenje (Kos. Mitrovica)''

Sastanak 20. 10. načelnika Obaveštajnog odeljenja potpukovnika Varnštorfa sa komandantom 4. četničkog korpusa Markovićem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iz iste je komande javljano 11. novembra 1944. da su Markovićevi četnici, kao i oni s teritorije [[Nedićeva Srbija|Nedićeve Srbije]], »samo saputnici« njemačkog Wehrmachta. Međutim, nepovjerenje je i dalje postojalo među dvjema stranama, pa je preporučen određeni oprez:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnijih incidenata. Potrebna je opreznost.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184, s. 501.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o odnosu snagâ na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa četničke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

Kapetan Raković javlja 30. marta 1944. Vrhovnoj komandi JVuO kako okupator, bez pomoći njegovih snagâ, ne može zatvoriti liniju odbrane u dolini [[Ibar|Ibra]]:
{{izdvojeni citat|Nemci kažu da se na dan 29 ov. m. u 2 časa ujutru pojavila veća grupa komunista u blizini s. Biljanovca kod ušća Jošaničke reke u Ibar. Kažu da su uhvatili i dešifrovali depešu koju je [[Tito]] poslao [[Peko Dapčević|Peku]] da Peko ima zadatak da što pre poruši mostove na pruzi i putu [[Kraljevo]] — [[Raška]] — [[Mitrovica]] — [[Skoplje]] i da mu je to i bio cilj prodiranja ka toj pruzi. Nemci su bacili dosta svojih snaga u Ibarsku dolinu da sačuvaju prugu. '''Vapiju za našom pomoći'''. Ovu prugu su do sada čuvali Rusi [tj. [[Ruski zaštitni korpus|RZK]] — prim.], sada su oni smenjeni i u bunkerima su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotićevci]]. Verovatno da će komuniste zaustaviti na ovoj liniji okupator. Ja ću danas biti sa celim korpusom na mestu kako mi je naređeno, sa štabom u Roćevićima. Uputio sam manja odelenja u daljno izviđanje prema Studenici. Čim nešto dobijem izveštavaću Vas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_104.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 30. marta 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi o dobijenim podacima od Nemaca za dejstvo NOVJ u dolini r. Ibra]&lt;/ref&gt;}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;br /&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Jedan od prvih dokumenata gdje se pominje učešće četnika na strani [[Sile Osovine|snaga Osovine]] tokom operacije »Kammerjäger« predstavlja dnevni izvještaj Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka za 27. mart 1944. godine. Neuspjeh snagâ NOV i POJ u pokušaju da pređu rijeku Ibar ogleda se i u činjenici da su im ovom prilikom naneseni značajni gubici u ljudstvu:
{{izdvojeni citat|
SRBIJA:

Operacija »Kamerjeger«:

2. i 5. crvena div. prekinule su borbe u rejonu Ivanjice i posle probijanja slabijeg bug. odbrambenog fronta j. od Ivanjice glavninom snaga prešle put Ivanjica — Sjenica u pravcu planina Golija — dolina Ibra. Dosadašnji gubici kod neprijatelja navodno preko 340 mrtvih i ranjenih.

Kao protivmere otpočeto je: 

1.) Gonjenje od strane 4 oj.[ačana] bug. bat., uz sadejstvo četničkih odredâ. Preostali delovi 24. bug. div. čiste dosadašnje bojište uz osiguranje doline Moravice.

2.) Formiranje Borbene grupe »Šreder« u cilju zaprečavanja doline Ibra.

Ovoj su potčinjeni:

4. puk [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], koji je tamo angažovan za osiguranje pruge, nem. i srp. jedinice koje se tamo nalaze, kao i alarmne jedinice [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. okl. armije]] iz pozadinskih jedinica.

Spremaju se za dovlačenje:

2. puk [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 4. puk SDK, 1 bat. 1. puka SDK (ukupno 5 bataljona), 696 (mot.) bat. polj. žand. i 1 nem. pol. dobr. bat.

Za dolinu Ibra naređen je 1. stepen bojne gotovosti, a za mesto Rašku — 2. stepen bojne gotovosti. Otežani su pokreti usled stalnih snežnih padavina.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_37.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. marta 1944. Grupi armija »F« o prodoru 2. i 5. NOU divizije i preduzetim protivmerama u operaciji »Kamerjeger« kao i o odbijanju zahteva kvislinške crnogorske vlade za pripajanje Sandžaka Crnoj Gori]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=361&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000357.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 27.3.1944 &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; Unternehmen &quot;Kamerjägger&quot;: &lt;/br&gt; 2. u. 5. rote Div. haben Kämpfe im Raum Ivanjica abgebrochen und nach Durchstossen der unterlegenen bulg. Abwehrfront S Ivanjica mit Masse die Strasse Ivanjica–Sijenica [sic] in Richtung Golija–Gebirge–Ibartal überschritten. Bisherige Feindverluste angeblich über 340 Tote und Verwundete. &lt;/br&gt; Als Gegenmassnahmen sind eingeleitet: &lt;/br&gt; 1.) Verfolgung durch 4. verst.bulg.Btle. unter Mitwirkung von Cetnik–Abteilungen. Uebrige Teile 24.bulg.Div. säubern bisheriges Kampffeld unter Sicherung des Moravica–Tales. &lt;/br&gt; 2.) Bildung einer Kampfgruppe Schröder zur Sperrung des Ibartales. Dieser sind unterstellt: &lt;/br&gt; das zur Bahnsicherung dort eingesetzte 4.Rgt. RSK &lt;/br&gt; die dort befindlichen dt. u. serb. Einheiten sowie &lt;/br&gt; Alarmeinheiten der 2.Pz.Armee aus Versorgungstruppen. &lt;/br&gt; In Zuführung begriffen: &lt;/br&gt; 2.Rgt. SFK, 4.Rgt. SFK, 1 Btl.1.Rgt. SFK (ingesamt 5 Btle.) &lt;/br&gt; Feld.Abt.(mot) 696 u. 1 dt. Pol.Frw.Btl. &lt;/br&gt; Für Ibartal Alarmstufe 1, den Ort Raska Alarmstufe 2 befohlen. Bewegungen durch anhaltende Schneefälle erschwert.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

Hermann Neubacher se i ovom prilikom očitovao kao entuzijastični zagovornik sveobuhvatne saradnje sa JVuO, budući da u prvom pasusu zapisnika stoji: {{izdvojeni citat|Poslanik Nojbaher smatra da je jačanje nacionalnih srpskih snagâ apsolutno neophodno. On traži mišljenje Vojnoupravnog komandanta o tome da li treba nastaviti pregovore sa Dražom Mihailovićem. DM je navodno dobio ultimatum od [[Englezi|Engleza]], koji su zahtevali njegovo potpuno svrstavanje uz njih. DM je to odbio. Nojbaheru je preko [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]] — najbliži saradnik DM-a — stavljeno do znanja da se DM mora udružiti sa Nemcima. Trifunović je tvrdio da bi, ukoliko dođe do sporazuma, DM bio u stanju mobilisati čak 50.000 ljudi protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gesandter Neubacher hält eine Verstärkung der nationalen serbischen Kräfte für unbedingt geboten. Er holt die Auffassung des Oberbefehlshaber ein, ob mit DM. weiter Verhandlungen gepflegt werden sollen. DM habe angeblich eine ultimative Forderung der Engländer erhalten, die von ihm restloses Mitgehen forderte. DM. habe diese abgelehnt. Ihm, Neubacher, sei durch Trifunovic (nächster Mitarbeiter DM's.) nahegebracht worden, dass DM. mit den Deutschen zusammengehen müsse. Er habe behauptet, dass bei einer zu Stande kommenden Vereinbarung, DM in der Lage sei, gegen Kommunisten glatt 50 000 Mann zu mobilisieren.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;br /&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;br /&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;br /&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;br /&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;br /&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;br /&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;br /&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;br /&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;br /&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;br /&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;br /&gt; Serbien. &lt;br /&gt; I. Feindlage. &lt;br /&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored ovoga, u izvještaju se pominje traženje veze s njemačkim okupatorom i u drugim dijelovima zemlje:
{{izdvojeni citat|Ostatak Srbije: Slabija lokalna aktivnost bandi. Grupe DM-a u centralnoj Srbiji, pod pritiskom crvenih, ponovo traže kontakt sa okupacionom silom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=633&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Übriges Serbien: &lt;br /&gt; Geringe örtliche Bandentätigkeit. DM–Gruppen in Mittelserbien suchen unter rotem Druck erneut Fühlung mit Besatzungsmacht.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus JVuO pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam [sa] Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Dušana Radovića Kondora — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;br /&gt; a) Srbija &lt;br /&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam Draža Mihailović — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;br /&gt; a) Serbien &lt;br /&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

Major Erich Weyel se vrlo povoljno izjašnjavao o saradnji sa Mihailovićevim četnicima, zapažajući da su oni naklonjeniji oficirima Wehrmachta nasuprot policijskim službenicima ili političkim ličnostima:
{{izdvojeni citat|Major Vajel izveštava o svojim iskustvima pri rukovođenju četničkim jedinicama. Oni [četnici] nameravaju da nastave borbu protiv komunista nakon kraćeg perioda oporavka. Žele da pregovaraju isključivo sa nemačkim oficirima, a ne sa [[Gestapo]]om ili diplomatama. [[Pavle Đurišić]] je bliski saveznik DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=661 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000657.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Major Weyel berichtet über seine Erfahrungen bei der Führung von Cetnikverbänden. Sie wollen weiterkämpfen gegen die Kommunisten nach einer gewissen Erholungszeit. Sie wollen nur mit deutschen Offizieren verhandeln und nicht mit de Gestapo und nicht mit Diplomate. Pavle Đurišić ist stark DM-[A]liiert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvod iz ratnog dnevnika Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 27. maja 1944.}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;br /&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;br /&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;br /&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;br /&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;br /&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;br /&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;br /&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE ”KEHRAUS” AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;br /&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;br /&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;br /&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;br /&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;br /&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;br /&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Obnovljen napad na neprijateljske snage južno od Lebana uslijediće 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;br /&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;br /&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

Ove tri operacije (»Kehraus«, »Trumpf« i »Halali«) poznate su u jugoslovenskoj vojnoj istoriografiji pod objedinjenim nazivom '''Topličko-jablanička operacija'''. Cilj antipartizanske koalicije bio je sprječavanje prodora Operativne grupe divizija NOVJ preko masiva [[Kopaonik]]a i njenog spajanja sa partizanima u Toplici i Jablanici. Budući da njemački okupator na tlu Srbije nije raspolagao frontovskim, već policijskim i teritorijalnim trupama, najznačajniju ulogu okupator je namijenio četnicima generala Mihailovića (4. grupa jurišnih korpusa JVuO, Rasinsko-toplička grupa korpusa, Južnomoravska grupa korpusa). Major Erich Weyel je za vrijeme izvođenja operacije boravio u štabu potpukovnika Račića. U okviru operacije bilo je angažovano između 10.000 i 14.000 četnika.&lt;ref&gt;Gaj Trifković, ''The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944.'', str. 537.&lt;/ref&gt; Ovo predstavlja najveći broj do tada angažovanih srbijanskih četnika u nekom vojnom poduhvatu.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;br /&gt; Betr. Rösselsprung &lt;br /&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;br /&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;br /&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;br /&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;br /&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;br /&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju poslatom 12. juna 1944, oficiri 1. puka »Brandenburg« kritički su se osvrnuli na doprinos u borbi četničkih jedinicâ (i ovdje nazvanih »Hrvatska borbena zajednica« — ''Kroatische Kampfgemeinschaft (KKG'')) tokom operacije »Rösselsprung«. I pored toga, njemački oficiri, što je čest običaj tokom okupacije Jugoslavije, ističu vrijednost davanja pravovremenih i kvalitetnih informacija od strane pripadnika JVuO:
{{izdvojeni citat|10.) Saradnja sa jedinicama K.K.G. neprestano nailazi na poteškoće usljed nedisciplinovanosti njihovog ljudstva, haotične unutrašnje političke situacije i problema sa snabdijevanjem hranom i — prije svega — municijom. Njihova velika brojnost nema nikakvog značaja prilikom ozbiljnih borbenih dejstava. Jedina korist koju je puk imao od prisustva ovih jedinicâ ogledala se u tome što je bio stalno obavještavan o kretanju neprijatelja i njegovoj približnoj jačini, čime mu je bilo omogućeno da pojača vlastite mjere sigurnosti. Stoga se prilikom planiranja ofanzivnih dejstava [puk] mora isključivo osloniti na sopstvene borbene snage.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=739&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000731.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;10.) Die Zusammenarbeit mit den K.K.G. stösst immer wieder auf Schwierigkeiten auf Grund der Undiszipliniertheit ihrer Angehörigen, Verwirrung der innerpolitischen Verhältnisse und in Fragen der Versorgung mit Verpflegung und vor allem mit Munition. Die hohe Zahl ihrer Kopfstärke hat keinerlei Bedeutung bei ernsthaften Kampfhandlungen. Den einzigen Nutzen, den das Regiment durch die Anwesenheit dieser Verbände hatte, bestand darin, daß das Regiment laufend über den Stand der Feindbewegungen und die ungefähre Stärke des Gegners orientiert war und die eigenen Sicherungen damit verdichten konnte. Beim Ansatz eigener Angriffs–Unternehmen darf deshalb nur mit eigener Gefechtsstärke gerechnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;br /&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;br /&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;br /&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;br /&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;br /&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;br /&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;br /&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;br /&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;br /&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;br /&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;br /&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;br /&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;br /&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Nakon [[Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.|sastanka Draže Mihailovića i Milana Nedića]], ugovorenog 13. avgusta 1944. između majora [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]] i održanog iste večeri u selu [[Ražani]] kod [[Kosjerić]]a,&lt;ref&gt;Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 291—292.&lt;/ref&gt; stvoreni su uslovi da se sve srpske nacionalističke oružane formacije ''de facto'' stave pod zajedničku komandu. Najviše vojne instance u [[Berlin]]u obavještavaju 25. avgusta 1944. Ministarstvo vanjskih poslova Trećeg Reicha da njihov specijalni izaslanik Neubacher u ujedinjenju „najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka“ vidi posljednju šansu da se „nacionalno srpstvo u srcu Balkana suprotstavi boljševicima“, tj. partizanima:
{{izdvojeni citat|Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihajlovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. [...]

d) Specijalni opunomoćenik sa punom odgovornošću veruje u Nedićevu lojalnost i u toj prilici vidi poslednju mogućnost da se nacionalno srpstvo suprotstavi boljševicima,

e) Davanje odlučujuće pomoći Nediću, specijalni opunomoćenik je uslovio time da se posle ličnog dogovora sa D. Mihajlovićem preuzme odgovornost da ovaj neće udariti Nemcima u leđa.

f) Na osnovu Firerovog naređenja od 29. 10. 43. o potrebi borbenog jedinstva protiv komunizma na Jugoistoku, specijalni opunomoćenik zamolio je opštu punomoć za političku mobilizaciju nacionalnog srpstva i istovremeno zatražio od vojnog rukovodstva da se bezodložno da pomoć u naoružanju. [...]

Specijalni opunomoćenik zaključuje na osnovu informacije sa grčkog, albanskog i srpskog prostora da je moguća preorijentacija engleske partizanske politike...

Zbog toga bi mogao pokret Draže Mihajlovića, koji se danas nudi Nemcima, ponovo da se orijentiše na Engleze. Ovo zahteva vezivanje Draže Mihajlovića i najboljih nacionalnih snaga Jugoistoka na Nemačku, pre no što se Engleska na tom prostoru suprostavi sovjetskom napredovanju sredstvima građanskog rata. Ovo vezivanje je u ovom trenutku najveće izloženosti ovih snaga moguće pa izgleda da je opravdano preuzeti i rizik koji iz toga proizilazi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Obaveštenje generalštaba Vrhovne komande Vermahta od 25. avgusta 1944. ministarstvu inostranih poslova o razgovorima Milana Nedića sa komandantom Jugoistoka o saradnji Draže Mihailovića sa Nemcima u borbi protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;br /&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;br /&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;br /&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;br /&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;br /&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;br /&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;br /&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;br /&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;br /&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;br /&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;br /&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;br /&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;br /&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;br /&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;br /&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;br /&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;br /&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. '''Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu'''.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 164–165.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;br /&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;br /&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kapetan [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naredbu kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

1. oktobra 1944. godine, potpukovnik Dragoslav Račić i kapetan Neško Nedić naređuju potčinjenim zapovjednicima korpusâ iz sastava Četvrte grupe da, skupa sa njemačkim jedinicama, krenu u pomoć okupatorskom garnizonu u Šapcu koji je blokiran:
{{izdvojeni citat|Drugoga oktobra u šest časova polaze u napad nemačke trupe:

—  Iz Šapca bataljon Brandenburga sa deset bornih kola, koji će se prikupiti na drumu šest kilometara severozapadno od Debrca (no ako most na Oridu bude porušen, ovaj bataljon krenuće na Vladimirce) odakle u 7,30 časova napada u pravcu sela Jalovik.

—  Iz Obrenovca ojačana četa pešadije sa tri tenka biće spremna za napad u 7,30 časova na Ušću i napašće preko Beljina ka selu Mesarci — Debrcu a potom selu Krniću.

—  Kolona iz Uba od dve čete pešadije i dva tenka, stoji spremna u sedam časova u Banjanima za napad pravcem selo Kožur — Krnić.

Naše trupe će učestvovati sa jedinicama u napadu dok se ne očisti prostor Debrc — Jalovik — Krnić — Kožur, da bi potom produžile marš po zapovesti za prodor od prvog oktobra.

NAREĐUJEM:

1.  — Drugi jurišni korpus u sedam časova spreman u selu Ušće stupa u vezu sa nemačkom kolonom iz Obrenovca i napada sa njom zajedno.

2.  — Treći korpus u sedam časova prikupljen u Banjanima stupa u vezu sa nemačkom kolonom sa Uba i napada sa njom zajedno.

3.  — Valjevski korpus sa štabom grupe polazi iz Skele u 7 časova pravac Debrc, gde će se zadržati u rezervi.

Radio vezu održavaće jedinice sa Štabom svakog časa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_79.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 1. oktobra 1944. komandantima 2, 3. i 7. jurišnog korpusa za sadejstvo s nemačkim trupama u deblokadi Šapca]&lt;/ref&gt;}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;br /&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;br /&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;br /&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;br /&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega (Srbija)|Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;br /&gt; Ostfront: &lt;br /&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;br /&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje — Višegrad — Rogatica — Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] — [[Prijepolje]] — [[Pljevlja]] — [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;br /&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII — dokumenti Nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument br. 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|[General] [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu [[Prijepolje]]. Pravac marša [[Foča]]. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Izvod iz ratnog dnevnika komande Grupe armija »E« za period od 1. oktobra do 31. decembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;br /&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;br /&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;br /&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;br /&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;br /&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;br /&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;br /&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;br /&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;br /&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;br /&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;br /&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;br /&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;br /&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;br /&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;br /&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;br /&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;br /&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;br /&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;br /&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;br /&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;br /&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;br /&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;br /&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;br /&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>czaeptv2tzj7vz06fjj39ver2ixi2hi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blagoje Jovović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4715319</id>
    <revision>
      <id>42715033</id>
      <parentid>42605088</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-57971-74</username>
        <id>407046</id>
      </contributor>
      <origin>42715033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9587" sha1="8cv7jfgcfbqtxtr2hgrp1t0lvlv1xlz" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime               = Blagoje Jovović
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = 
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = {{Birth date|1922|01|24}}
| mjesto_rođenja    = [[Kosić]] kod [[Danilovgrad]]a
| datum_smrti       = {{Death date and age|1999|06|02|1922|01|24}}
| mjesto_smrti      = [[Rosario, Argentina|Rosario]]
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = 
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| poslodavac        = 
| zanimanje         = 
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = 
| rodbina           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}
'''Blagoje Jovović''' ([[Kosić]] kod [[Danilovgrad]]a, [[24. januara]] [[1922.]] — [[Rosario, Argentina|Rosario]], [[2. juna]] [[1999.]]) bio je pripadnik [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkog ravnogorskog pokreta]], okupatorski suradnik i izvršilac atentata na ustaškog vođu [[Ante Pavelić|Anta Pavelića]] [[1957.]] godine u [[Argentina|Argentini]].

== Biografija ==
[[File:Blagoje Jovović sa Nemcima.jpg|thumb|250px|left|Blagoje Jovović s Nijemcima.]]
Rođen je u crnogorskom selu [[Kosić]]u [[24. januara]] [[1922.]] od oca Jova i majke Raduše (devojačko Delibašić). Otac mu je tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] bio [[Komiti|komita]] i četovođa, a tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] lokalni vođa i borac, koga su ubili komunisti [[1944]]. Blagoje je imao dva brata Dimitrija i Veljka i dvije sestre Vjeru i Anu. U [[Danilovgrad]]u je završio osnovnu školu i četiri razreda srednje škole. U [[Bileća|Bileći]] završio je Školu za rezervne pješadijske oficire. 

U martu 1941. dobio je prekomandu iz Bileće u [[Strmica|Strmicu]], gdje je bio na službi u 49. pešadijskom puku, Bregalničke divizijske oblasti u sastavu Treće armijske oblasti. Sredinom marta samoinicijativno je, dok se čekalo odobrenje od komande, likvidirao dvojicu njemačkih vojnika koji su vršili izviđanje na teritoriji [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Za ovu akciju odlikovan je medaljom za hrabrost. [[Aprilski rat]] ga je zatekao na granici Kraljevine Jugoslavije i Grčke. Poslije kratkog ratovanja uputio se u selo Kosić. Jula [[1941]]. priključio se narodnom ustanku protiv fašističke Italije i sila Osovine. Posle toga prešao je u četnike, kod pukovnika Baja Stanišića, koji mu je prije rata bio pretpostavljeni u školi za podoficire u Bileći. Godine [[1942]]. komunisti su bili protjerani iz Crne Gore. Godine [[1943]]. bio je premješten u štab pomorskog oficira i novog komandanta Bjelopavlićke vojno-četničke brigade, kapetana Jakova Jovovića, i postavljen za vodnika u štapskoj četi. Marta i aprila 1943. godine učestvovao je u [[Operacija Weiss|operaciji »Weiss«]] ([[Bitka na Neretvi|bitka na Neretvi]]) na strani okupatorsko-kvislinških snaga u Hercegovini u borbi protiv snaga [[NOVJ]]. Septembra [[1944]]. godine nalazio se u sastavu delegacije koja je bila određena da krene u Italiju na pregovore sa Englezima. Za predsednika misije je određen [[Dušan Vlahović]], a za potpredsednika [[Jakov Jovović]]. Putovali su malim brodom koji se zvao &quot;Tender&quot; od Kotora do Taranta u Italiji. Kada su pristali, sačekao ih je američki kapetan i odveo ih u njihov klub. Posle par dana stupili su u pregovore sa Englezima, koji su ih obavestili da se saveznička politika promenila u korist Tita i partizana.

Blagoje je u Italiji boravio u raznim izbegličkim logorima. Radio je jedno vreme u Tajnoj obaveštajnoj službi i tom prilikom upoznao [[Randolph Frederick Churchill|Randolpha Churchilla]]. Za vrijeme rada u Tajnoj obaveštajnoj službi upoznao je Jevreje koji su ga obavestili da je [[Ante Pavelić]] u Italiji i da ga krije Katolička crkva u jednom manastiru. Tada je Blagoje prvi put došao na ideju da pronađe Pavelića i da ga likvidira. Od strane jevrejske zajednice u Intelligence serviceu Jovović je, potom, dobio i informaciju da je Pavelića prebacila u Argentinu katolička crkva svojim kanalima i da ga njeni pripadnici kriju i brinu o njegovoj bezbednosti.

Septembra [[1947.]] Jovović je isplovio iz [[Genova|Genove]] i krenuo za [[Buenos Aires]] u desetogodišnju potragu za Pavelićem. U Argentini je radio razne poslove, bio je kamenorezac, konobar, mornar, hotelijer i trgovac. Stvorio je znatan kapital i postao industrijalac. Pored toga, Jovović je bio utemeljivač i dobrotvor crkvene opštine &quot;Sveti Sava&quot;, jedan od osnivača Udruženja boraca &quot;Draža Mihailović&quot; i član uprave društva &quot;Njegoš&quot;.

Zahvaljujući jednom bivšem italijanskom generalu, Pavelić je otkriven početkom [[1957.]] godine. Podaci nisu sadržali informaciju o pravom identitetu Anta Pavelića, već gde se nalazio i kuda se kretao. Planom ubistva rukovodio je [[Jakov Jovović]], a dobrovoljno se prijavio njegov rođak Blagoje. Kasnije im se pridružio [[Milo Krivokapić]]. Odluka je donesena da se atentat izvrši 9. aprila 1957. godine, odnosno, dan uoči proslave dana osnivanja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. U predviđeno vreme Blagoje Jovović i Krivokapić su se uputili u mjesto Palomar, gdje je Pavelić duže vreme živio. Tog dana, Pavelić je pošao sa ženom i ćerkom, pa su odlučili da atentat izvrše narednog dana. U srijedu, 10. aprila u 9 sati uveče, po izlasku iz omnibusa Pavelić je posumnjao u svog prvog pratioca i okrenuo se i u pravcu Blagoja ispalio nekoliko metaka. Jovović je potrčao za Pavelićem i ispalio pet metaka u njegovom pravcu. Dva metka su pogodila Pavelića.

Odmah nakon pucnjave, Jovović je pobegao u jednom, a Krivokapić u drugom pravcu i sakrio se kod svojih prijatelja, očekujući reakcije argentinskih vlasti, koje su odmah intervenisale. Argentinski žandarmi su ispitivali Pavelića nakon atentata. Zadobijene rane od atentata Paveliću nikad se nisu zacijelile, pošto je bolovao od šećerne bolesti. Čak ni zrna nisu odstranjena rizičnim hirurškim zahvatom. Umro je u rano jutro 28. decembra 1959. u 71. godini u [[Madrid]]u, od posljedica atentata.

Njegova kći [[Višnja Pavelić]] tvrdi kako joj je otac preminuo prirodnom smrću, a ne od posljedica ranjavanja od prije dvije godine. Ona također smatra da četnici i suradnici [[UDBA|UDBA-e]], nisu imali interesa ubiti njenog oca jer su ga jugoslavenski komunisti željeli dovesti u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] na sud.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Višnja Pavelić: Moj otac Ante nije ubijao Srbe, komunisti su upropastili Hrvatsku|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/visnja-pavelic-moj-otac-ante-nije-ubijao-srbe-komunisti-su-upropastili-hrvatsku/485695.aspx|access-date=2025-08-06|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Po Višnji Pavelić, organizatori i počinitelji napada na [[Ustaše|ustaškog]] poglavnika su iz suparničkih katoličko-svećeničkih i ustaško-emigrantskih krugova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTE JE NALETEO NA ČETNIKA BLAGOJA, ČUO SE PUCANJ I PAVELIĆ JE PAO! Ustaški zlikovac smrtno je ranjen na dan NDH!|url=https://www.espreso.co.rs/svet/hrvatska/373607/ante-je-naleteo-na-cetnika-blagoja-cuo-se-pucanj-i-pavelic-je-pao-ustaski-zlikovac-smrtno-je-ranjen-na-dan-ndh|access-date=2025-08-06|website=espreso.co.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=cubes|title=Poslednja ispovest ćerke Ante Pavelića: Strah da će Srbi oskrnaviti grob, mržnja prema Srbima do poslednjeg dana, a atentat na njenog oca, rekla je, organizovali su Hrvati... - Nedeljnik|url=https://www.nedeljnik.rs/poslednja-ispovest-cerke-ante-pavelica-strah-da-ce-srbi-oskrnaviti-grob-mrznja-prema-srbima-do-poslednjeg-dana-a-atentat-na-njenog-oca-rekla-je-organizovali-su-hrvati/|url-status=live|access-date=2025-08-05|website=nedeljnik.rs|language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-01-28|title=Globus - ISPOVIJEST VIŠNJE PAVELIĆ, POGLAVNIKOVE KĆERI 'Atentat na mog oca nije organizirao Tito, nego hrvatski klerikalci, pop Draganović i fratri...'|url=https://www.jutarnji.hr/globus/ispovijest-visnje-pavelic-poglavnikove-kceri-atentat-na-mog-oca-nije-organizirao-tito-nego-hrvatski-klerikalci-pop-draganovic-i-fratri...-92581|access-date=2025-08-06|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

Poslije 55 godina Jovović je [[1999.]] godine posetio prvi put [[SFRJ|SR Jugoslaviju]], Crnu Goru od 1944. godine. Doputovao je iz Argentine i posjetio [[manastir Ostrog]], susreo se sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem i tom prilikom je rekao da je on čovek koji je ubio Antu Pavelića. Poslije toga šira javnost je saznala pravi identitet čoveka koji je pucao na Pavelića 1957. godine u [[El Palomar (Argentina)|Lomas de Palomaru]], [[Buenos Ajres]]u. 

Umro 2. juna [[1999]]. godine u [[Rosario, Argentina|Rosariju]], Argentini, samo nekoliko meseci poslije posjete u Crnoj Gori.

== Reference ==
{{reflist}}

{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Atentatori]]
[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]</text>
      <sha1>8cv7jfgcfbqtxtr2hgrp1t0lvlv1xlz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taxobox/species</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4720032</id>
    <revision>
      <id>42714931</id>
      <parentid>42714131</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:07:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42714931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31288" sha1="oxyslk792ajo7gp3osszda7ca3u9nub" xml:space="preserve">{{#if:{{{2|}}}|
! colspan = 2 {{!}} &lt;div style = &quot;text-align: center&quot;&gt;[[Kategorija ugroženosti]]&lt;/div&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan = 2 {{!}} &lt;div style = &quot;text-align: center&quot;&gt;{{#if:{{{1|}}}|{{#switch:{{{1}}}&lt;!--
*************
* IUCN2.3   *
*************
--&gt; | iucn2.3
 | IUCN2.3 = {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[file:Status iucn2.3 EX hr.svg|frameless|alt=Extinct|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Izumrle vrste]] | }}
 | EW
 | ew = [[file:Status iucn2.3 EW hr.svg|frameless|alt=Extinct in the Wild|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumrla u prirodi]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste izumrle u prirodi]] | }}
 | CR
 | cr = [[file:Status iucn2.3 CR hr.svg|frameless|alt=Critically Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] | }}
 | EN
 | en = [[file:Status iucn2.3 EN hr.svg|frameless|alt=Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Ugrožene vrste]] | }}
 | VU
 | vu = [[file:Status iucn2.3 VU hr.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]] | }}
 | LR
 | lr = [[file:Status iucn2.3 blank.svg|alt=Lower risk|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nizak stupanj rizika {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]] | }}
 | CD
 | cd
 | LR/CD
 | lr/CD
 | LR/cd
 | lr/cd = [[file:Status iucn2.3 CD hr.svg|frameless|alt=Conservation Dependent|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje ovise o zaštiti]] | }}
 | NT
 | nt
 | LR/NT
 | lr/NT
 | LR/nt
 | lr/nt = [[file:Status iucn2.3 NT hr.svg|frameless|alt=Near Threatened|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Gotovo ugrožene vrste]] | }}
 | LC
 | lc
 | LR/LC
 | lr/LC
 | LR/lc
 | lr/lc = [[file:Status iucn3.1 LC hr.svg|frameless|alt=Least Concern|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Najmanje zabrinjavajuća vrsta|Najmanje zabrinjavajuća]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Najmanje zabrinjavajuće vrste]] | }}
 | DD
 | dd = [[file:Status iucn2.3 blank.svg|frameless|alt=Data Deficient|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Nedovoljno poznata vrsta|Nedovoljno poznata]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Nedovoljno poznate vrste]] | }}
 | NE
 | ne = [[Neprocijenjena vrsta|Nije procijenjena]]
 | NR
 | nr = ''Nije prepoznato''
 | PE
 | pe = [[file:Status iucn2.3 CR hr.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] |}}
 | PEW
 | pew = [[file:Status iucn2.3 CR hr.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla u prirodi {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] | }}
 | '''''Neispravna kategorija''''' {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]] | }}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[IUCN-ova crvena lista|IUCN 2.3]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* IUCN3.1   *
*************
--&gt;| iucn
| IUCN
| iucn3.1
| IUCN3.1 = {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[file:Status iucn3.1 EX.svg|frameless|alt=Extinct|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Izumrle vrste]] | }}
 | EW
 | ew = [[file:Status iucn3.1 EW.svg|frameless|alt=Extinct in the Wild|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumrla u prirodi]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste izumrle u prirodi]] | }}
 | CR
 | cr = [[file:Status iucn3.1 CR.svg|frameless|alt=Critically Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] |}}
 | EN
 | en = [[file:Status iucn3.1 EN.svg|frameless|alt=Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Ugrožene vrste]] | }}
 | VU
 | vu = [[file:Status iucn3.1 VU.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]] |}}
 | NT
 | nt = [[file:Status iucn3.1 NT WCAG.svg|frameless|alt=Near Threatened|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Gotovo ugrožene vrste]] | }}
 | LC
 | lc = [[file:Status iucn3.1 LC.svg|frameless|alt=Least Concern|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Najmanje zabrinjavajuća vrsta|Najmanje zabrinjavajuća]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Najmanje zabrinjavajuće vrste]] |}}
 | DD
 | dd = [[file:Status iucn3.1 blank.svg|frameless|alt=Data Deficient|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Nedovoljno poznata vrsta|Nedovoljno poznata]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Nedovoljno poznate vrste]] |}}
 | NE
 | ne = [[Neprocijenjena vrsta|Nije procijenjena]]
 | NR
 | nr = ''Nije prepoznato''
 | NA
 | na = ''Nije prikladna za procjenu''
 | PE
 | pe = [[file:Status iucn3.1 CR.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] |}}
 | PEW
 | pew = [[file:Status iucn3.1 CR.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla u prirodi {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]]|}}
 | '''''Neispravna kategorija'''''{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[IUCN-ova crvena lista|IUCN 3.1]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* EPBC      *
*************
--&gt;| epbc
| EPBC = {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[file:Status EPBC EX.svg|frameless|alt=Extinct|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Izumrle vrste]] |}}
 | EW
 | ew = [[file:Status EPBC EW.svg|frameless|alt=Extinct in the Wild|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumrla u prirodi]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste izumrle u prirodi]]|}}
 | CR
 | cr = [[file:Status EPBC CR.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]] |}}
 | EN
 | en = [[file:Status EPBC EN.svg|frameless|alt=Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Ugrožene vrste]]|}}
 | VU
 | vu = [[file:Status EPBC VU.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]] |}}
 | CD
 | cd = [[file:Status EPBC CD.svg|frameless|alt=Conservation Dependent|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje ovise o zaštiti]] |}}
 | DL
 | dl
 | Uklonjena s popisa = [[file:Status EPBC DL.svg|frameless|alt=Uklonjena s popisa|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Uklonjena s popisa
 | '''''Neispravna kategorija''''' {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Zakon o zaštiti okoliša i očuvanju bioraznolikosti (1999)|ZZOOB]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* TNC       *
*************
--&gt;| tnc
| TNC
| natureserve
| NatureServe = {{#switch:{{{2}}}
 | GX
 | gx = [[file:Status TNC GX.svg|frameless|alt=Presumed|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Smatra se [[Izumiranje|izumrlom]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje se smatraju izumrlima]]|}}
 | GH
 | gh = [[file:Status TNC GH.svg|frameless|alt=Possibly|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Moguće [[Izumiranje|izumrla]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Moguće izumrle vrste]]|}}
 | G1
 | g1 = [[file:Status TNC G1.svg|frameless|alt=Critically Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U kritičnoj opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste u kritičnoj opasnosti]] |}}
 | G2
 | g2 = [[file:Status TNC G2.svg|frameless|alt=Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste u opasnosti]] |}}
 | G3
 | g3 = [[file:Status TNC G3.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Osjetljiva {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]] |}}
 | G4
 | g4 = [[file:Status TNC G4.svg|frameless|alt=Apparently Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Čini se sigurnom {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje se čine sigurnima]] |}}
 | G5
 | g5 = [[file:Status TNC G5.svg|frameless|alt=Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Sigurna {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Sigurne vrste]]|}}
 | GU
 | gu = [[file:Status TNC blank.svg|frameless|alt=Nije moguće rangirati|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije moguće rangirati
 | GNR
 | gnr = [[file:Status TNC blank.svg|frameless|alt=Unranked|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije rangirana
 | TX
 | tx = [[file:Status TNC TX.svg|frameless|alt=Presumed|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Smatra se [[Izumiranje|izumrlom]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{extinction_date||{{{datum_izumiranja}}}}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje se smatraju izumrlima]]|}}
 | TH
 | th = [[file:Status TNC TH.svg|frameless|alt=Possibly|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Moguće [[Izumiranje|izumrla]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Moguće izumrle vrste]]|}}
 | T1
 | t1 = [[file:Status TNC T1.svg|frameless|alt=Critically Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U kritičnoj opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste u kritičnoj opasnosti]]|}}
 | T2
 | t2 = [[file:Status TNC T2.svg|frameless|alt=Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste u opasnosti]] |}}
 | T3
 | t3 = [[file:Status TNC T3.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Osjetljiva {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]]|}}
 | T4
 | t4 = [[file:Status TNC T4.svg|frameless|alt=Apparently Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Čini se sigurnom {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste koje se čine sigurnima]]|}}
 | T5
 | t5 = [[file:Status TNC T5.svg|frameless|alt=Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Sigurna {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Sigurne vrste]] |}}
 | TU
 | tu = [[file:Status TNC T blank.svg|frameless|alt=Nije moguće rangirati|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije moguće rangirati
 | '''''Neispravna kategorija''''' {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Kategorije zaštite NatureServea|NatureServe]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* ESA       *
*************
--&gt;| esa
| ESA = {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[file:Status ESA EX.svg|frameless|alt=Extinct|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | E
 | e
 | LE
 | le = [[file:Status ESA LE.svg|frameless|alt=Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Ugrožena vrsta|Ugrožena]]{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Ugrožene vrste]]|}}
 | T
 | t
 | LT
 | lt = [[file:Status ESA LT.svg|frameless|alt=Threatened|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Vrsta pod prijetnjom|Pod prijetnjom]]{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste u opasnosti]]|}}
 | DL
 | dl
 | Uklonjena s popisa = [[file:Status ESA DL.svg|frameless|alt=Uklonjena s popisa|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Uklonjena s popisa
 | '''''Neispravna kategorija'''''{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Zakon o ugroženim vrstama (1973)|ZOV]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* COSEWIC   *
*************
--&gt;| cosewic
| COSEWIC = {{#switch:{{{2}}}
 | X
 | x = [[file:Status COSEWIC X.svg|frameless|alt=Extinct|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | XT
 | xt = [[file:Status COSEWIC XT.svg|frameless|alt=Extirpated|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Istrebljena (Kanada)
 | E
 | e = [[file:Status COSEWIC E.svg|frameless|alt=Endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Ugrožena vrsta|Ugrožena]]
 | T
 | t = [[file:Status COSEWIC T.svg|frameless|alt=Threatened|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Vrsta pod prijetnjom|Pod prijetnjom]]
 | SC
 | sc = [[file:Status COSEWIC SC.svg|frameless|alt=Special Concern|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Posebna briga
 | DD
 | dd = [[file:Status_COSEWIC_blank.svg|frameless|alt=Data Deficient|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt; Nedovoljno poznata
 | NAR
 | nar = [[file:Status COSEWIC NAR.svg|frameless|alt=Not at risk|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Najmanje zabrinjavajuća vrsta|Nema rizika]]
 | '''''Neispravna kategorija'''''{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Odbor za status ugroženih vrsta (Kanada)|COSEWIC]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* DECF      *
*************
--&gt;| decf
| DECF = {{#switch:{{{2}}}
 | X
 | x = [[file:Status DECF X.svg|frameless|alt=Declared Rare|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Proglašena rijetkom&amp;nbsp;— Smatra se [[Izumiranje|izumrlom]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | R
 | r = [[file:Status DECF R.svg|frameless|alt=Declared|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Proglašena [[Rijetka vrsta|rijetkom]]
 | P1
 | p1 = [[file:Status DECF P1.svg|frameless|alt=Priority One|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Prioritet 1&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta
 | P2
 | p2 = [[file:Status DECF P2.svg|frameless|alt=Priority Two|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Prioritet 2&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta
 | P3
 | p3 = [[file:Status DECF P3.svg|frameless|alt=Priority Three|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Prioritet 3&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta
 | P4
 | p4 = [[file:Status DECF P4.svg|frameless|alt=Priority Four|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Prioritet 4&amp;nbsp;— Rijetka vrsta
 | DL
 | dl
 | Uklonjena s popisa = [[file:Status DECF DL.svg|frameless|alt=Uklonjena s popisa|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Uklonjena s popisa
 | '''''Neispravna kategorija'''''{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Lista rijetke i prioritetne flore|DEC]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*************
* CITES     *
*************
--&gt;| CITES
| cites =  {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}|{{{colour|}}}}}&lt;!--
*************
* NZTCS     *
*************
--&gt;| nztcs
| NZTCS = {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[file:Status 2019 NZTCS EX.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | NC
 | nc = [[file:Status 2019 NZTCS NC.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nacionalno kritična
 | NE
 | ne = [[file:Status 2019 NZTCS NE.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nacionalno ugrožena
 | NV
 | nv = [[file:Status 2019 NZTCS NV.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nacionalno osjetljiva
 | SD
 | sd = [[file:Status NZTCS SD.svg|frameless|alt=Serious Decline|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Ozbiljan pad
 | GD
 | gd = [[file:Status NZTCS GD.svg|frameless|alt=Gradual Decline|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Postepen pad
 | SP
 | sp = [[file:Status NZTCS SP.svg|frameless|alt=Sparse|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Rijetka
 | RR
 | rr = [[file:Status NZTCS RR.svg|frameless|alt=Range Restricted|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Prostorno ograničena
 | NU
 | nu = [[file:Status 2019 NZTCS NU.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Rijetka u prirodi
 | REL
 | rel = [[file:Status 2019 NZTCS REL.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Relikt
 | R
 | r = [[file:Status NZTCS R.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Oporavak
| NI
 | ni = [[file:Status 2019 NZTCS NI.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nacionalni porast
 | D
 | d = [[file:Status 2019 NZTCS D.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Opadanje
 | NT
 | nt = [[file:Status 2019 NZTCS NT.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije ugrožena
 | DD
 | dd = [[file:Status 2019 NZTCS DD.svg|frameless|link=|alt=|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nedovoljno potataka
 | '''''Neispravna kategorija'''''{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|[[Sustav klasifikacije opasnosti (Novi Zeland)|SKO (NZ)]]}}){{{3|}}}&lt;/small&gt;&lt;!--
*****************************************************************************
* adding support for other conservation systems using developmental module  *
*    - handling of existing systems are not changed for now                  *
*    - the module handles all the above but needs more testing              *
*****************************************************************************
--&gt;| CNCFLORA 
| cncflora |CNCFlora = {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}}}
| NSWBCA = {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}}}
| qldnca | QLDNCA = {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}}}
| rlsap | RLSAP |sanbi |SANBI = {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}}}
|TPWCA |tpwca = {{#invoke:Conservation status|status|{{{1}}}|{{{2}}}|{{{3}}}}}&lt;!--
********************
* No status system *
********************
--&gt;| {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | CR
 | cr = [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]]
 | EN
 | en = [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]]
 | {{{2}}}
}}&lt;small&gt;&amp;nbsp;({{#if:{{{status_text|{{{status_tekst|}}}}}}|[[{{{status_text|{{{status_tekst|#Status zaštite}}}}}}|Vidi tekst]]|{{{1}}}}}){{{3|}}}&lt;/small&gt; {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri s neprepoznatim parametrom statusa]]|}}
}}
| {{#switch:{{{2}}}
 | EX
 | ex = [[Izumiranje|Izumrla]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}
 | EW
 | ew = [[Izumiranje|Izumrla]]&amp;nbsp;u&amp;nbsp;prirodi{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Vrste izumrle u prirodi]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | CR
 | cr = [[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | EN
 | en = [[Ugrožena vrsta|Ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | VU
 | vu = [[Osjetljiva vrsta|Osjetljiva]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Osjetljive vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | NT
 | nt = [[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Gotovo ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | LC
 | lc = [[Najmanje zabrinjavajuća vrsta|Najmanje zabrinjavajuća]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Najmanje zabrinjavajuće vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | SE
 | se
 | SECURE
 | Secure
 | secure = Sigurna {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | DD
 | dd = [[Nedovoljno poznata vrsta|Nedovoljno poznata]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | DOM
 | dom
 | DOMESTICATED
 | Domesticated
 | Pripitomljena
 | pripitomljena
 | Domaća
 | domaća
 | domesticated = Pripitomljena {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Domaće životinje]]|}}
 | PE
 | pe = [[file:Status_none_PE.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | PEW
 | pew = [[file:Status_none_PEW.svg|frameless|alt=Critically endangered|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Kritično ugrožena vrsta|Kritično ugrožena]], moguće izumrla u prirodi {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Kritično ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | CITES_A1 = [[CITES]]-ov Aneks I {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | CITES_A2 = [[CITES]]-ov Aneks II {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | CITES_A3 = [[CITES]]-ov Aneks III {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}
 | FOSSIL
 | Fossil
 | fossil = Fosil
 | PRE
 | Pre
 | pre = Prahistorijski {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Neispravna kategorija ugroženosti]]|}}
 | text
 | Text
 | TEXT = ''Vidi tekst''
 | LR/CD
 | lr/CD
 | LR/cd
 | lr/cd = [[file:Status iucn2.3 CD.svg|frameless|alt=Conservation Dependent|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Vrsta koja ovisi o zaštiti|Ovisna o zaštiti]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | LR/NT
 | lr/NT
 | LR/nt
 | lr/nt = [[file:Status iucn2.3 NT.svg|frameless|alt=Near Threatened|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Gotovo ugrožena vrsta|Gotovo ugrožena]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Gotovo ugrožene vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | LR/LC
 | lr/LC
 | LR/lc
 | lr/lc = [[file:Status iucn2.3 LC.svg|frameless|alt=Least Concern|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Najmanje zabrinjavajuća vrsta|Najmanje zabrinjavajuća]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Najmanje zabrinjavajuće vrste]][[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | GX
 | gx = [[file:Status TNC GX.svg|frameless|alt=Presumed|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Smatra se [[Izumiranje|izumrlom]]{{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | GH
 | gh = [[file:Status TNC GH.svg|frameless|alt=Possibly|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Moguće [[Izumiranje|izumrla]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | G1
 | g1 = [[file:Status TNC G1.svg|frameless|alt=Critically Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U kritičnoj opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | G2
 | g2 = [[file:Status TNC G2.svg|frameless|alt=Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | G3
 | g3 = [[file:Status TNC G3.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Osjetljiva {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | G4
 | g4 = [[file:Status TNC G4.svg|frameless|alt=Apparently Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Čini sa sigurnom {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | G5
 | g5 = [[file:Status TNC G5.svg|frameless|alt=Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Secure {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | GU
 | gu = [[file:Status TNC blank.svg|frameless|alt=Nije moguće rangirati|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije moguće rangirati {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | TX
 | tx = [[file:Status TNC TX.svg|frameless|alt=Presumed|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Smatra se [[Izumiranje|izumrlom]]{{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}} {{#switch:{{{extinction_date|{{{datum_izumiranja|}}}}}}|y|yes|true|=|&amp;nbsp;({{{extinction_date|{{{datum_izumiranja}}}}}})}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | TH
 | th = [[file:Status TNC TH.svg|frameless|alt=Possibly|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Moguće [[Izumiranje|izumrla]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | T1
 | t1 = [[file:Status TNC T1.svg|frameless|alt=Critically Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U kritičnoj opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | T2
 | t2 = [[file:Status TNC T2.svg|frameless|alt=Imperiled|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;U opasnosti {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | T3
 | t3 = [[file:Status TNC T3.svg|frameless|alt=Vulnerable|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Osjetljiva {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | T4
 | t4 = [[file:Status TNC T4.svg|frameless|alt=Apparently Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Čini se sigurnom {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | T5
 | t5 = [[file:Status TNC T5.svg|frameless|alt=Secure|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Sigurna {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | TU
 | tu = [[file:Status TNC T blank.svg|frameless|alt=Nije moguće rangirati|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Nije moguće rangirati {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | R
 | r = [[file:Status DECF R.svg|frameless|alt=Declared|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;Proglašena [[Rijetka vrsta|rijetkom]] {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | P1
 | p1 = [[file:Status DECF P1.svg|frameless|alt=Priority One|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Zaštitni kodovi za floru Zapadne Australije|Prioritet jedan]]&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
| P2
 | p2 = [[file:Status DECF P2.svg|frameless|alt=Priority Two|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Zaštitni kodovi za floru Zapadne Australije|Prioritet dva]]&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | P3
 | p3 = [[file:Status DECF P3.svg|frameless|alt=Priority Three|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Zaštitni kodovi za floru Zapadne Australije|Prioritet tri]]&amp;nbsp;— Slabo istražena vrsta {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | P4
 | p4 = [[file:Status DECF P4.svg|frameless|alt=Priority Four|class=skin-invert-image]]&lt;br /&gt;[[Zaštitni kodovi za floru Zapadne Australije|Prioritet četiri]]&amp;nbsp;— Rijetka vrsta {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns: 0}} | [[Kategorija:Taksokviri kojima nedostaje parametar statusa]]|}}&lt;!--Ovaj se unos briše kada parametar statusa bude unesen--&gt;
 | {{{2}}}
}}&lt;small&gt;{{{3|}}}&lt;/small&gt;
}}&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oxyslk792ajo7gp3osszda7ca3u9nub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Drotarstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722167</id>
    <revision>
      <id>42715030</id>
      <parentid>42596988</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T21:41:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7993" sha1="0jakvu3bnvwkca52hnmzjbz8g5ojh9i" xml:space="preserve">[[File:Dessau, Anhaltische Gemäldegalerie, Johann Christian Fiedler, alter Kesselflicker.jpg|mini|desno]]
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Drotarstvo, umjetnost rada sa žicom 
|slika = Drotarsky-vyrobok.jpg|godina = 2019.
|regija = Evropa 
|id = 01478
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/drotarstvo-wire-craft-and-art-01478
|država = {{flag|Slovačka}}
}} 
'''Drotarstvo''' ([[Slovački jezik|slovački]] - Drotárstvo) je vrsta zanata i označava popravku kućanskih potrepština putujući od mjesta do mjesta. U [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] (tinker), izraz se pojavio u 13. stoljeću i odnosio se na putujuće skupina [[Romi|Roma]], [[Irci|Iraca]] i [[Škoti|Škota]] koji su putovali [[Visoravan|visoravnima]], na mjestima gdje nije bilo stalnih radionica, u torbicama nosili stari [[bakar]] i lični alat i popravljali oštećene kotlove i druge slične sudove za seljake.&lt;ref name=&quot;Škoti&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/scottishgypsiesu00macr/scottishgypsiesu00macr_djvu.txt |title= Škotsko Romi pod Stjuartima |work= INTERNET ARCHIVE, archive.org |accessdate= 12. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Turzovka, pamätník Drotár a džarek.jpg|mini|lijevo|Spomenik drotarstvu u Turzovki, Slovačka]]
== U Slovačkoj ==
Teški [[Ekonomija|ekonomski]] i društveni uslovi u najsiromašnijim zabačenim područjima na sjeveru županije [[Trenčín]] (Gornji Váh i Kysuce), a kasnije i u sjevernom dijelu županije Spiš naveli su mnoge zanatlije da idu od vrata do vrata popravljajući kuhinjsko posuđe te izrađujući i prodajući razne predmete od lima i žice. Krajem 19. stoljeća žičanim zanatom bavilo se više od 150 seoskih zajednica na sjeverozapadu [[Slovačka|Slovačke]].&lt;ref name=&quot;žičarst&quot;&gt;{{Cite web |url= https://prezi.com/p/f2o44b35n3sk/drotarstvo-wire-craft-and-art/ |title= Drotarstvo |work= prezi.com, 2019. |accessdate= 12. april 2026.}}&lt;/ref&gt; Majstori drotari su stoljećima putovali svijetom i bavili se s svojim zanatom. Ta slovačka regija je postala poznata kao Drotarija, ili Zemlja Drotara.&lt;ref name=&quot;SLžičarst&quot;&gt;{{Cite web |url= https://cnewa.org/magazine/the-tinkers-of-slovakia-30860/ |title= Jacqueline Ruyak: The Tinkers of Slovakia The tinkers: invaluable contributors to European culture and history.  |work= cnewa.org, 1999. |accessdate= 12. april 2026.}}&lt;/ref&gt; 

U 18. [[vijek|stoljeću]] zanatlije su otkrile zanimljiva svojstva žice i razvili jednostavnu tehniku temeljenu na ručnom savijanju, vezivanju i ispreplitanju, bez zavarivanja ili [[Lemljenje|lemljenja,]] tehniku koja se koristi i danas.&lt;ref name=&quot;žičar&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/wire-craft/ |title= Rad sa žicom |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 12. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Rad sa žicom bio je važan i cijenjen zanat. Njegov razvoj bio je uzrokovan hitnom potrebom za popravkom [[kamen]]ih, [[Glina|glinenih]] i [[Keramika|porculanskih]] posuda. U prošlosti, u većem dijelu Slovačke, siromašnima se više isplatilo sastavljati razbijenu posudu nego kupiti novu, jer je cijena nove posude bila dva ili tri puta viša od cijene ponovo sastavljene. Osim toga, takva posuda, ojačana žicom bila je otpornija od nove. Ako je ponovo pala, nije se lomila. 
&lt;ref name=&quot;žičarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.regiongemer.sk/en/explore/wirework/ |title= Rad sa žicom |work= Gemer - www.regiongemer.sk |accessdate= 12. april 2026..}}&lt;/ref&gt;

Većina drotara radila je unutar Slovačke, dok je drugi putovao izvan granica [[Austro-Ugarska|Austrougarske Monarhije]] i prenosili trgovinu gotovo na sve [[Kontinent|kontinente]]. Početkom 19. stoljeća oko 10.000 muškaraca u Drotariji, oko dvije trećine muškog stanovništva, bili su drotari. Od tog broja, oko 4.000 ih se moglo naći u [[Rusija|Rusiji]], gdje je bilo malo konkurencije, a jezik je bio sličan slovačkom. Međutim, s naletom masovne imigracije sredinom 19. stoljeća, majstori su putovali gotovo na svaki kontinent svijeta, prilagođavajući se lokalnim tržištima i razvijajući još više proizvoda.

Rast žičanog obrta zaustavljen je [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]], a nakon 1918. počeo je padati zbog konkurencije [[Industrija|industrijskih]] proizvoda i ograničenih mogućnosti putovanja. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] njegov je tradicionalni oblik praktički izumro. Umjetnici i obrtnici počeli su ponovno otkrivati tehnike rada sa žicom 1960-ih, ali obnovljeni interes za izradu žice naglo je porastao nakon 1990.

[[File:Drótozott edények.png|mini|lijevo|Glinene posude učvršćene žicom]]
== Nematerijalna kulturna baština ==
Razvoj industrije na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće te masovna proizvodnja svakodnevnih predmeta zamijenili su rukotvorine od žice i lima. To je dovelo do novog interesovanja za formalni, tehnološki i izražajni razvoj baštine zanata koji je donio značajan napredak na dekorativnom i kreativnom nivou, podižući umjetničku vrijednost žičanog rada na viši nivo nego ikad prije. 

Osim običnog [[čelik]]a i [[mesing]]ane žice, počeli su se koristiti i plemeniti metali: [[srebro]] i [[zlato]]. Godine 1911. Jozef Holánik-Bakel dobio je Veliku nagradu na [[Svjetska izložba|Svjetskoj izložbi]] u [[Rim]]u za svoje luksuzne košare i vaze. 

Žica se danas može pronaći u unutrašnjim i vanjskim skulpturama svih veličina, u [[nakit]]u, u dizajnu rukotvorina i u kombinacijama s ogromnom raznolikošću materijala. U kulturno-istorijskim terminima, žičani obrt danas se smatra specijaliziranom i posebnom tehnikom obrta i umjetnosti unutar slovačke nacionalne kulture, koja je također i međunarodnp prepoznata.&lt;ref name=&quot;Donuz&quot;&gt;{{Cite web |url= https://muzeum.bielsko.pl/pl/ekspozycje_czasowe_zamek/ekspozycja/bylo-raz-jedno-rzemioslo-z-historii-slowackich-wyrobow-z-drutu |title= Jednom davno postojao je jedan zanat (iz povijesti slovačkih žičanih proizvoda) |work= Muzwj- muzeum.bielsko.pl |accessdate= 13. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

Drotarstvo, umjetnost rada sa žicom, se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 14. zasjedanju koje je održano od 9. do 14. decembra 2019. u [[Bogota|Bogoti]], [[Kolumbija]].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=13. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/drotarstvo-wire-craft-and-art-01478 |title= Drotarstvo, umjetnost rada sa žicom |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 13. maj 2026.}}&lt;/ref&gt;

U Slovačkoj se povremeno održavaju izložbe koje dokumentiraju istoriju majstorstva: u dvorcu Budatín, izložba Považskog muzeja u Žilini, koji je jedina je institucija na svijetu u kojoj se nalazi bogata zbirka rukotvorina i umjetničkih proizvoda izrađenih od pletene žice. i u Veľký Rovném (gdje je 1941. osnovana jedna od najstarijih zadruga za popravljanje)

&lt;gallery&gt;
Kusakabe Kimbei - 286 Tinkers contrast.jpg
Alfred Steinacker Zeltlager.jpg
Musaion, Dráteníci a drátenictví 0681u.jpg
Musaion, Dráteníci a drátenictví 0662u.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Jana Adamusová: Drotárstvo, 	BB301 - Univerzitetska biblioteka Univerziteta Mateja Bela u  Banskoj Bistrici, 2010.&lt;ref&gt;[https://www.library.sk/arl-umb/sk/detail-umb_un_cat-0159691-Drotarstvo/?disprec=7&amp;iset=1 Žičarstvo] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* Foto galerija&lt;ref&gt;[https://in.pinterest.com/pin/drotrstvo-drotr-in-2025--571746115212847545/ Foto galerija]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Tinkers}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]]</text>
      <sha1>0jakvu3bnvwkca52hnmzjbz8g5ojh9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/common.js</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4723363</id>
    <revision>
      <id>42715047</id>
      <parentid>42682048</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:47:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42715047</origin>
      <model>javascript</model>
      <format>text/javascript</format>
      <text bytes="750" sha1="qmqaestdx4imvyryfymo5qvslkvio9r" xml:space="preserve">/* trenutno se ništa ne testira */

// Dodaje dugmad za sažetak izmjene
mw.hook('summaryButtons').add(function () {
	addSummaryButton('vandal', 'vandalizam', 'patrola');
});

/* Patroliranje izmjene sa Ctrl + ` */
document.addEventListener('keydown', (event) =&gt; {
    if (
        event.code !== 'Backquote' ||
        !event.ctrlKey ||
        event.altKey || event.shiftKey || event.metaKey ||
        event.repeat
    ) return;

    // Ne aktiviraj prečac tijekom pisanja.
    if (
        event.target.isContentEditable ||
        event.target.closest('input, textarea, select')
    ) return;

    const patrolLink = document.querySelector('.patrollink a');
    if (!patrolLink) return;

    event.preventDefault();
    patrolLink.click();
});</text>
      <sha1>qmqaestdx4imvyryfymo5qvslkvio9r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725507</id>
    <revision>
      <id>42715567</id>
      <parentid>42696064</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T11:25:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42715567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="744" sha1="lf0z5jpk1v9qk8w8ftjrlfunr7pnsvf" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''

Život je ono što ti se dešava dok si zauzet praveći druge planove. – ''[[John Lennon]]''

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu. – ''[[Mahatma Gandhi]]''

Znam da ništa ne znam. - [[Sokrat|Sokrat:]]

Ne žalim što su drugi pokrali moje ideje. Žalim što nemaju svoje.- [[Nikola Tesla|Nikola Tesla:]]

Svako ima svoju nesreću, pa i najsrećniji. Ali nesreća je sreća prema onome što bi moglo biti. - [[Meša Selimović|Meša Selimović:]][[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>lf0z5jpk1v9qk8w8ftjrlfunr7pnsvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Mjesec radničkog pokreta 2026./Statistika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725742</id>
    <revision>
      <id>42715031</id>
      <parentid>42714064</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T21:50:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz-bot</username>
        <id>331934</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje statistike Mjeseca radničkog pokreta 2026.</comment>
      <origin>42715031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1168" sha1="q5jkarb2s6mp4f012op8zalq27ev79m" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Panel za uređivačke akcije/styles.css&quot;/&gt;

'''Zadnje ažuriranje:''' 2026-10-31 22:49 CET

&lt;div class=&quot;info-columns&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;new&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}}
&lt;!-- BOT:NEW:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! korisnik
|-
| 1.
| [[Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.]]
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 2.
| [[Aleksej Stahanov]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 3.
| [[Vilim Bukšeg]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 4.
| [[Štrajk rudara u Trepči 1989.]]
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 5.
| [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 6.
| [[Adelheid Popp]]
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|}
&lt;!-- BOT:NEW:END --&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;expanded&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! korisnik
|-
| 1.
| [[Afera Haymarket]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 2.
| [[Alija Sirotanović]]
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:END --&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Mjesec radničkog pokreta 2026.| ]]</text>
      <sha1>q5jkarb2s6mp4f012op8zalq27ev79m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725752</id>
    <revision>
      <id>42714977</id>
      <parentid>42705539</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Početak štrajka i podrška opozicije */</comment>
      <origin>42714977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7719" sha1="ah7apigzatbcnnmq4f3oq2q9g1j8uwr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wiki Šumadija III Rudarski basen Kolubara 295.jpg|mini|alt=Pogled na površinski kop i rudarsku mehanizaciju u basenu Kolubara|Rudarski basen Kolubara 2019. godine]]
'''Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.''' je bio [[štrajk]] zaposlenih u [[Rudarski basen Kolubara|Rudarskom basenu Kolubara]]. Počeo je 29. septembra 2000.  sa zahtevom da [[Slobodan Milošević]], tadašnji predsednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], prihvati poraz u prvom krugu predsedničkih izbora 2000. godine. Štrajk je završen 5. oktobra nakon što je [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|Milošević svrgnut s vlasti]].

== Pozadina ==
Dana 24. septembra 2000. održani su parlamentarni i predsednički izbori u SR Jugoslaviji. Nakon što je opozicija okupljena oko koalicije [[Demokratska opozicija Srbije]] (DOS) proglasila pobedu svog predsedničkog kandidata [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] u prvom krugu izbora, Savezna izborna komisija je saopštila da je on osvojio 48,96% glasova i da će se 8. oktobra održati drugi krug predsedničkih izbora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. septembra 2000 |title=Konačni rezultati izbora za predsednika Republike |url=https://www.arhiva.srbija.gov.rs/vesti/2000-09/28/21673.html |access-date=2. oktobra 2026. |website=[[Vlada Republike Srbije]] |place=Beograd |agency=[[Tanjug]]}}&lt;/ref&gt; Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SR Jugoslavije, podržao je zaključke izborne komisije i najavio organizovanje drugog kruga izbora. Širom [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] izbili su protesti na kojima se zahtevalo da Milošević prihvati izborni poraz.

== Historija ==

=== Početak štrajka i podrška opozicije ===
Štrajk je počeo 29. septembra na polju D Rudarskog basena Kolubara.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |url=http://sindikatkolubara.rs/o-nama |title=O nama – Sindikat Kolubara&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |access-date=6. oktobra 2020 |archive-date=12. oktobra 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012060908/http://www.sindikatkolubara.rs/o-nama/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tog dana štrajku se priključilo oko 7.000 kolubarskih rudara.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Obustava rada je ugrožavala snabdevanje [[Termoelektrana Nikola Tesla|Termoelektrane ''Nikola Tesla'']] u [[Obrenovac|Obrenovcu]] ugljem, a time i proizvodnju električne energije u zemlji. Uskoro su u štrajk stupili i rudari iz [[Majdanpek|Majdanpeka]] i [[Kostolac|Kostolca]], kao i radnici rafinerije u [[Pančevo|Pančevu]].&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

DOS je podržao štrajk rudara. Članovi rukovodstva DOS-a su dogovorili da svake večeri po dva lidera koalicije budu uz rudare.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Između ostalog, rudare su obišli i [[Boris Tadić]] i [[Nebojša Čović]].  U intervjuu novinarki Vesni Mališić iz 2003. srpski premijer [[Zoran Đinđić]] je, govoreći o najavi štrajka kolubarskih rudara, izjavio sledeće:&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
{{Izdvojeni citat|Rekli smo – super, rudari plus studenti, to je revolucija. To je klasika u socijalizmu. Onda smo pokušali to da podržimo.|[[Zoran Đinđić]]|intervju Vesni Mališić (2003)}}

=== Pritisci vlasti (30. septembra – 4. oktobra) ===
Drugog dana štrajka, 30. septembra, u rudarski basen je poslat [[Boško Buha (general)|Boško Buha]], komandant policijske brigade SUP-a Beograd. Njegov zadatak je bio da primeni silu i prekine štrajk kolubarskih rudara. Uprkos tome, Buha to nije učinio, a svoje nadređene je izvestio da je obim štrajka manji od procenjenog.

Pritisci na štrajkače su se povećavali kako se bližio [[5. oktobra|5. oktobar]], za kada je opozicija zakazala [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|protest]] ispred Savezne skupštine u [[Beograd|Beogradu]]. Dana 3. oktobra u rudarski basen je došao general-pukovnik [[Nebojša Pavković]], načelnik [[Generalštab Vojske Jugoslavije|generalštaba Vojske Jugoslavije]], u pratnji pripadnika Bataljona vojne policije ''Kobre''. Pavković je upozorio štrajkače da svojim postupcima ugrožavaju bezbednost zemlje. Pokušao je da ih natera da prekinu štrajk, ali nije uspeo. U noći između 3. i 4. oktobra Nebojša Simeunović, sudija Okružnog suda u Beogradu, odbio je da potpiše nalog za hapšenje predvodnika štrajka i lidera DOS-a Nebojše Čovića i Borisa Tadića.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/slucaj-sudija-nebojsa-simeunovic/29525893.html|title=Osamnaest godina bez istine o smrti sudije Simeunovića|last=Zorić|first=Ognjen|date=5. oktobra 2018|website=|publisher=[[Radio Slobodna Evropa]]|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=2. oktobra 2026.}}&lt;/ref&gt;

Noć između 3. i 4. oktobra kod štrajkača su proveli lideri DOS-a [[Milan St. Protić]] i [[Goran Svilanović]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite book|url=https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|title=Lica i naličja|last=Protić|first=Milan St.|publisher=|year=2005|isbn=|location=Beograd|pages=17|access-date=6. oktobra 2020|archive-date=14. decembra 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214222750/https://milanstprotic.com/wp-content/uploads/2014/04/1.-October-5-2000.pdf|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 4. oktobra policija je blokirala prilaze rudniku Tamnava, koji je u sklopu rudarskog basena. Pokušala je da preuzme kontrolu nad kopovima. Veliki broj ljudi iz Beograda, [[Čačak|Čačka]], [[Ljig|Ljiga]], [[Ub|Uba]], [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Lazarevac|Lazarevca]] i drugih mesta u Srbiji došao je da podrži rudare,&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |last=Grujić |first=Dragoslav |date=12. oktobra 2000 |title=Dani demokratije |url=https://old.vreme.com/arhiva_html/510/02.html |access-date=2. oktobra 2026 |website=[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]}}&lt;/ref&gt; nakon čega se policija povukla.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=10. oktobra 2000 |title=Balkan Report: October 10, 2000 |url=https://www.rferl.org/a/1341253.html |access-date=2. oktobra 2026 |work=[[Radio Free Europe]] |language=engleski |volume=4 |issue=75}}&lt;/ref&gt;

=== Svrgavanje Miloševića i kraj štrajka ===
[[Datoteka:Petooktobarska revolucija.png|mini|alt=Demonstranti ispred Savezne skupštine u Beogradu dok u zgradi bukti vatra|Kolubarski rudari su štrajkom učestvovali u [[Svrgavanje Slobodana Miloševića|svrgavanju Miloševića]] 5. oktobra 2000. godine. Istog dana štrajk je okončan.]]
Na protestu 5. oktobra Slobodan Milošević je svrgnut s vlasti. Istog dana štrajk rudara u basenu Kolubara je okončan.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

=== Nakon 5. oktobra 2000. ===
Sudija Simeunović, koji je odbio da potpiše nalog za hapšenje učesnika štrajka, nestao je 7. novembra 2000. godine. Njegovo telo je pronađeno oko mesec dana kasnije u Dunavu, a Simeunovićeva sestra je optužila pripadnike [[UDBA|Resora državne bezbednosti]] da su ubili Simeunovića.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Okolnosti njegove smrti su do danas ostale nerazjašnjene.

Godine 2020. Miodrag Ranković, koji je 2000. bio predsednik štrajkačkog odbora, izjavio je za ''-{BBC News}- na srpskom'' da je štrajk igrao važnu ulogu u svrgavanju Miloševića 5. oktobra 2000. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-54333180|title=5. oktobar, 2000: Dani kad je Srbija stala|last=Maričić|first=Slobodan|date=29. septembra 2020|work=BBC News na srpskom|access-date=2. oktobra 2026|archive-url=|archive-date=|dead-url=no|publisher=|url-status=}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reference}}

[[Kategorija:Politička historija Srbije]]
[[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]]
[[Kategorija:Protesti]]
[[Kategorija:Slobodan Milošević]]
[[Kategorija:Rudarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Istorija Srbije u savremenom dobu]]
[[Kategorija:2000.]]
[[Kategorija:Opština Lazarevac]]
[[Kategorija:Historija Beograda]]</text>
      <sha1>ah7apigzatbcnnmq4f3oq2q9g1j8uwr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk radnica Kamenskog 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725880</id>
    <revision>
      <id>42714941</id>
      <parentid>42714808</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13040" sha1="fixgiczd2wfziag5jec1o8kc6n81g5g" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je pobunu radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, ističući da je povećala javnu vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Sonja Dragović je u studiji iz 2016. analizirala povezivanje bivših tvorničkih radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Borba radnica dobila je odjek i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'', u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je i kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u junu 2017, u režiji Olje Lozice, povezujući sudbinu radnica Kamenskog sa širim pitanjima rada i društvenog položaja radničke klase.

Bivše radnice Kamenskog učestvovale su i u videospotu za pjesmu ''Firma'' grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]], govoreći o gubitku radnih mjesta i zatvaranju svojih tvornica.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=2015-07-10 |access-date=2026-10-06 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>fixgiczd2wfziag5jec1o8kc6n81g5g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714942</id>
      <parentid>42714941</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13029" sha1="n6gxeegaw0sqx6bg77oarhh1fqxw4y0" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Borba radnica dobila je odjek i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'', u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je i kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u junu 2017, u režiji Olje Lozice, povezujući sudbinu radnica Kamenskog sa širim pitanjima rada i društvenog položaja radničke klase.

Bivše radnice Kamenskog učestvovale su i u videospotu za pjesmu ''Firma'' grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]], govoreći o gubitku radnih mjesta i zatvaranju svojih tvornica.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=2015-07-10 |access-date=2026-10-06 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>n6gxeegaw0sqx6bg77oarhh1fqxw4y0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714946</id>
      <parentid>42714942</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:49:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Društveni i kulturni utjecaj */</comment>
      <origin>42714946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13030" sha1="hvw2fdd08q06u3o9krggw9ywxr2pkmx" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je i kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u junu 2017, u režiji Olje Lozice, povezujući sudbinu radnica Kamenskog sa širim pitanjima rada i društvenog položaja radničke klase.

Bivše radnice Kamenskog učestvovale su i u videospotu za pjesmu ''Firma'' grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]], govoreći o gubitku radnih mjesta i zatvaranju svojih tvornica.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=2015-07-10 |access-date=2026-10-06 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>hvw2fdd08q06u3o9krggw9ywxr2pkmx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714947</id>
      <parentid>42714946</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:51:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opći štrajk i prosvjedne povorke */</comment>
      <origin>42714947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13029" sha1="gjx0bm6ffaz5w8lfodpj7lirwgfm1lu" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je i kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u junu 2017, u režiji Olje Lozice, povezujući sudbinu radnica Kamenskog sa širim pitanjima rada i društvenog položaja radničke klase.

Bivše radnice Kamenskog učestvovale su i u videospotu za pjesmu ''Firma'' grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]], govoreći o gubitku radnih mjesta i zatvaranju svojih tvornica.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=2015-07-10 |access-date=2026-10-06 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>gjx0bm6ffaz5w8lfodpj7lirwgfm1lu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714948</id>
      <parentid>42714947</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T15:56:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13282" sha1="plp3k83v9b92qrpi0v5rd7f8varcvrc" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog učestvovale su i u videospotu za pjesmu ''Firma'' grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]], govoreći o gubitku radnih mjesta i zatvaranju svojih tvornica.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=2015-07-10 |access-date=2026-10-06 |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>plp3k83v9b92qrpi0v5rd7f8varcvrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714959</id>
      <parentid>42714948</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:10:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13229" sha1="mp71707gif78h27g847ngw54yw8gnt8" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Štrajk je imao posljedice po zdravlje sudionica. Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu ''Firma'' glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]].&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>mp71707gif78h27g847ngw54yw8gnt8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714961</id>
      <parentid>42714959</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:14:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Štrajk glađu */</comment>
      <origin>42714961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13179" sha1="bwxzpdb8j2dnbbwxgncv5i8gwyuatzs" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, pozivajući se na postojanje zainteresiranih kupaca.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu ''Firma'' glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]].&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>bwxzpdb8j2dnbbwxgncv5i8gwyuatzs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714962</id>
      <parentid>42714961</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:16:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opći štrajk i prosvjedne povorke */</comment>
      <origin>42714962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13169" sha1="by0ah2ojwwdkqb2q0pyorhwy5xsfynv" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih mogu uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu ''Firma'' glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]].&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>by0ah2ojwwdkqb2q0pyorhwy5xsfynv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714963</id>
      <parentid>42714962</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:18:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opći štrajk i prosvjedne povorke */</comment>
      <origin>42714963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13173" sha1="2oxzih8yd9aopxo1iff1hqoevvwglji" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji [[Lenka Udovički|Lenke Udovički]] i uz dramaturšku suradnju [[Nataša Govedić|Nataše Govedić]]. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' [[Goran Ferčec|Gorana Ferčeca]]. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu ''Firma'' glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici [[Dioki|Diokija]] i [[Gredelj|Gredelja]].&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>2oxzih8yd9aopxo1iff1hqoevvwglji</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714966</id>
      <parentid>42714963</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:23:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13092" sha1="l69xf9n1gkttmxl0dvqmp7uwjrm6rw9" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[tranzicija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans ''Neraskidive niti'' u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta ''Radnice u gladovanju'' Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu ''Firma'' glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>l69xf9n1gkttmxl0dvqmp7uwjrm6rw9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714967</id>
      <parentid>42714966</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:26:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13098" sha1="b3zlmq304xw7dbkblm6zb4p9n3edv8h" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=[[HINA]] |first= |date=29. rujna 2010 |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016 |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011 |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=Nacional |date=27. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=Nacional |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=Večernji list |date=29. rujna 2010 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |date=30. rujna 2010 |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010 |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010 |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017 |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017 |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=Večernji list |date=10. srpnja 2015 |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>b3zlmq304xw7dbkblm6zb4p9n3edv8h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714969</id>
      <parentid>42714967</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:32:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42714969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13389" sha1="c7hvzgfqopv0ttxp8it2qjfaocgna9t" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Štrajkovi]]
[[Kategorija:2010. u Hrvatskoj]]
}}</text>
      <sha1>c7hvzgfqopv0ttxp8it2qjfaocgna9t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714972</id>
      <parentid>42714969</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T16:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42714972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13544" sha1="gqx9i8idoydz1kemdn58a3fnkd5hpzj" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |last=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezuju se za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna. Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama, aludirajući na korupciju.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad Kamenskom 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. novembra 2010. godine. U decembru iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. marta 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Politička historija Hrvatske]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>gqx9i8idoydz1kemdn58a3fnkd5hpzj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714976</id>
      <parentid>42714972</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13543" sha1="4omsipgtc6zk4iuwni97ajphpr246ay" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>4omsipgtc6zk4iuwni97ajphpr246ay</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714978</id>
      <parentid>42714976</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13543" sha1="nynfn31ukmvl5ml529ekcdn45eqthdt" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i organizacija civilnog društva. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>nynfn31ukmvl5ml529ekcdn45eqthdt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714979</id>
      <parentid>42714978</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:20:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opći štrajk i prosvjedne povorke */</comment>
      <origin>42714979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13536" sha1="dfwyguuhcwi76s3yd9h6cv5c03xem0o" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana i s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>dfwyguuhcwi76s3yd9h6cv5c03xem0o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714980</id>
      <parentid>42714979</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:21:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opći štrajk i prosvjedne povorke */</comment>
      <origin>42714980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13534" sha1="sxci73i3e5a14t0ns6y7vfa9sud116j" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>sxci73i3e5a14t0ns6y7vfa9sud116j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714981</id>
      <parentid>42714980</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:22:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Nacrt:Štrajk radnica Kamenskog 2010.]] na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42714980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13534" sha1="sxci73i3e5a14t0ns6y7vfa9sud116j" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{predložene kategorije|
[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]
}}</text>
      <sha1>sxci73i3e5a14t0ns6y7vfa9sud116j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714986</id>
      <parentid>42714981</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:23:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13505" sha1="5qpsvhlf7iugjefp3j34kthctkgyayk" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>5qpsvhlf7iugjefp3j34kthctkgyayk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714987</id>
      <parentid>42714986</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:25:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13503" sha1="1jt53ijufoyaokz1j3wavtqv98yygxw" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |last=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. Više od 400 zaposlenih posljednji je radni dan u Kamenskom provelo 26. studenoga 2010. godine. U prosincu iste godine radnice su još čekale isplatu šest zaostalih plaća, a kao alternativu navodile su nastavak rada u tvornici Goričanka u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>1jt53ijufoyaokz1j3wavtqv98yygxw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714988</id>
      <parentid>42714987</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:30:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ishod i kasnije organiziranje */</comment>
      <origin>42714988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13808" sha1="5qqzbzrj15jexo02bx50z4c7dppe2lw" xml:space="preserve">'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |last=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. U listopadu 2010. radnicama se dugovalo šest plaća.&lt;ref name=&quot;sest-placa&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |date=12. listopada 2010. |title=Kamensko u stečaju, ali kad će šest plaća... |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kamensko-u-stecaju-ali-kad-ce-sest-placa-202463 |access-date=31. listopada 2026. |website=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt; Direktor Antun Crlenjak predložio je preseljenje proizvodnje u tvornicu Goričanka nova u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].&lt;ref name=&quot;stecaj&quot; /&gt; Tvornica Kamensko zatvorena je 26. studenoga 2010. godine.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>5qqzbzrj15jexo02bx50z4c7dppe2lw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715003</id>
      <parentid>42714988</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T18:47:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42715003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14028" sha1="eud01da97m0n8i3haau4cx2nqddtmom" xml:space="preserve">[[Datoteka:Kamensko, tvornički dućan u Zagrebu.jpg|mini|alt=Stepenice vode do vrata tvorničkog dućana, iznad kojih se nalazi veliki plavi natpis &quot;Kamensko&quot;|Tvornički dućan tekstilnog poduzeća Kamensko u Zagrebu]]
'''Štrajk radnica Kamenskog 2010.''' bio je štrajk zaposlenih u [[Zagreb|zagrebačkoj]] tekstilnoj tvornici [[Kamensko (poduzeće)|Kamensko]] pokrenut zbog višemjesečne neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Počeo je 20. rujna 2010., kada je dvadeset radnica započelo [[štrajk glađu]] u parku na Trgu Francuske Republike, u blizini tvornice. Nakon prekida štrajka glađu, 29. rujna počeo je opći [[štrajk]] u tvornici, praćen prosvjednim povorkama kroz središte Zagreba. Zahtjev štrajkašica bio je isplata najmanje triju zaostalih plaća ili pokretanje [[stečaj]]nog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA|author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija|first= |date=29. rujna 2010. |title=Nastavak borbe za plaće: Radnice Kamenskog počele opći štrajk |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92317/nastavak-borbe-za-place-radnice-kamenskog-pocele-opci-strajk |access-date=17. listopada 2026 |website=[[Nacional]]}}&lt;/ref&gt; Štrajk je prekinut 12. listopada nakon što je Trgovački sud u Zagrebu otvorio stečaj nad poduzećem.

Prosvjedima su se pridružili studenti, građani i aktivističke udruge, a slučaj Kamenskog kasnije je razmatran u istraživanjima radničkog organiziranja i propadanja hrvatske tekstilne industrije.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dragović |first=Sonja |title=Tailors Turned Activists: Surviving the Demise of the Croatian Textile Industry |journal=Intersections. East European Journal of Society and Politics |volume=2 |issue=1 |year=2016. |pages=32–53 |doi=10.17356/ieejsp.v2i1.146 |url=https://intersections.tk.mta.hu/index.php/intersections/article/view/146/pdf_41 |language=engleski|format=PDF}}&lt;/ref&gt; Tvornica je prestala proizvoditi iste godine,&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |title=Kamensko |url=https://tehnika.lzmk.hr/kamensko/ |website=Hrvatska tehnička enciklopedija |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date=6. lipnja 2019. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt; dok je dio bivših radnica 2011. osnovao udrugu Otvoreno Kamensko radi zajedničkog djelovanja i nastavka proizvodnje.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot;&gt;{{Cite web |last=Resanović |first=Luka |title=Kontinuitet radničke borbe |url=https://arhiva.h-alter.org/vijesti/kontinuitet-radnicke-borbe |website=H-Alter |date=25. ožujka 2017. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
Kamensko je bilo poduzeće za proizvodnju i trgovinu odjeće i rublja osnovano u Zagrebu 1949. godine. Njegovi počeci vezani su za [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizansku]] radionicu za izradu i popravak odjeće i obuće iz 1943. godine. Tijekom poslovanja razvilo je proizvodnju za jugoslavensko i inozemno tržište, a 1993. registrirano je kao [[dioničko društvo]]. Pad prihoda počeo je 2005., uz smanjenje prodaje u inozemstvu. U narednim godinama opadali su proizvodnja i broj zaposlenih: poduzeće je 2005. imalo oko 1300 zaposlenih, a 2008. oko 500 zaposlenih.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt;

Do rujna 2010. radnice nisu primale plaće pet mjeseci. Prema tadašnjim izvješćima, dug za poreze i doprinose iznosio je oko 25 milijuna [[Hrvatska kuna|kuna]], a račun poduzeća bio je blokiran od prosinca 2009. godine. Nakon blokade uprava je poslovanje prebacila na poduzeće-kćer Kamensko trgovina.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Radnice i dalje gladuju, dvije hospitalizirane |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/radnice-i-dalje-gladuju-dvije-hospitalizirane-20100925 |website=Tportal |date=25. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

Neisplata plaća i neizvjesnost oko opstanka tvornice potaknule su radnice na samoorganiziranje. U svojoj analizi slučaja Andrea Milat povezala je njihovu pobunu s pogoršavanjem radnih uvjeta, smanjivanjem radničkih i socijalnih prava te slabljenjem mogućnosti zaposlenih da utječu na upravljanje poduzećem.&lt;ref name=&quot;milat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Milat |first=Andrea |title=Pobuna radnica Kamenskog i kako se oduprijeti kapitalizmu |journal=Treća |volume=13 |issue=2 |year=2011. |pages=55–70 |url=https://zenstud.hr/wp-content/uploads/2011/12/Treca_br2_2011.pdf |language=}}&lt;/ref&gt;

== Tijek štrajka ==
=== Štrajk glađu ===
Dvadeset radnica Kamenskog započelo je štrajk glađu 20. rujna.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; Noći su provodile u šatoru na Trgu Francuske Republike, a tijekom gladovanja nastavile su dolaziti na posao. Tražile su isplatu plaća koje nisu primile pet mjeseci i naknada za prijevoz.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt; Preostalih četiristotinjak radnica prosvjedovalo je u krugu tvornice.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=K. |first=T. |date=21. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog štrajkaju glađu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnice-kamenskog-strajkaju-gladzu.html |access-date=18. listopada 2026 |website=Dnevnik.hr |language=}}&lt;/ref&gt;

Do 25. rujna dvije radnice bile su hospitalizirane zbog iscrpljenosti i upućene kući, pa je u štrajku glađu ostalo njih osamnaest. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u međuvremenu je priopćilo da je Kamenskom tijekom prethodnih četiriju godina dodijelilo više od sedam milijuna kuna za tehnološku obnovu i povećanje konkurentnosti.&lt;ref name=&quot;gladovanje&quot; /&gt;

Nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva i Vladina ureda za socijalno partnerstvo 27. rujna, radnice su odlučile prekinuti štrajk glađu. Obećano im je ubrzano razmatranje zahtjeva za dodjelu jednokratne socijalne pomoći, kao i pokušaj dogovora s bankama i Zagrebačkim holdingom o odgodi naplate njihovih dugova. Istog dana propao je pokušaj mirenja s poslodavcem, pa je najavljen štrajk u tvornici od 29. rujna. Predstavnica radnica Đurđa Krnjak izjavila je da bi se štrajk glađu mogao obnoviti ako obećana pomoć izostane.&lt;ref name=&quot;mirenje&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Propao dogovor: Radnice Kamenskog više ne gladuju, štrajk nastavljaju u tvornici |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92182/propao-dogovor-s-poslodavcem-radnice-kamenskog-vise-ne-gladuju-strajk-nastavljaju-tvornici |website=[[Nacional]] |date=27. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 |language=}}&lt;/ref&gt;

=== Opći štrajk i prosvjedne povorke ===
Opći štrajk počeo je 29. rujna. U tvornici je tada bilo oko 430 zaposlenih, a prema sindikalnoj povjerenici Avi Gavran u štrajku su sudjelovali svi oni koji nisu bili na bolovanju. Štrajkašice su odlučile obustaviti rad do isplate triju zaostalih plaća ili pokretanja stečajnog postupka.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Radnice su odbile prijedlog uprave da prekinu štrajk u zamjenu za isplatu jedne zaostale plaće. Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je predstečajni postupak i imenovao Zdravka Mitaka za predstečajnog upravitelja. Predstavnice radnica tražile su nastavak proizvodnje kroz stečaj s preustrojem, navodeći da postoje zainteresirani kupci.&lt;ref name=&quot;predstecaj&quot;&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |title=Sud donio odluku o pokretanju predstečajnog postupka za Kamensko |url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/92353/sud-donio-odluku-o-pokretanju-predstecajnog-postupka-za-kamensko |website=[[Nacional]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Uz obustavu rada, radnice su organizirale prosvjedne povorke od tvornice u Reljkovićevoj ulici do [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]] i natrag. U povorkama su nosile transparente i zviždaljke, a pridružili su im se i studenti. Dio radnica nosio je broševe sa škarama kao simbol borbe protiv korupcije.&lt;ref name=&quot;povorke&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |title=Ministri nose naša odijela, a mi na ulici prosimo plaće |url=https://www.vecernji.hr/zagreb/ministri-nose-nasa-odijela-a-mi-na-ulici-prosimo-place-197035 |website=[[Večernji list]] |date=29. rujna 2010. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

Prema studiji Sonje Dragović, podrška radnicama dolazila je od susjeda, studenata, građana, umjetnika i nevladinih organizacija. Suradnja s inicijativom Pravo na grad i [[Zelena akcija|Zelenom akcijom]] bila je povezana s protivljenjem prenamjeni tvorničkog zemljišta te interesom za očuvanje javnog prostora u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt; Dana 30. rujna radnice su dobile potvrde pomoću kojih su mogle uzeti socijalnu pomoć u iznosu od 1000 kuna u centrima za socijalnu skrb.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=HINA |author-link=Hrvatska izvještajna novinska agencija |date=30. rujna 2010. |title=Radnice Kamenskog dobile po 1.000 kuna |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/radnice-kamenskog-dobile-po-1-000-kuna-20100930 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

=== Završetak štrajka ===
Trgovački sud u Zagrebu pokrenuo je stečajni postupak nad poduzećem Kamensko 12. listopada. Na ročištu je utvrđeno da su dugovi poduzeća veći od 80 milijuna kuna. Zahtjev za pokretanje stečajnog postupka podnijela je tvrtka iz Sjeverne Irske kojoj je Kamensko dugovalo nešto manje od 100.000 eura. Nakon odluke suda radnice su izrazile nadu da će se proizvodnja nastaviti.&lt;ref name=&quot;stecaj&quot;&gt;{{Cite web |last=F. |title=Pokrenut stečaj tvornice Kamensko |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenut-stecaj-tvornice-kamenskog.html |website=Dnevnik.hr |date=12. listopada 2010. |access-date=6. listopada 2026 |first=E.}}&lt;/ref&gt;

Pokretanjem stečajnog postupka ispunjen je jedan od uvjeta štrajkašica za prekid obustave rada. Nakon posljednje prosvjedne povorke od tvornice do Trga bana Jelačića, održane istog dana, štrajk je prekinut.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Filipović |first=L. |date=12. listopada 2010. |title=Stečaj Kamenskog, prekida se štrajk |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stecaj-kamenskog-prekida-se-strajk-20101012 |access-date=31. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

== Ishod i kasnije organiziranje ==
Otvaranje stečaja nije dovelo do očuvanja proizvodnje. U listopadu 2010. radnicama se dugovalo šest plaća.&lt;ref name=&quot;sest-placa&quot;&gt;{{Cite web |last=Zrinjski |first=Marijana |date=12. listopada 2010. |title=Kamensko u stečaju, ali kad će šest plaća... |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kamensko-u-stecaju-ali-kad-ce-sest-placa-202463 |access-date=31. listopada 2026. |website=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt; Direktor Antun Crlenjak predložio je preseljenje proizvodnje u tvornicu Goričanka nova u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]].&lt;ref name=&quot;stecaj&quot; /&gt; Tvornica Kamensko zatvorena je 26. studenoga 2010. godine.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Poduzeće Kamensko formalno je prestalo djelovati 2018. godine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot; /&gt; Dio bivših radnica, pod vodstvom Đurđe Grozaj, osnovao je 2011. udrugu Otvoreno Kamensko. Njezini ciljevi jesu međusobna podrška, ostvarivanje potraživanja i ponovno pokretanje proizvodnje radi zapošljavanja radnica. Udruga je od Grada Zagreba dobila prostor u najam na [[Knežija|Knežiji]], gdje je organizirala rad pomoću doniranih strojeva. Prema izvješću iz 2017. udruga je zapošljavala osam radnica i pokrenula kampanju za prikupljanje novca za novu opremu.&lt;ref name=&quot;otvoreno&quot; /&gt;

== Društveni i kulturni utjecaj ==
U analizi objavljenoj 2011. Andrea Milat opisala je štrajk radnica Kamenskog kao medijski najvidljiviji radnički otpor u Hrvatskoj, navodeći da je štrajk povećao vidljivost problema tekstilnih radnica. Slučaj je razmatrala u kontekstu [[Tranzicijska ekonomija|tranzicije]], rodne podjele rada i slabljenja socijalnih prava.&lt;ref name=&quot;milat&quot; /&gt; U studiji iz 2016. Sonja Dragović analizirala je povezivanje bivših radnica s lokalnom zajednicom i njihov prelazak u nove oblike radničkog i građanskog organiziranja.&lt;ref name=&quot;dragovic&quot; /&gt;

Štrajk radnica Kamenskog dobio je pokriće i u izvedbenim umjetnostima. Na [[Međunarodni dan žena]] 8. ožujka 2011. u zagrebačkoj [[Tvornica kulture|Tvornici kulture]] izveden je performans &quot;Neraskidive niti&quot; u režiji Lenke Udovički i uz dramaturšku suradnju Nataše Govedić. U njemu su bivše radnice Kamenskog iznosile vlastita iskustva, uz nastupe umjetnica iz drugih područja.&lt;ref name=&quot;levanat&quot;&gt;{{Cite journal |last=Levanat-Peričić |first=Miranda |title=Radnička klasa u postjugoslavenskoj zbilji i reprezentacija radnika u hrvatskoj književnosti: u procjepu između heterotopije krize i devijacije |journal=Narodna umjetnost |volume=54 |issue=2 |year=2017. |pages=131–147 |doi=10.15176/vol54no207 |url=https://ojs.srce.hr/nu/article/view/6272/3346 }}&lt;/ref&gt;

Štrajk glađu poslužio je kao tema dramskog teksta &quot;Radnice u gladovanju&quot; Gorana Ferčeca. Predstava prema tom tekstu izvedena je u [[Zagrebačko kazalište mladih|Zagrebačkom kazalištu mladih]] u lipnju 2017. u režiji Olje Lozice.&lt;ref name=&quot;predstava&quot;&gt;{{Cite web |last=Ožegović |first=Nina |date=10. lipnja 2017. |title=Uznemirujuća i bolna predstava koju bi trebali pogledati svi hrvatski ministri |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/uznemirujuca-i-bolna-predstava-koju-bi-trebali-pogledati-svi-hrvatski-ministri-20170610 |access-date=6. listopada 2026 |website=Tportal}}&lt;/ref&gt;

Bivše radnice Kamenskog sudjelovale su i u spotu za pjesmu &quot;Firma&quot; glazbene grupe [[Hladno pivo]], objavljenom 2015. godine. U spotu su, uz njih, nastupili bivši radnici Diokija i Gredelja.&lt;ref name=&quot;firma&quot;&gt;{{Cite web |last=Carević |first=Ivana |title=Novi spot Hladnog piva: Tri minute edukacije o žrtvama privatizacije |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hladno-pivo-spotom-za-firmu-pobudio-velik-interes-javnosti-1014136 |website=[[Večernji list]] |date=10. srpnja 2015. |access-date=6. listopada 2026 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Tekstilna industrija]]
[[Kategorija:Historija Zagreba]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske]]</text>
      <sha1>eud01da97m0n8i3haau4cx2nqddtmom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Štrajk radnica Kamenskog 2010.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4725881</id>
    <revision>
      <id>42714983</id>
      <parentid>42706553</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:22:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor o nacrtu:Štrajk radnica Kamenskog 2010.]] na [[Razgovor:Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42706553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3177" sha1="6k8qi4mnbl2b08d6q7pmxchk031990n" xml:space="preserve">== ? ==
@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ček', otkad mi to dopuštamo članke generirane AI-jem? :S – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:04 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa nije još članak :P. Biće opširno pregledan pre premeštanja u GIP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:10 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Point remains. Stav smo po tom pitanju zauzeli. Ona je smjernica prošla jer kao - normativni je akt pa nije sadržajno relevantna, ali sadržaj ''ne smije'' biti AI generiran, pobogu. To je bio dogovor :/ Dotjeraj sada ovo, ali molim te nemoj da ovo postane praksa jer ako nam taj ''slop'' krene ovdje, Augejeve staje će biti bolnica koliko će tu smeća biti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:13 (CEST)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Sadržaj je objavljen u nacrtu upravo radi dorade. Kao članak, podlegao bi [[WP:BB#G15|kriterijum G15 za brzo brisanje]], koji smo izglasali. Međutim, u nacrtu su stvari liberalnije. Članak će proći opsežan ljudski pregled, uključujući pregled sadržaja, tona i referenci. I u sadašnjem stanju nije smeće, jer već sadrži dosta kvalitetnih izvora i podataka. Sve u svemu, ne vidim da se znatno razlikuje od postojećih članaka u GIP-u. Naravno, pregleda će biti, jer je to obavezno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:24 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Neće ovaj članak biti problem, ali on bi trebao biti iznimka. Ne želimo članke koje je generirao stroj, već tekstove koje su pisali urednici, ljudi. Da ne govorim da je pitanje autorskih prava još uvijek siva zona koju ne treba baš eksploatirati kao rudnik. Tim više što je ovo dio akcije za mjesec rada - a gle, mi promoviramo tekst koji je napisao stroj! :) Da ne govorim o tome da bi članci generirani na ovaj način trebali biti izuzeti iz ikakvih oblika natjecanja ili evaluacija; mogu biti statistika, ali... :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 22:16 (CEST)
:::::Pa ovo nije takmičenje. Ovo je akcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 22:18 (CEST)
::::::To sam i rekao :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 23:41 (CEST)</text>
      <sha1>6k8qi4mnbl2b08d6q7pmxchk031990n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714985</id>
      <parentid>42714983</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/*  ? */ odgovor</comment>
      <origin>42714985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3339" sha1="neuwmleyzibjk3wl85c2o2gmerkgnlh" xml:space="preserve">== ? ==
@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ček', otkad mi to dopuštamo članke generirane AI-jem? :S – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:04 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa nije još članak :P. Biće opširno pregledan pre premeštanja u GIP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:10 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Point remains. Stav smo po tom pitanju zauzeli. Ona je smjernica prošla jer kao - normativni je akt pa nije sadržajno relevantna, ali sadržaj ''ne smije'' biti AI generiran, pobogu. To je bio dogovor :/ Dotjeraj sada ovo, ali molim te nemoj da ovo postane praksa jer ako nam taj ''slop'' krene ovdje, Augejeve staje će biti bolnica koliko će tu smeća biti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:13 (CEST)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Sadržaj je objavljen u nacrtu upravo radi dorade. Kao članak, podlegao bi [[WP:BB#G15|kriterijum G15 za brzo brisanje]], koji smo izglasali. Međutim, u nacrtu su stvari liberalnije. Članak će proći opsežan ljudski pregled, uključujući pregled sadržaja, tona i referenci. I u sadašnjem stanju nije smeće, jer već sadrži dosta kvalitetnih izvora i podataka. Sve u svemu, ne vidim da se znatno razlikuje od postojećih članaka u GIP-u. Naravno, pregleda će biti, jer je to obavezno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:24 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Neće ovaj članak biti problem, ali on bi trebao biti iznimka. Ne želimo članke koje je generirao stroj, već tekstove koje su pisali urednici, ljudi. Da ne govorim da je pitanje autorskih prava još uvijek siva zona koju ne treba baš eksploatirati kao rudnik. Tim više što je ovo dio akcije za mjesec rada - a gle, mi promoviramo tekst koji je napisao stroj! :) Da ne govorim o tome da bi članci generirani na ovaj način trebali biti izuzeti iz ikakvih oblika natjecanja ili evaluacija; mogu biti statistika, ali... :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 22:16 (CEST)
:::::Pa ovo nije takmičenje. Ovo je akcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 22:18 (CEST)
::::::To sam i rekao :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 23:41 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 31. oktobra 2026. u 18:22 (CET)</text>
      <sha1>neuwmleyzibjk3wl85c2o2gmerkgnlh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714989</id>
      <parentid>42714985</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T17:31:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42714989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3367" sha1="qarb3m6balk23ttow4fpik0bn0r1hib" xml:space="preserve">{{MRP 2026 |korisnik=Aca}}

== ? ==
@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ček', otkad mi to dopuštamo članke generirane AI-jem? :S – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:04 (CEST)

:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa nije još članak :P. Biće opširno pregledan pre premeštanja u GIP. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:10 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Point remains. Stav smo po tom pitanju zauzeli. Ona je smjernica prošla jer kao - normativni je akt pa nije sadržajno relevantna, ali sadržaj ''ne smije'' biti AI generiran, pobogu. To je bio dogovor :/ Dotjeraj sada ovo, ali molim te nemoj da ovo postane praksa jer ako nam taj ''slop'' krene ovdje, Augejeve staje će biti bolnica koliko će tu smeća biti. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 19:13 (CEST)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Sadržaj je objavljen u nacrtu upravo radi dorade. Kao članak, podlegao bi [[WP:BB#G15|kriterijum G15 za brzo brisanje]], koji smo izglasali. Međutim, u nacrtu su stvari liberalnije. Članak će proći opsežan ljudski pregled, uključujući pregled sadržaja, tona i referenci. I u sadašnjem stanju nije smeće, jer već sadrži dosta kvalitetnih izvora i podataka. Sve u svemu, ne vidim da se znatno razlikuje od postojećih članaka u GIP-u. Naravno, pregleda će biti, jer je to obavezno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 19:24 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Neće ovaj članak biti problem, ali on bi trebao biti iznimka. Ne želimo članke koje je generirao stroj, već tekstove koje su pisali urednici, ljudi. Da ne govorim da je pitanje autorskih prava još uvijek siva zona koju ne treba baš eksploatirati kao rudnik. Tim više što je ovo dio akcije za mjesec rada - a gle, mi promoviramo tekst koji je napisao stroj! :) Da ne govorim o tome da bi članci generirani na ovaj način trebali biti izuzeti iz ikakvih oblika natjecanja ili evaluacija; mogu biti statistika, ali... :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 22:16 (CEST)
:::::Pa ovo nije takmičenje. Ovo je akcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. oktobra 2026. u 22:18 (CEST)
::::::To sam i rekao :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. oktobra 2026. u 23:41 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Urađeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 31. oktobra 2026. u 18:22 (CET)</text>
      <sha1>qarb3m6balk23ttow4fpik0bn0r1hib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eichlerovo pravilo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4726052</id>
    <revision>
      <id>42715061</id>
      <parentid>42713553</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T01:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6)</comment>
      <origin>42715061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3867" sha1="spjc9xx837lyaure1vp1djhjmb93vk1" xml:space="preserve">[[File:EichlersRule.jpg|thumb|320px|Pri usporedbi sestrinskih kladuse domaćina postoji sklonost pronalaženju taksonomski bogatije faune parazita na taksonomski bogatijoj skupini domaćina.]]
'''Eichlerovo pravilo''' je jedno od nekoliko [[biološka pravila|koevolucijskih pravila]] koja tvrde da [[parazit]]i imaju tendenciju da budu vrlo specifični za svoje domaćine, te se stoga doima razumnim očekivati ​​pozitivnu kovarijaciju između taksonomskog bogatstva domaćina i bogatstva njihovih parazita.

== Historija ==
Pravilo za opisivanje taksonomskog odnosa između parazita i njihovih domaćina 1942. je razvio Wolfdietrich Eichler (1912–1994), njemački autoritet u zoologiji i [[parazitologija|parazitologiji]] koji je služio kao profesor parazitologije na [[Univerzitet u Leipzigu|Univerzitetu u Leipzigu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Eichler |first=Wolfdietrich |date=1966 |title=Two New Evolutionary Terms for Speciation in Parasitic Animals |url=https://www.jstor.org/stable/2411393 |journal=Systematic Zoology |volume=15 |issue=3 |pages=216–218 |doi=10.2307/2411393 |jstor=2411393 |pmid=5924358 |issn=0039-7989|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eichler_1942&quot;&gt;{{cite journal |last=Eichler |first=W. |year=1942 |title=Die Entfaltungsregel und andere Gesetzmäßigkeiten in den parasitogenetischen Beziehungen der Mallophagen und anderer ständiger Parasiten zu ihren Wirten |url=http://phthiraptera.info/sites/phthiraptera.info/files/39548.pdf |journal=[[Zoologischer Anzeiger]] |volume=136 |pages=77–83 |access-date=2012-12-28 |archive-date=2017-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170304041639/http://phthiraptera.info/sites/phthiraptera.info/files/39548.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Princip je kasnije nazvan &quot;Eichlerovo pravilo&quot;. To je jedno od prva tri [[biološka pravila|koevolucijska pravila]], stvorena kao suprotnost istraživanjima koevolucije koja je provodio [[Heinrich Fahrenholz]].&lt;ref name=&quot;Klassen&quot;&gt;{{Cite journal |last=Klassen |first=G. J. |title=Coevolution: a history of the macroevolutionary approach to studying host-parasite associations |journal=The Journal of Parasitology |year=1992 |volume=78 |issue=4 |pages=573–587 |doi=10.2307/3283532 |jstor=3283532 |pmid=1635016|doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
Kao dio svog istraživanja iz 2012. godine, Vas i njegovi koautori testirali su Eichlerovo pravilo i zaključili da izuzetno jaki korelacijski dokazi podržavaju pozitivnu kovarijaciju između bogatstva vrsta ptičjih i sisarskih porodica i generičkog bogatstva njihovih parazitskih [[vaši]].&lt;ref name=&quot;Vas&quot;&gt;{{cite journal|last=Vas|first=Z.|author2=Csorba, G.|author3=Rozsa, L.|year=2012|title=Evolutionary co-variation of host and parasite diversity – the first test of Eichler's rule using parasitic lice (Insecta: Phthiraptera)|url=http://www.zoologia.hu/list/Vas_Csorba_Rozsa_2012.pdf|journal=Parasitology Research|volume=111|issue=1|pages=393–401|doi=10.1007/s00436-012-2850-9|pmid=22350674|s2cid=14923342|archive-url=https://web.archive.org/web/20210809093516/http://www.zoologia.hu/list/Vas_Csorba_Rozsa_2012.pdf|archive-date=2021-08-09|access-date=2026-10-12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U devetom tomu knjige ''[[Advances in Parasitology|Napredak u parazitologiji]]'', parazitolog W. Grant Inglis je pretpostavio da je, prilikom proučavanja kovarijacije između taksonomskog bogatstva domaćina i parazita, lakše proučavati parazite nego slobodnoživeće organizme-domaćine.&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=yovuRdSJmWwC&amp;q=eichler%27s+rule&amp;pg=PA201|title=Advances in Parasitology|date=1971-03-31|publisher=Academic Press|isbn=978-0-08-058055-5|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
{{Šablon:Biološka pravila}}

[[Kategorija:Biološka pravila]]
[[Kategorija:Evoluciona biologija]]
[[Kategorija:Parazitologija]]
[[Kategorija:Vaši]]</text>
      <sha1>spjc9xx837lyaure1vp1djhjmb93vk1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Species table/end</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727034</id>
    <redirect title="Šablon:Završetak" />
    <revision>
      <id>42714896</id>
      <parentid>42714606</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:11:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Završetak]]</comment>
      <origin>42714896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="ecyk0vnvrglk5t740uuxo5xznjotimu" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Završetak]]</text>
      <sha1>ecyk0vnvrglk5t740uuxo5xznjotimu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Species table/row</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727035</id>
    <redirect title="Šablon:Tablica vrsta/red" />
    <revision>
      <id>42714898</id>
      <parentid>42714608</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T12:12:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Tablica vrsta/red]]</comment>
      <origin>42714898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="authcqybgw973y3ghu04j50jkby6xr6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Tablica vrsta/red]]</text>
      <sha1>authcqybgw973y3ghu04j50jkby6xr6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Endemske vrste Novog Zelanda</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4727083</id>
    <revision>
      <id>42714928</id>
      <parentid>42714839</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:56:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Novi Zeland|Novi Zeland]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Biota Novog Zelanda|Biota Novog Zelanda]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="89" sha1="rmmowczn6g0kaias8poamzyo8ug6c37" xml:space="preserve">[[Kategorija:Biota Novog Zelanda]]
[[Kategorija:Endemske vrste po državama|Novi Zeland]]</text>
      <sha1>rmmowczn6g0kaias8poamzyo8ug6c37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nitrificirajuće bakterije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727098</id>
    <revision>
      <id>42714906</id>
      <timestamp>2026-10-31T13:13:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Nitrificirajuće bakterije''' su [[litotrof|hemolitotrofni]] organizmi koji obuhvataju vrste rodova poput ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrosococcus]]'', ''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospina]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrococcus]]''. Ove bakterije dobijaju energiju [[redoks|oksidacijom]] neorganskih [[spojevi azota|azotnih spojeva]].&lt;ref name=&quot;pmid11539154&quot;&gt;{{cite journal |author=Mancinelli RL |title=The nature of nitrogen: an overview |journal=Life Support &amp; Biosphere Sci...</comment>
      <origin>42714906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15048" sha1="d2ncco4vm4g9fawq3i1vofwp28r8qng" xml:space="preserve">'''Nitrificirajuće bakterije''' su [[litotrof|hemolitotrofni]] organizmi koji obuhvataju vrste rodova poput ''[[Nitrosomonas]]'', ''[[Nitrosococcus]]'', ''[[Nitrobacter]]'', ''[[Nitrospina]]'', ''[[Nitrospira]]'' i ''[[Nitrococcus]]''. Ove bakterije dobijaju energiju [[redoks|oksidacijom]] neorganskih [[spojevi azota|azotnih spojeva]].&lt;ref name=&quot;pmid11539154&quot;&gt;{{cite journal |author=Mancinelli RL |title=The nature of nitrogen: an overview |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=17–24 |year=1996 |pmid=11539154}}&lt;/ref&gt; Među te vrste spadaju '''bakterije koje oksidiraju amonijak''' ('''AOB''') i '''bakterije koje oksidiraju nitrite''' ('''NOB'''). Mnoge vrste nitrificirajućih bakterija imaju složene unutrašnje membranske sisteme u kojima se nalaze ključni [[enzimi]] u [[nitrifikacija|nitrifikaciji]]: [[Amonijak monooksigenaza|amonijak monooksigenazu]] (koja oksidira [[amonijak]] u [[hidroksilamin]]), [[Hidroksilamin oksidaza|hidroksilamin oksidoreduktazu]] (koja oksidira hidroksilamin u [[Azot-monoksid|azotni oksid]] - koji se dalje oksidira u nitrit pomoću trenutno neidentificiranog enzima) i [[nitrit oksidoreduktaza|nitrit oksidoreduktazu]] (koja oksidira [[nitrit]] u [[nitrat]]).&lt;ref&gt;{{cite journal
|last1=Kuypers  |first1= MMM |last2=Marchant |first2=HK |last3=Kartal |first3=B
|title=The Microbial Nitrogen-Cycling Network
|journal=Nature Reviews Microbiology
|volume=1
|issue=1
|pages=1–14
|year=2011
|pmid=29398704
|doi=10.1038/nrmicro.2018.9
|hdl= 21.11116/0000-0003-B828-1 |s2cid= 3948918 |hdl-access=free
}}&lt;/ref&gt;

{{TOClimit|3}}

== Ekologija ==
Nitrificirajuće bakterije su prisutne u različitim taksonomskim skupinama i nalaze se u najvećem broju tamo gdje su prisutne značajne količine amonijaka (kao što su područja s opsežnom razgradnjom proteina i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda).&lt;ref name=&quot;pmid386925&quot;&gt;{{cite journal |author=Belser LW |title=Population ecology of nitrifying bacteria |journal=Annu. Rev. Microbiol. |volume=33 |pages=309–333 |year=1979 |pmid=386925 |doi=10.1146/annurev.mi.33.100179.001521}}&lt;/ref&gt; Nitrificirajuće bakterije uspijevaju u jezerima, potocima i rijekama s visokim unosom i izlučivanjem kanalizacije, otpadnih voda i slatke vode zbog visokog sadržaja amonijaka u njima.

== Oksidacija amonijaka u nitrat ==
[[Nitrifikacija]] u prirodi je dvostepeni proces oksidacije amonijuma ({{chem2|NH4+}}) ili amonijaka ({{chem2|NH3}}) u nitrit ({{chem2|NO2-}}), a zatim u nitrat ({{chem2|NO3-}}), kataliziran s dvije sveprisutne bakterijske skupine koje rastu zajedno. Prva reakcija je oksidacija amonijuma u nitrit pomoću bakterija koje oksidiraju amonijak ('''AOB'''), a koje predstavljaju pripadnici [[Betaproteobacteria]] i [[Gammaproteobacteria]]. Daljnji organizmi sposobni oksidirati amonijak su [[Archaea]] ('''AOA''').&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Könneke|first1=Martin|last2=Bernhard|first2=Anne E.|last3=de la Torre|first3=José R.|last4=Walker|first4=Christopher B.|last5=Waterbury|first5=John B.|last6=Stahl|first6=David A.|date=September 2005|title=Isolation of an autotrophic ammonia-oxidizing marine archaeon|url=https://www.nature.com/articles/nature03911|journal=Nature|language=en|volume=437|issue=7058|pages=543–546|doi=10.1038/nature03911|pmid=16177789|bibcode=2005Natur.437..543K|s2cid=4340386|issn=1476-4687|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt;

Druga reakcija je oksidacija nitrita ({{chem2|NO2-}}) u nitrat pomoću bakterija koje oksidiraju nitrite ('''NOB'''), a koje predstavljaju pripadnici porodica [[Nitrospinota]], [[Nitrospirota]], [[Pseudomonadota]] i [[Chloroflexota]].&lt;ref name=&quot;p2&quot;&gt;Schaechter M. &quot;Encyclopedia of Microbiology&quot;, AP, Amsterdam 2009&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ward BB |title=Nitrification and ammonification in aquatic systems |journal=Life Support &amp; Biosphere Science: International Journal of Earth Space |volume=3 |issue=1–2 |pages=25–9 |year=1996 |pmid=11539155 }}&lt;/ref&gt;

Ovaj dvostepeni proces je već 1890. opisao ukrajinski [[mikrobiologija|mikrobiolog]] [[Sergej Winogradski]].

Jedna [[comammox]] bakterija također može potpuno oksidirati amonijak u nitrat.

=== Mehanizam pretvaranja amonijaka u nitrit ===
[[File:Ammonia oxidation.tif|thumb|upright=1.5|right|Molekularni mehanizam oksidacije amonijaka pomoću AOB]]

Oksidacija amonijaka u autotrofnoj nitrifikaciji je složen proces koji zahtijeva nekoliko [[enzim]]a, kao i [[Dioksigen u biološkim reakcijama|kisik]] kao reaktant. Ključni enzimi neophodni za oslobađanje energije tokom oksidacije amonijaka u nitrit su [[amonijak monooksigenaza]] (AMO) i [[hidroksilamin oksidoreduktaza]] (HAO). Prvi je transmembranski protein bakra koji katalizira oksidaciju amonijaka u hidroksilamin ({{EquationNote|1.1}}) uzimajući dva elektrona direktno iz skupa [[kinon]]a u membrani. Ova reakcija zahtijeva O&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.

Drugi korak ovog procesa je nedavno doveden u pitanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Caranto|first1=Jonathan D.|last2=Lancaster|first2=Kyle M.|date=2017-07-17|title=Nitric oxide is an obligate bacterial nitrification intermediate produced by hydroxylamine oxidoreductase|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|language=en|pages=8217–8222|doi=10.1073/pnas.1704504114|issn=0027-8424|pmid=28716929|volume=114|issue=31|pmc=5547625|bibcode=2017PNAS..114.8217C |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Posljednjih nekoliko decenija, uobičajeno mišljenje je bilo da trimerni multihemski c-tip HAO pretvara hidroksilamin u nitrit u [[periplazma|periplazmi]], uz stvaranje četiri elektrona ({{EquationNote|1.2}}). Tok od četiri elektrona se kanalizira kroz [[citohrom]] c&lt;sub&gt;554&lt;/sub&gt; do membranski vezanog citohroma c&lt;sub&gt;552&lt;/sub&gt;. Dva elektrona se usmjeravaju nazad u AMO, gdje služe za oksidaciju amonijaka (fond [[kinol]]a). Preostala dva elektrona se koriste za stvaranje [[hemiosmoza|protonske pokretačke sile]] i redukciju [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NAD]]([[Nikotinamid adenin dinukleotid fosfat|P]]) putem [[Obrnuti tok elektrona|obrnutog transporta elektrona]].&lt;ref&gt;{{cite book |author1= Byung Hong Kim|author2-link=Geoffrey Michael Gadd|author2=Geoffrey Michael Gadd | title= Bacterial Physiology and Metabolism |year=2008 |publisher= Cambridge University Press}}&lt;/ref&gt;

Međutim, nedavni rezultati pokazuju da HAO ne stvara nitrit kao direktni produkt [[kataliza|katalize]]. Ovaj enzim umjesto toga stvara [[azot-monoksid]] i tri elektrona. Azot-monoksid zatim može biti oksidiran drugim enzimima (ili kisikom) u nitrit. U ovoj paradigmi, treba preispitati računica ukupnog broja elektrona koji nastaju, ulaze u reakcije ili se prenose na druge molekule.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 -&gt; [[nitrit|NO2-]] + 3H+ + 2e−}}|1}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH3 + O2 + 2H+ + 2e− → NH2OH + H2O}}|{{EquationRef|1.1}}}}
{{NumBlk|:|{{chem2|NH2OH + H2O → NO2- + 5H+ + 4e-}}|{{EquationRef|1.2}}}}

=== Mehanizam pretvaranja nitrita u nitrate === 
Nitrit stvoren u prvom koraku autotrofne nitrifikacije oksidira se u nitrat pomoću nitrit oksidoreduktaze (NXR) ({{EquationNote|2}}). To je membranski povezan molibdo protein željeza i sumpora i dio je lanca transporta elektrona koji kanalizira elektrone iz nitrita u molekularni kisik.{{citation needed|date=November 2017}} Enzimski mehanizmi uključeni u bakterije koje oksidiraju nitrite manje su opisani od mehanizama oksidacije amonijaka. Novija istraživanja (npr. Woźnica A. et al., 2013)&lt;ref name=&quot;p1&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=Woznica A, etal |title=Stimulatory Effect of Xenobiotics on Oxidative Electron Transport of Chemolithotrophic Nitrifying Bacteria Used as Biosensing Element |journal=PLOS ONE |volume=8| issue=1| year=2013 |doi=10.1371/journal.pone.0053484 |at=e53484 |pmid=23326438 |pmc=3541135| bibcode=2013PLoSO...853484W |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; predlažu novi hipotetski model lanca transporta elektrona NOB i mehanizama NXR. U tom slučaju, za razliku od prethodnih modela,&lt;ref&gt;{{cite book |last= Ferguson SJ, Nicholls DG |title = Bioenergetic III|year=2002 |publisher= Academic Press}}&lt;/ref&gt; NXR bi djelovao na vanjskoj strani plazmatske membrane i direktno doprinosio mehanizmu stvaranja protonskog gradijenta, kako su postulirali Spieck i saradnici.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Isolation and immunocytochemical location of the nitrite-oxidizing system in Nitrospira moscoviensis |vauthors=Spieck E, etal |year=1998|journal=Arch Microbiol |volume=169 |issue=3|pages=225–230 |doi=10.1007/s002030050565 |pmid=9477257|bibcode=1998ArMic.169..225S |s2cid=21868756}}&lt;/ref&gt; Ipak, pitanje molekularnog mehanizma oksidacije nitrita ostaje otvoreno.

{{NumBlk|:|{{chem2|[[Nitrit|NO2-]] + H2O → [[nitrat|NO3-]] + 2H+ + 2e-}}|{{EquationRef|2}}}}

=== Comammox bakterije ===
{{main|Comammox}}
Dvostepena konverzija amonijaka u nitrat, uočena kod bakterija koje oksidiraju amonijak, arheja koje oksidiraju amonijak i bakterija koje oksidiraju nitrite (kao što je ''Nitrobacter''), zbunjujuća je za istraživače.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=0028-0836|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=2015-12-24|title=Complete nitrification by a single microorganism|journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=0028-0836|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V }}&lt;/ref&gt; Potpuna nitrifikacija, konverzija amonijaka u nitrat u jednom koraku poznatom kao [[comammox]], ima energetski prinos (∆G°′) od −349 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, dok su energetski prinosi za korake oksidacije amonijaka i oksidacije nitrita uočene dvostepene reakcije −275 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;, odnosno −74 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; NO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Ove vrijednosti ukazuju na to da bi za organizam bilo energetski povoljnije da izvrši potpunu nitrifikaciju od amonijaka do nitrata (comammox) nego da provede samo jedan od ta dva koraka. Evolucijski povod za odvojenu, dvostepenu reakciju nitrifikacije je i dalje fokus istraživanja. 2015. je otkriveno da vrsta ''[[Nitrospira inopinata]]'' posjeduje sve enzime neophodne za provođenje potpune nitrifikacije u jednom koraku, što ukazuje na to da se ova reakcija zaista odvija.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;

=== Tabela osobina ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Rod
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Filogenetska skupina
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|DNK (mol% GC)
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Staništa
! style=&quot;background: #ddffdd;&quot;|Osobine
|- 
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju amonijak&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;&gt;{{cite book |last= Michael H. Gerardi | title= Nitrification and Denitrification in the Activated Sludge Process |year=2002 |publisher= John Wiley &amp; Sons}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrosomonas]]''
| Beta
| 45-53
| Tlo, kanalizacija, slatka voda, more
| Gram-negativne, kratke do duge štapićaste bakterije, pokretne (polarni bičevi) ili nepokretne; periferni membranski sistemi
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrosococcus]]''
| Gama
| 49-50
| Slatka voda, more
| Veliki [[Bakterijske ćelijske morfologije|koki]], pokretni, vezikularne ili periferne membrane
|-
| ''[[Nitrosospira]]''
| Beta
| 54
| Tlo
| Spirili, pokretni (peritrihozni bičevi); bez vidljivog membranskog sistema
|-
! colspan=5 |

Nitrificirajuće bakterije koje oksidiraju nitrit&lt;ref name=&quot;p2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;p3&quot;/&gt;
|-
| ''[[Nitrobacter]]''
| Alfa
| 59-62
| Tlo, slatka voda, more
| Kratke štapićaste bakterije, razmnožavaju se pupanjem, povremeno pokretne (jedan subterminalni bič) ili nepokretne; membranski sistem uređen kao polarna kapa
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospina]]''
| Delta
| 58
| More
| Duge, vitke štapićaste bakterije, nepokretne, bez vidljivog membranskog sistema
|-
| ''[[Nitrococcus]]''
| Gama
| 61
| More
| Veliki koki, pokretni (jedan ili dva subterminalna biča), membranski sistem nasumično raspoređen vidu cjevčica
|-bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
| ''[[Nitrospira]]''
| Nitrospirota
| 50
| More, tlo
| Ćelije helikalnog do vibroidnog oblika; nepokretne; bez unutrašnjih membrana
|-
! colspan=5 |

Comammox bakterije&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Daims|first1=Holger|last2=Lebedeva|first2=Elena V.|last3=Pjevac|first3=Petra|last4=Han|first4=Ping|last5=Herbold|first5=Craig|last6=Albertsen|first6=Mads|last7=Jehmlich|first7=Nico|last8=Palatinszky|first8=Marton|last9=Vierheilig|first9=Julia|last10=Bulaev|first10=Alexandr|last11=Kirkegaard|first11=Rasmus H.|date=December 2015|title=Complete nitrification by Nitrospira bacteria|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=504–509|doi=10.1038/nature16461|issn=1476-4687|pmc=5152751|pmid=26610024|bibcode=2015Natur.528..504D}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=van Kessel|first1=Maartje A. H. J.|last2=Speth|first2=Daan R.|last3=Albertsen|first3=Mads|last4=Nielsen|first4=Per H.|last5=Op den Camp|first5=Huub J. M.|last6=Kartal|first6=Boran|last7=Jetten|first7=Mike S. M.|last8=Lücker|first8=Sebastian|date=December 2015|title=Complete nitrification by a single microorganism|url= |journal=Nature|language=en|volume=528|issue=7583|pages=555–559|doi=10.1038/nature16459|issn=1476-4687|pmc=4878690|pmid=26610025|bibcode=2015Natur.528..555V}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Kits|first1=K. Dimitri|last2=Sedlacek|first2=Christopher J.|last3=Lebedeva|first3=Elena V.|last4=Han|first4=Ping|last5=Bulaev|first5=Alexandr|last6=Pjevac|first6=Petra|last7=Daebeler|first7=Anne|last8=Romano|first8=Stefano|last9=Albertsen|first9=Mads|last10=Stein|first10=Lisa Y.|last11=Daims|first11=Holger|date=September 2017|title=Kinetic analysis of a complete nitrifier reveals an oligotrophic lifestyle|url= |journal=Nature|language=en|volume=549|issue=7671|pages=269–272|doi=10.1038/nature23679|issn=1476-4687|pmc=5600814|pmid=28847001|bibcode=2017Natur.549..269K}}&lt;/ref&gt;
|-
| ''[[Nitrospira inopinata]]''
| [[Nitrospirota]]
| 59,23
| Mikrobni sloj u cijevima za toplu vodu (56°C, pH 7,5)
| Štapićaste
|}

== Povezano ==
* [[Korijenski čvor]]
* [[Denitrifikacija]]
* [[Denitrificirajuće bakterije]]
* [[f-omjer (okeanografija)|f-omjer]]
* [[Nitrifikacija]]
* [[Ciklus azoda]]
* [[Deficijencija azota]]
* [[Afotofiksacija]]
* [[Lanac transporta elektrona]]
* [[Comammox]]

== Reference ==
{{reflist}}

[[Kategorija:Bakteriologija]]
[[Kategorija:Metabolizam]]
[[Kategorija:Nauka o zemljištu]]</text>
      <sha1>d2ncco4vm4g9fawq3i1vofwp28r8qng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nitrificirajuća bakterija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727099</id>
    <redirect title="Nitrificirajuće bakterije" />
    <revision>
      <id>42714907</id>
      <timestamp>2026-10-31T13:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Nitrificirajuće bakterije]]</comment>
      <origin>42714907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="8liz0nzrismczgpgxhsgkk2e7q9u4af" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Nitrificirajuće bakterije]]</text>
      <sha1>8liz0nzrismczgpgxhsgkk2e7q9u4af</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leiopelmatidae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727100</id>
    <redirect title="Leiopelma" />
    <revision>
      <id>42714911</id>
      <timestamp>2026-10-31T13:15:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Leiopelmatidae]] na [[Leiopelma]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42714911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="1uj1k2sa3ud0arxl92s5bm837vf17md" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Leiopelma]]</text>
      <sha1>1uj1k2sa3ud0arxl92s5bm837vf17md</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Leiopelma</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727102</id>
    <revision>
      <id>42714921</id>
      <timestamp>2026-10-31T14:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Leiopelma |parent=Leiopelmatidae |extinct= |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42714921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170" sha1="2qc8h8n16korrtiuw228gjpq3b9vxew" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=genus
|link=Leiopelma
|parent=Leiopelmatidae
|extinct=
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>2qc8h8n16korrtiuw228gjpq3b9vxew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Leiopelmatidae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727103</id>
    <revision>
      <id>42714922</id>
      <timestamp>2026-10-31T14:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Leiopelma|Leiopelmatidae |parent=Archaeobatrachia |extinct= |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42714922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="189" sha1="514n26986gl09ef7ktjqf45qke27khq" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=familia
|link=Leiopelma|Leiopelmatidae
|parent=Archaeobatrachia
|extinct=
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>514n26986gl09ef7ktjqf45qke27khq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Archaeobatrachia</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727104</id>
    <revision>
      <id>42714923</id>
      <timestamp>2026-10-31T14:51:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Archaeobatrachia |parent=Anura |extinct= |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42714923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="170" sha1="5y0uu7fkywubo1sw3i58h8wcoeuawq2" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=subordo
|link=Archaeobatrachia
|parent=Anura
|extinct=
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>5y0uu7fkywubo1sw3i58h8wcoeuawq2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Biota Novog Zelanda</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4727105</id>
    <revision>
      <id>42714926</id>
      <timestamp>2026-10-31T14:54:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Novi Zeland]] [[Kategorija:Biota Okeanije|Novi Zeland]] [[Kategorija:Biota po državama|Novi Zeland]]</comment>
      <origin>42714926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="3knq3csv9j04nxnq3jwl89ri54qy06h" xml:space="preserve">[[Kategorija:Novi Zeland]]
[[Kategorija:Biota Okeanije|Novi Zeland]]
[[Kategorija:Biota po državama|Novi Zeland]]</text>
      <sha1>3knq3csv9j04nxnq3jwl89ri54qy06h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42714927</id>
      <parentid>42714926</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T14:55:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Biota Okeanije|Biota Okeanije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Biota Oceanije|Biota Oceanije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42714927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="9c8sos6k2sxj6ji4w2up1lq6ucre9ai" xml:space="preserve">[[Kategorija:Novi Zeland]]
[[Kategorija:Biota Oceanije|Novi Zeland]]
[[Kategorija:Biota po državama|Novi Zeland]]</text>
      <sha1>9c8sos6k2sxj6ji4w2up1lq6ucre9ai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Alsophila (biljka)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727106</id>
    <revision>
      <id>42714932</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Alsophila (biljka)|Alsophila |parent=Cyatheaceae |refs={{citation |mode=cs1|author=PPG I |year=2016 |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229}} }}</comment>
      <origin>42714932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="345" sha1="7drmn02b2vb2nl92kgh2qi7k83x3j23" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=genus
|link=Alsophila (biljka)|Alsophila
|parent=Cyatheaceae
|refs={{citation |mode=cs1|author=PPG I |year=2016 |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229}}
}}</text>
      <sha1>7drmn02b2vb2nl92kgh2qi7k83x3j23</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Alsophila (plant)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727107</id>
    <revision>
      <id>42714933</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |same_as=Alsophila (biljka) |link=Alsophila (biljka)|Asteridae }}</comment>
      <origin>42714933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="limq6p17xv3ljla59af3aatcrmuiky2" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|same_as=Alsophila (biljka)
|link=Alsophila (biljka)|Asteridae
}}</text>
      <sha1>limq6p17xv3ljla59af3aatcrmuiky2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Cyatheaceae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727108</id>
    <revision>
      <id>42714934</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:10:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Cyatheaceae |parent=Cyatheales |refs={{cite journal|author=PPG I|title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns|journal=Journal of Systematics and Evolution|volume=54|issue=6|year=2016|pages=563–603|issn=1674-4918|doi=10.1111/jse.12229|s2cid=39980610}} }}</comment>
      <origin>42714934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="346" sha1="34znoh88lj0vp98meq1l42hyu4oh0vc" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=familia
|link=Cyatheaceae
|parent=Cyatheales
|refs={{cite journal|author=PPG I|title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns|journal=Journal of Systematics and Evolution|volume=54|issue=6|year=2016|pages=563–603|issn=1674-4918|doi=10.1111/jse.12229|s2cid=39980610}}
}}</text>
      <sha1>34znoh88lj0vp98meq1l42hyu4oh0vc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Cyatheales</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727109</id>
    <revision>
      <id>42714935</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=ordo |link=Cyatheales |parent=Polypodiidae (biljka) |refs={{citation|last1=Pteridophyte Phylogeny Group I |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |date=2016 |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229 |url=http://www.zora.uzh.ch/129093/1/Journal_of_Systematics_and_Evolution-2016_563-603.pdf }} }}</comment>
      <origin>42714935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="442" sha1="ils7i01jfce5pcakwwy5abm6kmh8xj4" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=ordo
|link=Cyatheales
|parent=Polypodiidae (biljka)
|refs={{citation|last1=Pteridophyte Phylogeny Group I |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |date=2016 |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229 |url=http://www.zora.uzh.ch/129093/1/Journal_of_Systematics_and_Evolution-2016_563-603.pdf }}
}}</text>
      <sha1>ils7i01jfce5pcakwwy5abm6kmh8xj4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Polypodiidae (biljka)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727110</id>
    <revision>
      <id>42714936</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:14:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subclassis |link=Tankostijene paprati|Polypodiidae |parent=Polypodiopsida |refs={{citation|last1=Pteridophyte Phylogeny Group I |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |date=2016 |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229 |url=http://www.zora.uzh.ch/129093/1/Journal_of_Systematics_and_Evolution-2016_563-603.pdf }} }}</comment>
      <origin>42714936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="464" sha1="6ajku95qw1dkz3xwf591zwtuqyka5wl" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=subclassis
|link=Tankostijene paprati|Polypodiidae
|parent=Polypodiopsida
|refs={{citation|last1=Pteridophyte Phylogeny Group I |title=A community-derived classification for extant lycophytes and ferns |journal=Journal of Systematics and Evolution |date=2016 |volume=54 |issue=6 |pages=563–603 |doi=10.1111/jse.12229 |url=http://www.zora.uzh.ch/129093/1/Journal_of_Systematics_and_Evolution-2016_563-603.pdf }}
}}</text>
      <sha1>6ajku95qw1dkz3xwf591zwtuqyka5wl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Polypodiidae (plant)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727111</id>
    <revision>
      <id>42714937</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |same_as=Polypodiidae (biljka) |link=Tankostijene paprati|Polypodiidae }}</comment>
      <origin>42714937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="oahuwbxag9dpvaww0cg77d0iwqmd3fg" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|same_as=Polypodiidae (biljka)
|link=Tankostijene paprati|Polypodiidae
}}</text>
      <sha1>oahuwbxag9dpvaww0cg77d0iwqmd3fg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merlo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727112</id>
    <redirect title="Merlo (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42714950</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Merlo]] na [[Merlo (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42714950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="i3zre0vaowcl8oftgjijjk8flto7i2k" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Merlo (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>i3zre0vaowcl8oftgjijjk8flto7i2k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Merlo</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4727113</id>
    <redirect title="Razgovor:Merlo (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42714952</id>
      <timestamp>2026-10-31T15:58:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Razgovor:Merlo]] na [[Razgovor:Merlo (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42714952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="dp7mii97rt8oscn9lirri82ym7z705a" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Merlo (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>dp7mii97rt8oscn9lirri82ym7z705a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merlo (grožđe)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727114</id>
    <redirect title="Merlot" />
    <revision>
      <id>42714956</id>
      <timestamp>2026-10-31T16:05:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Merlot]]</comment>
      <origin>42714956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="ogke55guz7cxyzzj487zkjuptqtz1uq" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Merlot]]</text>
      <sha1>ogke55guz7cxyzzj487zkjuptqtz1uq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacrt:Štrajk radnica Kamenskog 2010.</title>
    <ns>118</ns>
    <id>4727116</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42714982</id>
      <timestamp>2026-10-31T17:22:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Nacrt:Štrajk radnica Kamenskog 2010.]] na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42714982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rajec (kotlina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727118</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714993</id>
      <timestamp>2026-10-31T17:59:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raec (kotlina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727119</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714994</id>
      <timestamp>2026-10-31T17:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Рајец (котлина)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727120</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714995</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:00:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Раец (котлина)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727121</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714996</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:00:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raječka kotlina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727122</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714998</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:01:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65" sha1="qmpryfvdlcvm5p8twarblsybsisinli" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]

[[Kategorija:Kotline u Makedoniji]]</text>
      <sha1>qmpryfvdlcvm5p8twarblsybsisinli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raečka kotlina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727123</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42714999</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:01:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42714999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Рајечка котлина</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727124</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42715000</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:02:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42715000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Раечка котлина</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727125</id>
    <redirect title="Rajec (oblast)" />
    <revision>
      <id>42715001</id>
      <timestamp>2026-10-31T18:02:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rajec (oblast)]]</comment>
      <origin>42715001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt" xml:space="preserve">#Redirect [[Rajec (oblast)]]</text>
      <sha1>oygxlijoxh0vxu32r6u5wzj4glyosgt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk radnika Kamenskog 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727126</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715008</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:13:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk radnica Kamenskog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727127</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715009</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:13:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štrajk radnika Kamenskog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727128</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715010</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:14:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pobuna radnica Kamenskog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727129</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715011</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pobuna radnica Kamenskog 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727130</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715012</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:16:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pobuna radnika Kamenskog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727131</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715013</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:16:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pobuna radnika Kamenskog 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727132</id>
    <redirect title="Štrajk radnica Kamenskog 2010." />
    <revision>
      <id>42715014</id>
      <timestamp>2026-10-31T19:16:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</comment>
      <origin>42715014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]]</text>
      <sha1>23ae1r75dm42xxris45y3g5kv6zs362</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanjiški jaraši</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727134</id>
    <revision>
      <id>42715041</id>
      <timestamp>2026-10-31T22:24:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija Zaštićeno područje | ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; | izvorni_naziv        =  | iucn_kategorija      = V | slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg | širina_slike         =  | opis_slike           =  | karta                =  | lokacija             = Vojvodina | najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}}  | koordinate           =  | površina             = 3.472 | oznaka               = Vrsta: Predio...</comment>
      <origin>42715041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9537" sha1="8g4xctnclei77vd5oz614rt9f2ewsgv" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

== Ptice ==
Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši poznati su po bogatstvu faune ptica, što se ogleda u gnežđenju rijetkih vrsta u njima su stanište: [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), sive vetruške, ćurlikovca, crnorepe muljače, crvenonogog sprudnika i ponekad čak i kamenjara, što Kanjiške jaraše čini jedinstvenim gnezdilištem ptica vlažnih i suvih livada. 

Retka vrsta na ovim terenima terenima je noćni potrk, i njegova populacija je ovde stabilna. On je vezan za ljute slatine i traži prostor za gnežđenje na slatinastoj zemlji, a na terenu njena brojnost varira od dva do pet parova. Ritska sova, noćna grabljivica, od velikog je značaja, jer se hrani glodarima, te je samim tim prirodni čistač za poljoprivredne parcele. Njena brojnost ide i do 70 primjeraka u jatu.
Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kako bi održali stabilnost ovog zaštićenog područja, upravitelji u prvi plan stavljaju edukaciju lokalnog stanovništva i korisnika prostora. Sa druge strane, sprovode se i aktivne mjere zaštite, kao što je postavljanje na terenu gnezdilišne kutije za sivu vetrušku. Paralelno se radi i kompletan monitoring biljaka i životinja na terenu, zimsko prihranjivanje i ljetno i zimsko pojenje ptica.

Kroz planove posebne namjene, ovaj predio se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]]
[[Kategorija:Kanjiža]]</text>
      <sha1>8g4xctnclei77vd5oz614rt9f2ewsgv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715048</id>
      <parentid>42715041</parentid>
      <timestamp>2026-10-31T22:48:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42715048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9805" sha1="fveay25zk3a9ccmxxlyggubdt79st7f" xml:space="preserve">{{Infokutija Zaštićeno područje
| ime                  = Predio izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot;
| izvorni_naziv        = 
| iucn_kategorija      = V
| slika                = File:Rét - panoramio (1).jpg
| širina_slike         = 
| opis_slike           = 
| karta                = 
| lokacija             = Vojvodina
| najbliži_grad        = [[Kanjiža]], {{flag|Srbija}} 
| koordinate           = 
| površina             = 3.472
| oznaka               = Vrsta: Predio izuzetnih odlika&lt;br/&gt;Značaj: II kategorija&lt;br/&gt;Režim zaštite, II (1.523,02 ha, odnosno 43,86%) i III (1.949,15 ha, odnosno 56,14%) stepena
| ovlaštenje           = 
| osnivanje            = 2023.&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;&gt;{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDjELA IZUZETNIH ODLIKA &quot;KANJIŠKI JARAŠI&quot; |work= ((&quot;Sl. list AP Vojvodine&quot;, br. 35/2023))  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;
| utemeljenje          = 
| imenovanje           = 
| posjetitelji_br      = 
| posjetitelji_god     = 
| posjetitelji_ref     = 
| upravljačko tijelo   = 
| administrator        = 
| upravitelj           = Javno preduzeće &quot;Palić-Ludaš&quot;, Palić
| vlasnik              = 
| svjetska_baština     = 
| url                  = 
}}
'''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]].  Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.&lt;ref name=&quot;Željture&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. 

== Ptice ==
Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši poznati su po bogatstvu faune ptica, što se ogleda u gnežđenju rijetkih vrsta u njima su stanište: [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), [[Siva vetruška|sive vetruške]] (''Falco vespertinus''), [[Ćurlikovac|ćurlikovca]] (''Burhinus oedicnemus''), crnorepe muljače, crvenonogog sprudnika i ponekad čak i kamenjara, što Kanjiške jaraše čini jedinstvenim gnezdilištem ptica vlažnih i suvih livada. 

Retka vrsta na ovim terenima terenima je noćni potrk, i njegova populacija je ovde stabilna. On je vezan za ljute slatine i traži prostor za gnežđenje na slatinastoj zemlji, a na terenu njena brojnost varira od dva do pet parova. Ritska sova, noćna grabljivica, od velikog je značaja, jer se hrani glodarima, te je samim tim prirodni čistač za poljoprivredne parcele. Njena brojnost ide i do 70 primjeraka u jatu.
Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

Kako bi održali stabilnost ovog zaštićenog područja, upravitelji u prvi plan stavljaju edukaciju lokalnog stanovništva i korisnika prostora. Sa druge strane, sprovode se i aktivne mjere zaštite, kao što je postavljanje na terenu gnezdilišne kutije za sivu vetrušku. Paralelno se radi i kompletan monitoring biljaka i životinja na terenu, zimsko prihranjivanje i ljetno i zimsko pojenje ptica.

Kroz planove posebne namjene, ovaj predio se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.&lt;ref name=&quot;Turizam&quot;&gt;{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

== Zaštićeno područje ==
Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: 
* očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža;
* zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa;
* unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta;
* očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.&lt;ref name=&quot;pustara&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika &quot;Kanjiški jaraši&quot; |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs  |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt; 

[[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]]
=== Predio izuzetnih odlika ===
Odlukom Pokrajinske skupšine iz 2023. godine, područje Kanjiški salaši proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].&lt;ref name=&quot;Jaraši&quot;/&gt;

==== Ugroženost ====
Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva.

U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.&lt;ref name=&quot;evropa&quot;/&gt;

==== Površina i režimi zažtite ====
Površina Predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši” iznosi 3.472,17 ha, od čega je 2.980,49 ha (85,84%) u državnoj svojini, 242,22 ha (6,98%) u privatnoj svojini, 194,36 ha (5,6%) u društvenoj svojini i 55,1 ha (1,59%) u drugim oblicima svojine. U prvom procesu nominacije, planirana je površina od 6.400 hektara, ali je taj obim smanjen. 

Utvrđena su dva stepena režima zaštite, II i III stepen. 

Režim zaštite II stepena ukupne površine 1.523,02 ha, odnosno 43,86% područja, obuhvata sledeće prirodne subjedinice i cjeline: 
* Martonoški pašnjak, 
* Stočni pašnjak
* Slatine kod Trešnjevca. 

Režim zaštite III stepena je ukupne površine 1.949,15 ha, odnosno 56,14% područja.

== Galerija ==
Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit
&lt;gallery&gt;
File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'')
File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla)
File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'')
File:Falco vespertinus 1 (Martin Mecnarowski).jpg|[[Siva vetruška]] (''Falco vespertinus'')
File:Burhinus oedicnemus insularum Lanzarote 1.jpg|Ćurlikovac (''Burhinus oedicnemus'') 
File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'')
File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'')
File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'')
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Reflista}}
{{Portal|Srbija}}
{{Commonscat|Kanjiški Jaraši}}

[[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]]
[[Kategorija:Kanjiža]]</text>
      <sha1>fveay25zk3a9ccmxxlyggubdt79st7f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Chalinolobus</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727135</id>
    <revision>
      <id>42715069</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:19:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Chalinolobus |parent=Vespertilionini |extinct= |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="174" sha1="i6icxgx09cdk7bjf7zjlj2be0bne8xt" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=genus
|link=Chalinolobus
|parent=Vespertilionini
|extinct=
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>i6icxgx09cdk7bjf7zjlj2be0bne8xt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Vespertilionini</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727136</id>
    <revision>
      <id>42715070</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:20:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=tribus |link=Vespertilionini |parent= Vespertilioninae |extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt; |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="262" sha1="qyzc77b8lolrmjdh7rzdbbb87san7oe" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=tribus
|link=Vespertilionini
|parent= Vespertilioninae
|extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt;
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>qyzc77b8lolrmjdh7rzdbbb87san7oe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Vespertilioninae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727137</id>
    <revision>
      <id>42715071</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subfamilia |link=Vespertilioninae |parent=Vespertilionidae }}</comment>
      <origin>42715071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="7apfuggdvksaf1rytnjuwne4y9wrszv" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=subfamilia
|link=Vespertilioninae
|parent=Vespertilionidae
}}</text>
      <sha1>7apfuggdvksaf1rytnjuwne4y9wrszv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Vespertilionidae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727138</id>
    <revision>
      <id>42715072</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:21:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Vespertilionidae |parent=Vespertilionoidea |refs= *&lt;!--{{Sfn|Teeling|Springer|Madsen|Bates|2005}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Teeling | first1 = E. C. | last2 = Springer | first2 = M. | last3 = Madsen | first3 = O. | last4 = Bates | first4 = P. | last5 = O'Brien | first5 = S. | last6 = Murphy | first6 = W. | title = A Molecular Phylogeny for Bats Illuminates Biogeography and the Fossil Record | doi = 10.1126/scienc...</comment>
      <origin>42715072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="602" sha1="5imdzsc3idf6zlf6oozu0jxgh97fpc7" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=familia
|link=Vespertilionidae
|parent=Vespertilionoidea
|refs=
*&lt;!--{{Sfn|Teeling|Springer|Madsen|Bates|2005}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Teeling | first1 = E. C. | last2 = Springer | first2 = M. | last3 = Madsen | first3 = O. | last4 = Bates | first4 = P. | last5 = O'Brien | first5 = S. | last6 = Murphy | first6 = W. | title = A Molecular Phylogeny for Bats Illuminates Biogeography and the Fossil Record | doi = 10.1126/science.1105113 | journal = Science | volume = 307 | issue = 5709 | pages = 580–584 | date = 2005-01-28| pmid =  15681385}}
}}</text>
      <sha1>5imdzsc3idf6zlf6oozu0jxgh97fpc7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Vespertilionoidea</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727139</id>
    <revision>
      <id>42715073</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:21:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Vespertilionoidea |parent=Yangochiroptera |refs= *&lt;!--{{Sfn|Hutcheon|Kirsch|2006}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Hutcheon | first1 = J.M. | last2 = Kirsch | first2 = J.A.W. | title = A moveable face: Deconstructing the Microchiroptera and a new classification of extant bats | journal = Acta Chiropterologica | volume = 8| issue = 1| pages = 1–10| year = 2006 | doi = 10.3161/1733-5329(2006)8[1:AMFDTM]2.0.CO;2 |...</comment>
      <origin>42715073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1068" sha1="4mamdibkm5sbxqg0kygcryuyojau2ev" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=superfamilia
|link=Vespertilionoidea
|parent=Yangochiroptera
|refs=
*&lt;!--{{Sfn|Hutcheon|Kirsch|2006}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Hutcheon | first1 = J.M. | last2 = Kirsch | first2 = J.A.W. | title = A moveable face: Deconstructing the Microchiroptera and a new classification of extant bats | journal = Acta Chiropterologica | volume = 8| issue = 1| pages = 1–10| year = 2006 | doi = 10.3161/1733-5329(2006)8[1:AMFDTM]2.0.CO;2 | issn = 1733-5329 }}
*&lt;!--{{Sfn|Miller-Butterworth|Murphy|O'Brien|Jacobs|2007}}--&gt;{{Cite journal | doi = 10.1093/molbev/msm076 | last1 = Miller-Butterworth | first1 = C. M. | last2 = Murphy | first2 = W. J. | last3 = O'Brien | first3 = S. J. | last4 = Jacobs | first4 = D. S. | last5 = Springer | first5 = M. S. | last6 = Teeling | first6 = E. C. | title = A Family Matter: Conclusive Resolution of the Taxonomic Position of the Long-Fingered Bats, Miniopterus | journal = Molecular Biology and Evolution | volume = 24 | issue = 7 | pages = 1553–1561 | year = 2007 | pmid = 17449895}}
}}</text>
      <sha1>4mamdibkm5sbxqg0kygcryuyojau2ev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Yangochiroptera</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727140</id>
    <revision>
      <id>42715074</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:22:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Yangochiroptera |parent=Chiroptera |extinct= |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="174" sha1="g529c8yjet7vy4tf0r6vwe3y7pbibcs" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=subordo
|link=Yangochiroptera
|parent=Chiroptera
|extinct=
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>g529c8yjet7vy4tf0r6vwe3y7pbibcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Chiroptera</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727141</id>
    <revision>
      <id>42715075</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:22:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=ordo |parent=Apo-Chiroptera |link=Šišmiš|Chiroptera |refs= Vidi [[Pegasoferae]]; and &lt;!--{{Sfn|Hutcheon|Kirsch|2006}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Hutcheon | first1 = J.M. | last2 = Kirsch | first2 = J.A.W. | title = A moveable face: Deconstructing the Microchiroptera and a new classification of extant bats | journal = Acta Chiropterologica | volume = 8| issue = 1| pages = 1–10| year = 2006 | doi = 10.3161/1733-5329(2006)8[1...</comment>
      <origin>42715075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="521" sha1="bom6i7i2t64r20rek4w780lfkhgi5uh" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=ordo
|parent=Apo-Chiroptera
|link=Šišmiš|Chiroptera
|refs= Vidi [[Pegasoferae]]; and &lt;!--{{Sfn|Hutcheon|Kirsch|2006}}--&gt;{{Cite journal | last1 = Hutcheon | first1 = J.M. | last2 = Kirsch | first2 = J.A.W. | title = A moveable face: Deconstructing the Microchiroptera and a new classification of extant bats | journal = Acta Chiropterologica | volume = 8| issue = 1| pages = 1–10| year = 2006 | doi = 10.3161/1733-5329(2006)8[1:AMFDTM]2.0.CO;2 | issn = 1733-5329 }}
}}</text>
      <sha1>bom6i7i2t64r20rek4w780lfkhgi5uh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Apo-Chiroptera</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727142</id>
    <revision>
      <id>42715076</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:23:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |parent=Scrotifera |link=Bat|Apo-Chiroptera |refs= }}</comment>
      <origin>42715076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="cgxwokzkrglh7onmnotrmry7qkigs90" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=clade
|parent=Scrotifera
|link=Bat|Apo-Chiroptera
|refs=
}}</text>
      <sha1>cgxwokzkrglh7onmnotrmry7qkigs90</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715077</id>
      <parentid>42715076</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T02:23:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42715077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="88iu1y2bj06g2nfftmabmic8hbwgsrb" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=clade
|parent=Scrotifera
|link=Šišmiš|Apo-Chiroptera
|refs=
}}</text>
      <sha1>88iu1y2bj06g2nfftmabmic8hbwgsrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Icterus icterus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727143</id>
    <redirect title="Narančastovrati vranjak" />
    <revision>
      <id>42715080</id>
      <timestamp>2026-11-01T02:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Icterus icterus]] na [[Narančastovrati vranjak]]</comment>
      <origin>42715080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="4x5yajdy8fiwh4wqck0d9ejeajysmze" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Narančastovrati vranjak]]</text>
      <sha1>4x5yajdy8fiwh4wqck0d9ejeajysmze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Icterus</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727144</id>
    <revision>
      <id>42715084</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:04:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Vranjci Novog svijeta|Icterus |parent=Icteridae |extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt; |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="267" sha1="ljygxogl9074nif23xwe5gjgqcz3vmp" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=genus
|link=Vranjci Novog svijeta|Icterus
|parent=Icteridae
|extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt;
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>ljygxogl9074nif23xwe5gjgqcz3vmp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Icteridae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727145</id>
    <revision>
      <id>42715085</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:05:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Vranjci|Icteridae |parent=Emberizoidea |extinct= |refs=[[Icteridae]] }}</comment>
      <origin>42715085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="134" sha1="cutm6nrlz5m7oiig4m8pjhvy5pyycnl" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=familia
|link=Vranjci|Icteridae
|parent=Emberizoidea
|extinct=
|refs=[[Icteridae]]
}}</text>
      <sha1>cutm6nrlz5m7oiig4m8pjhvy5pyycnl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Emberizoidea</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727146</id>
    <revision>
      <id>42715086</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:06:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Emberizoidea |parent=Passerida |refs={{cite journal | last1 = Barker | first1 = F. K. | last2 = Burns | first2 = K. J. | last3 = Klicka | first3 = J. | last4 = Lanyon | first4 = S. M. | last5 = Lanyon | first5 = I. J. | year = 2014 | title = New insights into New World biogeography: An integrated view from the phylogeny of blackbirds, cardinals, sparrows, tanagers, warblers, and allies. | url = http://www.sci...</comment>
      <origin>42715086</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="664" sha1="11zfa2hz1uilamt0r0p6vjurc8qe6kt" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=superfamilia
|link=Emberizoidea
|parent=Passerida
|refs={{cite journal | last1 = Barker | first1 = F. K. | last2 = Burns | first2 = K. J. | last3 = Klicka | first3 = J. | last4 = Lanyon | first4 = S. M. | last5 = Lanyon | first5 = I. J. | year = 2014 | title = New insights into New World biogeography: An integrated view from the phylogeny of blackbirds, cardinals, sparrows, tanagers, warblers, and allies. | url = http://www.sciencemag.org/content/346/6215/1320.abstract | journal = The Auk: Ornithological Advances | volume = 132 | issue = 2| pages = 333–348 | doi=10.1642/AUK-14-110.1| s2cid = 53058340 }}
}}</text>
      <sha1>11zfa2hz1uilamt0r0p6vjurc8qe6kt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Passerida</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727147</id>
    <revision>
      <id>42715087</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:07:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;noinclude&gt;{{High-use}} &lt;/noinclude&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=parvordo |link=Passerida |parent=Passerides |refs={{BioRef|Reference|Oliveros-2019}} }}</comment>
      <origin>42715087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="172" sha1="g5rxhfweocxkq7la5jxgqmqgb588es0" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{High-use}}
&lt;/noinclude&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=parvordo
|link=Passerida
|parent=Passerides
|refs={{BioRef|Reference|Oliveros-2019}}
}}</text>
      <sha1>g5rxhfweocxkq7la5jxgqmqgb588es0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Passerides</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727148</id>
    <revision>
      <id>42715088</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:07:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Passerides |parent=Passeri |extinct= &lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt; |refs=*{{BioRef|Reference|Cracraft-2014}} *{{BioRef|Reference|Oliveros-2019}}&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="322" sha1="h93tclb87g9ihsycokuyahqcwimevem" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=infraordo
|link=Passerides
|parent=Passeri
|extinct= &lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt;
|refs=*{{BioRef|Reference|Cracraft-2014}}
*{{BioRef|Reference|Oliveros-2019}}&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>h93tclb87g9ihsycokuyahqcwimevem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:FishRef/refs</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4727149</id>
    <revision>
      <id>42715089</id>
      <timestamp>2026-11-01T03:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: local refs ={}  refs['Frost-2006']= '{{cite journal | last1 = Frost | first1 = Darrel R. | title = The Amphibian Tree of Life | hdl = 2246/5781 | journal = Bulletin of the American Museum of Natural History | volume = 297 | pages = 1–291 | year = 2006. | last2 = Grant | first2 = Taran | last3 = Faivovich | first3 = Julián | last4 = Bain | first4 = Raoul H. | last5 = Haas | first5 = Alexander | last6 = Haddad |first6 = Célio F.B. | last7 = De Sá | first7 = Rafael O. | las...</comment>
      <origin>42715089</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="4753" sha1="cxum1azkkfvom324xh8h910uwdwse3m" xml:space="preserve">local refs ={}

refs['Frost-2006']= '{{cite journal | last1 = Frost | first1 = Darrel R. | title = The Amphibian Tree of Life | hdl = 2246/5781 | journal = Bulletin of the American Museum of Natural History | volume = 297 | pages = 1–291 | year = 2006. | last2 = Grant | first2 = Taran | last3 = Faivovich | first3 = Julián | last4 = Bain | first4 = Raoul H. | last5 = Haas | first5 = Alexander | last6 = Haddad |first6 = Célio F.B. | last7 = De Sá | first7 = Rafael O. | last8 = Channing | first8 = Alan | last9 = Wilkinson | first9 = Mark | last10 = Donnellan | first10 = Stephen C. | last11 = Raxworthy | first11 = Christopher J. | last12 = Campbell | first12 = Jonathan A. | last13 = Blotto | first13 = Boris L. | last14 = Moler | first14 = Paul | last15 = Drewes | first15 = Robert C. | last16 = Nussbaum |first16 = Ronald A. | last17 = Lynch | first17 = John D. | last18 = Green | first18 = David M. | last19 = Wheeler | first19 = Ward C. | doi = 10.1206/0003-0090(2006)297[0001:TATOL]2.0.CO;2 | url = https://www.researchgate.net/publication/213771051 }}' 
refs['Nelson-2016'] = '{{cite book| last = Nelson| first = Joseph S.|first2=Terry C. |last2=Grande |first3=Mark V. H. |last3=Wilson | title = Fishes of the World |edition=5.|year = 2016.| publisher =John Wiley and Sons |location=Hoboken |isbn = 978-1-118-34233-6 |doi=10.1002/9781119174844 |url=https://sites.google.com/site/fotw5th/}}'
refs['Benton-2014'] = '{{cite book| last = Benton| first = Michael J. | title = [[Vertebrate Palaeontology]] |edition=4.|year = 2014.| publisher =John Wiley &amp; Sons  |isbn = 978-1-118-40764-6  }}'
refs['CatSG'] = '{{cite journal |last1=Kitchener |first1=A. C. |last2=Breitenmoser-Würsten |first2=C. |last3=Eizirik |first3=E. |last4=Gentry |first4=A. |last5=Werdelin |first5=L. |last6=Wilting |first6=A. |last7=Yamaguchi |first7=N. |last8=Abramov |first8=A. V. |last9=Christiansen |first9=P. |last10=Driscoll |first10=C. |last11=Duckworth |first11=J. W. |last12=Johnson |first12=W. |last13=Luo |first13=S.-J. |last14=Meijaard |first14=E. |last15=O’Donoghue |first15=P. |last16=Sanderson |first16=J. |last17=Seymour |first17=K. |last18=Bruford |first18=M. |last19=Groves |first19=C. |last20=Hoffmann |first20=M. |last21=Nowell |first21=K. |last22=Timmons |first22=Z. |last23=Tobe |first23=S. |name-list-style=amp |date=2017 |title=A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group |journal=Cat News |issue=Special Issue 11 |pages=1-79 |url=https://repository.si.edu/bitstream/handle/10088/32616/A_revised_Felidae_Taxonomy_CatNews.pdf }}'
refs['Goffinet-2008'] = '{{cite book |last1=Goffinet |first1=B. |first2=W. R. |last2=Buck |first3=A. J. |last3=Shaw |year=2008 |chapter=Morphology and Classification of the Bryophyta |pages=55–138 |editor-last1=Goffinet |editor-first1=B. |editor-first2=J. |editor-last2=Shaw |title=Bryophyte Biology |edition=2nd |location=New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-87225-6 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=te0fAwAAQBAJ&amp;pg=PT108}}'
refs['Cracraft-2014'] = '{{cite book|last=Cracraft |first=J. |year=2014|chapter=Avian Higher-level Relationships and Classification: Passeriforms |pages=xvii-xlv |editor1-last=Dickinson |editor1-first=E.C. &amp; |editor2-first=L. |editor2-last=Christidis |title=The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World |edition=4. |volume=2 |publisher=Aves Press |location=Eastbourne, U.K.}}'
refs['Oliveros-2019'] = '{{cite journal|last1=Oliveros|first1=Carl H.|last2=Field|first2=Daniel J.|last3=Ksepka|first3=Daniel T.|last4=Barker|first4=F. Keith|last5=Aleixo|first5=Alexandre|last6=Andersen|first6=Michael J.|last7=Alström|first7=Per|last8=Benz|first8=Brett W.|last9=Braun|first9=Edward L.|last10=Braun|first10=Michael J.|last11=Bravo|first11=Gustavo A.|last12=Brumfield|first12=Robb T.|last13=Chesser|first13=R. Terry|last14=Claramunt|first14=Santiago|last15=Cracraft|first15=Joel|last16=Cuervo|first16=Andrés M.|last17=Derryberry|first17=Elizabeth P.|last18=Glenn|first18=Travis C.|last19=Harvey|first19=Michael G.|last20=Hosner|first20=Peter A.|last21=Joseph|first21=Leo|last22=Kimball|first22=Rebecca T.|last23=Mack|first23=Andrew L.|last24=Miskelly|first24=Colin M.|last25=Peterson|first25=A. Townsend|last26=Robbins|first26=Mark B.|last27=Sheldon|first27=Frederick H.|last28=Silveira|first28=Luís Fábio|last29=Smith|first29=Brian Tilston|last30=White|first30=Noor D.|last31=Moyle|first31=Robert G.|last32=Faircloth|first32=Brant C.|title=Earth history and the passerine superradiation|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|volume=116|issue=16|year=2019.|pages=7916–7925|issn=0027-8424|doi=10.1073/pnas.1813206116}}'


return refs</text>
      <sha1>cxum1azkkfvom324xh8h910uwdwse3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacrt:Wikipedija:Aktualni događaji</title>
    <ns>118</ns>
    <id>4727150</id>
    <revision>
      <id>42715502</id>
      <timestamp>2026-11-01T04:59:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>sadržaj delimično preuzet sa [[:en:Wikipedia:In the news]] uz prilagođavanja lokalnoj praksi; modifikacije načinio GPT-6.1 Sol</comment>
      <origin>42715502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6117" sha1="t0p2ncbopcp7hwcvncfw7ggg8wzfzxa" xml:space="preserve">'''Aktualni događaji''' rubrika je [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja donosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima. Čitateljima pruža pregled novosti i poveznice na teme o kojima mogu saznati više na Wikipediji.

Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju, njegova kvaliteta i to je li dopunjen najnovijim informacijama nisu uslovi za objavljivanje vijesti.

Wikipedija nije novina i ne objavljuje izvorne novinarske radove ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno.

Vijesti se navode približno obrnutim hronološkim redom, tako da se noviji događaji nalaze na vrhu. Njihov položaj na popisu ne označava stepen važnosti.

== Svrha ==
Svrha rubrike je:
* pružiti čitateljima sažet pregled značajnih aktualnih događaja;
* olakšati pronalaženje tema koje čitatelji traže zbog njihove zastupljenosti u vijestima;
* skrenuti pažnju na teme koje čitatelji možda nisu tražili, ali bi ih mogle zanimati;
* pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu.

== Značaj vijesti ==
Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu.

Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja:
* '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju?
* '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest?
* '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti?
* '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom?

Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti.

Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima.

== Postavljanje vijesti ==
Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja.

# Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak.
# Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu.
# Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje.
# Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti.

Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]].

Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja.

== Uređenje rubrike ==
=== Sažeci vijesti ===
Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti.

Pri pisanju sažetaka:
* Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu.
* Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«.
* Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja.
* Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme.

Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu.

Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna.

=== Slike ===
Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće:
* Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu.
* Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«.
* Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti.
* Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu.

Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje.

=== Aktualne teme ===
U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme.

Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa.

Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu.

=== Nedavne smrti ===
U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru.

Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću.</text>
      <sha1>t0p2ncbopcp7hwcvncfw7ggg8wzfzxa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715503</id>
      <parentid>42715502</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T05:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42715503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6147" sha1="cw9jng5dgjmqvfhgyr421ybi5iaxou0" xml:space="preserve">{{nacrt članka|godina=2026}}
'''Aktualni događaji''' rubrika je [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja donosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima. Čitateljima pruža pregled novosti i poveznice na teme o kojima mogu saznati više na Wikipediji.

Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju, njegova kvaliteta i to je li dopunjen najnovijim informacijama nisu uslovi za objavljivanje vijesti.

Wikipedija nije novina i ne objavljuje izvorne novinarske radove ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno.

Vijesti se navode približno obrnutim hronološkim redom, tako da se noviji događaji nalaze na vrhu. Njihov položaj na popisu ne označava stepen važnosti.

== Svrha ==
Svrha rubrike je:
* pružiti čitateljima sažet pregled značajnih aktualnih događaja;
* olakšati pronalaženje tema koje čitatelji traže zbog njihove zastupljenosti u vijestima;
* skrenuti pažnju na teme koje čitatelji možda nisu tražili, ali bi ih mogle zanimati;
* pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu.

== Značaj vijesti ==
Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu.

Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja:
* '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju?
* '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest?
* '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti?
* '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom?

Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti.

Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima.

== Postavljanje vijesti ==
Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja.

# Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak.
# Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu.
# Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje.
# Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti.

Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]].

Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja.

== Uređenje rubrike ==
=== Sažeci vijesti ===
Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti.

Pri pisanju sažetaka:
* Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu.
* Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«.
* Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja.
* Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme.

Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu.

Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna.

=== Slike ===
Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće:
* Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu.
* Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«.
* Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti.
* Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu.

Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje.

=== Aktualne teme ===
U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme.

Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa.

Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu.

=== Nedavne smrti ===
U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru.

Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću.</text>
      <sha1>cw9jng5dgjmqvfhgyr421ybi5iaxou0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haustorij</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727151</id>
    <revision>
      <id>42715528</id>
      <timestamp>2026-11-01T08:17:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Hyaloperonospora-parasitica-hyphae-haustoria.jpg|thumb|right|''[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Hyaloperonospora Hyaloperonospora] parasitica'': [[hifa|hife]] i haustoriji]] [[File:Haustorium DSC 5361 (28948051265).jpg |thumb|right|Haustoriji imele ''[[Muellerina eucalyptoides]]'' na stablu ''[[Eucalyptus haemastoma]]'']] [[File:01098jfRoads Orion Pilar Limay Bataan Bridge Landmarksfvf 10.JPG|thumb|[[Klica kokosa]], jestivi haustorij klijavih sjemenki koko...</comment>
      <origin>42715528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6862" sha1="rnxga1t09dnapdee3rhckjbgnybr8wh" xml:space="preserve">[[File:Hyaloperonospora-parasitica-hyphae-haustoria.jpg|thumb|right|''[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Hyaloperonospora Hyaloperonospora] parasitica'': [[hifa|hife]] i haustoriji]]
[[File:Haustorium DSC 5361 (28948051265).jpg |thumb|right|Haustoriji imele ''[[Muellerina eucalyptoides]]'' na stablu ''[[Eucalyptus haemastoma]]'']]
[[File:01098jfRoads Orion Pilar Limay Bataan Bridge Landmarksfvf 10.JPG|thumb|[[Klica kokosa]], jestivi haustorij klijavih sjemenki [[kokos]]a]]
U [[botanika|botanici]] i [[mikologija|mikologiji]], '''haustorij''' je struktura nalik korijenu koja raste u ili oko druge strukture kako bi apsorbirala vodu ili hranjive tvari. Na primjer, kod [[imela|imele]] ili pripadnika porodice [[Orobanchaceae]], ta struktura prodire u tkivo domaćina i iz njega crpi hranjive tvari. U mikologiji, haustorij se odnosi na dodatak ili dio [[parazitizam|parazitske]] gljive (vrh [[hifa|hife]]), koji obavlja sličnu funkciju. Mikroskopski haustoriji prodiru u [[ćelijski zid]] biljke-domaćina i crpe hranjive tvari iz prostora između ćelijskog zida i [[Ćelijska membrana|ćelijske membrane]], ali ne prodiru u samu membranu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Szabo|first1=Les|title=Hidden robbers: The role of fungal haustoria in parasitism of plants|journal=PNAS|date=July 3, 2001|volume=98|issue=14|pages=7654–7655|doi=10.1073/pnas.151262398|pmid=11438718|pmc=35395|bibcode=2001PNAS...98.7654S|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; Veće (obično botaničke, ne gljivične) haustorije to rade na nivou [[tkivo|tkiva]].

Etimologija imena odgovara [[latinski jezik|latinskoj]] riječi ''[[:wikt:haustor|haustor]]'', koja znači &quot;onaj koji vadi, isušuje ili pije&quot;,&lt;ref&gt;{{cite book |language=fr |last=Gaffiot |first=Félix |date=1934 |title=Dictionnaire illustré Latin-Français |place=Paris |publisher=Librairie Hachette |page=737 |url=http://www.lexilogos.com/latin/gaffiot.php?q=haustor |access-date=13 May 2020}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{L&amp;S|haustor|ref}}&lt;/ref&gt; i odnosi se na radnju koju izraslina vrši.

== Kod gljiva ==
Gljive u svim glavnim divizijama formiraju haustorije. Haustoriji se javljaju u nekoliko oblika. Općenito, prilikom prodiranja, gljiva povećava površinu koja je u kontaktu s ćelijskom membranom domaćina, oslobađajući enzime koji razgrađuju ćelijske zidove, što omogućava veći potencijalni prijenos organskog [[ugljik]]a od domaćina do gljivice. Stoga, insekt koji je domaćin parazitske gljivice poput ''[[Cordyceps]]a'' može izgledati kao da ga neko &quot;jede iznutra&quot; dok se haustoriji šire unutar njega.{{Citation needed|date=January 2021}}

Najjednostavniji oblici haustorija su male sfere. Najveće su složene formacije koje dodaju značajnu masu ćeliji, šireći se između ćelijskog zida i ćelijske membrane. Kod [[Chytridiomycota]], čitava gljivica može se zatvoriti u tu ćeliju i diskutabilno je da li bi se to trebalo smatrati strukturom analognom haustoriju.{{Citation needed|date=January 2021}}

Haustoriji nastaju iz međućelijskih hifa, [[apresorij]]a ili vanjskih hifa. Hifa se sužava dok prolazi kroz ćelijski zid, a zatim se širi pri invaginaciji ćelije. Zadebljani ovratnik materijala, sa visokim sadržajem [[elektron]]a, taloži se oko hife na mjestu invaginacije. Nadalje, zid ćelije-domaćina postaje visoko modificiran u invaginiranoj zoni. Inkluzije koje su normalno prisutne u plazma membrani su odsutne, a vanjski sloj sadrži više [[polisaharid]]a. Zid oba partnera je znatno reduciran.{{Citation needed|date=January 2021}}

Funkcionalna razmjena se odvija unutar haustorijalnog kompleksa. Domaćin snabdijeva gljivicu organskim ugljikom, a metabolička aktivnost unutar kompleksa je znatno veća nego izvan njega. Gljivica apsorbira ugljik iz domaćina i transportira ga do ostatka [[talus]]a. Čini se da biljka-domaćin funkcionira u skladu sa signalima gljivice, a kompleks je pod kontrolom napadača.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |title=Mycology – Structure and Function – Haustoria&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2010-10-17 |archive-date=2011-02-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110221094440/http://bugs.bio.usyd.edu.au/learning/resources/Mycology/StructureFunction/haustoria.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Haustorij može biti [[micelij]]skog ili korijenastog oblika.{{Citation needed|date=January 2021}}

== Kod biljaka ==
Imele (uključujući [[Loranthaceae]] i [[Viscaceae]]) i volovotke ([[Orobanchaceae]]) se pričvršćuju za svoje domaćine putem haustorija. Haustorij napada [[ksilem]] ili [[floem]] domaćina i pričvršćuje se za njega.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Press |first1=Malcolm C. |last2=Phoenix |first2=Gareth K. |date=June 2005 |title=Impacts of parasitic plants on natural communities |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |journal=New Phytologist |language=en |volume=166 |issue=3 |pages=737–751 |doi=10.1111/j.1469-8137.2005.01358.x |pmid=15869638 |bibcode=2005NewPh.166..737P |issn=0028-646X|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; Ova struktura usidrava parazitsku biljku i omogućava joj da se poveže s biljkom-domaćinom. Ove parazitske biljke koriste pasivne mehanizme za izvlačenje vode iz svojih domaćina. Imele drže svoje lisne [[stoma|stome]] otvorene danju i noću, što stvara gradijent vlage između biljke i domaćina.&lt;ref&gt;Watson, D. M. (2011) ''Mistletoes of Southern Australia'',  [http://www.publish.csiro.au/book/6436/ CSIRO Publishing, Collingwood, VIC]&lt;/ref&gt;

Drugo značenje riječi &quot;haustorij&quot; u botanici je opisivanje tkiva biljnog embriona u razvoju koja prenose hranjive tvari iz [[endosperm]]a sjemena u embrion. Ova tkiva su naširoko zastupljena u sjemenkama [[cvjetnice|cvjetnica]].&lt;ref&gt;Bhatnagar, S.P. and Veena Sawhney. (1981) &quot;Endosperm—Its Morphology, infrastructure, and Histochemistry&quot;, [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0074769608612863 International Review of Cytology]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Apresorij]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
* {{cite book|author1=P.M. Kirk|author2=P.F. Cannon|author3=D.W. Minter|author4=J.A. Stalpers|title=Dictionary of the Fungi|url=https://books.google.com/books?id=IFD4_VFRDdUC&amp;pg=PA306|access-date=25 October 2012|date=30 November 2008|publisher=CABI|isbn=978-0-85199-826-8|page=306}}
* {{cite book|last1=Lersten|first1=Nels R.|title=Flowering plant embryology with emphasis on economic species|date=2004|publisher=Blackwell Pub.|location=Ames, Iowa|isbn=9780470752678|url=https://books.google.com/books?id=2YbwF7tH6dUC}}
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/what-is-mistletoe.html ANBG: Šta je imela] Pristupljeno 22. januara 2018.
* [https://www.anbg.gov.au/mistletoe/haustoria.html ANBG: Haustoriji] Pristupljeno 22. januara 2018.
{{refend}}

[[Kategorija:Morfologija biljaka]]</text>
      <sha1>rnxga1t09dnapdee3rhckjbgnybr8wh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haustorija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727152</id>
    <redirect title="Haustorij" />
    <revision>
      <id>42715532</id>
      <timestamp>2026-11-01T08:45:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Haustorij]]</comment>
      <origin>42715532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Haustorij]]</text>
      <sha1>7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haustorijum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727153</id>
    <redirect title="Haustorij" />
    <revision>
      <id>42715533</id>
      <timestamp>2026-11-01T08:45:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Haustorij]]</comment>
      <origin>42715533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Haustorij]]</text>
      <sha1>7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Haustoriji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727154</id>
    <redirect title="Haustorij" />
    <revision>
      <id>42715534</id>
      <timestamp>2026-11-01T08:45:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Haustorij]]</comment>
      <origin>42715534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Haustorij]]</text>
      <sha1>7j1urozzjg7ipenzpfpzvtoi5aqxwg0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Desmodontinae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727155</id>
    <redirect title="Vampirski šišmiši" />
    <revision>
      <id>42715546</id>
      <timestamp>2026-11-01T09:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Vampirski šišmiši]]</comment>
      <origin>42715546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="r3xfp3dzg96rjumbl74rp0su7az73fv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Vampirski šišmiši]]</text>
      <sha1>r3xfp3dzg96rjumbl74rp0su7az73fv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Vermivora</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727156</id>
    <revision>
      <id>42715548</id>
      <timestamp>2026-11-01T09:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Vermivora |parent=Parulidae |extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt; |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="247" sha1="5e67ja2tjaq8g7uzqe7698rfqzmiagh" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=genus
|link=Vermivora
|parent=Parulidae
|extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt;
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>5e67ja2tjaq8g7uzqe7698rfqzmiagh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taksonomija/Parulidae</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4727157</id>
    <revision>
      <id>42715549</id>
      <timestamp>2026-11-01T09:37:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=New World warbler|Parulidae |parent=Emberizoidea |extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt; |refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt; }}</comment>
      <origin>42715549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="270" sha1="4euknjszas685y8lb02ehpqx8nhaf96" xml:space="preserve">{{Don't edit this line {{{machine code|}}}
|rank=familia
|link=New World warbler|Parulidae
|parent=Emberizoidea
|extinct=&lt;!--leave blank or delete this line for &quot;not extinct&quot;; put &quot;yes&quot; for &quot;extinct&quot; --&gt;
|refs=&lt;!--Shown on this page only; don't include &lt;ref&gt; tags --&gt;
}}</text>
      <sha1>4euknjszas685y8lb02ehpqx8nhaf96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vermivora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4727158</id>
    <revision>
      <id>42715552</id>
      <timestamp>2026-11-01T09:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Automatic taxobox | image = Blue-winged Warbler.jpg  | image_caption = ''[[Vermivora cyanoptera]]'' | taxon = Vermivora | authority = [[William Swainson|Swainson]], 1827. | type_species = ''[[Vermivora solitaria]]''&lt;ref name=HM4&gt;{{cite taxon |howardmoore |id=197 |title=Parulidae |access-date=2023-07-16}}&lt;/ref&gt; | type_species_authority = Swainson, 1827. | subdivision_ranks = Vrste | subdivision =  Vidjeti tekst. }}  '''''Vermivora''''' je rod [[Parulidae|sjeničica]].  == Ta...</comment>
      <origin>42715552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5167" sha1="3kn0iee5dyhrhgsyjik4jqzlo4y900k" xml:space="preserve">{{Automatic taxobox
| image = Blue-winged Warbler.jpg 
| image_caption = ''[[Vermivora cyanoptera]]''
| taxon = Vermivora
| authority = [[William Swainson|Swainson]], 1827.
| type_species = ''[[Vermivora solitaria]]''&lt;ref name=HM4&gt;{{cite taxon |howardmoore |id=197 |title=Parulidae |access-date=2023-07-16}}&lt;/ref&gt;
| type_species_authority = Swainson, 1827.
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision = 
Vidjeti tekst.
}}

'''''Vermivora''''' je rod [[Parulidae|sjeničica]].

== Taksonomija ==
Rod ''Vermivora'' je 1827. uveo engleski zoolog [[William Swainson]] kako bi se smjestila jedna vrsta, ''Vermivora solitaria'' (Swainson). To je ''Sylvia solitaria'' ([[Alexander Wilson (ornitolog)|Wilson]], 1810), koju su [[Storrs L. Olson|Olson]] i [[James L. Reveal|Reveal]] 2009. preimenovali u ''[[Vermivora cyanoptera]]''.&lt;ref&gt;{{ cite journal | last=Swainson | first=William | author-link=William Swainson | year=1827 | title=A synopsis of the birds discovered in Mexico by W. Bullock, F.L.S. and Mr. William Bullock jun. | journal=Philosophical Magazine | series=New Series | volume=1 | pages=364–369, 433–442 [434] | doi=10.1080/14786442708674330 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/15530444 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite journal | last1=Olson | first1=S.L. | author1-link=Storrs L. Olson | last2=Reveal | first2=J.L. | author2-link=James L. Reveal | date=2009 | title=Nomenclatural history and a new name for the Blue-winged Warbler (Aves: Parulidae) | journal=Wilson Journal of Ornithology | volume=121 | issue=3 | pages=618–620 | jstor=20616949 | doi=10.1676/09-003.1 }}&lt;/ref&gt; Naziv roda kombinira latinski naziv ''vermis'', što znači &quot;crv&quot;, sa ''-vorus'', što znači &quot;jede&quot;.&lt;ref&gt;{{ cite web | last=Jobling | first=James A. | title=Vermivora | work=The Key to Scientific Names | url=https://birdsoftheworld.org/bow/key-to-scientific-names/search?q=Vermivora | publisher=Cornell Lab of Ornithology | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
U rodu ''Vermivora'' prepoznate su tri vrste:&lt;ref name=ioc&gt;{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela C. Rasmussen | date=February 2025 | title=New World warblers, mitrospingid tanagers | work=IOC World Bird List Version 15.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/warblers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;
{{Species table |genus= Vermivora |authority-name=[[William Swainson|Swainson]] |authority-year= 1827|species-count=tri|no-note=y|narrow-percent=75}}

{{Species table/row
|name= [[Maslinasta sjeničica]]|binomial=[[Vermivora bachmanii]]
|image=File:Dendroica bachmanii.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Audubon |authority-year=1833 |authority-not-original=yes
|range=   Jugoistok Sjedinjenih Država i zimovanje na Kubi
|range-image=File:Vermivora bachmanii map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= CR
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name= [[Plavokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora cyanoptera]]
|image=File:Vermivora cyanoptera -North Berwick, Maine, USA-8.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Olson &amp; Reveal |authority-year=2009 |authority-not-original=
|range=  Južni Ontario i istočni dio Sjedinjenih Američkih Država
|range-image=File:Vermivora cyanoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= LC
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name=[[Zlatnokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora chrysoptera]]
|image=File:Golden-winged Warbler, Rock Crusher Rd., Sagola, Iron Co., MI, 21 May 2015 (18195370525).jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Linnaeus |authority-year=1766 |authority-not-original=
|range=  Južno-centralna Kanada i u Apalačkim planinama na sjeveroistoku do sjeverno-centralnog dijela Sjedinjenih Država
|range-image=File:Vermivora chrysoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= NT
|population=
|direction=
|subspecies=
}}


{{Species table/end}}

Nekoliko dodatnih vrsta je ranije bilo uključeno u rod ''Vermivora'',&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sibley, D. |title=The Sibley Field Guide to Birds |year=2000 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=0-679-45122-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/sibleyguidetobir00sibl_0 }}&lt;/ref&gt; ali su sada prebačene u rod ''[[Leiothlypis]]'':&lt;ref name=ioc/&gt;&lt;ref&gt;Lovette, I. J. et al. (2010). A comprehensive multilocus phylogeny for the wood-warblers and a revised classification of the Parulidae (Aves). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 57 (2): 753-770. [http://www.mendeley.com/research/comprehensive-multilocus-phylogeny-woodwarblers-revised-classification-parulidae-aves/# Abstract]&lt;/ref&gt;
* ''[[Leiothlypis peregrina]]''
* ''[[Leiothlypis celata]]''
* ''[[Leiothlypis ruficapilla]]''
* ''[[Leiothlypis virginiae]]''
* ''[[Leiothlypis crissalis]]''
* ''[[Leiothlypis luciae]]''

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Taxonbar|from=Q738146}}

[[Kategorija:Pjevice]]</text>
      <sha1>3kn0iee5dyhrhgsyjik4jqzlo4y900k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42715553</id>
      <parentid>42715552</parentid>
      <timestamp>2026-11-01T09:47:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42715553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5207" sha1="hkzu51hdoxj30vdn80pqzxe4nsngypw" xml:space="preserve">{{Italictitle}}
{{Automatic taxobox
| image = Blue-winged Warbler.jpg 
| image_caption = ''[[Vermivora cyanoptera]]''
| taxon = Vermivora
| authority = [[William Swainson|Swainson]], 1827.
| type_species = ''[[Vermivora solitaria]]''&lt;ref name=HM4&gt;{{cite taxon |howardmoore |id=197 |title=Parulidae |access-date=2023-07-16}}&lt;/ref&gt;
| type_species_authority = Swainson, 1827.
| subdivision_ranks = Vrste
| subdivision = 
Vidjeti tekst.
}}

'''''Vermivora''''' je rod [[Parulidae|sjeničica]].&lt;ref&gt;{{HAZU-Orn}}&lt;/ref&gt; 

== Taksonomija ==
Rod ''Vermivora'' je 1827. uveo engleski zoolog [[William Swainson]] kako bi se smjestila jedna vrsta, ''Vermivora solitaria'' (Swainson). To je ''Sylvia solitaria'' ([[Alexander Wilson (ornitolog)|Wilson]], 1810), koju su [[Storrs L. Olson|Olson]] i [[James L. Reveal|Reveal]] 2009. preimenovali u ''[[Vermivora cyanoptera]]''.&lt;ref&gt;{{ cite journal | last=Swainson | first=William | author-link=William Swainson | year=1827 | title=A synopsis of the birds discovered in Mexico by W. Bullock, F.L.S. and Mr. William Bullock jun. | journal=Philosophical Magazine | series=New Series | volume=1 | pages=364–369, 433–442 [434] | doi=10.1080/14786442708674330 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/15530444 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{ cite journal | last1=Olson | first1=S.L. | author1-link=Storrs L. Olson | last2=Reveal | first2=J.L. | author2-link=James L. Reveal | date=2009 | title=Nomenclatural history and a new name for the Blue-winged Warbler (Aves: Parulidae) | journal=Wilson Journal of Ornithology | volume=121 | issue=3 | pages=618–620 | jstor=20616949 | doi=10.1676/09-003.1 }}&lt;/ref&gt; Naziv roda kombinira latinski naziv ''vermis'', što znači &quot;crv&quot;, sa ''-vorus'', što znači &quot;jede&quot;.&lt;ref&gt;{{ cite web | last=Jobling | first=James A. | title=Vermivora | work=The Key to Scientific Names | url=https://birdsoftheworld.org/bow/key-to-scientific-names/search?q=Vermivora | publisher=Cornell Lab of Ornithology | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
U rodu ''Vermivora'' prepoznate su tri vrste:&lt;ref name=ioc&gt;{{cite web| editor1-last=Gill | editor1-first=Frank | editor1-link=Frank Gill (ornithologist) | editor2-last=Donsker | editor2-first=David | editor3-last=Rasmussen | editor3-first=Pamela | editor3-link=Pamela C. Rasmussen | date=February 2025 | title=New World warblers, mitrospingid tanagers | work=IOC World Bird List Version 15.1 | url=https://www.worldbirdnames.org/bow/warblers/ | publisher=International Ornithologists' Union | access-date=10 September 2025 }}&lt;/ref&gt;
{{Species table |genus= Vermivora |authority-name=[[William Swainson|Swainson]] |authority-year= 1827|species-count=tri|no-note=y|narrow-percent=75}}

{{Species table/row
|name= [[Maslinasta sjeničica]]|binomial=[[Vermivora bachmanii]]
|image=File:Dendroica bachmanii.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Audubon |authority-year=1833 |authority-not-original=yes
|range=   Jugoistok Sjedinjenih Država i zimovanje na Kubi
|range-image=File:Vermivora bachmanii map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= CR
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name= [[Plavokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora cyanoptera]]
|image=File:Vermivora cyanoptera -North Berwick, Maine, USA-8.jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Olson &amp; Reveal |authority-year=2009 |authority-not-original=
|range=  Južni Ontario i istočni dio Sjedinjenih Američkih Država
|range-image=File:Vermivora cyanoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= LC
|population=
|direction=
|subspecies=
}}

{{Species table/row
|name=[[Zlatnokrila sjeničica]] |binomial=[[Vermivora chrysoptera]]
|image=File:Golden-winged Warbler, Rock Crusher Rd., Sagola, Iron Co., MI, 21 May 2015 (18195370525).jpg|image-size=180px |image-alt=
|authority-name=Linnaeus |authority-year=1766 |authority-not-original=
|range=  Južno-centralna Kanada i u Apalačkim planinama na sjeveroistoku do sjeverno-centralnog dijela Sjedinjenih Država
|range-image=File:Vermivora chrysoptera map.svg
|range-image-size=180px
|size=
|habitat=
|hunting=
|iucn-status= NT
|population=
|direction=
|subspecies=
}}


{{Species table/end}}

Nekoliko dodatnih vrsta je ranije bilo uključeno u rod ''Vermivora'',&lt;ref&gt;{{cite book |author=Sibley, D. |title=The Sibley Field Guide to Birds |year=2000 |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |isbn=0-679-45122-6 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/sibleyguidetobir00sibl_0 }}&lt;/ref&gt; ali su sada prebačene u rod ''[[Leiothlypis]]'':&lt;ref name=ioc/&gt;&lt;ref&gt;Lovette, I. J. et al. (2010). A comprehensive multilocus phylogeny for the wood-warblers and a revised classification of the Parulidae (Aves). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 57 (2): 753-770. [http://www.mendeley.com/research/comprehensive-multilocus-phylogeny-woodwarblers-revised-classification-parulidae-aves/# Abstract]&lt;/ref&gt;
* ''[[Leiothlypis peregrina]]''
* ''[[Leiothlypis celata]]''
* ''[[Leiothlypis ruficapilla]]''
* ''[[Leiothlypis virginiae]]''
* ''[[Leiothlypis crissalis]]''
* ''[[Leiothlypis luciae]]''

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Taxonbar|from=Q738146}}

[[Kategorija:Pjevice]]</text>
      <sha1>hkzu51hdoxj30vdn80pqzxe4nsngypw</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>